Broj 03 Kvartalni bilten IV/2008 - HANFA 2008 broj 3-OK.pdfIndeks / Tržište Država (Grad) Opis indeksa Crobex Zagrebačka burza Hrvatska (Zagreb) Valuta: HRK Crobex je vagan na

Kvartalni bilten IV/2008Hrvatska agencija za nadzor financijskih uslugaB

roj 0

3

HANFA k var talni bilten2 Broj 03

Dragi čitatelji,

Živimo u vremenu globalne krize i globalnih medija koji pre-nose loše vijesti s tržišta kapitala u djeliću sekunde preko cijele planete. Strah je obuzeo i najiskusnije investitore. Uistinu, in-vestitori s pravom zabrinuto analiziraju visoko zadužene tvrtke koje su ili propale ili su u vrlo slaboj poziciji. Padovi cijena di-onica su razorni i brutalni. Čini se kao da pad dionica postaje permanetno stanje i da se trend neće nikad promijeniti. Warren Buffet, jedan od najuspješnijih investitora svih vremena, sada kupuje dionice za koje smatra da će u budućnosti vrijediti puno više nego što vrijede danas. On kaže da ne zna koliko će one vri-jediti kratkoročno, ali da dugoročno očekuje ogromne profite od svojih investicija. Warren dalje kaže da pad cijena dionica predstavlja uistinu veliki problem za one koji ih moraju prodati , ali da je to vrlo pogodno za dugoročne investitore koji su u pri-lici kupiti više dionica nego kada su bile skuplje. Warren vjeruje da će prinosi dionica višestruko premašiti ostale investicije u sli-jedećoj dekadi i da je vrlo teško točno pogoditi idealno vrijeme za investiranje. Vjeruje da će se promjena trenda dogoditi prije nego što se počnu objavljivati dobre vijesti te citira poznatog hokeješa koji je rekao da on kliže gdje će pak biti a ne gdje je već bio. Ako sada investitori koji su pretrpjeli gubitke na papiru, prodaju svoje investicije, taj gubitak postaje stvaran. Gubitak na papiru je cijena rizika koji su investitori preuzeli kada su investi-rali a sada mogu odlučiti hoće li realizirati taj gubitak ili će ostati investirani i na kraju biti nagrađeni zbog preuzimanja rizika.

Vrijednost CROBEX-a u IV. kvartalu kretala se između 1.503,36 i 3.037,69 bodova, da bi na zadnji dan kvartala bila 1.722,25 bo-dova. Svi svjetski indeksi doživjeli su sličan ili gori pad u istom

vremenu. Kretanje CROBEX-a usporedili smo s kretanjima in-deksa u regiji (SBI 20, BELEX 15, SASX-10, MBI10, MOSTE, NEX20 i BIRS). Kao i u prethodnim brojevima biltena, CROBEX smo ana-lizirali i pokazateljima tržišne širine a u ovom broju pokazujemo i kako divergencija između CROBEX-a i RSI pokazatelja, koja se zbila tijekom listopada 2008. godine, s vrlo velikom preciznošću projicira kratkoročni pad CROBEX-a na 1.498,77, dok je posti-gnuta najmanja vrijednost CROBEX-a na dan 01.12.2008. godi-ne bila 1.503,36 bodova. Do kraja godine CROBEX je narastao za 14.6% što je donijelo dobar profit onome tko je investirao na početku prosinca 2008. Riječ divergencija (razilaženje, odvaja-nje, neslaganje, odstupanje, razlika) ima negativni prizvuk, ali u tehničkoj analizi divergencija je dragocjeni pokazatelj za inve-stitora jednako kao što su i svjetionici mornarima. Divergencije iz daljine navješćuju promjene trenda i daju vrijeme investitoru da zaštiti stečeni profit ili da se spremi za novu investiciju. Ako se pažljivo analizira kretanje vrijednosti indeksa tržišta kapita-la u regiji, vidi se divergencija između CROBEX-a i gotovo svih drugih indeksa sredinom 2007. godine. Bio je to još jedan signal skore promjene trenda CROBEX-a. Više o trendovima pisat ćemo u slijedećem broju biltena. U ovom broju biltena, osim već na-vedenog, nudimo Vam pregled kretanja imovine i prinosa in-vesticijskih i mirovinskih fondova, zatim pregled stanja na trži-štu osiguranja na koje su također utjecala globalna financijska kretanja te vijesti Udruženja međunarodnog tržišta kapitala u posljednjem kvartalu 2008. godine.

Vaš urednik,Stjepan Morović

HANFA k var talni bilten 3Broj 03

1. Tržište kapitala ............................................................................................................................. 4

1.1. Kretanje CROBEX-a i usporedba s tržišnim indeksima u regiji ............................................................................................................................. 4

1.2. Pokazatelji tržišne širine ........................................................................................................................................................................................................... 11

1.3. Divergencije ..................................................................................................................................................................................................................................... 17

2. Otvoreni investicijski fondovi ................................................................................................... 21

2.1. Novčani fondovi ............................................................................................................................................................................................................................ 23

2.2. Obveznički fondovi ..................................................................................................................................................................................................................... 24

2.3. Mješoviti fondovi .......................................................................................................................................................................................................................... 25

2.4. Dionički fondovi ............................................................................................................................................................................................................................ 26

3. Mirovinski fondovi ..................................................................................................................... 27

3.1. Obvezni mirovinski fondovi ................................................................................................................................................................................................... 27

3.2. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ...................................................................................................................................................................... 28

3.3. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi .................................................................................................................................................................... 30

4. Tržište osiguranja ........................................................................................................................ 32

4.1. Zaračunata bruto premija osiguranja i reosiguranja .............................................................................................................................................. 33

4.2. Struktura bilance društava za osiguranje i reosiguranje ...................................................................................................................................... 35

4.3. Kretanja kapitala u jednogodišnjem razdoblju .......................................................................................................................................................... 37

5. Vijesti Udruženja međunarodnog tržišta kapitala ................................................................... 38


U zadnjem kvartalu 2008. CROBEX je zabilježio pad od 1.269 bo-dova, odnosno 42,42% i završio godinu na 1.722 boda. Takvim kretanjem nastavio je silazni trend koji je počeo još u I. kvartalu. U ovom broju Kvartalnog biltena proširit ćemo analizu kretanja CROBEX-a s usporedbom tržišnih indeksa u regiji. Tržišni indeks predstavlja kretanje određenog tržišta kapitala. Sastoji se od odabranog skupa vrijednosnica koje kotiraju na burzi koju pred-stavljaju. Vrijednosnice u sastavu indeksa obično se odabiru na

temelju veličine i reprezentativnosti i važu (ponderiraju) prema količini i/ili prema cijeni. Svrha indeksa je predstavljati kretanje cijelog tržišta i stvoriti podatke o povijesnim razinama cijena na pojedinom tržištu. Broj vrijednosnica u indeksu može biti pro-mjenjiv i stalan. Indeks ne mora biti ograničen samo na poje-dinu burzu – može obuhvaćati i čitavu regiju, ali i sektor tržišta, kompanije određene veličine (tržišne kapitalizacije) ili određe-nog tipa vlasništva.

U ovom pregledu analizirane su burze u regiji, od kojih je većina još na početku razvoja te ih kao takve karakterizira velika volatil-nost - snažan rast koji omogućuje ostvarivanje velikih prinosa u kratkom vremenu, ali, kako je 2008. pokazala, ne manjih gubi-taka od ostalih tržišta, i veće nelikvidnosti. U tablici 1.1.1. naveli smo tržišne indekse koje ćemo analizirati te naziv burze koju predstavlja, državu i kratak opis tržišnog indeksa.

Kretanje indeksa analizirano je od 01.01.2006, a korišteni su po-daci iz statističkih izvještaja svake burze koji su objavljeni na nji-hovim internet stranicama. Svi su oni uspoređeni i s indeksom DJ Stoxx Sub Balkan 30, koji se sastoji od ukupno 30 reprezenta-tivnih dionica iz Hrvatske (10), Makedonije (2), Srbije (5), i Slovenije (13).

Izvor: HANFA, ZSE

1. TRŽIŠTE KAPITALA

1.1. Kretanje CROBEX-a po kvartalima i usporedba s tržišnim indeksima u regiji

5.500

5.000

4.500

4.000

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000 Q1-05.

Q3-05.

Q2-05.

Q4-05.

Q1-06.

Q3-06.

Q2-06.

Q4-06.

Q1-07.

Q3-07.

Q2-07.

Q4-07.

Q1-08.

Q3-08.

Q2-08.

Q4-08.

Grafikon 1.1.1. Kretanje CROBEX-a po kvartalima

5Broj 03 Tržište kapitala

Tablica 1.1.1. Popis tržišnih indeksa i burzi u regiji

Indeks / Tržište Država (Grad) Opis indeksa

CrobexZagrebačka burzawww.zse.hr

Hrvatska (Zagreb)

Valuta: HRK

Crobex je vagan na osnovi free float tržišne kapitalizacije pri čemu je težina pojedine dionice ograničena na 15%. Ukupan broj dionica u indeksu nije propisan.

SbI 20Ljubljanska borzawww.ljse.si

Slovenija(Ljubljana)

Valuta: EUR

SbI 20 se sastoji od 15 najvećih i najlikvidnijih dionica. Mjeri uspješnost čitavog tržišta kapitala u Sloveniji.

beLex15beogradska berza www.belex.rs

Srbija (Beograd)

Valuta: RSD

beLex15 se sastoji od 15 najlikvidnijih dionica, vagan je na temelju tržišne kapitalizacije free float-a, pri čemu je težina pojedine dionice ograničena na 20%.

SASx-10 Sarajevska berza - burzavrijednosnih papira www.sase.ba

Bosna i Hercegovina (Sarajevo)

Valuta: KM

SASx-10 je vagan tržišnom kapitalizacijom, a sastoji se od 10 izdavatelja s najvišom tržišnom kapitalizacijom s čijim se dionicama trgovalo minimalno 2/3 od mogućih dana trgovanja, u razdoblju od zadnje redovne revizije indeksa.

MbI10Makedonska berza www.mse.org.mk

Makedonija (Skopje)

Valuta: MKD

MbI10 se sastoji od 10 kompanija prema izboru Komisije Makedon-ske burze, a vagan je tržišnom kapitalizacijom.

MoSteMontenegroberzawww.montenegroberza.com

Crna Gora (Podgorica)

Valuta: EUR

MoSte je indeks Montenegro burze koji predstavlja cijene 35najlikvidnijih dionica i fondova kojima se trguje na burzi.

Nex 20Nova berza hartija od vrijednosti Crne Gore a.d. (Nex Montenegro)www.nex.cg.yu

Crna Gora(Podgorica)

Valuta: EUR

Nex 20 se sastoji od 20 dionica, a maksimalni udio svakog pojedinog je 20%. Određuje se na osnovu tržišne kapitalizacije, ostvarenogprometa i broja sklopljenih ugovora.

bIrSbanjalučka berza hartija od vrijedno-sti a.d. banja Lukawww.blberza.com

Republika Srpska, BiH (Banja Luka)

Valuta: KM

bIrS je cjenovni indeks 12 najvećih izdavatelja koji kotiraju naBanjalučkoj burzi. Struktura indeksa određuje se polugodišnje, 15. svibnja i 15. studenog.

Izvor: HANFA, ZSE, Bloomberg, www.belex.rs, www.sase.ba, www.ljse.si, www.mse.org.mk, , www.blberza.com, www.nex.cg.yu, www.montenegroberza.com


nastavili su rast te vrhunce postigli u listopadu 2007. godine. Vi-soke vrijednosti indeksa nisu zadržane duže vrijeme, već je od-mah počeo pad, koji se nastavio i u 2008. kada su indeksi zavr-šili na razinama nižim od onih s početka 2006. godine. Kretanja CROBEX-a po godinama prikazano je na grafikonu 1.1.3. Može se primijetiti da je samo jedna loša godina bila dovoljna da poništi ukupne prinose u prethodne tri godine.

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

sij-0

6. -

vlj-0

6. -

ožu-

06. -

tra-0

6. -

svi-0

6. -

lip-0

6. -

srp-

06. -

kol-0

6. -

ruj-0

6. -

lis-0

6. -

stu-

06. -

pro-

06. -

sij-0

7. -

vlj-0

7. -

ožu-

07. -

tra-0

7. -

svi-0

7. -

lip-0

7. -

srp-

07. -

kol-0

7. -

ruj-0

7. -

lis-0

7. -

stu-

07. -

pro-

07. -

sij-0

8. -

vlj-0

8. -

ožu-

08. -

tra-0

8. -

svi-0

8. -

lip-0

8. -

srp-

08. -

kol-0

8. -

ruj-0

8. -

lis-0

8. -

stu-

08. -

pro-

08. -

CROBEX BELEX SBI20 SASX10 MOSTE NEX20 BIRS DJ BALKAN

Kao što je vidljivo iz grafikona 1.1.2, vrtoglav rast započeo je po-četkom 2007. godine. Od analiziranih indeksa najviše je rastao MOSTE, a također se može primijetiti da su svi tržišni indeksi, osim slovenskog, rasli više od CROBEX-a. Svoj vrhunac najprije su postigli indeksi u Bosni i Hercegovini - sarajevski SASX-10 i banjalučki BIRS sredinom travnja 2007. godine, a zatim i MO-STE, NEX 20 i BELEX 15 u svibnju 2007. Crobex i ljubljanski SBI 20

Grafikon 1.1.2. Relativno kretanje indeksa od 01.01.2006. godine

Izvor: HANFA, ZSE, Bloomberg, www.belex.rs, www.sase.ba, www.ljse.si, www.mse.org.mk, , www.blberza.com, www.nex.cg.yu, www.montenegroberza.com


Ostvareni prinosi svih indeksa u regiji u zadnje tri godine prika-zani su u tablici 1.1.2. i na grafikonu 1.1.4. Možemo primijetiti da su CROBEX, SBI 20 i NEX 20 u 2007. rasli više nego u 2006. godini. Ostalim indeksima je 2006. bila rekordna, jer usprkos tome što je većina od njih u prvih par mjeseci 2007. ostvarila puno više pri-nose nego u cijeloj 2006, negativno kretanje u ostatku godine

uvelike ih je umanjilo. Jedini koji je 2007. godine ostvario nega-tivan prinos bio je BIRS, koji je pak tijekom 2006. ostvario najveći prinos u regiji, od 110,98%.Pad započet već sredinom 2007. intenzivirao se u 2008. koja je završila kao najgora u povijesti ovih burzi. Uz prinose, smanjeni su i prometi na burzama što je povećalo nelikvidnost.

Grafikon 1.1.3. Kretanje CROBEX-a po godinama

Izvor: HANFA, ZSE

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

siječanj ožujak svibanj srpanj rujan studeniveljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac

2008. 2007. 2006. 2005.

Indeks 2006 2007 2008

CROBEX 60,67% 63,24% -67,13%

BELEX15 58,01% 38,39% -75,62%

MOSTE 98,44% 77,14% -71,15%

SBI20 38,50% 78,13% -67,49%

SASX 10 78,99% 29,05% -67,73%

BIRS 110,98% -11,10% -59,91%

NEX 20 84,55% 89,29% -70,72%

MBI-10 61,54% 109,07% -72,92%

Tablica 1.1.2. Ostvareni prinosi indeksa u regiji

Izvor: HANFA, ZSE, www.belex.rs, www.sase.ba, www.ljse.si, www.mse.org.mk, , www.blberza.com, www.nex.cg.yu, www.montenegroberza.com


Veličina burzi

Ako usporedimo burze prema veličini tržišne kapitalizacije, vidi-mo da je Zagrebačka burza već godinama najveća, a na njoj se odvija i najviše prometa. Za njom slijede Ljubljanska i Beograd-ska burza.

Na kraju 2008. tržišna kapitalizacija u regiji iznosila je oko 60 mlrd. eura i bila je gotovo 50% manja nego na kraju 2007, a ostvareno je i dvostruko manje prometa u odnosu na godinu ranije – nešto manje od 7 mlrd. eura.

120%

100%

80%

60%

40%

20%

0%

-20%

-40%

-60%

-80%CROBEX MOSTE SASX 10 NEX 20BELEX15 SBI20 BIRS MBI-10

2006. 2007. 2008.

Grafikon 1.1.4. Ostvareni prinosi indeksa u regiji

Izvor: HANFA, ZSE, www.belex.rs, www.sase.ba, www.ljse.si, www.mse.org.mk, , www.blberza.com, www.nex.cg.yu, www.montenegroberza.com


Grafikon 1.1.5. Tržišna kapitalizacija burzi u regiji

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%2005. 2007.2006. 2008.

Crnogorska burza

NEX Montenegro

Banjalučka burza

Makedonska burza

Sarajevska burza

Beogradska burza

Ljubljanska burza

Zagrebačka burza

Grafikon 1.1.6. Ostvareni godišnji prometi burzi u regiji

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%2005. 2007.2006. 2008.

Crnogorska burza

NEX Montenegro

Banjalučka burza

Makedonska burza

Sarajevska burza

Beogradska burza

Ljubljanska burza

Zagrebačka burza

Izvor: www.feas.org, www.ljse.si, www.blberza.com, www.nex.cg.yu

Izvor: www.feas.org, www.ljse.si, www.blberza.com, www.nex.cg.yu


CROBEX BELEX15 SBI 20 SASX-10 MOSTE NEX 20 BIRS DJ BALKAN

CROBEX 1

BELEX15 0,2633 1

SBI 20 0,3905 0,3508 1

SASX-10 0,1348 0,1857 0,1611 1

MOSTE 0,1668 0,2615 0,1851 0,2440 1

NEX 20 0,2397 0,3195 0,2309 0,2596 0,7494 1

BIRS 0,0915 0,1686 0,1810 0,2365 0,1301 0,1036 1

DJ BALKAN 0,7205 0,4838 0,7982 0,1651 0,2057 0,2720 0,1775 1

Korelacija i volatilnost1

Unatoč sličnim godišnjim prinosima, indeksi ne pokazuju velike korelacije dnevnih prinosa. Značajnije korelacije imaju jedino in-deksi SBI 20, CROBEX i BELEX15 s DJ STOXX SUB BALKAN 30, što je logično zbog velikog udjela istih dionica u sastavu indeksa.

Ako pogledamo volatilnost, najveću imaju indeksi SASX-10 i NEX 20, dok je najmanje volatilan BIRS (odnosno DJ STOXX SUB BALKAN 30 kao reprezentativni indeks).

Tablica 1.1.3. Korelacije dnevnih prinosa tržišnih indeksa u regiji

Tablica 1.1.4. Volatilnost tržišnih indeksa u regiji

Izvor: HANFA

Izvor: HANFA

¹ Nismo računali korelaciju i volatilnost indeksa MBI10 jer nisu dostupni podaci za period duži od jedne godine unatrag.

Indeks CROBEX BELEX15 SBI 20 SASX-10 MOSTE NEX 20 BIRS DJ BALKAN

Volatilnost 1,71% 1,82% 1,43% 2,17% 1,94% 2,08% 1,32% 1,27%


tržišne širine kod investiranja nije dovoljno da jedan pokazatelj signalizira promjenu, već je potrebna kombinacija više njih kako bi ona bila potvrđena ili opovrgnuta.

Što se događalo u četvrtom kvartalu…

Od 63 dana trgovanja u IV. kvartalu, broj dionica s rastom cijene bio je veći od broja dionica s padom cijene 28 dana. Istovreme-no, CROBEX je rastao 29 trgovinskih dana.

Na grafikonu 1.2.1. prikazan je broj dionica CROBEX-a s rastom i padom cijene u IV. kvartalu 2008. godine.

Grafikon 1.2.1. Broj dionica CROBEX-a s rastom i padom cijene u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

U ovom broju kvartalnog biltena nastavit ćemo analizirati kre-tanja pokazatelja tržišne širine dionica u sastavu CROBEX-a, uzi-majući u obzir samo one pokazatelje koji su u četvrtom kvartalu najbolje prezentirali tržište. S obzirom na podatke koji se koriste u izračunu zastupljene su sve grupe pokazatelja (broj dionica s rastom cijene, broj dionica s padom cijene, broj dionica s novim najvišim i najnižim cijenama, volumen dionica s rastom cijene, volumen dionica s padom cijene), a korišteni su razlike, omje-ri, postoci i kumulativi, ovisno o karakteristikama pojedinog pokazatelja.

Napomenimo ponovo, prilikom uzimanja u obzir pokazatelja

1.2. Pokazatelji tržišne širine

1.200

1.600

2.000

2.400

2.800

3.200

-35-30-25-20-15-10-505

101520253035

03.10.2008.

31.12.2008.

13.10.2008.

20.10.2008.

27.10.2008.

3.11.2008.

10.11.2008.

17.11.2008.

24.11.2008.

01.12.2008.

08.12.2008.

15.12.2008.

22.12.2008.

CROBEX broj rastućih dionica broj padajućih dionica

Izvor: HANFA


Promatrajući prosječne dnevne volumene na grafikonu 1.2.2, vidljivo je da prevladava volumen dionica s padom cijene i da je on u listopadu 2008, gledajući duže vremensko razdoblje (od

početka 2007. godine) mnogo veći od volumena dionica s pa-dom cijene u prošlosti.

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

CROBEX Volumen dionica s rastom cijena Volumen dionica s padom cijena

23.01.07.

20.02.07.

20.03.07.

19.04.07.

18.05.07.

18.06.07.

18.07.07.

16.08.07.

13.09.07.

12.10.07.

13.11.07.

11.12.07.

14.01.08.

11.02.08.

10.03.08.

09.04.08.

09.05.08.

09.06.08.

08.07.08.

07.08.08.

05.09.08.

03.10.08.

01.12.08.

31.12.08.

Grafikon 1.2.2. Volumen dionica s rastom i padom cijene

Izvor: HANFA


Grafikon 1.2.3. 10-dnevni i 30-dnevni pomični prosjek razlike broja dionica s rastom i padom cijene u CROBEX-u

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

CROBEX 10-dnevni prosjek razlike broja dionica s rastom i padom cijena 30-dnevna razlika broja dionica s rastom i padom cijena

23.01.07.

20.02.07.

20.03.07.

19.04.07.

18.05.07.

18.06.07.

18.07.07.

16.08.07.

13.09.07.

12.10.07.

13.11.07.

11.12.07.

14.01.08.

11.02.08.

10.03.08.

09.04.08.

09.05.08.

09.06.08.

08.07.08.

07.08.08.

05.09.08.

03.10.08.

01.12.08.

31.12.08.

Izvor: HANFA

POKAZATELJI BROJA DIONICA S RASTOM I PADOM CIJENE

10-dnevni i 30-dnevni pomični prosjek razlike broja dionica s rastom i padom cijene (10&30 Days Spread Advances-Declines)U IV. kvartalu je došlo do kratkoročnog trenda gdje je 10-dnev-ni prosjek razlike broja dionica s rastom i padom cijene u prva

dva mjeseca povremeno prelazio iznad srednjeročnog trenda, odnosno 30-dnevnog prosjeka razlike broja dionica s rastom i padom cijene i tako signalizirao rast, dok se u prosincu zadržao iznad srednjeročnog trenda jasno odražavajući lagano rastući trend na tržištu krajem godine.


1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

-15

-10

-5

0

5

10

CROBEX 21-dnevni pomični prosjek razlike broja dionica u CROBEX-u s novim najvišim i novim najnižim cijenama

23.01.07.

20.02.07.

20.03.07.

19.04.07.

18.05.07.

18.06.07.

18.07.07.

16.08.07.

13.09.07.

12.10.07.

13.11.07.

11.12.07.

14.01.08.

11.02.08.

10.03.08.

09.04.08.

09.05.08.

09.06.08.

08.07.08.

07.08.08.

05.09.08.

03.10.08.

01.12.08.

31.12.08.

Grafikon 1.2.4. Razlika između broja dionica s novim najvišim i novim najnižim cijenama u CROBEX-u

Izvor: HANFA

Razlika između broja dionica s novim najvišim i novim najnižim cijenama (New High - New Low)Na grafikonu 1.2.4. prikazana je razlika broja dionica s novim najvišim i novim najnižim cijenama zaglađena s 21-dnevnim pomičnim prosjekom. Vrijednost pokazatelja ostala je negativna

i u IV. kvartalu. Najniže cijene u protekla 52 tjedna postigle su gotovo sve dionice, a niti jedna dionica nije postigla novu najvi-šu vrijednost. U posljednjih pet trgovinskih dana u 2008. godini nije postignuta niti jedna nova najniža vrijednost, pa je vrijed-nost ovog indikatora pred kraj godine porasla.

POKAZATELJI DIONICA S NOVIM NAJVIŠIM I NAJNIŽIM CIJENAMA


1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

-500.000

-200.000

-100.000

-400.000

-300.000

0

200.000

100.000

300.000

23.01.07.

20.02.07.

20.03.07.

19.04.07.

18.05.07.

18.06.07.

18.07.07.

16.08.07.

13.09.07.

12.10.07.

13.11.07.

11.12.07.

14.01.08.

11.02.08.

10.03.08.

09.04.08.

09.05.08.

09.06.08.

08.07.08.

07.08.08.

05.09.08.

03.10.08.

01.12.08.

31.12.08.

CROBEX McClellanov kumulativni indeks za volumen

u tisućama

POKAZATELJI RASTUĆEG I PADAJUĆEG VOLUMENA DIONICA

McClellanov kumulativni indeks za volumen (McClellan Summation Index - Volume)McClellanov kumulativni indeks za volumen jednak je zbroju vrijednosti McClellanovog oscilatora za volumen. U listopadu i

studenom naglašeno je područje prekomjerne prodaje, a s ob-zirom na divergencije kretanja pokazatelja i CROBEX-a za očeki-vati je bila barem kratkoročna promjena trenda u prosincu.

Grafikon 1.2.5. McClellanov kumulativni indeks za volumen

Izvor: HANFA


KOMBINIRANI POKAZATELJI

Pokazatelj tržišnog pritiska (Market Thrust)Pokazatelj tržišnog pritiska koristi broj rastućih i padajućih dio-nica te njihove volumene. Veliki broj dionica s padom cijene i

njihov veći volumen generirali su značajne pomake prema dolje što se vidi na grafikonu 1.2.6. I kod ovog pokazatelj mogla se uočiti divergencija s kretanjem CROBEX-a te pretpostaviti nešto veći broj dionica s porastom cijene u prosincu.

Grafikon 1.2.6. Pokazatelj tržišnog pritiska

Izvor: HANFA

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

-0,8

-0,4

-0,2

0,2

-0,6

0

0,6

0,4

0,8

02.01.07.

02.02.07.

02.03.07.

02.04.07.

02.05.07.

02.06.07.

02.07.07.

02.08.07.

02.09.07.

02.10.07.

02.11.07.

02.12.07.

02.01.08.

02.02.08.

02.03.08.

02.04.08.

02.05.08.

02.06.08.

02.07.08.

02.08.08.

02.09.08.

02.10.08.

02.11.08.

02.12.08.

CROBEX Pokazatelj tržišnog pritiska


1.3. Divergencije

Divergencija označava situaciju kada se kretanja cijena dionica ili indeksa koji se uspoređuju s nekim od pokazatelja, ili pokaza-telji međusobno, ne potvrđuju, nego se razilaze te nam obično signaliziraju obrat trenda. Pojam divergencije koristili smo prili-kom analize odabranih pokazatelja tržišne širine, kao jednog od instrumenata tehničke analize.Ukoliko donosimo odluku o kupnji ili prodaji dionice na temelju tehničke analize, uspoređujemo kretanje cijena određene dioni-ce s jednim ili više pokazatelja, ili same pokazatelje međusobno. Na slici 1.3.1. prikazali smo grafikon kretanja cijena određene di-onice i grafikon pokazatelja, te smo ucrtali njihove linije trenda. Puna crvena linija je linija trenda promatranog pokazatelja, a isprekidana crvena linija je linija trenda cijena dionice. Puna cr-vena linija, pada dok isprekidana crvena linija raste. Ako se ove dvije linije trenda razlikuju po smjeru, onda kažemo da postoji divergencija između kretanja cijena i pokazatelja u promatra-nom razdoblju.

Slika 1.3.1. Medvjeđa divergencija

Divergencija na slici 1.3.1. zove se medvjeđa divergencija (‘bear divergence’) i pokazuje da je, usprkos porastu cijene dio-nice, vrijednost pokazatelja pala. Linije trenda su povučene kroz najviše lokalne vrijednosti cijena i pokazatelja pa su sve vrijed-nosti cijena i pokazatelja između dva vrha ispod linija trenda. Medvjeđa divergencija pokazuje slabljenje uzlaznog trenda i najavljuje padanje cijena dionice. Obično cijena dionice padne odmah nakon prve divergencije, ali dugoročna promjena tren-da nastupa najčešće nakon tri medvjeđe divergencije. Investitor

treba povećati oprez već nakon pojave prve divergencije. Neki investitori tada prodaju jedan dio dionica, dok drugi postave stop-loss cijenu bliže tekućoj cijeni, nego što je bila ranije. U prvom broju našeg biltena pokazali smo divergenciju između CROBEX-a i više pokazatelja širine tržišta kapitala. Prve divergen-cije su se pojavile gotovo pola godine prije promjene trenda kretanja vrijednosti CROBEX-a.

Slika 1.3.2. Bikovska divergencija

Divergencija na slici 1.3.2. zove se bikovska divergencija (‘bu-llish divergence’) i pokazuje da je usprkos padu cijene dionice vrijednost pokazatelja porasla. Linije trenda su povučene kroz najniže lokalne vrijednosti kretanja cijena i pokazatelja, pa su sve vrijednosti cijene i pokazatelja između dvije doline iznad li-nija trenda. Bikovska divergencija pokazuje slabljenje padajućeg trenda i najavljuje rast cijena dionica. Obično cijena dionice po-raste nakon prve bikovske divergencije, ali dugoročna promjena trenda nastupa najčešće nakon tri bikovske divergencije. Investi-tor se treba pripremiti za kupnju dionica već nakon prve pojave ove divergencije ili treba kupiti samo jedan dio dionica koje je namjeravao kupiti, a ostale kupiti nakon promjene trenda. Vrlo je teško pogoditi kada je dionica najjeftinija pa kupnja prije pro-mjene trenda može biti najbolja investicija ako je dovoljno blizu dna.

Velik broj tehničkih pokazatelja može se upotrijebiti za analizu uz pomoć bikovske i medvjeđe divergencije. Detaljna analiza Indeksa relativne snage - RSI (‘Relative Strength Index’) nam otkriva još dvije vrste divergencija koje, osim što ukazuju na promjenu trenda, daju i procjenu iznosa pada ili rasta cijene dionice.

Izvor: HANFA

Medvje�a divergencija

DIONICA

POKAZATELJ

Bikovska divergencija

DIONICA

POKAZATELJ

Izvor: HANFA


Slika 1.3.3. Negativni obrat

Divergencija na slici 1.3.3. zove se negativni obrat (‘negative reversal’) ili negativna promjena smjera i pokazuje da je, uspr-kos padu cijene dionice, vrijednost RSI pokazatelja porasla. Za razliku od bikovske divergencije, linije trenda su povuče-ne kroz najviše lokalne vrijednosti cijena i pokazatelja, pa su sve vrijednosti između dva vrha ispod linija trenda. Negativ-ni obrat je obično vrlo jak signal i cijena dionica pada nakon pojave ove divergencije. Pokazuje se da se pad cijena vrlo često zaustavi na cijeni koja se izračunava po formuli:

Procjena Ciljane Cijene = L1 – (H1 – H2)

gdje su H1 i H2 najviše lokalne vrijednosti cijena, a L1 je najni-ža cijena između ova dva vrha linije cijena. Napomenimo da je gornja formula samo procjena i da se nerijetko pad cijena zau-stavi prije ciljane cijene, ili nastavi padati nakon što padne do te cijene.

Većina kratkoročnih investitora odmah proda sve dionice nakon pojave ove divergencije. Oni mogu ponovo kupiti dionice kada cijena padne blizu ciljane cijene.

Slika 1.3.4. Pozitivni obrat

Divergencija na slici 1.3.4. zove se pozitivni obrat (‘positive re-versal’) ili pozitivna promjena smjera i pokazuje da je, usprkos rastu cijene dionice, vrijednost RSI pokazatelja pala. Za razliku od medvjeđe divergencije, linije trenda su povučene kroz naj-niže lokalne vrijednosti cijena i pokazatelja, pa su sve vrijednosti između dva dna iznad linija trenda. Pozitivni obrat je obično vrlo jak signal i cijena dionica poraste nakon pojave ove divergenci-je. Pokazuje se da se vrlo često rast cijena zaustavi na cijeni koja se izračunava po formuli:

Procjena Ciljane Cijene = H1 + (L2 – L1)

gdje su L1 i L2 najniže lokalne vrijednosti cijena, a H1 je najviša cijena između ova dva vrha grafikona cijena. Napomenimo da je gornja formula samo procjena i da se nerijetko rast cijena za-ustavi prije ciljane cijene ili nastavi rasti nakon što poraste do te cijene.

Većina kratkoročnih investitora odmah kupi sve dionice koje su namjeravali kupiti nakon pojave ove divergencije. Oni mogu prodati dionice kada cijena poraste do ciljane cijene.

Izvor: HANFA

Negativni obrat

DIONICA

Procjena ciljane cijene L1-(H1-H2)

L1

H2H1

RSI

Izvor: HANFA

Pozitivni obrat

DIONICA

Procjena ciljane cijeneH1+(L2-L1)

L1

L2

H1

RSI


U definicijama smo uvijek tražili da se linije trenda povlače kroz ekstremne točke pokazatelja koji su prikazani kao valovi. Dakle, linije smo povlačili kroz vrhove ili doline valova. Svaka strana vala može biti prikazana kao manji val koji ima svoje lokalne ekstre-me. Jedan od tih ekstrema može se upotrijebiti za konstrukciju linije trenda u slučaju ako je pokazatelj RSI.Signal za kupnju ili prodaju dobiven bilo kojom divergencijom je jači što je manji broj dana između ekstrema koji određuju

divergenciju. Minimalni broj dana za signal je 3 i takav signal je najjači. Divergencija s vrlo malim brojem dana između ekstrema zove se skrivena divergencija (‘hidden divergence’).

Donji grafikon prikazuje sve četiri divergencije i RSI pokazatelj na tjednoj karti CROBEX-a:

Grafikon 1.3.1. Divergencije RSI pokazatelja i CROBEX-a

Izvor: HANFA

PRV (45)

BRD (22)

70

30

BLD (8)

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

0

Sr.Ko.Ru.Li. St. Pr. Ve.Ož.Tr. Sv. Li.05. Sr.Ko.Ru.Li. St. Pr. Ve.Ož.Tr. Sv. Li.06. Sr.Ko.Ru.Li. St. Pr. Ve.Ož.Tr. Sv. Li.07. Sr.Ko.Ru.Li. St. Pr. Ve.Ož.Tr. Sv. Li.08. Sr.Ko.Ru.Li. St. Pr. Ve.Ož.Tr. Sv. Li.09.

NRV (9)


Grafikon 1.3.2. Negativni obrat s procjenom ciljane cijene na tjednom CROBEX-u

Izvor: HANFA

Minimum CROBEX-a = 1503,36

Procjena ciljane cijene2083,89 - (2762,62 - 2177,50) = 1498,77

L1 (2083,89)

1498,77

H1 (2762,62)

Negativni obratRSI

CROBEX - Tjedni

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

Listopad ProsinacStudeni

H2 (2177,50)

Na slijedećem grafikonu prikazan je primjer negativnog obrata s procjenom ciljane cijene na tjednom CROBEX-u:

21Broj 03 Ot voreni investici jsk i fondovi

U Republici Hrvatskoj je na kraju 2008. godine bilo ukupno 126 otvorenih investicijskih fondova (OIF), što predstavlja poveća-nje od 26,0% u odnosu na 2007. godinu. Najveći postotak po-većanja bilježe dionički fondovi (40,0%), zatim ih slijede novča-ni (20,0%) pa mješoviti (16,66%). Broj obvezničkih fondova nije se povećao, dok otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala

Tablica 2.1. Broj otvorenih investicijskih fondova prema vrsti fonda

Tablica 2.2. Neto imovina fondova prema vrsti fonda

Izvor: HANFA

Izvor: HANFA

2. Otvoreni investicijski fondovi

Vrtsta fonda Broj fondova na dan 31.12.2007.

Broj fondova na dan 31.03.2008.




% promjena 31.12.2008/31.12.2007.

Novčani 15 15 15 18 18 20,00%Obveznički 15 15 15 15 15 0,00%Mješoviti 24 24 26 26 28 16,66%Dionički 45 50 59 63 63 40,00%Fond rizičnog kapitala 1 1 1 2 2 100,00%UKUPNO 100 105 116 124 126 26,00%

Vrsta fonda

Imovina fondovana dan

31.12.2007.

Imovina fondova na dan

31.03.2008.


30.06.2008.


30.09.2008.

Imovinafondovana dan

31.12.2008.

% promjena 31.12.2008/31.12.2007.

% promjena 31.12.2008/30.09.2008.

Novčani 4.140.206.365 4.760.903.405 4.964.910.953 5.064.244.568 3.915.780.009 -5,42% -22,68% Obveznički 777.538.907 739.595.216 699.416.330 681.604.206 589.245.623 -24,22% -13,55% Mješoviti 10.299.395.844 6.868.227.155 5.454.524.787 3.793.497.439 2.300.987.423 -77,66% -39,34% Dionički 14.839.105.488 8.670.652.954 7.871.932.691 5.331.306.308 3.084.217.480 -79,22% -42,15% UKUPNO 30.056.246.603 21.039.378.729 18.990.784.761 14.870.652.521 9.890.230.534 -67.09% -33.49%

Međutim, povećanje broja otvorenih investicijskih fondova nije rezultiralo i povećanjem ukupne neto imovine svih otvorenih investicijskih fondova u 2008. godini. Naprotiv, ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova na dan 31.12.2008.

Svjetska kriza financijskog tržišta svakako se odrazila na situa-ciju koja je zadesila i hrvatsko tržite kapitala, što se najbolje vidi u slijedeća dva grafikona u kojima su prikazane vrijednosti neto imovine otvorenih investicijskih fondova u razdoblju od

bilježe povećanje od 100%. Uspoređujemo li broj OIF-a u IV. kvartalu 2008. u odnosu na prethodni kvartal, uočavamo po-većanje ukupnog broja fondova od 1,6%, tj. jedino su mješoviti fondovi povećani za 2 nova fonda. U nastavku je tablični prikaz broja fondova sukladno podjeli po vrsti fonda i kvartalima:

iznosila je 9,89 mlrd. kuna, dok je godinu dana ranije ona izno-sila 30,06 mlrd. kuna. Uspoređujući po kvartalima, neto imovina OIF-a nastavila je negativan trend te je u IV. kvartalu zabilježila pad od 33,49% u odnosu na III. kvartal 2008. godine.

31.12.2007. do 31.12.2008. godine. Na grafikonu radar vidljivo je tzv. „ispuhavanje balona“ neto imovine otvorenih investicijskih fondova tijekom protekle godine.


Grafikon 2.1. Neto imovina OIF-ova po kvartalima – stupci

Grafikon 2.2. Neto imovina OIF-ova po kvartalima – radar

Izvor: HANFA

35

30

25

20

15

10

5

031.12.2007.

u milijardama kuna

30.06.2008.31.03.2008. 31.12.2008.30.09.2008.

OBVEZNIČKI

NOVČANI

MJEŠOVITI

DIONIČKI

u milijardama kuna31.12.2007.

31.03.2008.

30.06.2008.

30.09.2008.

31.12.2008.

DIONIČKI

MJEŠOVITI

NOVČANI

OBVEZNIČKI 0

2

4

6

8

10

12

14

16

Izvor: HANFA


Na osnovu usporedbe vrijednosti neto imovine i vrijednosti udjela otvorenih investicijskih fondova u IV. kvartalu u odno-su na prethodni kvartal, sukladno vrsti fonda, napravljena su 4 grafikona i to za: novčane, obvezničke, mješovite i dioničke fondove.

2.1. Novčani fondovi

Analizom je obuhvaćeno 17 fondova od ukupno 18, jer 1 fond još nije počeo s radom. Trend rasta ukupne neto imovine novčanih fondova po kvarta-

lima u 2008. godini zaustavljen je u IV. kvartalu, te poput ostalih vrsta OIF- ova zabilježen je pad ukupne neto imovine od 22,68% u odnosu na III. kvartal. Ukupna neto imovina svih novčanih fondova u IV. kvartalu 2008. iznosila je 3,91 mlrd. kuna dok je u III. kvartalu bila 5,06 mlrd. kuna. U strukturi novčanih fondova, sedam fondova zabilježilo je prosječno povećanje neto imo-vine od 34,25% i povećanje vrijednosti udjela za 2,21%, dok je čak deset fondova poslovalo s prosječnim padom neto imovine od 22,84% ali prosječnim rastom vrijednosti udjela od 2,47%. U prosjeku novčani su fondovi zabilježili prosječni rast neto imovi-ne od 0,67% i prosječni porast vrijednosti udjela od 2,36%.

Analiza distribucije promjene neto imovine i vrijednosti udjela otvorenih investicijskih fondova u IV. kvartalu 2008. godine

Grafikon 2.1.1. Distribucija promjene neto imovine i vrijednosti udjela novčanih OIF-a u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

-10% -8% -6% -4% -2% 0% 2% 4% 6% 8% 10%-80%

-60%

-40%

-20%

0%

20%

40%

60%

80%

Fondovi s rastom NAV-a i padom udjela

Ukupan prosj. rast NAV = 0,67 %Ukupan prosj. rast udjela = 2,36 %Ukupan broj fondova = 17

Prosj. rast NAV = 34,25%Prosj. rast udjela = 2,21%Broj fondova = 7

Prosj. pad NAV = -22,84%Prosj. rast udjela = 2,47 %Broj fondova =10

Fondovi s padom NAV-a i padom udjela Fondovi s padom NAV-a i rastom udjela

Fondovi s rastom NAV-a i rastom udjela

Pro

mje

na n

eto

imov

ine

Promjena vrijednosti udjela




Ukupan prosj. rast NAV-a = 0,67 %Ukupan prosj. rast udjela = 2,36 %Ukupan broj fondova = 17

Prosj. rast NAV-a = 34,25%Prosj. rast udjela = 2,21%Broj fondova = 7

Prosj. pad NAV-a = -22,84%Prosj. rast udjela = 2,47 %Broj fondova =10


2.2. Obveznički fondovi

Od svih vrsta otvorenih investicijskih fondova najmanji pad vri-jednosti neto imovine u IV. kvartalu u odnosu na III. kvartal zabi-lježili su obveznički fondovi (13,55%). Ukupna neto imovina ob-vezničkih fondova u IV. kvartalu iznosila je 589,24 mil. kuna dok je u III. kvartalu bila 681,60 mil. kuna. Od ukupno 15 obvezničkih fondova uspoređivano je 14, zbog toga što jedan fond još nije počeo s radom. Analizom se uočava da je 5 fondova poslovalo s prosječnim porastom neto imovine od 6,96% i prosječnim pora-stom vrijednosti udjela od 1,46%. Jedan fond zabilježio je porast

neto imovine od 1,39% ali pad vrijednosti udjela od 1,15%. Tri obveznička fonda zabilježila su prosječni pad neto imovine od 17,60% i prosječni rast vrijednosti udjela od 1,75%. Najlošije re-zultate zabilježilo je pet obvezničkih fondova s prosječnim pa-dom neto imovine od 25,96% i prosječnim padom vrijednosti udjela od 1,65%. Svi obveznički fondovi zajedno poslovali su s prosječnim pa-dom neto imovine od 10,46% i prosječnim padom vrijednosti udjela od 0,23 %.

Grafikon 2.2.1. Distribucija promjene neto imovine i vrijednosti udjela obvezničkih OIF-a u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

-5% -4% -3% -2% -1% 0% 1% 2% 3% 4% 5%-50%

-40%

-30%

-20%

-10%

0%

20%

10%

30%

40%

50%




Pro

mje

na n

eto

imov

ine


Ukupan prosj. pad NAV = -10,46%Ukupan prosj. rast udjela = 0,23%Ukupan broj fondova = 14


Prosj. pad NAV = -17,60 %Prosj. rast udjela =1,75 %Broj fondova = 3

Prosj. pad NAV =- 25,96%Prosj. pad udjela = -1,65%Broj fondova = 5

Prosj. rast NAV = 1,39%Prosj. pad udjela = -1,15%Broj fondova = 1




Ukupan prosj. pad NAV-a = -10,46%Ukupan prosj. rast udjela = 0,23%Ukupan broj fondova = 14

Prosj. pad NAV-a = -17,60%Prosj. rast udjela =1,75%Broj fondova = 3

Prosj. pad NAV-a =- 25,96%Prosj. pad udjela = -1,65%Broj fondova = 5


Prosj. rast NAV-a = 1,39%Prosj. pad udjela = -1,15%Broj fondova = 1


2.3. Mješoviti fondovi

U IV. kvartalu 2008. godine analizirana su 24 mješovita fonda koja su zabilježila prosječni pad neto imovine od 29,21% i pro-sječan pad vrijednosti udjela od 15,53% u odnosu na III. kvartal iste godine. Četiri fonda nije bilo moguće uspoređivati, budući da su 2 fonda počela poslovati tek u IV. kvartalu a 2 fonda još nisu počela s radom. Dvadeset i jedan mješoviti fond zabilježio

je u IV. kvartalu prosječan pad neto imovine od 36,47% i pad vrijednosti udjela od 18,01%. U odnosu na III. kvartal. Jedan fond zabilježio je pad neto imovine od 26,75% ali rast vrijednosti udjela od 1,09%. Prosječan rast neto imovine od 45,75% i prosje-čan rast vrijednosti udjela od 2,20% zabilježila su 2 fonda.

Grafikon 2.3.1. Distribucija promjene neto imovine i vrijednosti udjela mješovitih OIF-a u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

-40% -30% -20%-25% -10% 0%-35% -15% -5% 10% 20% 30%5% 15% 25% 35% 40%




Pro

mje

na n

eto

imov

ine





Ukupan prosj. pad NAV = -29,21%Ukupan prosj. pad udjela = -15,53%Ukupan broj fondova = 24


Prosj. pad NAV = -36,47%Prosj. pad udjela = -18,01%Broj fondova = 21

Prosj. pad NAV = -26,75%Prosj. rast udjela = 1,09%Broj fondova = 1

Prosj. pad NAV-a = -36,47%Prosj. pad udjela = -18,01%Broj fondova = 21

Prosj. pad NAV-a = -26,75%Prosj. rast udjela = 1,09%Broj fondova = 1

Ukupan prosj. pad NAV-a = -29,21%Ukupan prosj. pad udjela = -15,53%Ukupan broj fondova = 24


-80%

-60%

-40%

-20%

-70%

-50%

-30%

-10%

0%

20%

40%

60%

80%

10%

30%

50%

70%


2.4. Dionički fondovi

Negativan trend kretanja imovine i vrijednosti udjela dioničkih fondova nastavljen je i u IV. kvartalu 2008. godine. Analizom su obuhvaćena 54 dionička fonda budući da ih 7 još nije počelo s radom, dok su 2 novoosnovana. Prosječan pad neto imovi-ne svih analiziranih dioničkih fondova je 27,28% a prosječan pad vrijednosti udjela 26,06%. Prosječan pad neto imovine od 36,39% i prosječni pad vrijednosti udjela od 28,61% zabilježilo je čak 45 dioničkih fondova. Sedam fondova imaju prosječan rast neto imovine od 21,87%, ali pad vrijednosti udjela od 17,57%.

Preostala dva fonda zabilježila su prosječan rast neto imovine od 5,70% i rast udjela od 1,61%.

Ukupna neto imovina dioničkih fondova u IV. kvartalu 2008. godine zabilježila je najveći pad od svih otvorenih investicijskih fondova. Naime, vrijednost neto imovine dioničkih fondova u IV. kvartalu 2007. iznosila je 14,84 mlrd. kuna, u III. kvartalu 2008. bila je 5,33 mlrd. kuna dok je na kraju IV. kvartala 2008. godine iznosila 3,08 mlrd. kuna.

Grafikon 2.4.1. Distribucija promjene neto imovine i vrijednosti udjela dioničkih OIF-a u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

-35% -30% -20% -10% 0%-25% 25%-15% 15%-5% 5% 10% 20% 30% 35%

-80%

-60%

-40%

-20%

-70%

-50%

-30%

-10%

0%

20%

40%

60%

80%

10%

30%

50%

70% Fondovi s rastom NAV-a i padom udjela



Pro

mje

na n

eto

imov

ine





Ukupan prosj. pad NAV = -27,28%Ukupan prosj. pad udjela = -26,06%Ukupan broj fondova = 54


Prosj. rast NAV = 21,87%Prosj. pad udjela = -17,57%Broj fondova = 7

Prosj. pad NAV = -36,39%Prosj. pad udjela = -28,61%Broj fondova = 45

Ukupan prosj. pad NAV-a = -27,28%Ukupan prosj. pad udjela = -26,06%Ukupan broj fondova = 54


Prosj. rast NAV-a = 21,87%Prosj. pad udjela = -17,57%Broj fondova = 7

Prosj. pad NAV-a = -36,39%Prosj. pad udjela = -28,61%Broj fondova = 45

27Broj 03 Mirovinsk i fondovi

U nastavku ćemo analizirati tri grupe mirovinskih fondova u IV. kvartalu u odnosu na prethodni kvartal, s obzirom na promjene članstva, neto imovine, strukture ulaganja, obračunskih jedinica i prinosa pojedinih fondova.

3.1. Obvezni mirovinski fondovi

U IV. kvartalu 2008. godine članstvo je u obveznim mirovin-skim fondovima (OMF) poraslo za 1,36%, s time da je u tom raz-doblju u fondove stiglo 20.178 novih članova, dok je iz fondova u istom razdoblju izišlo 185 osoba, a za promjenu fonda odlučilo se 20.104 osoba.

U istom razdoblju ukupna neto imovina neznatno je porasla, te je na kraju promatranog razdoblja iznosila 22,59 mlrd. kuna, što je povećanje od 0,47%.

Od četiri postojeća OMF-a, dva su imala veću neto imovi-nu nego u prethodnom razdoblju (AZ OMF = 9,11 mlrd kuna

(1,88%) i Raiffeisen OMF = 6,84 mlrd. kuna (0,33%)), a dva su imala manju neto imovinu nego u prethodnom razdoblju (Erste Plavi OMF = 2,91 mlrd. kuna (-0,37%) i PBZ/CO OMF =3,74 mlrd. kuna (-1,93%)).

Struktura ulaganja OMF-ova se promijenila te je na polju domaće imovine zabilježen značajan pad ulaganja u dionice i OIF-ove te u vrijednosti depozita, a povećano ulaganje u držav-ne obveznice, kao i u kratkoročne vrijednosne papire. Na polju inozemne imovine, smanjeno je ulaganje u dionice, a povećano u korporativne obveznice i OIF-ove.

Obvezni mirovinski fondovi u IV. kvartalu su ostvarili prosječan prinos od -4,83%, što je nastavak negativnog trenda kao i u prethodnom kvartalu, kada je prosječan prinos bio -2,96%. U III. kvartalu sva četiri OMF-a poslovali su s negativnim prosječnim prinosima, a to se kao posljedica općeg negativnog svjetskog ekonomskog trenda nastavilo i kroz cijeli IV. kvartal. Zajamčeni prinos za 2008. godinu iznosi -6,39%.

3. Mirovinski fondovi

Grafikon 3.1.1. Kretanje OJ-a i Mirex-a OMF-ova u IV. kvartalu 2008. godine

AZ OMF Raiffeisen OMF MIREXPBZ OMF Erste Plavi OMF

120

125

130

135

140

145

30.09.2008.

07.10.2008.

14.10.2008.

21.10.2008.

28.10.2008.

04.11.2008.

11.11.2008.

18.11.2008.

25.11.2008.

02.12.2008.

09.12.2008.

16.12.2008.

23.12.2008.

30.12.2008.

Izvor: HANFA


AZ OMF Raiffeisen OMF MIREXPBZ OMF Erste Plavi OMF

-10%

-8%

-6%

-4%

-2%

0%

2%

30.09.2008.

07.10.2008.

14.10.2008.

21.10.2008.

28.10.2008.

04.11.2008.

11.11.2008.

18.11.2008.

25.11.2008.

02.12.2008.

09.12.2008.

16.12.2008.

23.12.2008.

30.12.2008.

3.2. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

U IV. kvartalu 2008. godine članstvo je u otvorenim dobrovolj-nim mirovinskim fondovima (ODMF) poraslo je za 3,97%, s time da je u tom razdoblju u fondove stiglo 5.309 novih članova, dok su iz fondova u istom razdoblju izašle 432 osobe (mirovina = 260, smrt = 31, ostalo = 141 osoba), tako da na kraju razdoblja ovi fondovi imaju ukupno 127.738 članova.

U istom razdoblju ukupna neto imovina je porasla, te je na kraju promatranog razdoblja iznosila 799,6 mil. kuna, što je po-većanje od 7,72% u odnosu na prethodno razdoblje, kada je iznosila 742,3 mil. kuna.

Od šest postojećih ODMF-a, tri su imala više od 10% veću

pozitivnu promjenu neto imovine, nego u prethodnom razdo-blju, a druga tri su imala, također pozitivnu promjenu, ali u ras-ponu od 4-5%.

Struktura ulaganja ODMF-ova se promijenila te je na polju domaće imovine zabilježen značajan pad ulaganja u dionice i OIF-ove te u vrijednosti depozita, a povećano ulaganje u dr-žavne i korporativne obveznice, kao i u kratkoročne vrijednosne papire. Na polju inozemne imovine, smanjeno je ulaganje u dio-nice, a povećano u državne obveznice i OIF-ove.

U VI. kvartalu, su, kao i u III, od šest postojećih, četiri ODMF-a negativno poslovala, od toga tri značajnije, a preostala dva su bila u laganoj pozitivi, te se ukupni raspon prinosa kretao od -9,06% do 5,04%.

1.1. Kretanje CROBEX-a po kvartalima i usporedba s tržišnim indeksima u regiji

Grafikon 3.1.2. Kretanje prinosa OMF-ova u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA


Raiffeisen ODMF AZ benefit ODMF AZ profit ODMF Croatia Osiguranje ODMF Erste Plavi Expert ODMF Erste Plavi Protect ODMF

100

110

120

130

140

150

160

30.9.2008.

07.10.2008.

14.10.2008.

21.10.2008.

28.10.2008.

04.11.2008.

11.11.2008.

18.11.2008.

25.11.2008.

02.12.2008.

09.12.2008.

16.12.2008.

23.12.2008.

30.12.2008.

Raiffeisen ODMF AZ benefit ODMF AZ profit ODMF Croatia Osiguranje ODMF Erste Plavi Expert ODMF Erste Plavi Protect ODMF

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

30.09.2008.

07.10.2008.

14.10.2008.

21.10.2008.

28.10.2008.

04.11.2008.

11.11.2008.

18.11.2008.

25.11.2008.

02.12.2008.

09.12.2008.

16.12.2008.

23.12.2008.

30.12.2008.

Grafikon 3.2.1. Kretanje OJ-a ODMF-ova u IV. kvartalu 2008. godine

Grafikon 3.2.2. Kretanje prinosa ODMF-ova u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Izvor: HANFA


ZDMF "NOVINAR"

AZ DALEKOVOD ZDMF ZDMF Ericsson N.T. AZ HKZP ZDMF HEP GRUPA ZDMF

ZDMF HAC

AZ Zagreb ZDMFT-HT ZDMF Željezničar ZDMF

T-MOBILE ZDMF AZ VIP ZDMF ZDMF HLS CO ZDMF ZDMF SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

85

95

105

115

125

135

145

30.09.2008.

07.10.2008.

14.10.2008.

21.10.2008.

28.10.2008.

04.11.2008.

11.11.2008.

18.11.2008.

25.11.2008.

02.12.2008.

09.12.2008.

16.12.2008.

23.12.2008.

30.12.2008.

3.3. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

U IV. kvartalu 2008. godine poslovalo je ukupno 14 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF).

U IV. kvartalu 2008, članstvo je u zatvorenim dobrovoljnim mi-rovinskim fondovima (ZDMF) poraslo za 14,52%, tako da na kra-ju razdoblja ovi fondovi imaju ukupno 17.285 članova.

Ukupna neto imovina je u istom razdoblju porasla, te je na kraju promatranog razdoblja iznosila 148,4 mil. kuna, što je po-većanje od 11,23% u odnosu na prethodno razdoblje, kada je iznosila 133,4 mil. kuna.

Struktura ulaganja ZDMF-ova se promijenila te je na polju

domaće imovine zabilježen značajan pad ulaganja u dionice, municipalne obveznice i OIF-ove te u vrijednosti depozita, a po-većano je ulaganje u državne i korporativne obveznice, kao i u kratkoročne vrijednosne papire. Na polju inozemne imovine, smanjeno je ulaganje u dionice, a povećano u OIF-ove.

U usporedbi s III. kvartalom kad se i kod ZDMF-ova značajno osjetilo djelovanje svjetske ekonomske krize te je od trinaest postojećih ZDMF-ova, dvanaest negativno poslovalo, a jedan je bio u minimalnoj pozitivi, a ukupni se raspon prinosa kretao od -5,69% do 0,31%, u IV kvartalu se ipak ogleda oporavak svih prinosa te su svih četrnaest pozitivni i kreću se u rasponu od 0,14% do 4,16%.

Grafikon 3.3.1. Kretanje OJ-a ZDMF-ova u IV. kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA


Grafikon 3.3.2. Kretanje prinosa ZDMF-ova u IV. kvartalu 2008. godine

ZDMF "NOVINAR"

AZ DALEKOVOD ZDMF ZDMF Ericsson N.T. AZ HKZP ZDMF HEP GRUPA ZDMF

ZDMF HAC

AZ Zagreb ZDMFT-HT ZDMF Željezničar ZDMF

T-MOBILE ZDMF AZ VIP ZDMF ZDMF HLS CO ZDMF ZDMF SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

30.09.2008.

07.10.2008.

14.10.2008.

21.10.2008.

28.10.2008.

04.11.2008.

11.11.2008.

18.11.2008.

25.11.2008.

02.12.2008.

09.12.2008.

16.12.2008.

23.12.2008.

30.12.2008.

-10%

-8%

-6%

-4%

-2%

0%

2%

4%

6%

Izvor: HANFA


Na tržištu osiguranja u RH na dan 31.12.2008, dozvolu za obav-ljanje poslova osiguranja imalo je 27 društava za osiguranje i 2 društva za reosiguranje. U prosincu 2008, Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, dozvolu za obavljanje poslova osiguranja ishodila su dva nova društva za osiguranje. Naime, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izdala je društvu Victoria osiguranje d.d. dozvolu za sklapanje i ispu-njavanje ugovora u skupini neživotnih osiguranja (osiguranje od nezgode, osiguranje od požara i elementarnih šteta, ostala

osiguranja imovine), dok je društvu Société Générale osiguranje d.d. izdana dozvola za sklapanje i ispunjavanje ugovora u skupi-ni životnih osiguranja.

U dijelu vlasničke strukture i dalje prevladavaju društva u stra-nom vlasništvu. Od ukupno 29 društava za osiguranje i društava za reosiguranje, 18 društava u većinskom je stranom vlasništvu, dok je u domaćem vlasništvu 11 društava.

Grafikon 4.1. Usporedni prikaz broja društava za osiguranje i društava za reosiguranje na dan 31.12.2007. i 31.12.2008. godine

Izvor: HANFA

4. Tržište osiguranja1

1 Podaci za kvartalni bilten temelje se na Privremenim financijskim izvještajima i podacima za razdoblje 01.01-31.12.2008. i to za ukupno 27 aktivnih društava za osiguranje i društva za reosiguranje koja su u 2008. obavljala poslove osiguranja, odnosno reosiguranja.

0

2

4

6

8

10

12

život neživot složeno reosiguranje

22

1010

7

8 8

5

31.12.2007. 31.12.2008.

33Broj 03 Tržište osiguranja

4.1. Zaračunata bruto premija osiguranja i reosiguranja

Tijekom 2008. godine, društva za osiguranje i društva za reosi-guranje ostvarila su zaračunatu bruto premiju u ukupnom izno-su od 10,2 mlrd. kuna, što je za 6,8% više u odnosu na onu ostva-renu u 2007. godini. Iskazana premija životnih osiguranja na dan 31.12.2008. iznosila je 2,5 mlrd. kuna ili 25,0% ukupne premije te je u odnosu na prethodnu godinu porasla za svega 2,5%. Premi-ja neživotnih osiguranja u iznosu od 7,6 milijardi kuna predstav-lja udio od 75,0% u ukupnoj premiji, te u 2008. bilježi porast od

6,8% u odnosu na premiju iskazanu u prethodnoj 2007. godini.

Prema preliminarnim podacima za 2008, čak pet društava za osiguranje i društava za reosiguranje bilježi pad ukupno ostva-rene zaračunate bruto premije, što predstavlja znatno pogorša-nje u odnosu na 2007. kada je pad premije ostvarilo samo jedno društvo za osiguranje.

Grafikon 4.2. Udjel skupina osiguranja u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji društava za osiguranje i društava za reosiguranje za razdoblje siječanj - prosinac 2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

U kupno životna os iguranja

U kupno neživotna os iguranja

25,0%

75,0%

HANFA k var talni bilten34 Broj 03Ta

blic

a 4.

1. Z

arač

unat

a br

uto

prem

ija o

sigu

ranj

a dr

ušta

va z

a os

igur

anje

i dr

ušta

va z

a re

osig

uran

je (u

kn)

DRUŠ

TVA

ZA O

SIGU

RANJ

E I

DRUŠ

TVA

ZA R

EOSI

GURA

NJE

ŽIVO

TNA

OSIG

URAN

JANE

ŽIVO

TNA

OSIG

URAN

JAUK

UPNO

I - X

II / 2

007.

I - X

II / 2

008.

Inde

ks

2008

/200

7

udje

l u p

rem

iji

svih

dru

štav

a u

%I -

XII /

200

7.I -

XII /

200

8.In

deks

20

08/2

007

udje

l u p

rem

iji

svih

dru

štav

a u

%I -

XII /

200

7.I -

XII /

200

8.In

deks

20

08/2

007

udje

l u p

rem

iji

svih

dru

štav

a u

%

I - X

II /

2007

.I -

XII /

20

08.

I - X

II /

2007

.I -

XII /

20

08.

I - X

II /

2007

.I -

XII /

20

08.

Agra

m ži

votn

o os

igur

anje

d.d

.21

4.57

9.10

823

5.85

2.12

410

9,9

8,6

9,3

00

0,0

0,0

214.

579.

108

235.

852.

124

109,

92,

32,

3

Allia

nz Z

agre

b d.

d.42

7.14

4.16

142

3.96

3.50

699

,317

,216

,763

6.35

5.28

469

7.10

6.31

610

9,5

9,0

9,1

1.06

3.49

9.44

51.

121.

069.

823

105,

411

,211

,0

Basle

r osig

uran

je d

.d.

0,0

0,0

24.0

14.7

1927

.326

.399

113,

80,

30,

424

.014

.719

27.3

26.3

9911

3,8

0,3

0,3

Basle

r živ

otno

osig

uran

je d

.d.

61.1

17.3

0564

.702

.361

105,

92,

52,

50,

00,

061

.117

.305

64.7

02.3

6110

5,9

0,6

0,6

Card

if os

igur

anje

d.d

.0,

00,

084

3.58

725

.204

.675

2,98

80,

00,

384

3.58

725

.204

.675

2,98

80,

00,

2

Cosm

opol

itan

Life

VIG

d.d

.72

.111

.942

82.3

50.0

2311

4,2

2,9

3,2

0,0

0,0

72.1

11.9

4282

.350

.023

114,

20,

80,

8

Croa

tia o

sigur

anje

d.d

.34

3.96

4.12

236

3.69

6.54

310

5,7

13,9

14,3

2.75

1.95

3.20

12.

880.

264.

816

104,

739

,137

,83.

095.

917.

323

3.24

3.96

1.36

010

4,8

32,5

31,9

Croa

tia zd

ravs

tven

o os

igur

anje

d.d

.0,

00,

078

.213

.427

88.6

00.1

4911

3,3

1,1

1,2

78.2

13.4

2788

.600

.149

113,

30,

80,

9

Erst

e Sp

arka

ssen

osig

uran

je d

.d.

65.5

49.7

3075

.267

.425

114,

82,

63,

00,

00,

065

.549

.730

75.2

67.4

2511

4,8

0,7

0,7

Euro

herc

osig

uran

je d

.d.

0,0

0,0

1.00

1.29

5.72

71.

086.

568.

152

108,

514

,214

,31.

001.

295.

727

1.08

6.56

8.15

210

8,5

10,5

10,7

Gene

rali o

sigur

anje

d.d

.15

5.84

2.61

812

7.46

0.50

781

,86,

35,

012

0.98

0.02

413

8.98

2.90

511

4,9

1,7

1,8

276.

822.

641

266.

443.

411

96,3

2,9

2,6

Graw

e H

rvat

ska

d.d.

263.

737.

982

267.

070.

091

101,

310

,610

,515

9.23

4.39

716

5.78

7.17

810

4,1

2,3

2,2

422.

972.

379

432.

857.

269

102,

34,

44,

3

Helio

s VIG

d.d

.55

.207

.347

51.3

52.5

2393

,02,

22,

080

.441

.714

63.4

70.8

0678

,91,

10,

813

5.64

9.06

111

4.82

3.32

884

,61,

41,

1

HOK

osig

uran

je d

.d.

0,0

0,0

30.0

32.7

6610

5.05

7.57

134

9,8

0,4

1,4

30.0

32.7

6610

5.05

7.57

134

9,8

0,3

1,0

Jadr

ansk

o os

igur

anje

d.d

.0,

00,

063

7.53

9.06

868

0.25

3.02

310

6,7

9,1

8,9

637.

539.

068

680.

253.

023

106,

76,

76,

7

KD ži

votn

o d.

d.0

812.

435

0,0

0,0

00

0,0

0,0

081

2.43

50,

00,

0

Kvar

ner V

IG d

.d.

197.

324.

560

206.

029.

828

104,

47,

98,

128

1.06

6.30

233

4.44

9.47

711

9,0

4,0

4,4

478.

390.

861

540.

479.

304

113,

05,

05,

3

Mer

kur o

sigur

anje

d.d

.26

6.76

8.26

626

7.48

3.71

810

0,3

10,7

10,5

30.8

38.2

6629

.222

.235

94,8

0,4

0,4

297.

606.

531

296.

705.

953

99,7

3,1

2,9

Sunc

e os

igur

anje

d.d

.0,

00,

015

5.23

2.54

118

6.30

7.48

912

0,0

2,2

2,4

155.

232.

541

186.

307.

489

120,

01,

61,

8

Trig

lav

osig

uran

je d

.d.

78.7

22.7

1980

.775

.958

102,

63,

23,

229

7.85

6.51

729

7.08

4.29

399

,74,

23,

937

6.57

9.23

637

7.86

0.25

110

0,3

4,0

3,7

Uniq

a os

igur

anje

d.d

.75

.605

.524

92.2

94.5

8712

2,1

3,1

3,6

63.0

19.6

4591

.272

.109

144,

80,

91,

213

8.62

5.17

018

3.56

6.69

613

2,4

1,5

1,8

Vele

bit o

sigur

anje

d.d

.0,

00,

00

38.4

68.3

350,

00,

50

38.4

68.3

350,

00,

4

Vele

bit ž

ivot

no o

sigur

anje

d.d

.2.

850.

950

7.94

8.04

627

8,8

0,1

0,3

0,0

0,0

2.85

0.95

07.

948.

046

278,

80,

00,

1

Vict

oria

živo

tno

osig

uran

je d

.d.

097

9.31

90,

00,

00,

00,

00

979.

319

0,0

0,0

Osig

uran

je Z

agre

b d.

d.20

2.21

6.51

619

7.89

1.70

997

,98,

17,

823

3.27

2.19

819

8.98

3.57

685

,33,

32,

643

5.48

8.71

439

6.87

5.28

491

,14,

63,

9

Allia

nz re

osig

uran

je d

.d.

0,0

0,0

8.56

6.29

93.

577.

496

41,8

0,1

0,1

8.56

6.29

93.

577.

496

41,8

0,1

0,0

Croa

tia L

loyd

d.d

.0,

00,

044

7.61

6.06

748

1.79

1.69

510

7,6

6,4

6,3

447.

616.

067

481.

791.

695

107,

64,

74,

7

UKUP

NO d

rušt

va za

osig

uran

je2.

482.

742.

850

2.54

5.93

0.70

210

2,5

100,

010

0,0

6.58

2.18

9.38

27.

134.

409.

501

108,

493

,593

,69.

064.

932.

233

9.68

0.34

0.20

310

6,8

95,2

95,2

UKUP

NO d

rušt

va za

reos

igur

anje

00

0,0

0,0

456.

182.

367

485.

369.

192

106,

46,

56,

445

6.18

2.36

748

5.36

9.19

210

6,4

4,8

4,8

UKUP

NO2.

482.

742.

850

2.54

5.93

0.70

210

2,5

100,

010

0,0

7.03

8.37

1.74

97.

619.

778.

693

108,

310

0,0

100,

09.

521.

114.

599

10.1

65.7

09.3

9510

6,8

100,

010

0,0


4.2. Struktura bilance društava za osiguranje i reosiguranje

Ukupna aktiva društava za osiguranje i reosiguranje, prema privremenim podacima na dan 31.12.2008. iznosila je 26,7 mlrd. kunai veća je za 9,4% u odnosu na ukupnu aktivu iskazanu na dan 31.12.2007. godine.

Grafikon 4.3. Usporedni prikaz strukture aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u %)

Izvor: HANFA

0% 10% 20% 30% 40% 70% 80%50% 60%

31.12.2007. 31.12.2008.

Potraživanja za upisania neuplaćeni kapital

Nematerijalna imovina

Materijalna imovina

Ulaganja

Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica

životnog osiguranja

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama

Odgo�ena i tekuća porezna imovina

Potraživanja

Ostala imovina

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

i nedospjela naplata prihoda


Grafikon 4.4. Usporedni prikaz strukture pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u %)

Izvor: HANFA

0% 10% 20% 30% 40% 70% 80%50% 60%

31.12.2007. 31.12.2008.

Kapital i rezerve

Obveze drugog reda (podre�ene obveze)

Tehničke pričuve

Tehničke pričuve životnih osiguranja kada ugovaratelj

snosi rizik ulaganja, bruto iznos

Ostale pričuve

Odgo�ena i tekuća porezna obveza

Depoziti zadržani iz posla predanog u reosiguranje

Financijske obveze

Ostale obveze

Odgo�eno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja


4.3. Kretanja kapitala u jednogodišnjem razdoblju

Kapital2 društava za osiguranje koji se odnosi na poslove život-nog osiguranja na dan 31.12.2008. iznosi 844,8 mil. kuna, što je za 73,0 mil. kuna manje u odnosu na dan 31.12.2007. kada je iznosio 917,8 mil. kuna. U segmentu neživotnog osiguranja također je

evidentno smanjenje iznosa kapitala i to sa 3,3 mlrd. kuna na dan 31.12.2007. na iznos od 2,9 mlrd. kuna na dan 31.12.2008., odnosno za 336,4 mil. kuna, što je najvećim dijelom rezultat smanjenja pričuva s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera, odnosno revalorizacijskih rezervi, a što je posljedica negativnih kretanja na trži štu kapitala.

Grafikon 4.5. Usporedni prikaz kretanja kapitala društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kunama)

2Kapital izračunat sukladno Pravilniku o načinu izračuna kapitala, jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala društava za osiguranje (Narodne novine br. 78/2006)

Izvor: HANFA

0

4.500,000.000

4.000,000.000

3.500,000.000

3.000,000.000

2.500,000.000

2.000,000.000

1.500,000.000

500,000.000

1.000,000.00031.12.2008.

31.12.2007.

život neživot ukupno


02.10. - 08.10.2008.

McCreevy: Rasmussenovi i Lehneovi izvještaji ne znače automatski novu EU legislativu„Trebat će malo više argumenata da me se uvjeri kako trebamo donositi nove zakone samo za ograničenje financijske poluge za društva koja ulažu u vrijednosne papira kojima se ne trguje na burzama“, rekao je povjerenik Komisije za unutarnje tržište McCreevy.

MMF-ov World Economic Outlook predviđa velikoglobalno usporavanjeMnoga uspješna gospodarstva blizu su recesije ili ulaze u nju, rekli su u MMF-u i pozvali na odlučne i koordinirane radnje kako bi se izbjegao najgori scenarij.

Steinbrück predstavio pravila budućeg financijskog tržištaNjemački ministar financija pozvao je na međunarodni konsen-zus o zabrani određenih štetnih postupaka pri short-sellingu. Također je predložio retenciju do 20% u slučaju sekuritizacije.

Središnje banke najavile smanjenje kamatnih stopaVodeće svjetske središnje banke najavile su smanjenja u politici kamatnih stopa. Nedavno jačanje financijske krize povećalo je vjerojatnost pada vrijednosti ulaganja i time unaprijed smanjilo vjerojatnost rasta stabilnosti cijena.

MMF-ov Izvještaj o globalnoj financijskoj stabilnosti poziva na zajedničko djelovanjeObjavljeni gubici na američkim zajmovima i sekuritiziranoj imo-vini najvjerojatnije će rasti do 1,4 bilijuna dolara, navodi se u izvještaju i poziva na kolektivnu obvezu ovlaštenih tijela da se učinkovito pozabave tim izazovima.

Velika Britanija najavila financijsku pomoć bankovnoj industrijiMjere će ponuditi osnovni kapital (Tier 1) u odgovarajućem obliku za „kvalificirane institucije“ i omogućiti državno jamstvo za pomoć velikih obveza u fazi dospijeća.

Barroso pozvao na koordiniranu akciju„Pozivam sve vlade Europske unije da usklade svoje akcije“, re-kao je Barroso priznajući da ne može biti homogenih reakcija. „Ali ako djelujemo na temelju istih načela naše će reakcije biti sve sličnije.“

Izjava EU čelnika o stabilnosti financijskog sistemaEuropski šefovi država i vlada izjavili su da će svaki od njih podu-zeti sve potrebne mjere kako bi osigurali stabilnost financijskog sistema.

Vijeće daje suglasnost za „koordiniranu reakciju na razini Europe“ za nadzor„Kako bi se poboljšala učinkovitost nadzora financijskog sektora u Europi potrebno je veće približavanje i harmonizacija u pri-mjeni pravila te jačanje nadzora prekograničnih grupa“, stoji u nacrtu dokumenta.

IIF pozvao na povećanje koordiniran akcijskih smjernica„Sustavne, međunarodno koordinirane reakcije ovlaštenih tijela trenutno su ključne za stabilizaciju financijskih tržišta te zahti-jevaju obilno, makar povremeno korištenje državnih fondova“, izjavili su u Institutu za međunarodne financije (IIF) i naglasili po-trebu za regulatornom reformom.

Cox pozvao na hitne legislativne mjere vezane za credit default swaps„Regulatorna crna rupa za credit default swaps jedan je od naj-značajnijih pitanja s kojima se susrećemo u trenutnoj kreditnoj krizi“, rekao je predsjednic SEC-a Cox i pozvao Kongres da osigu-ra regulatorni nadzor.

Bernanke: Fed treba razmisliti je li postojeća politika i dalje prihvatljivaFed „će trebati razmisliti je li postojeća politika prihvatljiva“, re-kao je predsjednik Fed-a Bernanke i objavio da su „prijeko po-trebni kontinuirani napori za stabilizaciju financijskog tržišta“.

Fed planira kupiti komercijalne zapiseAmeričke Federalne Rezerve najavile su stvaranje Programa kupnje komercijalnih zapisa i rekle da će početi kupovati krat-koročne dugove.

SAD odobrio program financijske pomoćiAmerička su nadležna tijela prošli tjedan odobrila 700 milijardi dolara za pomoć bankama u namjeri da zaustave krizu. Novi će program povećati federalni limit osiguranja depozita i predložiti paket poreznih mjera.

Banke kritiziraju predložena ograničenja međubankovnih pozajmica u Direktivi o kapitalnim zahtjevimaEuropska bankarska zajednica odbacila je prijedlog Komisije da se ograniče međubankovne izloženosti na 25% vlastitih sredsta-va. „To će štetno utjecati na opseg i troškove aktivnosti veza-nih uz bankovne kredite u budućnosti“, naveli su u Europskom udruženju banaka (EBF). CESR-ove smjernice za nadzorna tijela o MiFID-uCESR je izdao tri smjernice za nadzorna tijela o najpovoljni-jem izvršenju naloga, sukobu interesa i osobnim poticajima,

5. Vijesti Udruženja međunarodnog tržišta kapitala

39Broj 03 Vijesti Udruženja međunarodnog tržišta kapitala

sumirajući ključne elemente pravila i objašnjavajući povezane ciljeve i rezultate.

CESR traži komentare o Direktivi o zlouporabi tržišta Nivo 3 – treća grupa smjernicaCESR poziva na dostavu komentara o smjernicama koje se odnose na programe stabilizacije i otkupa. Budući povratni iz-vještaj također će uključivati odgovore na prethodne konzulta-cije o zahtjevima za listama insidera i izvještajima o sumnjivim transakcijama.

IOSCO traži komentare o regulatornim standardima za fondove hedge fondovaKonzultacije se odnose na upravitelje investicijskih društava koji ulažu u hedge fondove (fondovi hedge fondova) i bave se re-gulatornim problemima zaštite investitora u svjetlu povećanog učešća malih ulagača.

CESR-ova izjava o mjerenju fer vrijednosti Izjava će biti temelj za CESR-ove priloge Vijeću ECOFIN-a (Eco-nomic and Financial Affairs) i trebala bi doprinijeti poboljšanju izdavačke prakse u vezi s vrednovanjem i s tim povezanim obja-vama o financijskim instrumentima na nelikvidnim tržištima.

ECOFIN-ov sastanak 7. listopadaMinistri su raspravljali o koordiniranom odgovoru EU-a na eko-nomsko usporavanje i aspektima financijske stabilnosti i finan-cijskog nadzora. ECOFIN je također analizirao menadžerska pri-manja, ali nije postigao dogovor o Direktivi Solventnost II. 09.10. - 15.10.2008.

Trichet: Vrijeme je za hitne radnje„Ovo su vremena kada su brze odluke imperativ“, izjavio je pred-sjednik Europske središnje banke Trichet te je istakao važnost unaprjeđenja suradnje između nacionalnih nadležnih tijela s ci-ljem sprječavanja i rješavanja kriza.

Europsko vijeće, 15.-16. listopadaFrancuski predsjednik Sarkozy predložio je novu vrstu kapitaliz-ma. „Nijedna financijska institucija ne smije poslovati bez regu-lacije i nadzora“, rekao je u uvodnoj izjavi na sastanku. „Sustav se mora potpuno izmijeniti.“

Mjere Europske središnje banke za proširenje vrsta zaloga i povećanje likvidnostiEuropska središnja banka odlučila je privremeno proširiti popis imovine koja se može koristiti kao zalog. Povećat će se i moguć-nost refinanciranja na dulje vrijeme, a likvidnost američkog do-lara nudit će se zamjenom stranih valuta.

Europska komisija predložila program minimalnog jamstva za depozite

Prijedlogom će se povećati minimalna zaštita bankovnih de-pozita na 100.000 eura u razdoblju od jedne godine, razdoblje isplate skratit će se na tri dana, dok će se od programa suosigu-ranja pri kojem ulagač snosi dio rizika odustati.

Barroso ne isključuje legislativu vezanu uz hedge fondove i in-vesticijska društva koja ulažu u vrijednosne papire kojima se ne trguje na burzi„Moramo ponovno razmotriti regulatorne i nadzorne propise koji se odnose na financijska tržišta, uključujući banke, hipote-karne zajmodavce, hedge fondove i investicijska društva koja ulažu u vrijednosne papire kojima se ne trguje na burzi“, rekao je Barroso. „Ne smijemo se ponašati kao da se ništa nije promi-jenilo“, upozorio je.

Neslužbeni dokument Europske komisije o odgovoru EU-a na financijsku krizuEuropska komisija objavila je neslužbeni dokument u kojem po-ziva na veću koordinaciju zemalja članica EU-a u odgovoru na financijsku krizu. U njemu također obećava izmjenu i dopunu računovodstvenih pravila.

Nacrt zahtjeva Odbora za gospodarstvo i monetarna pitanja (ECON) za rješenjem krize globalnog financijskog sustavaNacrt sadrži niz mjera, uključujući adekvatan mehanizam sprje-čavanja kriza, povećanu ekonomsku koordinaciju, daljnje mjere u vezi s menadžerskim plaćama i agencijama za kreditni rejting, kao i prikaz europske nadzorne strukture.

MMF najavio pojačanu procjenu rizika s kojima se zemlje suočavajuMMF je definirao nove prioritete kao dio velikog preustroja svo-jih nadzornih aktivnosti. Odlučio je još više se usredotočiti na veze između financijskog i realnog sektora, kao i prekograničnu analizu.

Vlade zemalja članica najavile pakete pomoćiVlade zemalja članica najavile su pakete pomoći za financijska tržišta. Paketi uključuju garancijski fond koji bi potaknuo među-bankarske pozajmice, kao i dodatne milijarde eura za dokapita-lizaciju banaka.

Središnje banke ponudile dolarske zajmove u neograni-čenim iznosimaSredišnje banke u Europi objavile su da će ponuditi dolarske za-jmove u neograničenim iznosima kako bi povećale likvidnost na tržištima kratkoročnih zajmova iskazanih u dolarima. „Te će mjere biti na snazi koliko god bude potrebno, a najmanje do siječnja 2009. godine“, objavila je Europska središnja banka.

Ministarstvo financija Velike Britanije dalo izjavu o financijskoj potpori bankovnoj industriji


Vlada Velike Britanije ulaže 37 milijardi funta u banke Royal Bank of Scotland (RBS) i, nakon uspješnog spajanja, HBOS i Lloyds TSB, ističući da ona nije trajni investitor u banke Velike Britanije.

Banque de France objavila Izvještaj o financijskoj stabilnosti s osvrtom na vrednovanjeTrenutna je kriza u višestrukom smislu povezana s vrednova-njem, izjavio je guverner banke Christian Noyer, napominjući da je kriza ponovno potaknula složenu diskusiju o tome kako bi se financijski instrumenti trebali vrednovati po računovodstvenim standardima.

Čelnici zemalja članica dogovorili plan spašavanja – izjava sa sastanka na vrhuEuropski čelnici dogovorili su na nedjeljnom sastanku u Parizu ko-ordinirani plan za spašavanje sektora financijskih usluga. Vlade su prihvatile paket mjera koje zemlje članice mogu koristiti kako bi osigurale kapital svojim financijskim institucijama.

Predsjednik Instituta za međunarodne financije predložio osnivanje globalnog regulatornog koordinirajućeg tijela „Složili smo se da će možda biti potrebne neke nove metode nad-zora velikih, složenih međunarodnih institucija“, izjavio je g. Acker-mann, naglašavajući da je potrebno usredotočiti se na povećanje učinkovitosti nadzora i jačanje međunarodne koordinacije.

MMF zagovara plan u četiri koraka za zaustavljanje financijske spirale„Eksplicitna garancija obveza financijskog sustava je neizbježna te je prijeko potreban visok stupanj međunarodne suradnje“, priop-ćili su iz MMF-a.

Akcijski plan članica skupine G-7Akcijski plan nudi okvir za pojedinačne i zajedničke korake kako bi se omogućila likvidnost tržišta, ojačale financijske institucije, zašti-tile štediše i povećala razina zaštite ulagača.

Dodatno izvješće Foruma za financijsku stabilnost – jačanje sposobnosti oporavka tržišta i institucija Tržišni sudionici moraju se hitno pokrenuti kako bi uspostavili kli-ring preko središnje ugovorne strane za OTC kreditne izvedenice te kako bi postaviti snažnije operativne postupke na OTC tržištima izvedenica“, preporuka je Foruma za financijsku stabilnost.

Svjetski ministri financija dali podršku akcijskom planu skupine G-7Međunarodni monetarni i financijski odbor odobrio je akcijski plan koji je najavila skupina G-7. Čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn istaknuo je da je MMF spreman dati brzi zajam svakoj zemlji članici koja se nađe u financijskim problemima.

Bernanke upozorio na značajne prijetnje rastu američkog gospodarstva

„Stabilizacija financijskih tržišta prvi je značajan korak“, izjavio je predsjednik američke središnje banke Bernanke dodavši da „čak ako se ona i oporave, kao što se nadamo, ekonomija u cjelini neće se oporaviti istog trena.“

Američko Ministarstvo financija najavilo Program otkupa loše imovine (Troubled Asset Relief Program – TARP)Ministarstvo financija kupit će povlaštene dionice s pravom prven-stva naplate u vrijednosti do 250 milijardi dolara po standardnim uvjetima opisanim u dokumentu koji sadrži detalje programa. Kompanije koje će u njemu sudjelovati moraju usvojiti standarde Ministarstva u vezi s menadžerskim primanjima i korporativnim upravljanjem.

Fed najavio Program kupnje komercijalnih zapisa (Commercial Paper Funding Facility program – CPFF)Američka središnja banka najavila je program kojim će financirati kupnju neosiguranih komercijalnih zapisa pokrivenih imovinom od prihvatljivih izdavatelja putem svojih primarnih posrednika.

Američka federalna institucija za osiguranje depozita naja-vila Program privremene garancije likvidnostiProgram osigurava nova neosigurana zaduženja s pravom prven-stva naplate banaka, štedionica i određenih holding društava te pruža potpuno pokriće za beskamatne depozitne račune, bez ob-zira na količinu novca.

Mjere američke vlade za jačanje stabilnosti tržišta„Nismo htjeli poduzimati ovakve mjere“, izjavio je Ministar financija Paulson. Predsjednik američke središnje banke Bernanke komenti-rao je da „je očito došlo vrijeme za sveobuhvatnije i svestranije rješenje.“

Japan razmatra potpunu zaštitu bankovnih depozitaJapan razmišlja o tome da jamči za sve bankovne depozite. Mini-star financija Nakagawa izjavio je da će razmotriti sve mjere koje budu potrebne za jačanja financijskog sustava.

23.10. - 29.10. 2008.

Summit o financijskoj krizi zakazan za 15. studenogČelnici će razgovarati o trenutnom napretku, unaprijediti razumi-jevanje uzroka krize i dogovoriti se o zajedničkim načelima refor-me regulatornog i institucionalnog okvira globalnog financijskog sektora.

Gonzalez-Paramo iz ECB-a: budućnost nadzora banaka u EuropiRevizijom Direktive o kapitalnim zahtjevima povećat će se uloga konsolidiranog nadzora i omogućiti institucionalna podrška dru-gim nadzornim tijelima, izjavio je José Manuel González-Páramo, član izvršnog odbora Europske središnje banke, te najavio poja-čanu suradnju između CEBS-a (Committee of European Banking


Supervisors) i BSC-a (Banking Supervision Committee).

SAD i EU dogovorili financijske summiteČelnici SAD-a i EU dogovorili su se da će poduzeti korake za orga-niziranje niza međunarodnih sastanaka kako bi analizirali napore za suzbijanje krize i dogovorili se o načinu sprječavanja ponovnog nastanka krize.

Uspostavljena Skupina visokih dužnosnika za financijski nadzorPredsjednik Komisije Barroso najavio je uspostavljanje Skupine vi-sokih dužnosnika kojom će predsjedati Jacques de Larosiere. Sku-pina će se baviti pitanjima prekograničnog financijskog nadzora.

MMF o europskim izgledima: veliko slabljenje rasta prije nego što započne njegov oporavak krajem 2009. godineOsim upravljanja krizom, Europa će morati razmotriti svoje progra-me financijske stabilnosti, navodi MMF. To uključuje pojačavanje zajedničkog financijskog nadzora i unaprjeđenje prekograničnih okvira za rješavanje problema krize.

Rasprava Kongresa o restrukturiranju regulativeOdbor za financijske usluge održao je raspravu na kojoj je tema bila potreba za dubljim restrukturiranjem regulative i reformom financijskih tržišta uključujući nadzor i regulativu financijskih insti-tucija, sistemske rizike i stambeno financiranje.

Inicijativa FED-a za pomoć novčanim fondovima – program MMIFF (Money Market Investor Funding Facility)Novi program financijske pomoći, koji će omogućiti osigurana sredstva s pravom prvenstva naplate nizu društava s posebnom namjenom kako bi se olakšala inicijativa privatnog sektora, a koji podržava industrija, za financiranjem kupnje prihvatljive imovine od strane odgovarajućih ulagača.

Bernanke pristao na nove poticajne paketeVrijeme potrebno za ekonomski oporavak ponajviše će ovisiti o brzini kojom će se financijska i kreditna tržišta vraćati u normalu, rekao je Bernanke, predsjednik američke središnje banke. „Razma-tranje fiskalnog paketa u ovom trenutku čini se prikladnim“, do-dao je.

FED-ove smjernice za rizik neusklađenosti s propisima i konsolidirani nadzorFederalne rezerve izdale su proširene smjernice za konsolidirani nadzor bankovnih holding društava i zajedničkih poslovnih ope-racija stranih bankovnih organizacija u Americi te za upravljanje rizikom neusklađenosti s propisima na razini društava.

McCreevy upozorio na rizike koji proizlaze iz tržišta izvedenicaPostoji snažna potreba za središnjim klirinškim tijelom za

izvedenice, rekao je McCreevy i pozvao na konkretne prijedloge o načinima na koji se rizici iz kreditnih derivata mogu umanjiti do kraja ove godine.

IOSCO traži komentare na regulatorne standarde za fondove hedge fondovaIOSCO traži komentare na predložene dijelove međunarodnih re-gulatornih standarda za investicijska društva koja ulažu u hedge fondove koji se temelje na izvješću iz lipnja.

IFAC: radikalne promjene u obračunavanju fer vrijednosti smanjuju transparentnostIFAC (Međunarodna federacija računovođa) snažno se protivi po-kušajima da se radikalno promijeni ili ukine upotreba obračuna fer vrijednosti bez primjerenog ispravnog postupka. „Smanjenje transparentnosti nije u interesu ulagatelja“, navodi IFAC.

30.10. - 05.11. 2008.

Komisija pozvala na veću koordinaciju gospodarskih politikaU priopćenju Komisije obrazlaže se trodijelni pristup iz kojeg će se razviti sveobuhvatni europski plan za oporavak koji uključuje novu strukturu financijskog tržišta na razini EU-a.

Britanska Analiza financijske stabilnosti Izvještaj analizira tržišni poremećaj i radnje koje su poduzele bri-tanska nadležna tijela, ali i druge države. „Trebamo temeljito izmi-jeniti način međunarodnog upravljanja sistemskih rizika“, izjavio je zamjenik guvernera britanske središnje banke John Gieve.

Izjava sa sastanka ASEM-a o financijskoj kriziU zajedničkoj izjavi članice foruma za međuvladinu suradnju Eu-rope i Azije pozvale su međunarodnu zajednicu da pojača ko-ordinaciju i suradnju, te su prepoznale potrebu za poboljšanjem nadzora i regulacije.

Kimmit pozvao suverene fondove da ulažu u američko tržišteZamjenik američkog ministra financija Rober Kimmit pozvao je arapske zaljevske države da nastave ulagati u SAD i tako pomo-gnu povratiti financijsku stabilnost.

Američki Kongresni odbor za nadzor i vladine reforme odr-žao sastanak u vezi s ulogom saveznih regulatoraTrenutni i bivši financijski regulatori izjavili su pred Kongresom da su napravili kobne pogreške koje su pridonijele dolasku globalnog financijskog sustava pred katastrofu. „Naučili smo da dobrovoljna regulacija ne funkcionira“, izjavio je predsjednik SEC-a Christopher Cox.

Japan namjerava povećati pomoć u vidu kapitalnih sredstava na 110 milijardi dolara


Japan će drastično povećati maksimalan iznos javnih sredstava koja se mogu dodijeliti domaćim bankama s financijskim poteško-ćama s 2 na 10 bilijuna jena“, izjavio je japanski ministar gospodar-stva i fiskalne politike Kaoru Yosano.

Japan namjerava otkupljivati dionice od banakaJapanska vlada odlučila je zatražiti od središnje japanske banke Bank of Japan da počne kupovati dionice u vlasništvu državnih banaka kako bi doprinijela stabilizaciji financijskog tržišta, prenio je časopis the Nikkei Business Daily.

AMF-ov radni dokument: Blok transakcije, fragmentacija i Direktiva MiFIDDokument sadrži analizu uzroka fragmentacije u infrastrukturi tr-žišta kao odgovor na različite zahtjeve ulagača i predvidljive po-sljedice za kvalitetu i učinkovitost te infrastrukture.

Komisija odobrila portugalski program pomoći za financijske institucijeKomisija je odobrila portugalski paket pomoći čija je svrha stabi-lizacija financijskog tržišta. Ukupni proračun programa je 20 mlrd. eura.

Komisija odobrila švedski program pomoći za financijske institucijeKomisija je odobrila švedski paket pomoći za stabilizaciju financijskog tržišta koji omogućuje jamstva odgovarajućim finan-cijskim institucijama.

Komisija odobrila njemački program pomoći za financijske institucijeKomisija je odobrila njemački paket pomoći za stabilizaciju finan-cijskog tržišta koji omogućuje kapital i jamstva odgovarajućim fi-nancijskim institucijama.

06.11. - 12.11. 2008.

Gospodarska prognoza za jesen- rast BDP-a blizu zastojaEkonomski rast EU u 2008. trebao bi biti 1,4% i pasti na 0,2% u 2009, navodi se u jesenskim prognozama Europske Komisije. Ipak, inflacijski pritisci se smanjuju usporedno s padom cijena nafte te nestaju rizici naknadnih posljedica.

Barroso: „Novi financijski sustav mora uključiti Kinu i Indiju“Predsjednik Komisije izjavio je kako će najveći izazov biti reformi-ranje globalnog financijskog sustava. Istaknuo je kako je svijetu potrebna kritična masa uključenih igrača, a to mora uključiti Kinu i Indiju.

EK predlaže financijsku pomoć MađarskojEK je formalno predložila pružanje financijske pomoći Mađarskoj radi ravnoteže bilance plaćanja kao i podizanje ukupne razine za

pružanje srednjoročne financijske pomoći za potrebe bilance pla-ćanja zemalja EU s 12 na 25 mlrd. eura.

Bernanke poziva na reformu financiranja američkog tržišta nekretninaNeovisno o organizacijskoj formi, moramo težiti stvaranju takvog financijskog sustava za nekretnine koji će osigurati uspješno finan-ciranje i sekuritizaciju hipoteka tijekom razdoblja financijskog stre-sa, istaknuo je Bernanke.

CESR procjenjuje utjecaj i funkcioniranje MiFID-aCESR je objavio dva rada „Poziv za pružanje dokaza“ o utjecaju MiFID-a na sekundarno funkcioniranje tržišta, te na opseg obveza izvještavanja prema MiFID-u.

CESR proširio listu mjera za short-sellingCESR je objavio godišnji dodatak mjera koje poduzimaju članice CESR vezano uz short-selling.

EK odobrila pomoć za likvidaciju danske Roskilde BankEK je odobrila paket mjera za likvidaciju Roskilde Bank, osme naj-veće banke u Danskoj.

EK odobrila paket mjera pomoći ŠpanjolskojEK je odobrila španjolskom fondu preuzimanje financijskih sred-stava od financijskih institucija za stabilizaciju financijskog tržišta.

EK odobrila francuski plan za refinanciranje kreditnih institucijaEK je odobrila francuski plan refinanciranja dugova za kreditne in-stitucije kojem je cilj stabiliziranje financijskih tržišta.

EK odobrila nizozemski plan garancija za financijske institucijeEK je odobrila nizozemki plan garancija namijenjen za naknadu i održavanje financiranja nizozemskih financijskih institucija.

13.11. - 19.11. 2008.

IOSCO: potrebno je zatvoriti pukotine u regulativiPotrebno je zatvoriti regulatorne pukotine, kao što su one koje predstavljaju određeni neregulirani ili nedovoljno regulirani pro-izvodi, navodi se u priopćenju IOSCO-a, izdanog prije sastanka G20 u Washingtonu.

G-20 se slaže oko koordinirane politike za anticikličke akcije Zemlje članice će poboljšati nadzor i upravljanje financijskim in-stitucijama. Naročito bi se temeljito trebale nadgledati „sistemski važne institucije“, kao što su agencije za određivanje rejtinga.

Europski zaključci o sastanku G20Europske vođe su raspravljale o zajedničkoj poziciji i složili se oko


prijedloga kako „ni jedan segment tržišta, ni jedan teritorij i niti jedna financijska institucija ne smije izbjeći proporcionalan i pri-kladan nadzor ili barem pregled“.

McCreevy: „Implemantacija MiFID-a bolja nego što se očekivalo“Trenutna kriza čini se dobrom prilikom za ispitivanje trebaju li se određena MiFID pravila, a naročito ona o poslovnom ponašanju, primijeniti i na druge strane, izjavio je član Komisije.

EK predlaže regulativu agencija za procjenu kreditnih rejtingaPrijedlogom se predviđa registracijski sustav za agencije koje žele djelovati u zemljama EU i sprječava ih da uz određivanje rejtinga nude konzultantske usluge u slučajevima kada bi to dovelo do su-koba interesa.

Nadzorna tijela mirovinskih fondova reagiraju na globalnu financijsku krizuČlanice IOPS-a izrazile su veću zabrinutost vezanu uz financijsku krizu na globalnim tržištima i njen utjecaj na financiranje fondova i adekvatnost.

Organizacije osiguravatelja pozivaju na hitno usvajanje Solvency II direktiveCEA i druga tijela osiguravatelja pozvala su francusko predsjed-ništvo i europske institucije da usvoje Solvency II direktivu „bez odgode“ i „cjelovitom obliku, koliko je to moguće“.

20.11. - 26.11. 2008.

Vođe G20 zemalja slažu se oko akcijskog planai intenziviranja suradnjeNavedene vođe naglasili su potrebu za pojačanom međunarod-nom suradnjom između regulatora, te za jačim međunarodnim standardima. Također su se složili i oko uspostavljanja nadzornih institucija za sve velike prekogranične financijske institucije.

Njemačka podržava ideju paneuropskog bankovnog nad-zornog tijelaČini se kako njemačka vlada podržava izvješće koje poziva na osnivanje nadzornog tijela za velike prekogranične banke na EU razini, navodi se u izvješću Spiegela.

Predsjednik SEC-a Cox podržava jedinstvene računovodstvene standardeDogađaji proteklih mjeseci samo su naglasili važnost međunarod-nog jezika financijske jasnoće i transparentnosti, naglasio je Chri-stopher Cox, predsjednik SEC.

EK odobrava program pomoći za GrčkuEK je Grčkoj odobrila program namijenjen stabilizaciji tržišta kao odgovor na globalnu financijsku krizu.

EK se osvrnula na mjere pomoćiEK je izdala dodatak osvrtu na nacionalne mjere pomoći i sustava garancija.

EK Italiji odobrila sustav za refinanciranje kreditnih institucijaEK je Italiji odobrila sustav garancija za obveze i swapove kreditnih institucija.

EK Finskoj odobrila sustav pomoći financijskim institucijamaEK je odobrila finski sustav podrške s ciljem stabiliziranja finan-cijskih tržišta preko davanja garancija podobnim financijskim institucijama.

27.11. - 03.12. 2008.

EK predlaže paket kombiniranih mjera vrijedan 200 mlrd. euraPlan oporavka uključuje usklađeni porezni poticaj od oko 170 mlrd. eura na razini zemalja članica, te oko 30 mlrd. eura na EU razini.

FED kupuje direktne obveze poduzeća koja financira Vlada te vrijednosnica pokrivenih hipotekamaFED će pokrenuti program kupnje direktnih obveza vezanih uz stambene prostore, a koji se tiču poduzeća koja financira Vlada te vrijednosnica pokrivenih hipotekama od strane Fannie Mae, Fred-die Mac i Ginnie Mae.

Rizničar Paulson: „Ništa nije preumreženo ili preveliko da bi propalo“Potrebni su nam efikasniji propisi unutar potpuno novog regula-tornog okvira i stroži kapaciteti za donošenje rješenja i intervenci-je koje provode disciplinu na tržištu, izjavio je Paulson.

IOSCO nakon sastanka G20 stvara nove radne skupine Tri radne skupine će koordinirati globalne regulatorne mjere o short-sellingu, nereguliranim financijskim tržištima i proizvodima te nereguliranim subjektima uključujući, hedge fondove.

04.12. - 10.12. 2008.

SEC pojačava nadzor agencija za procjenu kreditnog rejtingaNova će pravila dotaknuti moguće sukobe interesa, metodologije procjene i objavljivanje podataka o procjeni, izjavio je predsjednik SEC-a, Cox. Ipak, ona neće uključivati „posebne identifikatore“ za složene vrijednosnice.

Stav Vijeća o Direktivi za garantiranje depozitaOpćeniti stav Vijeća predviđa podizanje garantiranog iznosa de-pozita na 50 000 eura od 30. lipnja 2009. i usklađivanje na 100 000 eura od 31. prosinca 2011. godine.

HANFA k var talni bilten4 4 Broj 03

Nacrt izvješća ECON-a (Europsko vijeće za gospodarska i monetarna pitanja) o kapitalnim zahtjevima: banke bi se mogle suočiti sa strožim kapitalnim zahtjevimaBanke bi se mogle suočiti s minimalno 10%-nom stopom čuva-nja u slučajevima gdje nisu uključeni u samo stvaranje. Izvjestitelj Othmar Karas također poziva na decentralizirani europski sustav bankovnih regulatora.

Vijeće uvodi europsku putovnicu za UCITSČlanovi ECOFIN vijeća (Vijeće za ekonomska i financijska pitanja) složili su oko općenitog pristupa za predstavljanje „europske pu-tovnice“ za društva za upravljanje fondovima, a kojom bi se po-moglo poboljšati integriranje europskog tržišta za upravljanje imovinom.

EK objavljuje smjernice o rekapitalizaciji pod pravilima državne pomoćiZemlje članice sada se pojačano usmjeravaju na rizik kreditnog sloma, naveo je član Komisije Kroes. To postavlja nove izazove pri stvaranju shema rekapitalizacije i poziva na novo usavršavanje.

11.12. - 17.12. 2008.

Trichet: „Implementacija je ključan izazov za nadzorni zbor“Ne smije se dopustiti težak proces donošenja odluka u slučaju neslaganja, napomenuo je predsjednik Europske središnje ban-ke Trichet, vezano uz osvrt na odredbe o kapitalnim zahtjevima. Efikasnost zbora ovisi o mogućnosti određivanja procesa dono-šenja odluka za bankarstvo u cjelini.

Trichet: „Potrebno je poboljšati nadzor prekograničnih financijskih institucija“Potrebno je poboljšati sustave upravljanja rizicima, izjavio je Tri-chet. Naročito je važno obvezno uspostavljanje nadzora za sve prekogranične banke, spomenuo je.

McCreevy predstavlja hitne potrebne mjere za prevladava-nje krizeBlaga regulativa i samoregulativa nisu se pokazale dobrima, spo-menuo je član Komisije McCreevy. Pola pristalica takvog sustava je opljačkano, a druga polovica se uvjerila u to kako su im instru-menti uništeni.

Guverner FED-a Kroszner: „Financijski proizvodi moraju postati jednostavniji“Proizvodi kojima se trguje na financijskim tržištima trebaju postati jednostavniji, standardizirani i transparentniji, izjavio je Kroszner, istovremeno pozivajući i na veću likvidnost i kapitalne zaštite koje drže banke.

McCreevy ne bi regulirao privatni kapitalPrivatni kapital ne pridonosi makro-razini ili brigama vezanim uz

sustav i ne bi ga se trebalo promatrati zajedno s ostalim kategori-jama snažnijih financijskih institucija, izjavio je McCreevy.

McCreevy predstavlja buduće mjere za računovodstvoNa dulje je vrijeme neophodno stvarati jedinstveni visokokva-litetni globalni računovodstveni standard, moguće pro-ciklične efekte računovodstva po fer vrijednosti i tretiranje izloženosti koja proizlazi iz izvanbilančnih stavki.

EK odobrava sustav podrške Austriji za financijske institucijeAustrijski paket čine mjere za garancije u ukupnoj vrijednosti od 75 mlrd. eura i državne garancije s ukupnim proračunom u vri-jednosti od 15 mlrd. eura.

EK odobrava francuski sustav pomoćiEK je Francuskoj odobrila sustav ubrizgavanja kapitala bankama koje su pod jakim pritiskom da povećaju svoj kapital obzirom na financijsku krizu.

Smjernice EK o rekapitalizaciji banakaČlan Komisije Kroes objavio je kako će se prihvatiti francusko-au-strijski paket. Ipak, što se tiče Njemačke, Kroes zahtijeva dodatne prilagodbe „koje bi trebale omogućiti dogovoreno rješenje za Commerzbank“.

18.12. - 24.12. 2008.

Strauss-Kahn, direktor MMF-a: „Koraci koji su do sada poduzeti nisu dovoljni“Mjere vlada trebaju imati jasni cilj kako bi se dobio jasniji pregled korištenja javnih novaca, izjavio je Strauss-Kahn pozivajući ujed-no i na „stimulativne mjere koje će trajati dulje od jednog ili dva tromjesečja“.

Osvrt o financijskoj stabilnosti Europske središnje banke upozorava na rizike od hedge fondovaUkoliko hedge fondovi i dalje ne uspiju zadržati svoje investitore, otvara se dodatna mogućnost daljnjeg smanjenja njihove pozici-je na tržištu, i sektor bi mogao postati izazov financijskim tržišti-ma, navodi se u izvješću za prosinac.

Pottering, predsjednik Europskog parlamenta: „Zakoni koje trebamo ne mogu čekati do 2010. godine“Vrijeme je za uspostavu „euroopskog pravnog okvira za nadzor u kojem bi sve zemlje članice bile jednako zastupljene, kao što su i u europskom sustavu središnjih banaka“, izjavio je predsjednik Europskog parlamenta.

Stope FED-a blizu nuliVijeće FED-a za otvoreno tržište odlučilo je uspostaviti razinu za federalne rezerve od 0 do ¼ posto. Očekuje se kako će se ove izuzetno niske razine savezne stope zadržati neko vrijeme.

Impresum Izdavač: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Miramarska 24b 10 000 Zagreb web: www.hanfa.hr telefon: +385 1 6173 200 fax: +385 1 4811 406

Glavni urednik: Stjepan Morović

Suradnici:

Anita Šimac

Ana Peručić

Jasminka Plenković-Pastuović

Jadranka Grubešić

Krešimir Jelić

Jasna Borzić

Bernarda Bešlić

Helena Pauković

Ivan Mučnjak

Lektor:

Nives Fett

Dizajn

NEOMEDIA :: kreativne komunikacije

www.neomedia.hr

Prepress

RedPoint

www.redpoint.hr

Molimo korisnike ove publikacije da prilikom korištenja podataka obvezno navedu izvor

Kvartalni bilten IV/2008.Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Documents

Broj 03 Kvartalni bilten IV/2008 - HANFA 2008 broj 3-OK.pdfIndeks / Tržište Država (Grad) Opis indeksa Crobex Zagrebačka burza Hrvatska (Zagreb) Valuta: HRK Crobex je vagan na