Bogatstvo različitosti skripta

8/17/2019 Bogatstvo različitosti skripta

1/16

2. BOGATSTVO RAZLIČITOSTI

A) Tatalović – Mjerilo demokraije dr!"tva

- Lipovljani – slavonski gradić u kojemu žive pripadnici 20-ak različitih nacionalnih manjina

- u RH prava iz kulturne autonomije z!og organiziranosti najpotpunije ostvaruju pripadnicinacionalnih manjina koje su ta prava imala i prije uspostave samostalne Hrvatske

- pripadnici naroda "#R$ koji su živjeli i žive u Hrvatskoj i koji su z!og raspada "#R$ a sme%unarodnim priznanjem Hrvatske &aktički postali pripadnici nacionalnih manjina jo' suu &azi organiziranja s ciljem cjelovitog ostvarivanja svojih manjinskih prava

- prema popisu stanovni'tva iz 200() godine udio pripadnika nacionalnih manjina uHrvatskoj iznosi *+* , Hrvatska je time jedna od najhomogenijih država svijeta

- to je smanjenje od 0 , u odnosu na popis iz (..() godine

- postoje 22 manjinske zajednice služ!eno priznate u /stavnom zakonu o pravimanacionalnih manjina najveću čine "r!i s ++ ,

- slijede o'njaci s 0 , i 1alijani s 0+ ,

- razlozi smanjenja !roja pripadnika nacionalnih manjina prema izvje'ću 3lade iz 200+)45() sla!ljenje i pucanje veza unutar nacionalnih manjina uslijed prostorne raspore%enosti2) seljenje stanovni'tva u gradove i ur!anizacija6) interregionalne i prekomorske migracije naročito za vrijeme rata4+) veća socijalna pokretljivost z!og povećanja razine o!razovanja) mje'oviti !rakovi koji podvajaju etničku komponentu stanovni'tva7) pojačana identi&ikacija s pro&esionalnom ili socijalnom skupinom*) regionalna pripadnost8) posljedice rata

- u RH je usvojen model k!lt!r#e a!to#omije- kroz model kulturne autonomije nacionalne manjine se integriraju u hrvatsko dru'tvo 9:

asimiliraju se- njime se pripadnicima nacionalnih manjina osigurava očuvanje i razvijanje identiteta

etničkog kulturnog jezičnog vjerskog

- prema modelu kulturne autonomije većina etničkih prava pripadnika nacionalnih manjinao!razovanje znanost knjižnice za'tita spomenika;)4 ostvaruje se kroz državne institucijekoje su stručno i upravno odgovorne za pojedina područja dru'tvenog života

- time se ostvaruje princip integracije pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko dru'tvo ali jamči i očuvanje njihova kulturnog i etničkog identiteta

- opći pravni položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj ure%en je5() pojedinim odred!ama /stava2) odred!ama /stavnog zakona o pravima nacionalnih manjina6) pojedinim zakonima

- Hrvatska spada u zemlje koje su položaj i prava nacionalnih manjina uredile pose!nimzakonom


2/16

- prvi ustavni zakon koji se odnosio na za'titu manjina donesen je $%%$.- novi ustavni zakon koji je danas na snazi s izmjenama i dopunama4 donesen je 2&&2. na

dono'enje tog zakona Hrvatska se o!vezala i u "porazumu o sta!ilizaciji i pridruživanju :/- njime je zavr'eno stvaranje cjelovitog normativnog okvira za ostvarivanje prava nacionalnih

manjina

- o'ra(ova#je riad#ika #aio#al#i* ma#ji#a u pred'kolskim ustanovama osnovnim isrednjim 'kolama te drugim 'kolskim ustanovama s nastavom na jeziku i pismu kojim sesluže

- 'kolske ustanove s nastavom na manjinskom jeziku i pismu nacionalne manjine mogu seosnivati za !roj učenika manji od onog propisanog za kolske ustanove na hrvatskom jeziku i

pismu- učenici imaju o!vezu učiti i hrvatski jezik i latinično pismo- nastavni plan i program sadrže opći dio i pose!ni dio sadržaj u vezi s pose!no'ću

nacionalne manjine materinji jezik književnost povijest zemljopis kulturno stvarala'tvo4- odgoj i o!razovanje pripadnika nacionalnih manjina odvija se kroz 6 osnovna modela

'kolovanja i pose!nim o!licima 'kolovanja- osnovni modeli5

< – nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina – dvojezična nastava= – njegovanje jezika i kulture

- za očuvanje jezičnog identiteta pose!no je važno osiguravanje pristupa nacionalnih manjina javnim medijima – i na lokalnoj i na državnoj razini

- oliti+ka rava #aio#al#i* ma#ji#a predstavljenost u "a!oru predstavničkim iizvr'nim tijelima jedinice lokalne i područne samouprave pravosudnim tijelima tijelimadržavne uprave

- za zastupljenost u "a!oru /stav izrijekom propisuje pozitivnu diskriminaciju u koristnacionalnih manjina prihvaćanje ustavnopravne koncepcije manjinskih političkih4 pravakao kolektivnih prava nacionalnih manjina

- u hrvatskom zakonodavstvu sadržana je tehnika mjesta unaprijed rezerviranih za pripadnikenacionalnih manjina u predstavničkim i drugim tijelima državne vlasti i lokalne i područnesamouprave

- !roj mjesta ovisi o postotku zastupljenosti pojedine nacionalne manjine u ukupnomstanovni'tvu Hrvatske ili lokalne zajednice

- prvi iz!ori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održani su 2006) godine a dopunski200+) godine

B) Malović – reo(#ati vrijed#o,ti ma#ji#a

- l!rali(am medija jamstvo da se jednostrana volje većine neće ostvariti na 'tetu manjina- to može !iti korektiv kolektivnom nerazumijevanju- pluralistički mediji koji su nezavisni samostalni i kritički mogu !iti glas razuma koji

nedostaje


3/16

- pluralizam medija danas je ugrožen z!og svjetskog trenda koncentracije vlasni'tva prisutan i u Hrvatskoj

- negativna nuspojava korporativnog novinarstva i#-ormaija ,e !#i-iira sve veći !rojmedija emitira istovrsnu in&ormaciju ne čuju se različita mi'ljenja pojedinci sve težemogu u javnosti iskazati svoje stavove

- !#i-iira#a i#-ormaija pose!no je opasna kada je riječ o izvje'tavanju o nacionalnimmanjinama- manjine ionako te'ko mogu iskazati svoje speci&ičnosti u većinskim medijima

korporativno novinarstvo na njih negativno utječe

- u medijima je kori'tenje stereotipa općeprihvatljiv način prikazivanja nacionalnih odlika- stereotipi učvr'ćuju predrasude- komunikolog i,ke je analizirao &otogra&iju suko!a mladih =rnaca u predgra%u !ritanskom

grada i ukazao na to kako čitamo znakove policajac o!!> je do!ar i pozitivan pa ako jeu suko!u s nekim pogotovo =rnim i mladim onda su oni negativni

- ako uz sliku ide naslov ?mladi crni i gnjevni@ nitko za njih neće imati razumijevanja i

zauzet će negativan stav ?kako nam je !ilo !olje dok ti prokleti stranci nisu do'li@ pogotovoako je čitatelj !ijelac starosjedilac sla!ijeg o!razovanja i nižeg standarda

- mediji tako mogu utjecati na stvaranje javnog mnijenja njihova uloga u izazivanjunacionalnih suko!a je veliko i često pogu!na

- romle> glavna europska pitanja 80-ih godinama postala su nacionalizam nacionalnostidentitet migracije etnicitet i rasa

- izvje'tavanje i komentiranje prečesto je opterećeno stereotipima i prikazuje ignoranciju i pristranost

- opasnost takvog izvje'tavanja mediji utječu na javnost odražavaju se na politiku i nastavove

- način na koji mediji prikazuju i daju glas različitim akterima dru'tva može nenamjernodovesti do jačanja rasističkog diskursa umjesto da se !ori protiv njega

- Aartindale ?ironija u "


4/16

- skandal u Aa%arskoj #erenc I>urcsan> progovorio u parlamentu na romskom jeziku izaradio zvižduke i povike ?ovo je ma%arski parlament@

- o incidentu je vrlo op'irno izvje'tavano na udarnom mjestu

- u Aa%arskoj živi oko 700 tisuća Roma

- =entar za nezavisno novinarstvo iz udimpe'te već godinama o!razuje Rome za novinare uvećinskim medijima- smatraju da je važno da u većinskim medijima postoje novinari Romi po nacionalnosti koji

su osposo!ljeni kao i njihovi kolege Aa%ari a do!ro poznaju pro!leme svojeg naroda i otome mogu izvje'tavati

- time se po!olj'ava kvaliteta izvje'tavanja o Romima u većinskim medijima

- 3ojvodina na malom prostoru živi veliki !roj različitih manjina- Aultiradio 9ovi "ad u istom programu govori se na vi'e jezika- Radio "u!otica ima odvojene programe za različite manjine i tako o njima izvje'tava- Aultiradio je sve jezike pomije'ao u jedan program ne razumiju svi sve ali imaju

mogućnost čuti kako o istome govore i na drugim jezicima- time se ru'e !arijere uklanjaju geta i 'iri se multikulturalizam

-


5/16

- primjer natezanja izme%u Hrvatske i "lovenije z!og iranskog zaljeva i "v) Iere medijiiskrivili stvarnu sliku a političari koristili medije za vlastitu promociju $o'ko $oras i "lavenLetica izazivali su svojim pona'anjima tenzije izme%u Hrvatske i "lovenije4

- primjer suko! dječaka za vrijeme nogometne utakmice u 3ukovaru prikazan je kaome%unacionalni suko! dok !i u Kagre!u to !io samo eksces mladića z!og nogometa

- kako iz!jeći manipulacije novinari moraju ostvariti punu ure%ivačku nezavisnost !iti pro&esionalno osposo!ljeni

- nezavisan i sposo!an novinar neće dezin&ormirati javnost niti nasjedati manipulacijama- nezavisnost i o!razovanje novinara ključni su uvjeti za podizanje opće kvalitete medija a

time i izvje'tavanja o manjinama- zahvaljujući podr'ci me%unarodnih organizacija sve je vi'e seminara i radionica na kojima

se novinare osposo!ljava za izvje'tavanje o manjinama ili gdje se novinari manjinskihmedija uče temeljnim novinarskim vje'tinama

- Reporting Biversit> Fnstitute London program za sustavno upoznavanje studenatanovinarstva o izvje'tavanju o različitostima

- inicirao ga je pro&) rian Ginston provodi se na 7 sveučili'ta- osnovni pristup5

() senzi!ilizirati studente za izvje'tavanje o različitostima2) naučiti osnovne tehnike izvje'tavanja o različitostima6) uočiti odnos različitosti i medija

- Ae%unarodni centar za o!razovanje novinara F=:$4 "1F9


6/16


7/16

- atterson i Gilkins eti+ka ra('orito,t sastoji se od sljedećih elemenata5() dostojanstvo ostaviti oso!i o kojoj pi'emo 'to vi'e dostojanstva2) reciprocitet postupajte s drugima onako kako !i voljeli da drugi postupaju s vama6) točnost podaci moraju !iti točni upotre!ljavajte prave riječi i stavljajte ih u kontekst+) dostatnost predvidite dostatne podatke o važnim temama

) upornost kad je tema važna ne 'tedite napora da stignete do svih izvora jednako7) pravednost postupajte pravedno i jednako sa svim izvorima*) zajednica vrednujte skupna postignuća jednako kao i pojedinačna8) različitost izvje'tavajte o svim segmentima dru'tva po'teno i primjereno

- nije etično u oz!iljnim novinama ru!rika raz!i!rige4 o!javljivati viceve o Romimao'njacima "r!ima jer takvi vicevi potiču stereotipe

- primjer Iledajući svoje prljavo dijete =iganaka pita muža5 Hoćemo li ga prati ili ćemo praviti novoM

- primjer


8/16

7 primjer pro!lem odvojenih razreda romske i hrvatske djece u Ae%imurju- općehrvatski listovi su izvje'tavali korektno dajući o!jema stranama dovoljno prostora- lokalni listovi su naglasak stavili na ?me%imurske Rome koji su razjedinjeni i

nejedinstveni@ ?koji ne govore istim jezikom@ ?da se neki ne mogu sporazumjeti naciganskom pa kako će na hrvatskom s većinskim hrvatskim narodom@

- svjesnim pre'ućivanjem činjenica novine sudjeluju u o!likovanju javnog mnijenja koje idena 'tetu Roma

- primjer Bječak skončao pod kamionom nisu o!javljeni ni inicijali dječaka a novinarisu se pravdali da mnoga romska djeca nisu upisana u knjige ro%enih pa nije !ilo mogućesaznati ime dječaka

- kad je riječ o neromskoj djeci o!javljuje se čak i ono 'to je za!ranjeno Jonvencijo o pravima djeteta

2.89. otia#je redra,!da i ,tereotiija vrlo su čest pro!lem hrvatskog novinarstva

- primjer Pe& policije u 3ukovaru5 Bomaći "r!i su prljavi i psuju- napravljena velika 'teta srpskom i hrvatskom stanovni'tvu u 3ukovaru

- primjer iživljavanje * maloljetnika 6 Roma 6 "r!ina i ( Hrvat4 nad jednim 20godi'njakom gdje je novinar napisao kako u o!ičajnom pravu Roma seksualno ihomoseksualno općenje često i s djecom nije ni'ta neo!ično

- time je Rome okarakterizirao kao seksualno nastrane oso!e

:. kori"te#je oliti+ki #ekorekt#a je(ika tipičan o!lik naru'avanja etičnosti kod prikazivanja manjinskih naroda

- primjer =igani umjesto Romi Piptari umjesto


9/16

- za većinu gra%ana mediji su osnovni izvor in&ormiranja i komunikacijski kanal kojim sestvara percepcija o nekoj nacionalnoj manjini

- predodž!u o manjinama i njihovim predstavnicama stvaramo uglavnom na temeljumedijskih izvje'ća novinarske selekcije doga%aja i istupa javnih ličnosti koji govore omanjinama

- istraživanja medijskih učinaka- prva istraživanja počela tvrdila su da je medijski učinak jak i univerzalan za sve segmente

javnosti koji su im izloženi

- Jlapper teorija ograničenih učinaka medija

- 9oelle-9eumann mediji imaju snažan utjecaj na pu!liku- ,irala "!t#je 6 karakteristike komuniciranja koje zajedno proizvode snažne učinke na

javno mnijenje5() kumulacija gomilanje4 sposo!nost medija da o!uhvate velik !roj tema kroz

odre%eni vremenski period2) prisutnost sim!olizira opću prisutnost medija u na'im životima6) podudaranje odnosi se na ujednačenu sliku predstavljenosti doga%aja i tema koju

dijele mnoge novine i ostali mediji- prema toj teoriji javno mnijenje stvara se kroz svojevrsnu spiralu 'utnje u kojoj mediji imaju

ključnu ulogu jer su oni izvor na koji se gra%ani oslanjaju- gra%ani oslu'kuju stav ukupne javnosti o nekoj temi i prihvaćaju prevladavajuće mi'ljenje

koje kreiraju mediji- ukoliko se ne slažu sa stavom medija postaju tiha većina 'to je krajnji e&ekt spirale 'utnje- ako u takvoj situaciji i predstavnici većine koji se osjećaju manjina te'ko mogu do!iti

medijski prostor i nametnuti svoje pro!leme vjerojatnost da će to moći članovi ikojemanjine jo' je manja

- korisnici medija i sami se koriste selekcijom pa prihvaćaju one teme koje potvr%uju njihovastajali'ta

- Ac=om!s i "haD teorija mi#imal#i* medij,ki* e-ekata- pojedinci minimiziraju izloženost in&ormacijama koje ne podupiru na'e vrijednosne sustave

i stavove dok se izloženost povećava ako se radi o in&ormacijama koji su u skladu s na'imvrijednostima

- manjinske će teme zato mnogo teže doći do javnosti pogotovo ako su stereotipi o

manjinama tako jaki da odlučujuće utječu na stavove većine kojoj je i namijenjena većinamedijskih proizvoda

- rimi#= teorija mediji imaju potencijalno snažan neposredni učinak na političke stavovekroz sposo!nost utjecanja na kreiranje dnevnog reda agenda setting4 utječući pritom nastandarde – kriterije kojima se gra%ani koriste prilikom evaluacije političkih aktera

- koristeći se raznim tehnikama kreiranja dnevnog reda mediji mogu izmijeniti razinu političke potpore nagla'avanjem odre%enih pro!lema i tema

- ako pritom većina gra%ana koji koriste jedan medij ne pripada nekoj odre%enoj grupi ilistranci izloženi su mnogo većem pritisku i vrlo je vjerojatno da može doći do svojevrsne

promjene stava prema R


10/16

- pojedinci koji nisu civilno aktivni i povezani s nekom zajednicom ili interesnom grupomizloženi su većem pritisku i mediji mogu jače na njih utjecati

- k!ltivaij,ka teorija Ier!ner Iross Aorgam "ignorelli4 nastala je s ciljem da o!jasniučinak gledanja televizije na percepciju stavove i vrijednosti ljudi

- o učincima gledanja može se govoriti samo ako možemo izolirati pojedine kategorije i ponuditi pose!na o!razloženja- konzumiranje televizije sasvim sigurno utječe na neke ljude ali na druge u isto vrijeme ima

zanemariv utjecaj medijski učinak varira i ovisi o mnogim pose!nim uvjetima

- u zadnje vrijeme sve je vi'e istraživanja koja se !ave la#+a#om reakijom izme%unovinara i medija rezultat je vrlo slična interpretacija stvarnosti – &okusiranje nanegativno odnosno na aspekte nasilja i devijantnog pona'anja

- taj novinarski sklad odnosno podudarnost ostvaruje se na 6 razine() #a ra(i#i kreira#ja d#ev#o= reda donosi se odluka o kojim će se temama

izvje'tavati

2) #a ra(i#i !,redoto+e#o,ti utvr%uje se osnovni stav – perspektiva s koje će seizvje'tavati

6) ra(i#a eval!aije o!uhvaća dono'enje odluka o tome kako će novinari ocijenitidoga%aje i kojim će se argumentima pritom služiti

- roe,i #ovi#ar,ke od!dar#o,ti mo=! imati #e=ativa# !+i#ak #a i(vje"tava#je oma#ji#ama vrlo je vjerojatno da će u stvarnim situacijama !iti i manje izvorain&ormacija odnosno sve 'to odstupa od uvriježenog stava te'ko će doći u prvi plan i

postati predmet novinarskog rada- novinarski rad može lako postati R materijal ako se novinar in&ormira učestalim

?provjerenim@ izvorima ili koristi samo neke stručnjake u svojim radovima istovremenozanemarujući ostale a da toga nije ni svjestan

- izvje'tavanje o manjinama zahtijeva5() mnogo!rojne izvore2) različitost pristupa istraživanju in&ormacija6) veliku doze tolerancije+) etično izvje'tavanje o osjetljivim doga%ajima iz pro'losti

- 2 ključna o!ilježja masovnih medija koji presudno utječu na stvaranje slike o izvje'tavanjuo manjinama u medijima medijska logika i paradoks različitosti

$. medij,ka lo=ika pojam koji označava način predstavljanja i predstavljenosti tema 'to se !itno razlikuje od stvarnosti- stvarnost se temelji na povijesti apstrakciji raskidima neregularnostima i raznim vizijama

stvarnosti- medijska logika se zasniva na konkretnosti &ragmentiranosti isječcima iz života plasiranju

priče a nije u stanju prikazati pozadinu jednog doga%aja- mediji zato stvaraju iskrivljenu nepotpunu sliku stvarnosti- medijska logika ne potiče opsežne i uravnotežene analize niti oz!iljan pristup kod

izvje'tavanja o manjinama

2. aradok, ra(li+ito,ti pluralizam medija nije doveo do raznovrsnosti i kvalitete

- sadržaj je uglavnom isti a razlikuje se samo &orma


11/16

- većina novih proizvoda iste su orijentacije a razlikuju se u vizualnim elementimakonstantama i &ormama

- ovakva situacija u kojoj se radi isključivo o !or!i za trži'te medije čini vi'e osjetljivima za pro!leme većine a manje osjetljivima za pitanje manjina manjine dolaze u drugi plan

- natpredstavljenost većine i lo'a kvaliteta izvje'tavanja u cijelosti najvi'e se odražava naizvje'tavanje o manjinama i o dru'tveno marginaliziranim grupama i skupinama

- 1) 3an Bijk o'javio #ajveći 'roj i,tra1iva#ja o i(vje"tava#j! o ma#ji#ama- koristio je analizu sadržaja- istraživanje provedeno u 9jemačkoj 9izozemskoj :ngleskoj i #rancuskoj- dominantne teme su kriminalne aktivnosti kulturne različitosti nasilje socijalni pro!lemi i

imigracija- dominantna slika koja se o manjinama stvara u medijima pripadnici manjina su uzroci

pro!lema

- tipolo'ka podjela novina5() konzervativne novine veći naglasak stavljaju na pro!leme koje manjine stvaraju2) li!eralne novine se vi'e !ave pro!lemima koje imaju manjine u dru'tvu

- mnoge teme koje su sastavni dio života većine doprinosi ekonomiji dru'tvu politici4ignoriraju se kada se izvje'tava o manjinama iako se ponekad radi o vrlo vrijednimdoprinosima dru'tvu u cijelosti

- 3an Bijk je dokazao da se u selekciji vijesti manjinama manipulira pa se čini kako predstavnici manjina često nemaju 'to reći a zapravo im novinar nije dao priliku 'to je !iodužan prema svim pravilima nepristranog izvje'tavanja

- medijski diskurs je izuzetno važan za me%uetnički dijalog i komunikaciju mediji su izvor in&ormacija o manjinama za cijelo dru'tvo

- od njih se očekuje da pridonesu 'irem etnopolitičkom konsenzusu javnosti o nacionalnimmanjinama i me%uetničkoj stvarnosti dru'tva

- analiza izvje'tavanja o manjinama u "r!iji nedovoljna zastupljenost kvalitativna ikvantitativna4 manjina

- dominiraju teme iz područja politike druga područja su zanemarena time se čitateljimauskraćuje mogućnost in&ormiranja o raznovrsnim potre!ama aktivnostima i pro!lemima s

kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina

7 Aedia Biversit> Fnstitute iz Londona 200() proveo #ajo"ir#ije i,tra1iva#je oi(vje"tava#j! o et#i+kim ma#ji#ama

- metoda analiza sadržaja- istraživanje provedeno u (0 zemalja $F :urope Hrvatska uključena- komparativna analiza dnevnih novina u $F :uropi najvažniji rezultati5

() izvje'tavanje o etničkim manjinama ovisi o ukupnoj političkoj sta!ilnosti i kvalitetime%uetničkih odnosa u zemlji

2) rasprostranjeni i du!oko ukorijenjeni stereotipi i predrasude koji utječu na vladajućerazumijevanje većinsko-manjinskih odnosa odražavaju se i na tisak


12/16

6) medijski standardi i novinarska praksa koji otežavaju nepristran tretman različitosti i poticanje tolerancije često su u regiji slični promjene &ormata dnevnih novinautječu i na kvalitetu izvje'tavanja o manjinama ta!loidi depolitiziraju izvje'tavanjeali i potiču pojednostavljeno senzacionalističko i često diskriminativno pisanje

- osnovni trendovi izvje'tavanja mogu se svrstati u nekoliko kategorija5() u negativnom se kontekstu izvje'tava o neuo!ičajenim doga%ajima poput tragedija

kriminala nasilja ekstremizma ili prijetnji javnom redu i miru

2) članovi manjinskih grupa predstavljaju se kao drukčiji opasni i neracionalni uz čestuupotre!u predrasuda generalizacija i stereotipa

6) pripadnike manjinske grupe optužuje se da su sami krivi za svoju sud!inu te da sunesposo!ni za to da promijene stvarnost

+) socijalni ekonomski i politički razvoj koji se odnosi na manjine prikazuje se povr'no !ez oz!iljnih analiza i poja'njenja

7 i,tra1iva#je o ma#ji#ama ! 0rvat,koj- metoda analiza sadržaja- hipoteza izvje'tavanje o manjinama u Hrvatskoj je ispolitizirano- 6 &aze istraživanja5

() &aza dio projekta Aedia Biversit> iz 200()- proučeno ((+ članaka u najčitanijim dnevnim novinama $utarnji list i 3ečernji list- ključni nalazi5

() o manjinama se najvi'e izvje'tava kroz političke ru!rike2) dominantne teme su etnički doga%aji u regiji istraživanja zločina iz pro'losti i su%enja

za ratne zločine6) u izvje'tavanju su zapostavljene kulturne gospodarske i socijalne aktivnosti manjina+) dominantno je izvje'tavanje o "r!ima Qidovima i Hrvatim u iH) izvje'tavanje je depersonalizirano 'to potiče generaliziranje7) naglasak je na in&ormativnim tipovima članaka*) izvje'tavanje je uvjetovano pro&ilom tiskovine koja se analizira

2) &aza 2006) godina dio projekta Aediji i dru'tvo- analiza $utarnjeg lista 3ečernjeg lista i "lo!odne Balmacije

6) &aza analiza prediz!orne kampanje za parlamentarne iz!ore 2006) i postiz!orni tjedan- analiza članaka $L 3L 9L "lo!odna Balmacija i 3jesnik - inače u medijima najveći dio medijskog prostora zauzimaju sljedeće manjine "r!i Romi

Qidovi te Hrvati izvan Hrvatske ih "r!ija i =rna Iora "


13/16

- ostali listovi imali su manju &rekvenciju vijesti o "r!ima a ravnopravniju predstavljenostostalih manjina

- pojačano izvje'tavanje o "r!ima u vrijeme lokalnih i parlamentarnih iz!ora iz!ora zavijeće manjina doga%aja koji se odnose na ratne zločine i su%enja

- niska zastupljenost Roma razlog je nedostatak jakih političkih ličnosti kod Roma i manji

udio u stanovni'tvu

- Romi su inače najugroženija manjina u regiji mnoga europska istraživanja !ave seanalizom izvje'tavanja o Romima

- žele otkriti stvarne razloge diskriminacije i podupiranja stereotipa o Romima- ugarska .0 , govora mržnje u novinama odnosi se na Rome- Aa%arska 70 , tekstova u kojima su Romi predstavljeni kao prijetnja dru'tvu- Rumunjska u dnevnim novinama u tekstovima s temama iz svakodnevnog života

dominira izvje'tavanje o kriminalu + ,4 a njihovi su akteri uvijek Romi- većina svih diskriminirajućih tekstova (O+4 je o Romima

- $L i 3L novinarska podudarnost o!javili gotovo istovjetan !roj tekstova o manjinama- 9L i 3jesnik o!javili najvi'e tekstova o manjinama- 3jesnik čak 27* , tekstova o manjinama- tekstovi o manjinama se najvi'e pojavljuju u izvje'tajnim novinarskim vrstama vijest

kratka vijest izvje'taj *6 ,- izraženi nedostatak oz!iljnijih novinarskih &ormi u kojima se osim izvje'tavanja i

poja'njavaju kompleksni pro!lemi manjina

- distri!ucija tekstova prema ru!rikama manjinske teme su dominantno prisutne u političkim ru!rikama i veliki postotak u gradskoj ru!rici

- 6 o!ja'njenja5() tema izvje'tava se o istraživanjima pro'losti su%enjima iz!orima za vijeća manjina

parlamentarnim iz!orima i sl) posljedica ne potiče se istraživanje i izvje'tavanje o socijalnim kulturnim i drugim pro!lemima koji su dio svakodnevnog života

2) lo'a komunikacija i medijski nastupi manjinskih predstavnika uporno nagla'avaju političku dimenziju i nagla'avaju da su manjinske teme za njih stvar politike

posljedica5 senzacionalistički naslovi me%uso!na prepucavanja i optuživanja manjinskih političara manipuliranje manjinama od strane jakih stranaka

6) glasnogovornici i predstavnici manjina ne poznaju dovoljno do!ro karakteristike inačin &unkcioniranja hrvatskih medija

posljedica nisu u mogućnosti iz!oriti medijski prostor za se!e a jo' manje nametnutivažne teme na medijski dnevni red pa postižu suprotan učinak od onog koji se željelo

- osim političkih ru!rika najvi'e članaka ima u ru!rici crna kronika- time se potvr%uje da se manjine predstavljaju kao devijantne i kriminalne odnosno prijetnja

za dru'tvo

- hrvatske dnevne novine su ol!ta'loidi koristi se &orma i oprema ta!loidnog novinarstva

ali je sadržaj oz!iljniji i ponekad vrlo !lizu oz!iljnim analitičkim novinama


14/16

- u izvje'tavanju o manjinama glavni je naglasak na drami kon&liktu i devijantnom pona'anju

- urednici nemaju interes za istraživanje nekih kompleksnijih dru'tvenih &enomena

- naslovi u tekstovima o manjinama najvi'e in&ormativni pa onda senzacionalistički

- 60 , senzacionalističkih naslova- 3jesnik najvi'e in&ormativnih a najmanje senzacionalističkih naslova- $L i 9L najveći !roj senzacionalističkih naslova

- svi izvje'taji o oljacima i "lovencima senzacionalistički naslovi- isto vrijedi za ugare i


15/16

o!vezama u zemljama primateljicama sadržaje koji potiču njihovo samoorganiziranje idjelovanje

- mnoge zapadne zemlje i članice :/ popust Banske Pvedske 9jemačke 9izozemske


16/16

- program danske vlade R

Documents

Bogatstvo različitosti skripta