BIRDWATCHING I PERSPEKTIVE RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Dražen Kotrošan Ornitološko društvo „Naše ptice“

Uvod Prema podacima BirdLife International na Zemlji trenutno žive 10.064 ptičije vrste

(http://www.birdlife.org/). Od datog broja u Evropi se redovno nalazi 526 vrsta ptica (Heath

& Evans, 2000), dok je u Bosni i Hercegovini je zabilježeno 338 vrsta (Kotrošan & Drocić,

2012). Birdwatching (syn. birding turizam, aviturizam) je poseban oblik turizma baziranog na prirodnim vrijednostima, koji je upravljen na posmatranje ptica. Prvobitno se razvio kao hobi, a kasnije postao prepoznat kao važan dio turističkog marketinga (Biggs et al., 2011; Cardel & Herbert 2002; Sekercioglu, 2002 i dr.) Ovaj tip turizma koristi sve aspekte (događaje, destinacije, proizvode itd.) povezane sa pticama kao glavnim elementima razvoja turističkog programa. Definicija birdwatchinga Polazeći od najjednostavije definicije ponuđene u Oxfordovom rječniku, birdwatching predstavlja “posmatranje ptica u njihovim prirodnim staništima u vidu hobija”. Postoji veliki broj definicija za birdwatching, koje uključuju i podrazumijevaju različite aktivnosti, ali i druge sinonime (birding, twitching) sa kojima se birdwatching često poistovjećuje, a koje u osnovi predstavljaju različite oblike posmatranja ptica. Tako termin birding nalazimo mnogo ranije, a jedan od primjera su i Shakespeareove „The Merry Wives of Windsor“ (1602), gdje se kaže : "She laments sir... her husband goes this morning a-birding.“ Birding je termin koji je u nekim literaturnim djelima korišten kao praksa “fowling“ ili lov oružjem manjeg kalibra (Moss, 2004). Termin twitcher je pogrešno primijenjen sinonim za posmatrača ptica (birder), a koristio se za one posmatrače koji bi daleko putovali kako bi našli neku rijetku vrstu ptice i označili je (tick) na svom popisu. Ovaj termin se pojavio 1950. godine, a i danas je twiching jako zastupljen u Engleskoj, Danskoj, Holandiji, Irskoj i Švedskoj. Birdwatching je kao zvaničan termin prvi put upotrebljen 1901., u naslovu istoimene knjige autora Edmunda Seleusa. U ovoj knjizi se birdwatching tumači kao „mogućnost identifikacije ptica na terenu i uz posmatranje kroz optička pomagala“, čime bi se smanjio do tada zastupljeni princip odstrjela u te svrhe. U časopisu Birding 1969. godine objavljen je „Birding Rječnik“ koji definiše pojmove na sljedeći način:

Birder - Prihvatljiv termin koji se koristi za opisivanje osoba koje su ozbiljno posvećene birdingu kao hobiju ili sportu, profesionalno ili amaterski.

Birding - Sport i/ili hobi u kojem pojedinci uživaju u izazovu proučavanja ptica, njihovog oglašavanja ili drugim aktivnostima koje uključuju život ptica.

Birdwatcher - Prilično nejasan pojam koji se koristi za opisivanje osoba koja gledaju ptice iz bilo kojeg razloga i nužno ne podrazumijeva ozbiljne birdere.

Danas, uglavnom zbog potrebe turističke promocije, birdwatching i birding predstavljaju sinonime za posmatranje ptica. Ipak, neophodno je naglasiti da pojam birding u savremenom značenju ipak nešto širi i označava ne samo prepoznavanje (vizualni doživljaj ptica), već i jedan širi aspekt posmatranja ptica koji uključuje i prepoznavanje na osnovu glasanja i pjeva ili ponašanja. Zbog toga je u reklamne svrhe preporučljivo naizmjenično koristiti oba termina. Historijat razvoja birdwatchinga Prvi interes za posmatranje ptica, više sa estetskog nego sa ekonomskog aspekta, pokazuju krajem 18. stoljeća u svojim radovima Gilbert White, Thomas Bewick, George Montagu i John Clare (Moos, 2004). U 19. stoljeću dolazi do intenzivnog razvoja kolekcionarstva ptica, njihovog perja, a posebno jaja. U tom periodu Društva Audobon (SAD) i RSPB (Engleska) jačaju ideju zaštite ptica, pri čemu se sve više promovira posmatranje ptica (birdwatching). U Sjevernoj Americi je od prve polovine do sredine 20. stoljeća posmatranje ptica bilo više razvijeno na istočnoj obali, a taj period je obilježen radovima Ludlowa Griscoma i Rogera Tory Petersona (Dunlap, 2011). Krajem 19. stoljeća, tačnije 1897., objavljena je knjiga „Bird Neighbours“ autora Neltje Blanchana, koja je bila ilustrovana kolor fotografijama prepariranih ptica. Tiraž ove knjige bio je 250.000 primjeraka (Shearin, 2008). Jedan od važnih momenata za razvoj aktivnosti posmatranja ptica u Americi, i pomjeranja trenda sa sjevera na jug, bio je objavljivanje Petersonovog „Terenskog vodiča“ 1934. Drugi bitan momenat za razvoj birdwatchinga bio je pojava dvogleda, odnosno njihova dostupnost na tržištu nakon Drugog svjetskog rata. Naredni porast broja posmatrača ptica zabilježen je početkom 60-ih godina 20. stoljeća, nakon objavljivanja knjige “Where to watch birds“ čiji je autor John Gooders. Ova knjiga je označena kao jedan od bestselera u to vrijeme (Moos, 2004). Druga polovina 20. stoljeća obilježena je razvojem avioinduistrije, odnosno jačanjem aviosaobraćaja, čime je smanjena udaljenost i omogućena veća pristupačnost pojedinim destinacijama. U Velikoj Britaniji je Lawrence Holloway 1965. godine osnovao prvu

ornitoturističku kompaniju „Ornitholidays“ koja je organizovala ture za posmatranje ptica (Moos, 2004). Konačno, pojava računara i Interneta omogućila je brže veze i lakši promet informacija, što je doprinijelo stalnom porastu broja posmatrača ptica. Kraj 20. stoljeća i razvoj digitalne fotografije označio je krajnju prekretnicu za razvoj birdwatching industrije. Danas je birdwatching aktivnost koja prevazilazi okvire hobija ili proučavanja ptica u naučne svrhe, i sve više uključuje i druge dimenzije - od kulturnog događaja do sportskog natjecanja. Posmatranjem ptica se bave svi starosni uzrasti, „od 8 do 88 godina“, pripadnici oba spola, različitih vjerskih, kulturoloških i scoioekonomskih statusa. Posmatranje ptica se razvija na svim kontinentima, na svim prostorima, od dvorišta kuća i parkova do obala rijeka, mora ili najviših planinskih vrhova. Broj posmatrača ptica u svijetu procjenjuje se na nekoliko miliona, a godišnja zarada od „birdwatching industrije“ iskazuje se u stotinama miliona dolara.

Ekonomski aspekti birdwatchinga Smatra se da je birdwatching najbrže rastući vid ekoturizma na svijetu, koji godišnje dostiže porast prihoda od 115%. U svijetu se organizacijom posmatranja ptica bavi 127 turističkih kompanija. Pri tome, jedna prosječna tura u manje razvijene zemlje košta 4000$ po posmatraču, a jedna grupa uključuje 12 učesnika. Jedna agencija organizuje 150 putovanja godišnje (Sekercioglu, 2003). U Bosni i Hercegovini nijedna turistička kompanija trenutno ne pruža usluge spomenutog vida turizma. Prema podacima koje Fish and Wildlife Service iznosi u izvještaju za 2006. godinu, posmatranje ptica kroz različite vidove (turizam, prodaja opreme i dr.) učestvuje sa 36 bilona $ u američkoj ekonomiji (Swedish Ornithologic Society, 2009). Procjenjuje se da se oko 20% Amerikanaca bavi posmatranjem ptica, od čega je 46 miliona posmatrača starosti iznad 16 godina. Posmatranje ptica u SAD-u kreira 863.406 radnih mjesta. S druge strane, Evropska unija ukazuje na činjenicu da je od 1996. do 2006. godine broj posmatrača ptica povećan za 17% , a broj lovaca smanjen za 12-15%. Procjenjuje se da u EU postoji oko šest miliona posmatrača ptica (Kenward, R. & Sharp, R., 2008). Jedan od značajnih pokazatelja da je posmatranje ptica sve popularnije je i činjenica da je "The Sibley Guide to Birds“ publikovan u 2000. prodat u 500.000 kopija (Cordell & Herbert, 2002). Jedan od primjera dobrog upravljanja jednim RAMSAR područjem je Nacionalni park Kuşcenneti na jezeru Manyas (Turska), gdje se procjenjuje da posmatrači ptica godišnje potroše 103,320,074 $ (Gürlük & Rehber, 2008). Faktori razvoja i promocije birdwatchinga Jačanje nevladinih organizacija koje se bave prirodom, posebno onih koje se konkretno bave pticama, jedan je od bitnih faktora razvoja i promocije posmatranja ptica u svijetu. Prema Kerlingeru (1993) procjenjuje se da oko 51,3 miliona Amerikanaca putuje i gleda ptice. Vodeća svjetska ornitološke organizacija, BirdLife International okuplja 2,77 miliona članova i 10,8 miliona simpatizera koji ih podržavaju u radu, iz 121 zemlje. U ovoj organizaciji je uposleno 7400 osoba, a godišnji budžet joj iznosi oko 538 milona američkih dolara (http://www.birdlife.org/). Nabrojnija evropska ornitološka organizacija, koja okuplja oko milion članova, je RSPB iz Velike Britanije. Ova organizacija ima 1300 uposlenika i oko 18.000 volontera, a njen budžet u 2010. godini je iznosio 94,7 miliona funti (http://www.rspb.org.uk/). Drugi važan faktor u razvoju birdwatching turizma je izbor područja na kojem će se razvijati program birdwatchinga. Najbolje polazište su već prepoznata područja označena kao područja od međunarodnog značaja za ptice (IBAs ili Important Bird Areas). Pod okriljem Međunarodnog savjeta za zaštitu ptica (ICBP), današnji International, 1987. godine započet je međunarodni panevropski program pod nazivom “Područja značajna za ptice”. Prema posljednjim podacima 10.993 područja u 193 zemlje je uvršteno na listu IBA područja. Pri tome, u Evropi je zabilježeno 4.000 IBA područja (http://www.birdlife.org/).

Slika 1. IBA područja u Evropi (prema Heath & Evans, 2000)

Od zemalja iz regiona Slovenija ima 35, Hrvatska 21, Srbija 35, Crna Gora 5 i Makedonija 22 priznata IBA područja1. Bosna i Hercegovina za sada ima četiri područja upisana na IBA listu (Kotrošan et al., 2012).

Osim ovih područja, posebno u Evropi, značajna mjesta za razvoj birdwatching turizma mogu biti i područja označena kao NATURA 2000 područja. S obzirom da uglavnom IBA područja prilikom proglašavanja NATURA 2000 prelaze u status SPA (special protected areas) ili specijalnih područja zaštite kada su u pitanju ptice, samo manji broj drugih područja koja nisu uključena prethodno u listu IBA mogu biti značajna za birdwatching zbog neke pojedinačne vrste ili se mogu povezivati sa IBA područjima u neku širu turističku ponudu. Pored spomenutog značajnu promociju birdwatchinga treba raditi i na RAMSAR područjima, kao i na područjima koja su zaštićena lokalnom legislativom.

Posebnu grupu obuhvataju staništa značajna za pojedine vrste, koja mogu i ne moraju biti zaštićena, ali na kojima se određene vrste ptica okupljaju u većem broju i lakše ih je vidjeti. Ovakva staništa su posebno bitna kada su u pitanju „atraktivne vrste“. U regionu primjer ovakvog staništa je zimovalište malih ušara (Asio otus) u Kikindi (Srbija) koje je jedinstveno u svijetu kao najveće zimovalište za datu vrstu. Zabilježeno je da u toku zime u ovom gradu boravi više od 750 jedinki male ušare. Od 2013. godine ovo stanište je zaštićeno, a pokreće se poseban program za posjetu birdwatchera ovom staništu (http://www.birdwatchserbia.rs/serbian_winter_birdwatching_tour.html).

Sve vodeće turističke agencije i firme koje se bave aktivnostima vezanim uz ptice promociju svojih programa vrše na organizovanim sajmovima, a jedan od najpoznatijih je „Birdfair“ koji se održava svake godine u Rutlandu (Velika Britanija).

1 Hrvatska ima prijedlog za 40 IBA, Srbija, 42, a Crna Gora 20 područja (Kotrošan et al., 2012), ali prema

zvaničnim podacima BirdLife International za 2013godinu dati prijedlozi još nisu uvaženi.

Slika 2. Najava Birdfair-a u Rutlandu

Treći važan faktor za razvoj i promociju birdwatching programa su različite manifestacije, koje okupljaju veliki broj osoba na lokalnom nivou. Među značajne manifestacije ubrajaju se mnogobrojne međunarodne akcije koje je pokrenuo BirdLife International, a koje u pojedinačnim državama svake godine realizuju partnerske organizacije. Ovakve akcije obično okupljaju veći broj posjetitelja i prilika su za promociju ornitoloških programa. Među spomenutim akcijama su:

Eurobirdwatch (Evropski dan posmatranja ptica): godišnji festival koji se održava svaki prvi vikend u oktobru

World Migratory Bird Day: svake godine drugi vikend u maju World Bird Festival: održava se svake druge godine World Wetlands Day ili Svjetski dan močvara (2. februar) Spring Alive!: obrazovni program koji se svake godine realizuje od marta do juna.

U Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama se posljednih godina pokreću različiti vidovi ornitoloških okupljanja kao što su Sajam posmatranja ptica koji se održava u Srbiji od 2010. i Ornitofestival koji je pokrenut u Bosni i Hercegovini 2012. godine. U Srbiji je 2003. godine pokrenut „Veliki dan ptica” kao vid sportskog takmičenja. Posebno poznata manifestacija u Hrvatskoj je „Dan evropskog sela roda“ koja se svakog prvog vikenda u junu održava u Čigoću.

Iskustva iz regiona Razvoj birdwatchinga u pojedinim zemljama u regionu uglavnom je vezan uz nevladin sektor i organizacije koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica i njihovih staništa, koje razvijaju birdwatching kao odgovor na potrebe razvoja i održivosti područja značajnih za ptice. Slovenija

Od svih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija ima najdužu ornitološku tradiciju, što se ogleda i u stepenu organiziranosti Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije (DOPPS - BirdLife Slovenia) koje je osnovano 1979. godine i broji oko 1000 članova. Osim DOPPSa, u Sloveniji djeluje još nekoliko manjih udruženja (npr. Ixobrychus). Mogućnost angažovanja vodiča putem DOPPSa, čak besplatna, za birdwatching ture na područja kojim rukovodi dato društvo promovira se putem zvaničnog web portala Slovenačke turističke zajednice (http://www.slovenia.info/).

U 2012. godini je osnovana prva kompanija „Alecturist“ koja se bavi organizovanjem turizma na osnovama birdwatchinga. Osnovna cijena jednodnevne ture je 100,00 € (http://www.birdingpal.org/Slovenia.htm).

Slike 3. WEB portali za promociju birdwatchinga u Sloveniji Hrvatska Turizam na temelju posmatranja ptica u Hrvatskoj posljednju deceniju sve se intenzivnije razvija. Tome su značajan doprinos dale nevladine organizacije koje su kroz niz projekata inicirale i educirale javnost o posmatranju ptica kao novog „brenda“ razvoja turizma (Mikulić et al., 2002) u Hrvatskoj, a koji je bitan segment akcionih planova za održanje područja od značaja za ptice. Danas postoji organizovan pristup putem turističkih agencija koje nude turističke usluge na temelju programa za posmatranje ptica.

Slika 4. Promotivna publikacija za razvoj turizma promatranja ptica Organizovane ture, u trajanju od pet do 11 dana, preko turističke agencije u proljeće i jesen ovisno od destinacije koštaju od 640,00 do 1100,00 €. (http://www.croatiabirding.com).

Slike 5.-6. WEB portali za promociju birdwatchinga u Hrvatskoj Srbija U Srbiji, kao i u Hrvatskoj, ekonomski pristup posmatranju ptica i razvijanje turističkih ponuda baziranih na temelju ptica jače je izražen posljednjih desetak godina. I u ovom slučaju pokretač prvih aktivnosti bila je nevladina organizacija, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije- DZPPS, koja je započela razvijanje ornitoloških turističkih programa u saradnji sa domaćim turističkim agencijama. Putem specijalizovanog sajta nude se organizovane ture na više destinacija i u različitom vremenskom trajanju. Posebno je razvijen program za turiste, posmatrače ptica, iz Velike Britanije.

Jedna osmodnevna tura ovisno od veličine grupe, 10 do 20 posmatrača, u proljeće i jesen, ovisno od destinacije košta od 506,00 do 653,00 €. (http://www.birdwatchserbia.rs/Serbian_birds_of_pray-ows_spring_tour.html). Slike 7.-8. WEB portal i promotivna brošura za promociju birdwatchinga u Srbiji Crna Gora U Crnoj Gori turizam na osnovama posmatranja ptica još je u začetku. U tom pogledu jedino se izdvaja ponuda posmatranja ptica na području Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Ovisno o veličini grupe (dvije do pet osoba) i dužini trajanja (četiri do šest sati) pojedinačan obilazak košta od 150,00 do 280,00 € (http://www.npskadarlake.org/).

Slike 9.-10. WEB portal i osmatračnice za posmatranje ptica na Skadarskom jezeru

Bosna i Hercegovina i birdwatching Potencijali Bosna i Hercegovina spada u red zemalja sa visokim stepenom biodiverziteta, ali još uvijek nedovoljno poznatim. Istovremeno izostaje i odgovarajući pristup zaštite i upravljanja datim resursima (Redžić et al., 2008). Prema posljednjim podacima svega oko 2,2% ukupne površine Bosne i Hercegovine pokrivaju zaštićena područja (Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda, 2011). Sistematko proučavanje ptica u Bosni i Hercegovini započinje u drugoj polovini 19. stoljeća. U 19. i prvoj polovini 20. stoljeća istraživanja su bila uglavnom bazirana na radu inozemnih ornitologa. Najznačajniji doprinos u datom periodu dao je austrijski ornitolog dr. Othmar Reiser, prvi kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji je autor jedine do sada objavljene monografije o lokalnoj ornitofauni “Ornis balcanica”. Drugu polovinu 20. stoljeća svojim radom obilježio je prvi bosanskohercegovački ornitolog, dr. Svjetoslav Obratil. U ovom periodu značajne priloge dali su i ornitolozi iz Srbije i Hrvatske. Preokret u razvoju ornitoloških istraživanja i omasovljenju učešća posmatrača ptica predstavlja osnivanje Ornitološkog društva “Naše ptice” 2003. godine u Sarajevu (Kotrošan i Papes, 2007). Iako u Bosni i Hercegovini postoji relativno duga tradicija proučavanja ptica, još uvijek se nedovoljno zna o bosanskohercegovačkoj ornitofauni, posebno kada su u pitanju trendovi veličine populacija pojedinih vrsta. Posljednji revidirani popis ptica Bosne i Hercegovine urađen je na temelju podataka iz dosadašnjih istraživanja i sadrži 338 registrovanih vrsta (Kotrošan & Drocić, 2012). Već krajem 20. stoljeća vidljivo je da diverzitet ptičijih vrsta u Bosni i Hercegovini opada i da su mnoge gnjezdarice već prestale da gnijezde. Pokazatelj toga je prvi prijedlog za „Crvenu listu“ koji je sadržavao 97 vrsta, od čega je za 12 vrsta data ocjena da su izumrle ili potencijalno izumrle gnjezdarice (Obratil & Matvejev, 1989). Pretpostavlja se da je ovaj trend nastavljen i da je broj izumrlih gnjezdarica u posljednjih 20-ak godina znatno uvećan. Ipak se može reći da je bosankohercegovačka ornitofauna još uvijek bogata, kako gnjezdaricama, tako i vrstama koje su zabilježene u preletu. Kada su u pitanju staništa i područja značajna za ptice u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku se četiri područja nalaze na listi IBA područja (Bardača, Hutovo blato, Livanjsko polje i Boračko jezero), dok su tri područja proglašena RAMSAR područjima (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje). Jedino područje koje ima status zaštičenog područja je Hutovo blato. Prema podacima BirdLife International za 2013 godine, Bardača i Hutovo blato su uvršteni na listu IBA područja u opasnosti (http://www.birdlife.org/datazone/info/IBAsInDanger). Prezentirani podaci ne oslikavaju stvarno stanje i zasigurno veći broj područja u Bosni i Hercegovini ispunjava uvjete za uvrštavanje na listu IBA područja. Preliminarna analiza, na osnovu poznatih podataka i IBA kriterija, sačinjena od strane Ornitološkog društva „Naše ptice“ ukazuje da su još 40 područja kandidati za uvrštavanje na listu međunarodno značajnih područja za ptice (Kotrošan et al., 2012). Pored područja uvrštenih na spisak potencijalnih IBA područja u Bosni i Hercegovini još neka područja mogu biti veoma interesantna za aspekta posmatranja ptica (npr. zimovališta malih ušara ili pjevališta velikog tetrijeba)

Tabela 1. Pregled potencijalnih IBA područja u Bosni i Hercegovini (prema Kotrošan et al., 2012)

S druge strane, uzimajući u obzir bogat biodiverzitet drugih bioloških skupina, izuzetno kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu (lokalni sirevi, vina), veliki broj kulturnih, vjerskih i drugih manifestacija, te blizinu koja omogućava povezivanje različitih područja potencijali za razvijanja programa na bazi posmatranja ptica u Bosni i Hercegovini su značajni. Aktuelno stanje U strategiji razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-2018 posmatranje ptica je prepoznato kao novi dio potražnje na tržištu, a Hutovo blato i Livanjsko polje kao destinacije značajne za ovaj vid turizma (Mlinarević et al., 2008), dok u Strategiji za Republiku Srpsku ovaj oblik turizma nije spomenut (Univerzitet u Banja Luci, 2009). Trenutno samo nevladine organizacije, posebno Ornitološko društvo „Naše ptice, sistematski zagovaraju razvoj posmatranja ptica i pokretanje turističkih programa na ovom konceptu. U proteklih 10 godina (Ornitološko društvo Naše ptice, 2013) kroz niz projekata rađeno je na promociji birdwatchinga. Rezultat su nekoliko publikacija i promotivni materijali. U ovom trenutku, na temelju broja članova u nevladinim organizacijama, prisutnosti pojedinim akcijama , broja štampanih primjeraka pojedinih publikacija i kontakata koje je imalo OD Naše ptice, procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini aktivno i pasivno interes za ptice iskazuje manje od 500 osoba.

1. Lušci polje 2. Podrašničko polje

3. Dugo polje 4. Popovo polje

5. Nevesinjsko polje 6. Gatačko polje

7. Fatničko polje 8. Dabarsko polje

9. Mostarsko blato 10. Duvanjsko polje

11. Kupreško polje 12. Glamočko polje

13. Vukovsko polje 14. Sijekovac

15. Ribnjak Saničani 16. Ribnjak Prnjavor

17. Velika i Mala Tišina 18. Plivska jezera

19. Modrac i Šerička bara 20. Haljinići

21. Rijeka Una 22. Rijeka Vrbas

23. Rijeka Bosna 24. Rijeka Drina

25. Rijeka Sava 26. Plješevica

27. Lisina 28. Kozara

29. Vlašić 30. Konjuh

31. Vranica 32. Igman i Bjelašnica

33. Jahorina 34. Sutjeska

35. Visočica 36. Raduša

37. Prenj, Čvrsnica i Čabulja 38. Orjen

39. Vitorog 40. Dinara i Kamešnica

Slike 11.-12. Promotivni materijal za posmatranje ptica u Bosni i Hercegovini Osim Hutovog blata, još ni na jednom području nije započet sistematski pristup stvaranju preduslova za razvoj birdwatchinga. Interesi, uglavnom kroz inicijative lokalnih nevladinih organizacija, postoje na području Buškog jezera, Vranice i okoline Sarajeva.

Slike 13.-14. Publikacije Ornitološkog društva „Naše ptice“ Do 2013. godine niti jedna turistička agencija iz Bosne i Hercegovine nije ponudila program na bazi birdwatchinga. Prvi birdwatching program organizovane posjete Bosni i Hercegovini započet će u 2014. godini u organizaciji bosankohercegovačkog emigranta iz Velike Britanije, Denisa Bohma. Program obuhvata šestodnevnu turu, koja se može organizovati u periodu od kraja aprila do početka juna i od kraja augusta do sredine septembra, po kraškim poljima (Popovo polje), planinskim područjima (Čvrsnica, Blidinje) i močvarnim područjima (Hutovo blato) u Hercegovini i Delti Neretve (Hrvatska). Cijena ture, koja uključuje smještaj, obroke, prevoz od i do aerodroma u Dubrovniku i druge troškove (ulaz u zaštićena područja) iznosi 790,00 funti (http://www.wild-herzegovina.com/).

Slika 15. WEB portal Wild Herzegovina

Problemi Razvoj programa birdwachinga u Bosni i Hercegovini u aktuelnom trenutku prati niz problema od kojih su najistaknutiji loše stanje okoliša koje utiče na smanjenje biodiverziteta ptica i uništavanje značajnih staništa (krivolov, požari, devastacije staništa i pretvaranje u poljoprivredne površine i dr.), nedovoljno poznavanje stanja ornitofaune na područjima označenim kao potencijalna IBA područja, neprepoznavanje posmatranja ptica kao jednog od strateških značajnih turističkih brendova, nezainteresovanost turističkih zajednica za razvijanje birdwatching programa, nedostatak educiranog kadra za vodiče, slabo poznavanje i nezainteresovanost lokalnih zajednica (skepticizam, težnja za brzom i lakom zaradom), slabo poznavanje od strane menadžera koji upravljaju zaštićenim područjima, loša infrastruktura (smještajni kapaciteti, putevi, povezanost mjesta), kao i izostanak odgovarajuće promocije. Smjernice za razvoj Razvoj posmatranja ptica u Bosni i Hercegovini pored promocije u samoj zemlji s ciljem povećanja broja lokalnih posmatrača ptica treba biti usmjeren i na pokretanje programa koji će imati odgovarajući ekonomski efekat u vidu privlačenja posmatrača iz drugih zemalja. Za realizaciju ovakvog programa potrebno je, pored nevladinih organizacija, lokalnih zajednica, turističkih organizacija kao nosilaca, da se u većem obimu uključe nadležna ministarstva svih nivoa.

Za razvoj birdwatchingau Bosni i Hercegovini neophodno je ostvariti sljedeće preduslove:

jačanje programa identifikacije IBA područja;

izrada studije razvoja birdwatching turističkih programa u BiH;

uključivanje nadležnih ministarstava na nivou države, entiteta, kantona i opština u razvoj i podsticanje programa birdwatchinga kao novog turističkog brenda u BiH;

uspostavljanje saradnje između nevladinih organizacija, turističkih organizacija i područja značajnih za birdwatching (IBA područja, RAMSAR područja, NATURA 2000 područja, zaštićena područja) radi izrade pojedinačnih birdwatching programa;

uspostavljanje saradnje sa lokalnim zajednicama i upoznavanje sa benifitima programa, te iznalaženje načina za uključivanje lokalne zajednice;

jačanje kapaciteta (smještaj, putevi i sl.);

organizacija edukacijskih radionica za vodiče

pokretanje promotivne kampanje u Bosni i Hercegovini i zemljama sa jakom tradicijom posmatranja ptica (npr. Velika Britanija, Njemačka, Švajcarska, SAD);

izrada promotivnih materijala (afiša, vodiča za posmatranje ptica).

Hutovo blato i perspektive razvoja birdwatchinga Hutovo blato je područje u koje se u ovom trenutku ulaže najviše sredstava kako bi se razvio program birdwatchinga. Posljednjih nekoliko godina kroz niz projekata se nastoje stvoriti preduslovi za razvijanje ovakvog programa.

Slika 16. Promotivni letak za posmatranje ptica na Hutovom blatu

Ornitološki potencijali ovog područja, i pored svih aktuelnih problema, još uvijek su značajni i omogućavaju razvoj programa birdwatchinga. Do 2013. godine je na području Hutovog blata zabilježeno 249 vrsta ptica, od čega su 92 vrste gnjezdarice ili potencijalne gnjezdarice ovog područja (Kotrošan & Sarajlić, 2013). U ovom trenutku izdvaja se gniježđenje globalno ugroženih vrsta malog kormorana (Phalacrocorax pygmaeus) i patke njorke (Aythya nyroca), a u 2013. je po prvi put zabilježeno i gniježđenje blistavog ibisa (Dalmatin et al., 2013). Značajno je naglasiti da klimatski uvjeti na Hutovom blatu omogućavaju gotovo cijele godine, izuzev jula i avgusta, izrazitu aktivnost i veliki broj ptica što je veoma značajno za razvijanje programa birdwatchinga. U tom pogledu treba izdvojiti postavljanje osmatračnica u 2013. i izdavanje priručnika za posmatranje ptica na Hutovom blatu.

Slike 17.-18. Posmatračnice za ptice i informativna tabla na Hutovom blatu

Od važnih potencijala ovog područja treba istaći i povezanost sa deltom Neretve koja također predstavlja značajno područje za ptice, od kojih mnoge vjerovatno dolijeću i na Hutovo blato. Također, Hutovo blato je moguće povezati i sa drugim područjima, kao što su Međugorje, Stolac, Mostar, u koja se nalaze u njegovoj blizini i imaju značajne potencijale za razvijanje turizma (kulturno naslijeđe i spomenici, prirodno nasljeđe, kulturne i vjerske manifestacije i dr.).

Slika 19. Priručnik za posmatranje ptica na Hutovom blatu Drugi potencijali za razvoj birdwatchinga na Hutovom blatu je pokretanje određenih ornitoloških projekata i programa kao što su prstenovanje ptica ili introdukcija vrsta koje su

nekada gnijezdile u blizini a danas ih nema u Bosni i Hercegovini (npr. Crkavica - Neophron percnopterus i bjeloglavi sup - Gyps fulvus). Osnovni problemi za razvijanje programa birdwatchinga na Hutovom blatu su smanjenje biodiverziteta i uništavanje staništa i ptica zbog krivolova i požara, nepostojanje odgovarajuće infrastrukture (smještajni kapaciteti, putevi), nedostatak osposobljenog kadra (vodiči), slab interes lokalne zajednice i nepostojanje turističkih programa za promociju.

Slika 20. Tabla sa informacijom o zabrani lova na Hutovom blatu Pitanje krivolova jedno je od najakutnijih problema. Nakon 2012. situacija se u određenoj mjeri promjenila na bolje, ali zbog još uvijek neriješenog pitanja finansiranja rendžerske službe ovaj problem nije adekvatno riješen. Pozitivan iskorak predstavlja postavljanje informativnih tabli na kojima je naglašena zabrana lova, kao i saradnja sa pograničnom policijom u sprečavanju i privođenju krivolovaca.

Literatura Biggs, D., Turpie, J., Fabricius, C. & Spenceley, A., 2011: The Value of Avitourism for

Conservation and Job Creation-An Analysis from South Africa. Conservation and Society, 9(1): 80-90.

Cordell, H.K. & Herbert, N.G., 2002: The Popularity of Birding is Still Growing. Birding, 54–61.

Dalmatin, M., Vekić, J., Ilić, B., Gujinović, J., Kotrošan, D., Dervović, I. & Ćukteraš M., 2013: Gniježđenje blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) na Hutovom blatu u 2013. godini. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, br 9 (u pripremi).

Dunlap, T. R., 2011: In the Field, Among the Feathered: A History of Birders & Their Guides, Oxford University Press.

Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda, 2011: Pregled stanja okoliša, Bosna i Hercegovina, drufi pregled. Ujedinjeni narodi, Njujork i Ženeva.

Gürlük, S., & Rehber, E., 2008: A travel cost study to estimate recreational value for a bird refuge at Lake Manyas, Turkey". Journal of Environmental Management, 88 (4): 1350–1360.

Heath, M. F., Evans, M. I., 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. BirdLife International, (BirdLife Conservation Series No. 8), 2 vols., Cambridge.

Kenward, R. & Sharp, R., 2008: Use Nationally of Wild Resources across Europe (UNWIRE). GEM-CON-BIO Case Study Matrix Report, Anatrack Ltd.

Kerlinger, P., 1993: Birding economics and birder demographics studies as conservation tools. In: Proc. Status and Managem. of Neotrop. Migr. Birds. eds. D. Finch and P. Stangel. Rocky Mntn For. and Range Exper. Station, Fort Collins, CO. USDA For. Serv. Gen. Tech. Rept. RM-229. pp. 32–38.

Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348.

Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E., Dervović, I., 2012: Program IBA, Međunarodno značajna područja za ptice, u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo “Naše ptice”, interno izdanje za projekat “Evaluacija IBA područja u FBIH”, Sarajevo.

Kotrošan, D., Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Ornitološko društvo „Naše ptice“, Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38, Sarajevo.

Kotrošan, D. & Sarajlić, N., 2013: Ornitofauna Hutovog blata – stanje i perspektive. Međunarodni skup „Čovjek i krš“, knjiga sažetaka, pp: 29-30, Čitluk.

Mikulić, K., Budinski, I. & Šafarek, G., 2010: Priručnik za razvijanje turizma promatranja ptica u Hrvatskoj. Udruga za biološka istraživanja – BIOM, Zagreb.

Mlinarević, M., Perić, J., Bačić, K., Smolčić, D. J., Stipanović, C., Cerović, Z., Kupusović, T., Vasilj, S., Blažević, B., Avelini�Holjevac, I., Šverko Grdić, Z., Bagarić, L., hadžić, A., Perić, M., Jelušić, A., Črnjar, K., Vujić, V., Tepšić, B., Vujičić, T., Mlinarević, K., Nikšić, M., Dragičević, D., Klanac, A. & Palić, F., 2008: Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-2018, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo.

Moss, S., 2004: A Bird in the Bush: A social history of birdwatching. Aurum Press. Sekercioglu, C.H., 2003: Conservation through commodification". Birding 35 (4): 394–402. Shearin, G., 2008: Neltje Blanchan. In: Patterson, D., Thompson, R., Bryson, S., et al.,

Early American Nature Writers. Westport, CT: Greenwood Press. Obratil, S., Matvejev, S., 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i

Hercegovine. Naše starine, 18-19: 227-235, Sarajevo.

Pullis La Rouche, G., 2003: Birding in the United States: a demographic and economic analysis. Addendum to the 2001 National Survey of Fishing, Hunting and Wildlife-Associated Recreation. Report 2001-1. U.S. Fish and Wildlife Service, Arlington, Virginia.

Redžić, S., Barudanović, S., Radević, M. (eds), 2008: Bosna i Hercegovina, Zemlja raznolikosti, Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo.

Swedish Ornithologic Society, 2009: Fågelskådare bidrar med 36 miljarder dollar till USA:s

ekonomi". Univerzitet u Banja Luci, 2009: Strategija razvoja turizma Republike Srpske za period

2010-2018, Banja Luka. http://www.birdlife.org/ http://www.birdlife.org/datazone/info/IBAsInDanger http://www.birdingpal.org/Slovenia.htm http://www.birdwatchserbia.rs/Serbian_birds_of_pray-ows_spring_tour.html http://www.croatiabirding.com/ http://www.npskadarlake.org/ http://www.rspb.org.uk/ http://www.slovenia.info/ http://www.wild-herzegovina.com/