EN EN

EN

EN ENKOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA

Bruxelles, 11.7.2007

COM(2007) 391 konani tekstBIJELA KNJIGABIJELA KNJIGA O SPORTU(predstavljena od strane Komisije)

{SEC(2007) 932}

{SEC(2007) 934}

{SEC(2007) 935}

{SEC(2007) 936}

EN EN1. UVOD"Sport je dio nasljedstva svakog mukarca i ene i njegovo odsustvo se nikada ne moe nadoknaditi.." Pierre de Coubertin1Sport2 je rastui socijalni i ekonomski fenomen koji uvelike doprinosi stratekim ciljevima solidarnosti i napretka Europske unije. Olimpijski ideal razvijanja sporta kako bi se poticali mir i razumijevanje meu nacijama i kulturama, kao i obrazovanje mladih ljudi, roen je u Europi i njeguju ga Meunarodni olimpijski odbor i europski olimpijski odbori. Sport privlai europske graane, i veina ljudi redovito sudjeluje u sportskim aktivnostima. On potie vane vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti, tolerancije i potene igre, te doprinosi osobnom razvitku i ispunjenju. Potie aktivan doprinos graana Unije drutvu i time potie aktivno graanstvo. Komisija priznaje bitnu ulogu sporta u europskom drutvu, posebno kad se treba pribliiti svojim graanima i baviti se temama koje su ljudima vane.

No, i sport se susree s novim prijetnjama i izazovima koji su se pojavili u europskom drutvu poput komercijalnog pritiska, izrabljivanja mladih igraa, dopinga, rasizma, nasilja, korupcije i pranja novca.

Ova inicijativa oznaava prvi put da se Komisija bavi temama vezanima uz sport na opsean nain. Njen opi cilj je dati strateku orijentaciju o ulozi sporta u Europi, potaknuti debate o konkretnim problemima, poveati ulogu sporta u kreiranju politike Unije i potaknuti javnu svijest o potrebama i posebnostima ovog sektora. Inicijativa tei rijeiti vana pitanja poput primjene zakona Europske unije na sport, te eli provesti daljnje akcije vezane uz sport na razini Unije.Ova Bijela knjiga ne kree od niega. Sport je podloan primjeni acquis

Communautaire i europske politike na brojnim podrujima ve imaju znaajan i rastui utjecaj na sport.

Vana uloga sporta u europskom drutvu i njegova posebnost priznati su u prosincu 2000. godine u "Ugovoru iz Nice" Europskog vijea ugovoru o posebnim karakteristikama sporta i njegovoj socijalnoj ulozi u Europi, o emu treba voditi rauna prilikom primjena zajednikih politikih odluka. Ona istie da sportske organizacije i drave lanice imaju glavnu odgovornost u provoenju sportskih dogaaja, sa sredinjom ulogom za sportske federacije. Pojanjava da sportske organizacije moraju provoditi svoj zadatak organiziranja i poticanja svojih pojedinih sportova "s dunim potovanjem prema pravnim propisima pojedine drave i Unije". U isto vrijeme, priznaje da "iako Unija nema direktne ovlasti na tom podruju, u skladu s njenim djelovanjem prema raznim odredbama Ugovora, Unija mora voditi rauna o socijalnim, obrazovnim i kulturnim funkcijama koje su usaene u sportu i koje ga ine posebnim,__________________________________

1 Pierre de Coubertin (1863-1937), francuski pedagog i povjesniar, osniva modernih Olimpijskih igara.2 Zbog jasnoe i jednostavnosti, ova Bijela knjiga koristi definiciju "sporta" koju je donijelo Vijee Europe: "svi oblici tjelesne aktivnosti koji, kroz sluajno ili organizirano sudjelovanje, ciljaju prema izraavanju i poboljanju tjelesne spremnosti i mentalnog blagostanja, stvaranju drutvenih odnosa i postizanju rezultata u natjecanjima na svim razinama."

EN 2 EN

kako bi etiki kodeks i solidarnost nuna za ouvanje njegove socijalne uloge mogli biti potivani i ouvani". Europske institucije priznale su posebnost uloge koju sport igra u europskom drutvu, koja se temelji na strukturama koje pokreu volonteri, u pogledu zdravlja, drutvene integriranosti i kulture.

Europski parlament prati razne izazove s kojima se susree europski sport s posebnim interesom te se redovito bavi sportskim pitanjima u zadnjih nekoliko godina.

Prilikom pripreme ove Bijele knjige, Komisija se je esto savjetovala sa sportskim dionicima i raspravljala o pitanjima od zajednikog interesa te primala i on-line savjete. Oni su pokazali da postoje znaajna oekivanja vezana uz ulogu sporta u Europi i ukljuivanje Europske unije u to podruje.

Ova Bijela knjiga usredotoila se na drutvenu ulogu sporta, njegovu ekonomsku dimenziju i njegovu organizaciju u Europi, te na nastavak ove inicijative. Konkretni prijedlozi za budue akcije EU-a sakupljeni su u planu rada nazvanom po Pierre de Coubertinu koji sadri aktivnosti koje e Komisija primijeniti ili podrati. Radni dokument osoblja sadri pozadinu i kontekst prijedloga ukljuujui anekse o sportu i pravilima EU-a o natjecanju, sportskim i slobodama unutarnjeg trita i savjetovanja s dionicima.

2. DRUTVENA ULOGA SPORTASport je podruje ljudske aktivnosti koje jako zanima graane Europske unije i predstavlja golemi potencijal za njihovo zbliavanje, jer dopire do svih bez obzira na dob ili drutveno porijeklo. Prema Eurobarometar anketi3 iz listopada 2004. godine, otprilike 60% europskih graana redovito sudjeluje u sportskim aktivnostima unutar ili izvan nekog od 700,000 klubova, koji su pak lanovi mnogobrojnih udruga i federacija. Golema veina sportskih aktivnosti odvija se u amaterskim strukturama. Profesionalni sport dobiva na vanosti te jednako tako doprinosi drutvenoj ulozi sporta. Uz doprinos poboljanju zdravlja graana EU-a, sport ima i obrazovnu dimenziju te igra vanu socijalnu, kulturnu i rekreacijsku ulogu. Drutvena uloga sporta moe ojaati unutarnje odnose u Uniji.2.1 Poboljanje opeg zdravlja kroz tjelesnu aktivnostNedostatak tjelesne aktivnosti pojaava pojavu prekomjerne teine, pretilosti kao i brojnih kroninih stanja poput krvoilnih bolesti i dijabetesa koji smanjuju kvalitetu ivota, dovode ivote pojedinaca u pitanje i teret su budetima zdravstva i ekonomiji. Komisijina Bijela knjiga "Europska strategija o prehrani, prekomjernoj teini, pretilosti i drugim zdravstvenim pitanjima"4 naglaava vanost proaktivnih mjera koje bi obrnule smanjenje tjelesne aktivnosti, te se akcije predloene na podruju tjelesnih aktivnosti u dvije Bijele knjige nadopunjuju.Kao orue za zdravstveno-preventivnu tjelesnu aktivnost, sport ima vei utjecaj od bilo kojeg drugog drutvenog pokreta. Sport privlai ljude te daje pozitivnu sliku.

____________________________________3 Poseban Eurobarometar (2004): Graani Europske unije i sport.4 COM(2007)279 konani tekst od 30.5.2007

EN 3 EN

No, prepoznati potencijal sporta za njegovanje zdravstveno-preventivne tjelesne aktivnosti esto je nedovoljno iskoriten i treba ga razviti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporua najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti na dan za odrasle (ukljuujui, no ne samo iskljuivo sport) i 60 minuta za djecu. Organi vlasti i privatne organizacije u dravama lanicama takoer trebaju doprinositi postizanju ovog cilja. Nedavna istraivanja pokazuju da nije postignut dovoljan napredak.

(1) Komisija predlae razvijanje novih smjernica za tjelesnu aktivnost s dravama lanicama prije isteka 2008. godine.

Komisija preporua poticanje bolje suradnje izmeu zdravstvenih, obrazovnih i sportskih sektora na ministarskoj razini u dravama lanicama kako bi se definirale i primijenile smislene strategije za smanjenje prekomjerne teine, pretilosti i drugih zdravstvenih tegoba. U tom kontekstu, Komisija potie drave lanice da istrae kako promovirati ideju aktivnog ivljenja kroz nacionalni sustav obrazovanja, ukljuujui i izobrazbu uitelja.Sportske organizacije se potie da uzmu u obzir svoj potencijal za zdravstveno-preventivnu tjelesnu aktivnost i da poduzmu mjere u tu svrhu. Komisija omoguuje razmjenu informacija i dobre prakse, posebno kad su u pitanju mladi ljudi, s naglaskom na iroke socijalne slojeve.

(2) Komisija e podrati zdravstveno-preventivnu tjelesnu aktivnost (HEPA) EU-a, i, ako treba, manje i usmjerenije mree koje se bave specifinim aspektima ove teme.

(3) Komisija e postaviti zdravstveno-preventivnu tjelesnu aktivnost za temelj svojih aktivnosti vezanih uz sport i nastojati uzeti taj prioritet vie u obzir kod vanih financijskih instrumenata ukljuujui:Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (utjecaji ivotnog stila na zdravlje);

Javni zdravstveni program 2007.-2013.;

Program za mlade i graanstvo (suradnja izmeu sportskih organizacija, kola, graanstva, roditelja i drugih partnera na lokalnoj razini);

Program cjeloivotnog uenja (izobrazba uitelja i suradnja izmeu kola).

2.2 Udruivanje snaga u borbi protiv dopinga

Doping predstavlja prijetnju sportu diljem svijeta ukljuujui i europski sport. On potkopava naelo otvorenog i potenog natjecanja. Predstavlja demotivirajui faktor za sport openito te stavlja profesionalca pod nerazuman pritisak. Ozbiljno utjee na sliku o sportu i predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju pojedinca. Na europskoj razini borba protiv dopinga mora uzeti u obzir dimenziju provedbe zakona i zdravstvenu i preventivnu dimenziju.EN 4 EN(4) Partnerstva se mogu stvoriti izmeu redarstvenih organa drava lanica (granine policije,nacionalne i lokalne policije, carine itd.), laboratorija akreditiranih od strane Svjetske anti-doping agencije (WADA) te Interpola kako bi se pravovremeno i u sigurnom okruenju razmijenile informacije o novim doping supstancama i nainima dopingiranja. Unija moe potpomognuti takva nastojanja kroz edukacijske teajeve i povezivanje izmeu obrazovnih centara za redarstvenike.

Komisija preporua da trgovanje zabranjenim doping supstancama bude tretirano na isti nain kao i trgovanje zabranjenim drogama po cijeloj Europskoj uniji.

Komisija poziva sve koji imaju odgovornost prema opem zdravlju da uzmu u obzir pogibeljne i tetne aspekte dopinga. Poziva sportske organizacije da razviju pravila dobre prakse kako bi osigurala bolju informiranost i educiranost mladih sportaa i sportaica po pitanjima doping supstanci, lijekova koji se izdaju na recept, a mogu ih sadravati i njihovih posljedica na zdravlje.

Europska unija bi profitirala kroz bolje usklaen pristup borbi protiv dopinga, posebno definirajui zajednika stajalita u odnosu na Vijee Europe, Svjetsku anti-doping agenciju, UNESCO i kroz izmjenu informacija i dobre prakse izmeu vlada, nacionalnih anti-doping organizacija i laboratorija. Pravilna primjena UNESCO Konvencije protiv dopinga u sportu od strane drava lanica posebno je vana u ovom sluaju.

(5) Komisija e igrati posredniku ulogu podupirui npr. mreu nacionalnih anti-doping organizacija drava lanica.

2.3 Poboljanje uloge sporta u obrazovanju i odgojuKroz svoju ulogu u formalnom i neformalnom obrazovanju, sport pojaava europski ljudski potencijal. Vrijednosti koje se prenose kroz sport pomau u razvijanju znanja, motivacije, vjetina i spremnosti za osoban trud i napor. Vrijeme utroeno na sportske aktivnosti u koli i na fakultetu daje zdravstvene i obrazovne pogodnosti koje treba poveati.

Na temelju iskustva steenog tokom 2004. - Europske godine obrazovanja kroz sport, Komisija potie potporu sportu i tjelesnoj aktivnosti kroz razne inicijative na polju obrazovanja i odgoja, ukljuujui i razvoj socijalnih i graanskih kompetencija u skladu s Preporukom o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje5 iz 2006. godine.

(6) Sport i tjelesna aktivnost mogu se podupirati kroz program cjeloivotnog uenja.

Poticanje sudjelovanja u obrazovnim mogunostima kroz sport tako postaje glavna tema za kolska partnerstva koja pomae Program Comenius, za strukturirane akcije na polju obrazovanja za stjecanje zvanja i odgoj kroz Leonardo da Vinci program, za tematske mree i mobilnost na polju vieg obrazovanja kroz Erasmus program kao i za multilateralne projekte na polju izobrazbe odraslih koje podupire Grundtvig program.(7) Sportski sektor moe traiti potporu i kroz pojedinane prijedloge za primjenu Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i Europskog sustava kredita u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET).

___________________________________5 Preporuka Europskog parlamenta i Vijea od 18. 12. 2006., o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje(Slubeni glasnik L 394 of 30.12.2006).

EN 5 ENSportski sektor ukljuen je u razvoj EQF-a te je izabran za financijsku potporu u 2007./2008. Imajui u vidu visoku profesionalnu mobilnost sportaa i bez predrasuda prema direktivi 2005/36/EZ o meusobnom priznanju profesionalnih kvalifikacija, moe ga se smatrati pokusnim sektorom za primjenu ECVET-a da se povea transparentnost nacionalnih sustava kompetencija i kvalifikacija.

(8) Komisija e uvesti nagradu Europske oznake za kole koje su aktivno ukljuene u potporu i poticanje tjelesne aktivnosti u kolskom okruenju.

Kako bi osigurala reintegraciju profesionalnih sportaa na trite rada na kraju njihove sportske karijere Komisija naglaava vanost ranog uvianja potrebe pruanja izobrazbe za "dvojne karijere" mladih sportaa i sportaica i stvaranja visoko kvalitetnih lokalnih obrazovnih institucija koje bi titile njihove moralne, obrazovne i profesionalne interese.

Komisija je pokrenula istraivanje o izobrazbi mladih sportaa i sportaica u Europi iji bi se rezultati mogli primijeniti u gore spomenutim uredbama i programima.

Poticanje i ulaganje u izobrazbu mladih talentiranih sportaa i sportaica u prikladnim uvjetima osnova je za odriv razvoj sporta na svim razinama. Komisija naglaava da programi izobrazbe mladih talentiranih sportaa i sportaica trebaju biti otvoreni za sve te ne smiju voditi k diskriminaciji graana EU-a na temelju njihove nacionalnosti.

(9) Pravila koja nalau da ekipe ukljue odreeni broj lokalnih igraa mogu se prihvatiti kao kompatibilna s odredbama Ugovora o slobodnom kretanju osoba ako ne vode prema direktnoj diskriminaciji temeljenoj na nacionalnosti i ako se uinci mogue indirektne diskriminacije koja iz toga proizlazi mogu opravdati kao proporcionalni s valjanim ciljem kojem se tei, poput poticanja i zatite izobrazbe i razvoja mladih talentiranih igraa. Istraivanje koje se trenutno provodi o izobrazbi mladih sportaa i sportaica u Europi dati e vrijedne podatke za ovu analizu.

2.4 Poticanje volontiranja i aktivnog graanstva kroz sportSudjelovanje u ekipi, naela poput potene igre, potivanja pravila igre, potovanja prema drugima, solidarnosti, discipline kao i organizacija amaterskog sporta temeljenog na neprofitnom klubovima i volonterstvu pojaavaju aktivno graanstvo. Volontiranje u sportskim organizacijama prua mnogo prilika za neformalno obrazovanje koje treba prepoznati i poboljati. Sport isto tako prua privlane mogunosti za ukljuivanje i sudjelovanje mladih ljudi u drutvu i moe imati blagotvorni uinak u odvlaenju ljudi od delinkventnosti.No, postoje novi trendovi u nainu na koji se ljudi, posebno mladi ljudi, bave sportom. Raste tendencija da se sportom bavi individualno, a ne kolektivno i u organiziranoj strukturi to rezultira opadanjem volonterske baze za amaterske sportske klubove.

(10) Zajedno s dravama lanicama Komisija e utvrditi glavne izazove za neprofitne sportske organizacije i glavne karakteristike usluga koje one pruaju.

EN 6 EN(11) Komisija e podupirati sport dostupan irokim socijalnim slojevima kroz "Europe for citizens" program.

(12) Komisija e nadalje predloiti poticanje volontiranja mladih ljudi u sportu kroz program "Mladi u akciji" na poljima poput razmjene mladei i dobrovoljnog rada na sportskim dogaajima.

(13) Komisija e dalje razvijati razmjenu informacija i najbolje prakse o volontiranju u sportu ukljuujui drave lanice, sportske organizacije i lokalne vlasti.

(14)Kako bi bolje razumjela posebne zahtjeve i potrebe volonterskog sportskog sektora u donoenju nacionalnih i politike EU-a, Komisija e pokrenuti europsko istraivanje o volontiranju u sportu.

2.5 Koritenje potencijala koji sport ima za drutveno ukljuivanje, integraciju i jednake mogunosti

Sport znaajno doprinosi ekonomskoj i drutvenoj koheziji i integriranijim drutvima. Svi stanovnici trebaju imati pristup sportu. Treba razmotriti posebne potrebe i prilike premalo zastupljenih grupa, i treba uzeti u obzir posebnu ulogu koju sport moe igrati za mlade ljude, ljude s invaliditetom i ljude iz manje privilegiranih sredina. Sport moe olakati integraciju imigranata i osoba stranog porijekla u drutvo kao i poticati meukulturalni dijalog. Sport promovira zajedniki osjeaj pripadanja i sudjelovanja te moe isto tako biti vano orue za integraciju imigranata. U ovom kontekstu je nalaenje prostora za bavljenje sportom i podupiranje aktivnosti vezanih uz sport vano jer prua imigrantima i drutvu domainu priliku da se meusobno drue na pozitivan nain.

Komisija vjeruje da se moe bolje iskoristiti potencijal koji sport ima za drutveno ukljuenje u politiku, djelovanje i programe Unije i drava lanica. To ukljuuje doprinos sporta stvaranju radnih mjesta i ekonomskom rastu i revitalizaciji, posebno u siromanim podrujima. Neprofitne sportske aktivnosti koje doprinose drutvenoj koheziji i prihvaanju zapostavljenijih grupa mogu se smatrati drutvenim radom od opeg interesa.

Otvorena metoda koordinacije socijalne zatite i prihvaanja i dalje navodi sport kao orue i pokazatelj. Istraivanja, seminari, konferencije, prijedlozi odluka i planova akcija ukljuuju pristup sportu i/ili pripadanje drutvenim sportskim strukturama kao kljuni element za analizu drutvenog iskljuivanja.

(15) Komisija predlae dravama lanicama da "PROGRESS" program i "Program cjeloivotnog uenja", "Mladi u akciji" i "Europe for citizens" programi promiu akcije koje potiu drutvenu prihvaenost kroz sport i suzbijanje diskriminacije u sportu. U kontekstu kohezijske politike, drave lanice trebaju razmotriti ulogu sportova na polju drutvene prihvaenosti, integracije i jednakih mogunosti kao dio njihovog programiranja Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, i potie ih se da promoviraju akcije pod Europskim integracijskim fondom.

EN 7 ENKomisija nadalje potie drave lanice i sportske organizacije da prilagode sportsku infrastrukturu kako bi se uzele u obzir potrebe osoba s invaliditetom. Drave lanice i lokalne vlasti trebaju osigurati da sportski dogaaji i prostori budu dostupni osobama s invaliditetom. Posebni kriteriji trebaju se primijeniti za osiguranje jednakog pristupa sportu za sve uenike, a posebice za djecu s invaliditetom. Poticat e se izobrazba nadglednika, volontera i pomonog osoblja u klubovima i organizacijama u svrhu pruanja dobrodolice osobama s invaliditetom. U savjetovanjima sa sportskim dionicima, Komisija posebno pazi na ouvanje dijaloga s predstavnicima osoba s invaliditetom.(16) Komisija u svom Planu rada na strategiji EU-a o invaliditetu uzima u obzir vanost sporta za osobe s invaliditetom te potie djelovanje drava lanica po tom pitanju.(17) U okviru svog Vodia za promicanje jednakosti ena i mukaraca 2006.-2010., Komisija potie razmatranje pitanja spolova u svim svojim aktivnostima vezanima uz sport, s posebnim naglaskom na dostupnost sporta doseljenim enama i enama iz etnikih manjina, pristup ena utjecajnim poloajima u sportu i medijsku popraenost ena u sportu.

2.6 Ojaanje prevencije i borbe protiv rasizma i nasiljaNasilje na sportskim dogaajima, posebno na nogometnom terenu, ostaje uznemirujui problem i moe poprimiti razne oblike. Premjeta se iz unutranjosti stadiona prema van, ukljuujui urbane sredine. Komisija se obvezuje doprinijeti spreavanju incidenata kroz poticanje i olakavanje dijaloga s dravama lanicama, meunarodnim organizacijama (npr. Vijeem Europe), sportskim organizacijama, organima provedbe zakona i drugim dionicima (npr. organizacijama navijaa i lokalnim vlastima). Organi provedbe zakona ne mogu se sami baviti osnovnim uzrocima nasilja u sportu.

Komisija takoer potie razmjenu najbolje prakse i operativnih informacija o rizinim faktorima izmeu policije i /ili sportskih autoriteta. Posebnasu, dob, invaliditet, vjeru i uvjerenja, spolnu orijentiranost i drutvenu ili ekonomsku pozadinu. Komisija je nebrojeno puta osudila sve

manifestacije rasizma ili ksenofobije koje su nespojive s vrijednostima EU-a.

(18) to se tie rasistikih i ksenofopskih stavova, Komisija i dalje potie dijalog i razmjenu najbolje prakse u postojeim mreama suradnje poput mree "Nogometom protiv rasizma u Europi" (FARE).

EN 8 EN

Komisija e:

(22) Jaati redovitu i strukturiranu suradnju izmeu organa provedbe zakona, sportskih organizacija i drugih dionika;

2.7 Kako podijeliti nae vrijednosti s drugim dijelovima svijeta

Kroz konkr EU-a: kao element vanjskih programa potpore, kao element dijaloga s dravama partnerima i kao dio diplomacije EU-a.Kroz konkretne akcije, sport ima znaajan potencijal kao orue za promoviranje obrazovanja, zdravlja, interkulturalnog dijaloga, razvoja i mira.

(25) Komisija e promovirati uporabu sporta kao orua u svojoj razvojnoj politici, osobito:

Promovirati sport i tjelesno-zdravstvenu kulturu kao nune elemente kvalitetnog obrazovanja i kao sredstvo koje e uiniti kole privlanijima i poveati dolazak na nastavu;

Usmjeravati akcije prema poboljanju pristupa djevojica i ena tjelesno-zdravstvenoj kulturi i sportu s ciljem da im pomogne izgraditi samopouzdanje, pobolja drutvenu integraciju, nadjaa predrasude i promovira zdrave stilove ivota kao i pristup ena obrazovanju;

Poticati promoviranje zdravlja i kampanji za podizanje svijesti kroz sport.

Prilikom ukljuivanja sporta u svoju razvojnu politiku Komisija nastoji spojiti sport s postojeim programima Ujedinjenih naroda, drava lanica, lokalnih vlasti i privatnih tijela. Provodi akcije koje su komplementarne ili inovativne u odnosu na postojee programe i akcije. Memorandum razumijevanja koji su potpisale Komisija i FIFA 2006. godine kako bi pretvorile nogomet u silu razvoja u afrikim, karipskim i pacifikim zemljama primjer je ove teze.EN 9 EN(26) Unija e ukljuivati sportska pitanja poput prijelaza igraa, izrabljivanja maloljetnih igraa, dopinga, pranja novca kroz sport i sigurnosti na meunarodnim sportskim zbivanjima u dijalog oko donoenja odluka i suradnje sa zemljama partnerima kad god je to mogue.

Postupci oko brzog izdavanja viza i useljenja, naroito za elitne sportske osobe iz zemalja koje nisu u Uniji vaan su element poboljanja meunarodne privlanosti Europske unije. Uz proces zavravanja dogovora oko lakeg izdavanja viza s treim zemljama koji je u toku, i konsolidacije reima viza primjenjivog na lanove olimpijske obitelji za vrijeme Igara, Unija treba razviti daljnje (privremene) mehanizme primanja za sportae iz treih zemalja.Komisija posveuje posebnu panju sportskom sektoru:

(27) Kroz primjenu nedavno predstavljenog Priopenja o cirkularnoj migraciji i partnerstvima s treim zemljama;

(28) Prilikom razrade usklaenih shema za prijem raznih kategorija dravljana treih zemalja u ekonomske svrhe na bazi Plana o legalnoj migraciji iz 2005. godine.

2.8 Kako poduprijeti odriv razvoj Sportska praksa, sportski objekti i sportska zbivanja imaju znaajan uinak na okoli. Vano je poticati ekoloki osvijeteno rukovoenje koje se moe baviti inter alia ekolokom nabavom, emisijama plinova zbog efekta staklenika, energetskom efikasnou, odlaganjem otpada i tretiranjem tla i voda. Europske sportske organizacije i organizatori sportskih zbivanja trebaju usvojiti ekoloke ciljeve kako bi njihove aktivnosti bile ekoloki prihvatljive. Poveanjem svog kredibiliteta po ekolokim pitanjima, odgovorne organizacije mogu oekivati posebne pogodnosti prilikom natjecanja za dodjelu domainstva raznim sportskim dogaajima kao i ekonomske pogodnosti vezane uz racionalniju upotrebu prirodnih resursa.Komisija:

(29) Koristi strukturirani dijalog s vodeim meunarodnim i europskim sportskim organizacijama i drugim sportskim dionicima da potakne njih i njihove lanove da sudjeluju u Shemi upravljanja okoliem i prosuivanja (EMAS) i shemi nagrade Eko-oznake,i promovira te dobrovoljne sheme za vrijeme veih sportskih zbivanja;

(30) Promovira ekoloku nabavu u svom politikom dijalogu s dravama lanicama i drugim zainteresiranim strankama;

(31) Jaa svijest, kroz upute razvijene u suradnji s vanim dionicima (donositeljima odluka, malim i srednjim poduzetnicima, lokalnom zajednicom), o potrebi zajednikog partnerskog rada na regionalnoj razini kako bi se organizirali sportski dogaaji na odriv nain;

(32) Uzima sport u obzir kao dio "informacijske i komunikacijske" komponentenovog LIFE+ programa.

EN 10 EN

3. EKONOMSKA DIMENZIJA SPORTASport je dinamian i brzorastui sektor s podcijenjenim makro-ekonomskim uinkom, i moe doprinijeti lisabonskim ciljevima rasta i stvaranja radnih mjesta. Moe posluiti kao orue za lokalni i regionalni razvoj, urbano obnavljanje i ruralni razvoj. Sport se moe stopiti s turizmom i poticati poboljanje infrastruktura i nastajanje novih partnerstva za financiranje sportskih objekata i objekata za razonodu.Iako pouzdani i usporedivi podaci o ekonomskoj vanosti sporta uglavnom nedostaju, njegovu vanost potvruju istraivanja i analize nacionalnih izvjetaja, ekonomija velikih sportskih dogaaja i trokovi tjelesne neaktivnosti ak i za starije stanovnitvo. U istraivanju predstavljenom 2006. godine kad je Austrija predsjedala Unijom napomenuto je da je sport u irem smislu stvorio dodatni profit od 407 bilijuna eura 2004. godine to je predstavljalo 3.7% BDP-a EU-a, i radna mjesta za 15 miliona ljudi ili 5.4% radne snage.6 Taj doprinos sporta treba istaknuti i promovirati u politici EU-a.Rastui dio ekonomske vrijednosti sportova vezan je uz prava intelektualnog vlasnitva. Ta se prava odnose na autorska prava, reklamna priopenja, zatitne znakove, te medijska i prava lika. U pojaano globaliziranom i dinaminom sektoru, uinkovito provoenje prava intelektualnog vlasnitva diljem svijeta postaje vaan dio zdravlja sportske ekonomije. Takoer je vano da se primateljima jami mogunost pristupa sportskim dogaajima na daljinu na prekograninoj razini unutar EU-a.

S druge strane, usprkos cjelokupnoj ekonomskoj vanosti sporta, golema veina sportskih aktivnosti odvija se u neprofitnim strukturama od kojih mnoge ovise o javnoj potpori da prue svim graanima mogunost pristupa sportskim aktivnostima. 3.1 Kretanje prema donoenju sportskih odluka na temelju dokaza i injenica

Pokretanje politikih akcija i pojaana suradnja po pitanju sporta na razini EU-a treba biti potpomognuta vrstom bazom znanja. Kvaliteta i usporedivost podataka trebaju se poboljati kako bi se omoguilo bolje strateko planiranje i donoenje odluka na podruju sporta.Vlade i drugi nevladini dionici uestalo pozivaju Komisiju da razvije europsku statistiku definiciju sporta i da koordinira napore da se proizvedu sportske i za sport vezane statistike na toj osnovi.

33) Komisija, usko suraujui s dravama lanicama, radi na razvijanju europske statistike metode za mjerenje ekonomskog uinka sporta kao baze za nacionalne statistike izvjetaje za sport koji bi s vremenom mogli voditi prema europskom izvjetaju za sport.

(34) Uz to, specifine ankete vezane uz pribavljanje informacija vezanih uz sport treba i dalje provoditi svakih par godina (npr. Eurobarometar ankete), naroito kako bi pruile ne-ekonomske podatke koje se ne moe pribaviti na bazi nacionalnih statistikih izvjetaja o sportu (npr. postotak sudjelovanja, podaci o volontiranju itd.)

6 D. Dimitrov / C. Helmenstein / A. Kleissner / B. Moser / J. Schindler: Die makrokonomischen Effekte

des Sports in Europa, Studie im Auftrag des Bundeskanzleramts, Sektion Sport, Wien, 2006

EN 11 EN(35) Komisija pokree istraivanje koje e procijeniti direktan doprinos sportskog sektora (u okviru BNP-a, rasta i zaposlenosti) i indirektnog doprinosa (kroz obrazovanje, regionalni razvoj i veu privlanost EU-a) prema Lisabonskoj agendi. (36) Komisija e organizirati razmjenu najbolje prakse izmeu drava lanica i sportskih federacija vezano uz organizaciju velikih sportskih zbivanja sa svrhom promoviranja odrivog ekonomskog rasta, konkurentnosti i zaposlenja.

3.2 Uvrivanje javne potpore sportu

Sportske organizacije imaju mnogo izvora prihoda, ukljuujui naknade za klubove, prodaju karata, reklame i sponzorstva, medijska prava, redistribuciju i prihode unutar sportskih federacija, trgovinu, javnu potporu itd. No, neke sportske organizacije imaju znaajno bolji pristup prihodima poslovnih vlasnika nego druge, ak i ako u nekim sluajevima postoji sustav redistribucije koji dobro funkcionira. U sportu dostupnom irokim socijalnim slojevima jednake mogunosti i jednak pristup sportskim aktivnostima mogu se jamiti samo kroz jako ukljuenje javnosti. Komisija razumije vanost javne potpore za sport dostupan irokim socijalnim slojevima i za sport za sve, te je za takvu potporu ako je ona u skladu s zakonom Unije.U mnogim dravama lanicama sport se djelomino financira kroz poreze ili doprinose na dravne ili od drave licencirane usluge lutrije ili kockanja. Komisija poziva drave lanice da razmisle kako najbolje zadrati i razviti odriv model financiranja za davanje dugorone potpore sportskim organizacijama.(37) Kao doprinos osvrtu na financiranje u sportu, Komisija e provesti nezavisno istraivanje o financiranju sporta za iroke slojeve i sporta za sve u dravama lanicama i iz javnih i iz privatnih izvora, i o uinku nadolazeih promjena na tom podruju.

Na polju indirektne naplate poreza, PDV pravni propisi EU-a izneeni su u Direktivi 2006/112/EZ, koja tei osigurati da primjena pravnih propisa drava lanica o PDV-u ne poremeti trino natjecanje ili sprijei slobodno kretanje roba i usluga. Direktiva prua dravama lanicama mogunost da izuzmu odreene usluge vezane uz sport od plaanja poreza, a gdje izuzee nije mogue, da primjene smanjene tarife u nekim sluajevima. (38) Zbog vane drutvene uloge sporta i njegovog jakog lokalnog uporita, Komisija se zalae za odravanje postojeih mogunosti smanjene stope PDV-a za sport.

4. ORGANIZACIJA SPORTAPolitika debata o sportu u Europi esto pridaje veliku vanost takozvanom "europskom sportskom modelu". Komisija smatra da odreene vrijednosti i tradicije europskog sporta treba promovirati. Imajui u vidu razliitosti i kompleksnost europskih sportskih struktura Komisija ipak smatra da je nerealno pokuati definirati jedinstven model organizacije sporta u Europi. Povrh toga, ekonomski i socijalni razvoj koji je zajedniki za veinu drava lanica (rastua komercijalizacija, izazovi za javnu potronju, poveani broj sudionika i stagnacija broja radnika volontera) stvorio je nove izazove za organizaciju sporta u Europi. Pojava novih dionika (sudionika van organiziranih disciplina, profesionalnih sportskih klubova itd.) postavlja nova pitanja u vezi upravljanja, demokracije i zastupanja interesa unutar sportskog pokreta.EN 12 ENKomisija moe igrati ulogu u poticanju razmjene najbolje prakse u sportskom upravljanju. Takoer moe pomoi razviti jedinstven set uputa za dobro upravljanje u sportu poput transparentnosti, demokracije, odgovornosti i predstavljanja dionika (udruga, federacija, igraa, klubova, liga, navijaa itd.). U tom nastojanju, Komisija e se voditi prethodnim radom7. Treba obratiti panju i na zastupljenost ena u upravi i vodeim poloajima.

Komisija priznaje samostalnost sportskih organizacija i tijela predstavnitva (poput saveza). Nadalje priznaje i da je upravljanje veinom odgovornost sportskih upravnih tijela, i do neke mjere, drava lanica i socijalnih partnera. Ipak, dijalog Komisije sa sportskim organizacijama potaknuo je brojna pitanja koja se u nastavku spominju. Komisija smatra da se veina izazova moe rijeiti kroz samoregulaciju koja potuje naela dobrog upravljanja, uz potivanje zakona EU-a, te je spremna igrati posredniku ulogu ako bude potrebno.4.1 Posebnost sportaSportska aktivnost podlona je primjeni zakona EU-a. To je detaljno opisano u Radnom dokumentu osoblja i njegovim aneksima. Zakon trinog natjecanja i odredbe unutarnjeg trita primjenjuju se na sport u toj mjeri koliko on predstavlja ekonomsku aktivnost. Sport je isto tako podloan drugim vanim aspektima zakona EU-a poput zabrane diskriminacije na temelju nacionalnosti, odredbi o graanstvu u Uniji i jednakosti izmeu mukaraca i ena prilikom zapoljavanja. Istovremeno, sport ima odreene posebne karakteristike koje se esto nazivaju "posebnostima sporta". Posebnost europskog sporta moe se sagledati kroz dvije prizme:

Posebnost sportskih aktivnosti i sportskih pravila poput odvojenih natjecanja za mukarce i ene, ogranienja broja sudionika u natjecanjima ili potrebe da se osigura neizvjesnost glede ishoda i ouva konkurentna ravnotea izmeu klubova koji sudjeluju u istom natjecanju;Posebnost sportske strukture, naroito ukljuujui samostalnost i raznolikost sportskih organizacija, piramidalnu strukturu natjecanja od opih do elitne razine i mehanizme organizirane solidarnosti izmeu razliitih razina i operatera, organizacije sporta na nacionalnoj bazi i naela jedne federacije po sportu;

Praksa europskih sudova i odluke Europske komisije pokazuju da je posebnost sporta prepoznata i da se uzimala u obzir. One pruaju i smjernice o tome kako se zakon EU-a primjenjuje na sport. U skladu s utemeljenom praksom, posebnost sporta se i dalje potuje, no to se ne moe tumaiti kao ope izuzee od primjene zakona EU-a.Kao to je detaljno objanjeno u Radnom dokumentu osoblja i njegovim aneksima, postoje organizacijska sportska pravila koja, na temelju njihovih opravdanih ciljeva, nee vjerojatno prekriti antitrustovne odredbe EZ Ugovora, s time da su njihovi antikompetitivni uinci, ako postoje, priroeni i proporcionalni ciljevima kojima se tei. Primjeri takvih pravila bili bi "pravila igre" (npr. pravila koja odreuju trajanje utakmica ili broj igraa na terenu), pravila o kriterijima odabira za sportska natjecanja, "pravila domainstva i igre u gostima", pravila koja ___________________________________

7 Npr. Konferencija "Pravila igre"koju se 2001. godine organizirale Svjetska automobilistika federacija (FIA) i EOO i Nezavisno europsko sportsko priopenje iz 2006.godine.EN 13 EN

spreavaju postojanje vie vlasnika u klupskim natjecanjima, pravila vezana uz sastav nacionalnih ekipa, anti-doping pravila i pravila vezana uz razdoblje transfera.Ipak, potujui regulatorne aspekte sporta, procjena je li odreeno sportsko pravilo u skladu s zakonima o trinom natjecanju EU-a moe se donijeti od sluaja do sluaja kao to je nedavno potvrdio Europski sud pravde u Meca-Medina presudi.8 Sud je pruio pojanjenje o uinku zakona EU-a na sportska pravila. Odbacio je pojam "isto sportskih pravila" kao nevaan za pitanje primjene pravila trinog natjecanja EU-a na sportski sektor.

Sud priznaje da je posebnost sporta uzeta u obzir u smislu da restriktivni uinci na trino natjecanje koji su inherentni organizaciji i pravilno voenje kompetitivnog sporta nisu u sukobu s pravilima o trinom natjecanju EU-a, ako su ti uinci proporcionalni valjanom pravom sportskom interesu kojem se tei. Potreba za testom proporcionalnosti povlai potrebu sagledanja pojedinanih obiljeja svakog sluaja. Ne dozvoljava formulaciju opih smjernica o primjeni zakona o trinom natjecanju na sportski sektor.4.2 Slobodno kretanje i nacionalnostOrganizacija sporta i natjecanja na nacionalnoj razini dio je povijesne i kulturalne pozadine europskog pristupa sportu i u skladu je s eljama europskih graana. Osobito nacionalne ekipe igraju kljunu ulogu ne samo u okvirima identiteta ve i kao osiguravatelji solidarnosti sa sportom dostupnim irokim socijalnim slojevima, i time zasluuju potporu.

Diskriminacija na temelju nacionalnosti zabranjena je u Ugovorima koji daju svakom graanu Unije pravo da se seli i slobodno prebiva na teritoriju drava lanica. Ugovori takoer tee k ukidanju svih diskriminacija temeljenih na nacionalnosti meu radnicima u dravama lanicama u pogledu zapoljavanja, naknade i drugih radnih uvjeta. Iste zabrane primjenjive su na diskriminaciju na temelju nacionalnosti u pruanju usluga. Uz to, lanstvo u sportskim klubovima i sudjelovanje na natjecanjima vani su faktori za promicanje integracije pridolica u drutvo zemlje domaina.

Jednako se tretira i graane drava koje su potpisale sporazume s Europskom unijom koji sadre klauzule o nediskriminaciji i koji su legalno zaposleni na teritoriju drava lanica.

(39) Komisija poziva drave lanice i sportske organizacije da se pozabave temom diskriminacije na temelju nacionalnosti u svim sportovima. Bori se protiv diskriminacije u sportu kroz politiki dijalog s dravama lanicama, preporukama, strukturiranim dijalogom s dionicima i prekrajnim postupcima po potrebi.

Komisija potvruje svoje prihvaanje limitiranih i proporcionalnih ogranienja (u skladu s odredbama Ugovora o slobodnom kretanju EU-a i presudama Suda EZ-a) naela slobodnog kretanja, posebno kad su u pitanju:

______________________________

8 Sluaj C-519/04P, Meca Medina protiv Komisije, ECR 2006, I-6991. Za vie detalja vidi Radni dokument osoblja.

EN 14 ENPravo biranja nacionalnih sportaa za nacionalna ekipna natjecanja;

Potreba ogranienja broja sudionika u natjecanjima;

Postavljanje rokova za transfer igraa u ekipnim sportovima.

40) to se tie pristupa individualnim natjecanjima za strane dravljane, Komisija namjerava pokrenuti istraivanje kako bi se prouili svi aspekti ove sloene teme.

4.3 TransferiU nedostatku pravila o transferima, integritet sportskih natjecanja moe doi u pitanje zbog klubova koji vrbuju igrae u odreenoj sezoni kako bi pretekli konkurenciju. Istovremeno, svako pravilo o transferu igraa mora potivati zakon EU-a (odredbe o natjecanju i pravila o slobodnom kretanju radnika).2001. godine, u kontekstu praenja sluaja koji se bavio navodnim krenjima zakona o trinom natjecanju EU-a i nakon rasprava s Komisijom, nogometna tijela krenula su u reviziju Fifinog Pravilnika o meunarodnim nogometnim transferima, utemeljenog na naknadi za trokove treniranja kojoj su izloeni sportski klubovi, stvaranju transfer razdoblja, zatiti kolskog obrazovanja maloljetnih igraa i zajamenom pristupu nacionalnim sudovima.

Komisija smatra da takav sustav predstavlja primjer dobre prakse koja osigurava kompetitivnu ravnoteu izmeu sportskih klubova i uzima u obzir zahtjeve zakona EU-a.

Transfer igraa poveava zabrinutost oko legalnosti navedenih financijskih kretanja. Sustav informacija i provjere transfera mogao bi biti uinkovito rjeenje za poveanje transparentnosti u kretanju novca vezanog uz transfere. Komisija smatra da takav sustav treba imati samo kontrolnu funkciju; financijske transakcije trebaju se provoditi direktno izmeu ukljuenih strana. Ovisno o sportu, sustav treba voditi nadlena europska sportska organizacija, ili nacionalni sustavi informacija i provjere u dravama lanicama.

4.4 Agenti igraaRazvoj istinskog europskog trita za igrae i poveanje igrakih plaa u nekim sportovima rezultirali su poveanjem broja njihovih agenata. U rastue kompleksnom zakonskom okruenju, mnogi igrai (ali i sportski klubovi) trae usluge agenata prilikom pregovaranja i potpisivanja ugovora. Postoje izvjetaji o looj praksi vezanoj uz aktivnosti nekih agenata koja je rezultirala primjerima korupcije, pranjem novca i izrabljivanjem maloljetnih igraa. Takva praksa openito je tetna za sport i postavlja ozbiljna pitanja o upravljanju. Zdravlje i sigurnost igraa, posebno maloljetnika, treba zatititi i kriminalne aktivnosti treba suzbijati.

Uz to, agenti su podloni razliitim uredbama u razliitim dravama lanicama. Neke drave lanice uvele su posebne uredbe za agente dok se u drugima primjenjuje zakon koji vrijedi za sve agencije zapoljavanja, ali s napomenom za agente. Neke meunarodne federacije (FIFA, FIBA) uvele su vlastite uredbe.EN 15 ENIz tih razloga, uestalo se poziva Uniju da regulira aktivnost agenata kroz zakonodavstvo EU-a.

(41) Komisija e provesti procjenu uinka kako bi pruila jasan pregled aktivnosti agenata u Europskoj uniji i procjenu o potrebi akcija na razini Unije koja e analizirati i razliite daljnje mogunosti.

4.5 Zatita maloljetnikaNastavlja se izrabljivanje mladih igraa. Najozbiljniji je problem djece koja nisu izabrana za natjecanje te su naputena u stranoj zemlji, esto dolazei na taj nain u nepravilan poloaj koji potpomae njihovo daljnje izrabljivanje. Iako u veini sluajeva ovaj fenomen ne potpada u pravnu definiciju trgovanja ljudima neprihvatljiv je prema temeljnim vrijednostima koje zagovaraju Europska unija i drave lanice. On je takoer protivan sportskim vrijednostima. Zatitne mjere za maloljetnike bez pratnje treba rigorozno primijeniti u imigracijskom zakonima drava lanica. Treba se boriti i protiv spolnog izrabljivanja i uznemiravanja maloljetnika u sportu.

(42) Komisija nastavlja nadzirati primjene pravnih propisa EU-a, posebno Direktive o zatiti mladih ljudi na poslu. Komisija je nedavno pokrenula istraivanje o djejem radu kao dopunu njenom nadgledanju primjene Direktive. Pitanje mladih igraa koji padaju pod djelokrug Direktive uzima se u obzir u istraivanju.

(43) Komisija predlae dravama lanicama i sportskim organizacijama da sudjeluju na zatiti moralnog i tjelesnog integriteta mladih ljudi kroz irenje informacija o postojeim pravnim propisima, utemeljenjem minimalnih standarda i razmjenom najbolje prakse.

4.6 Korupcija, pranje novca i drugi oblici financijskog kriminala

Korupcija, pranje novca i drugi oblici financijskog kriminala utjeu na sport na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Zbog visokog stupnja internacionalizacije sektora, korupcija u sportskom sektoru esto ima prekogranine znaajke. Korupcijske probleme s europskom dimenzijom treba rjeavati na europskoj razini. Mehanizmi EU-a protiv pranja novca trebaju se uinkovito primijeniti i u sportskom sektoru.(44) Komisija podupire javno-privatna partnerstva koja predstavljaju sportske interese i anti-korupcijska tijela koja otkrivaju sklonosti prema korupciji u sportskom sektoru i pomae u razvoju uinkovitih preventivnih i represivnih strategija za borbu protiv takve korupcije.(45) Komisija i dalje nadzire primjenu europskih pravnih propisa protiv pranja novca u dravama lanicama s obzirom na sportski sektor.

4.7 Sustav licenciranja klubova Komisija priznaje korisnost snanog sustava licenciranja za profesionalne klubove na europskoj i nacionalnim razinama kao orua za promoviranje dobrog upravljanja u sportu.

Sustavi licenciranja obino tee osigurati da svi klubovi potuju ista osnovna pravila financijskog upravljanja i transparentnosti, ali moe ukljuivati i odredbe o diskriminaciji, nasilju, zatiti maloljetnika i izobrazbi.EN 16 EN

Takvi sustavi moraju biti u skladu s odredbama o natjecanju i unutarnjem tritu te ne smiju ii dalje od onog to je potrebno za postizanje legitimnog cilja vezano uz pravilnu organizaciju i provoenje sporta.

Treba ulagati napor u provedbu i postupnu primjenu sustava licenciranja. U sluaju nogometa gdje e sustav licenciranja uskoro biti obavezan za klubove koji ulaze u europska natjecanja, akcije se trebaju usredotoiti na poticanje i promicanje primjene sustava licenciranja na nacionalnoj razini.

(46) Komisija e poticati dijalog sa sportskim organizacijama kako bi se prouilo pitanje primjene i jaanja samoregulirajuih sustava licenciranja.

(47) Poevi s nogometom, Komisija namjerava organizirati sastanak s Uefom, Organizacijom europskih profesionalnih nogometnih liga (EPFL), Meunarodnim udruenjem profesionalnih nogometaa (Fifpro), nacionalnim udrugama i nacionalnim savezima o sustavima licenciranja i najboljoj praksi u tom polju.

4.8 MedijiPitanja oko odnosa izmeu sportskog sektora i sportskih medija (posebno televizije) postala su presudna poto su televizijska prava primarni izvor prihoda za profesionalni sport u Europi.

S druge strane, sportska medijska prava odluujui su izvor sadraja za mnoge medijske operatere.

Sport je pokretaka snaga iza nicanja novih medija i interaktivnih televizijskih usluga. Komisija e i dalje podupirati prava na informaciju i irok pristup graana prijenosima sportskih zbivanja koja se smatraju jako zanimljivima ili vanima za drutvo.

Primjena odredbi o natjecanju EZ Ugovora na prodaju medijskih prava sportskih dogaaja uzima u obzir broj posebnih karakteristika na tom podruju. Sportska medijska prava ponekad kolektivno prodaje sportska udruga u ime pojedinanih klubova (naspram klubova koji pojedinano prodaju prava). Iako kolektivna prodaja medijskih prava dovodi u pitanje konkurentnost, Komisija ju je prihvatila pod odreenim uvjetima. Kolektivna prodaja moe biti vana za raspodjelu prihoda te tako moe biti orue za postizanje vee solidarnosti unutar sportova.

Komisija prepoznaje vanost pravedne raspodjele prihoda izmeu klubova, ukljuujui one najmanje, te izmeu profesionalnog i amaterskog sporta.

(48) Komisija preporua sportskim organizacijama da obrate panju na stvaranje i odravanje mehanizama solidarnosti. Na podruju sportskih medijskih prava takvi mehanizmi mogu uzeti oblik sustava kolektivne prodaje medijskih prava, ili naizmjence, sustava individualne prodaje od strane klubova, u oba sluaja povezanih sa snanim mehanizmom solidarnosti.

EN 17 EN 5. NASTAVAKKomisija e nastaviti s inicijativama predstavljenim u Bijeloj knjizi kroz primjenu strukturiranog dijaloga sa sportskim dionicima, suradnju s dravama lanicama i promoviranje socijalnog dijaloga u sportskom sektoru.

5.1 Strukturirani dijalog

Europski sport karakterizira mnotvo kompleksnih i raznolikih struktura koje imaju razliite vrste pravnog statusa i razine autonomije u dravama lanicama. Za razliku od drugih sektora, i zbog same prirode organiziranog sporta, europske sportske strukture su u pravilu slabije razvijene nego sportske strukture na nacionalnoj i meunarodnim razinama. Uz to se europski sport organizira prema strukturama s kontinenta, a ne na razini EU-a.

Dionici se slau da Komisija treba odigrati vanu ulogu u doprinosu europskoj debati o sportu pruajui platformu za dijalog sa sportskim dionicima. Opsene konzultacije sa "zainteresiranim stranama" jedna je od Komisijinih dunosti prema Ugovorima. Imajui u vidu kompleksnu i raznoliku sportsku kulturu u Europi Komisija naroito namjerava ukljuiti sljedee aktere u strukturirani dijalog:

Europske sportske federacije;

Europske okvirne organizacije za sport, naroito europske olimpijske odbore (EOO), Europski paraolimpijski odbor (EPO) i europske nevladine sportske organizacije;

Nacionalne okvirne organizacije za sport i nacionalne olimpijske i paraolimpijske odbore;

Druge aktere na podruju sporta na europskoj razini, ukljuujui socijalne partnere;

Druge europske i meunarodne organizacije, posebno strukture Vijea Europe za sport kao to su UNESCO i Svjetska zdravstvena organizacija.

(49) Komisija namjerava organizirati strukturirani dijalog na sljedei nain:

EU sportski forum: godinje okupljanje svih sportskih dionika;Tematske rasprave s ogranienim brojem sudionika.

(50) Komisija e nastojati poticati veu vidljivost EU-a na sportskim dogaajima.

Komisija podupire daljnji razvoj inicijative europskih gradova sporta.

5.2 Suradnja s dravama lanicama Suradnja izmeu drava lanica o sportu na razini EU-a odrava se na neformalnim ministarskim susretima, kao i na administrativnoj razini kroz sportske direktore. Rolling agenda za sport usvojena je 2004. godine od strane ministara sporta EU-a kako bi definirala prioritetne teme za raspravu o sportu izmeu drava lanica.

EN 18 EN

51) Kako bi se bavila pitanjima navedenima u ovoj Bijeloj knjizi, Komisija predlae jaanje postojee suradnje izmeu drava lanica i Komisije.

Na temelju prijedloga Komisije drave lanice mogu pojaati mehanizam iz Rolling agende tako da npr.:Zajedniki definiraju prioritete za suradnju oko donoenja sportskih odluka: Redovito izvjetavaju ministre EU-a o napretku.

Jaa suradnja zahtijeva redovitu organizaciju sastanaka sportskih ministara i direktora za vrijeme predsjedavanja svake drave, to treba uzeti u obzir u buduim mandatima koji traju 18 mjeseci.

(52) Komisija e izvijestiti o primjeni "Pierre de Coubertin" plana rada kroz mehanizam Rolling agende.

5.3 Socijalni dijalogZbog rastueg broja izazova za sportsko upravljanje, socijalni dijalog na europskoj razini moe doprinijeti sagledanju zajednikih interesnih pitanja za poslodavce i sportae ukljuujui sporazume o zapoljavanju i radnim uvjetima u sektoru u skladu s odredbama EZ Ugovora.Komisija je potpomagala projekte uvrivanja socijalnog dijaloga u sportskom sektoru openito, kao i u nogometnom sektoru. Ti projekti stvorili su bazu za socijalni dijalog na europskoj razini i konsolidaciju organizacija na europskoj razini. Komisija moe osnovati odbor za sektorski socijalni dijalog na temelju zajednikog zahtjeva od strane socijalnih partnera. Komisija smatra da je europski socijalni dijalog u sportskom sektoru ili njegovim podsektorima (npr. nogometu) instrument koji omoguuje socijalnim partnerima da pridonesu oblikovanju odnosa zapoljavanja i radnih uvjeta na aktivan i sudioniki nain. Na ovom podruju takav socijalni dijalog mogao bi voditi uspostavljanju zajedniki dogovorenih kodeksa ponaanja ili povelji koja bi se bavila pitanjima poput izobrazbe, radnih uvjeta i zatite mladih ljudi.

(53) Komisija potie i pozdravlja sve napore koji vode k stvaranju europskih odbora za socijalni dijalog u sportskom sektoru. Nastavit e podupirati i poslodavce i zaposlenike i poticati svoj otvoreni dijalog sa svim sportskim organizacijama o ovom pitanju.

Potpora koju drave lanice trebaju omoguiti za opseno stvaranje i zajednike akcije socijalnih partnera kroz Europski socijalni fond u podrujima konvergencije treba iskoristiti i za opseno stvaranje socijalnih partnera u sportskom sektoru.

EN 19 EN6. ZAKLJUAKBijela knjiga sadri niz akcija koje e primijeniti ili potpomoi Komisija. Zajedno, te akcije tvore "Pierre de Coubertin" plan rada koji e voditi Komisiju u njenim aktivnostima vezanima uz sport iduih godina.

Bijela knjiga je u potpunosti iskoristila mogunosti koje nude postojei Ugovori. Europsko vijee je u lipnju 2007. godine dalo mandat za intervladinu konferenciju koja predvia ugovornu odredbu o sportu. Ako se ukae potreba, Komisija se moe vratiti ovoj temi i ukazati na daljnje korake u kontekstu nove ugovorne odredbe. Komisija e organizirati konferenciju na kojoj e predstaviti Bijelu knjigu sportskim dionicima u jesen 2007. godine. Njeni zakljuci bit e predstavljeni sportskim ministrima EU-a do kraja 2007. godine. Bijela knjiga bit e predstavljena i Europskom parlamentu, Odboru regija i Ekonomskim i socijalnim odborima. EN 20 EN