ČASOPIS BANKA, INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE I RADNO PRAVO OKRUGLI STOL: FLEKSIBILNOST NA TRŽIŠTU RADA

Zagreb, 3. srpnja 2012.

GOSPODARSKI ASPEKT - UVJETI I UTJECAJ FLEKSIBILNOSTI NA TRŽIŠTE RADA

Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Zagreb

Sadržaj prezentacije

Uvod Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi?Fleksibilnost na makro i mikro raziniRaznovrsni oblici fleksibilnosti Pozitivni primjeri Stanje i pouke za Hrvatsku

Uvod: Promjene i sigurnosti

Mnoge duboke promjene koje trenutno proživljava gospodarstvo stavljaju snažan naglasak na pitanje sigurnosti zaposlenja

S jedne strane, ustaljeno je mišljenje kako je sigurnost zaposlenja sada mnogo manja nego što je to bila prije dvadeset ili trideset godina

Među zaposlenima postoji snažan osjećaj nesigurnosti u pogledu zadržavanja radnog mjesta i rasprostranjeno je mišljenje da će mnogi morati promijeniti posao barem jednom ili više puta tijekom svog radnog staža

Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (1)

Može li se istodobno povećati sigurnost za radnike i poboljšati fleksibilnost za gospodarstvo?

Često korišten pojam flexicurity – odnosno fleksi-sigurnost, novi pristup koji radnoj snazi omogućava fleksibilnost i sigurnost

Fleksi-sigurnost je sveobuhvatna paradigma za reformu različitih nacionalnih sustava zapošljavanja i socijalnih sustava u Europi.

Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (2)

Sveobuhvatna politička strategija koordiniranih mjera koje: promiču fleksibilnost na tržištu rada, kao i modernizaciju

organizacije rada i radnih odnosa; osiguravaju sigurnost zapošljavanja i socijalnu zaštitu, ne

zapostavljajući socijalno ranjive i druge skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (3)

Ne postoji jedinstvena interpretacija izraza fleksi- sigurnost ili „radna fleksibilnost“.

Jedna od interpretacija može se pronaći u onome što ponekad zovemo negativnom fleksibilnošću, koja se usredotočuje na veću raspoloživost zaposlenih i njihovu veću prilagodljivost na promjenjive zahtjeve poslodavaca.

Alternativa je fleksibilnost u interesu radnika koja pruža više slobodne u organiziranju radnog vremena i privatnog života, a motivira ih na usvajanje novih znanja i vještina te napredovanje.

Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (4)

Prema nekim mišljenjima, uvođenje više fleksibilnosti na tržište rada dovest će do veće nejednakosti i pojačati podjele na tržištu rada među:

radnicima sa stalnim zaposlenjem i podklasom osoba s manjom zapošljivošću, prije svega

žena i slabije obrazovanih radnika, zaposlenih na određeno vrijeme.

Fleksibilnost na makro i mikro razini (1)

Na makro razini, fleksibilnost tržišta rada može se definirati kao sposobnost tržišta rada na brzu prilagodbu promjenjivim gospodarskim uvjetima, uključujući i mogućnost apsorbiranja različitih vanjskih udaraca koji utječu na gospodarstvo, dok se na mikro razini, fleksibilnost zapošljavanja može definirati kao sposobnost tvrtke i zaposlenika za:

1) prilagodbu količine rada i radnog vremena u odnosu na promjene u potražnji,

2) promjenu razine plaća ovisno o produktivnosti i /ili profitabilnosti; i

3) promjenu poslova i zadataka zaposlenih u odnosu na promjene u potražnji.

Fleksibilnost na makro i mikro razini (2)

Moguća raspodjela na dvije osi: numerička nasuprot funkcionalnoj i interna naspram eksternoj fleksibilnosti. Četiri su vrste fleksibilnosti:

interna numerička - prilagodljivost radnog učinka zaposlenih - s obzirom na radno vrijeme, sate provedene na poslu, godišnje odmore i praznike,

vanjska numerička - prilagodljivosti priljeva radne snage s vanjskog tržišta rada,

interna funkcionalna i eksterna funkcionalna fleksibilnost - sposobnost prenošenja

dijela proizvodnje kroz podugovaranje.

Raznovrsni oblici fleksibilnosti (1)

Fleksibilnost radnog vremena: u obliku produžetka radnog vremena na neuobičajene

sate i dane – poput večernjeg i noćnog rada ili rada vikendom i/ili praznicima,

fleksibilnog radnog vremena usmjerenog prema potrebama i mogućnostima zaposlenih osoba

Raznovrsni oblici fleksibilnosti (2)

Fleksibilnost pri zapošljavanju u različitim oblicima: zaposlenost s radnim vremenom kraćim od uobičajenoga, rad na određeno vrijeme, povremeno zapošljavanje i/ili

sezonski rad, zapošljavanje uz osposobljavanje i usavršavanje -

kombinacija obrazovanja i zapošljavanja koja uključuje naukovanje i stručnu praksu.

Raznovrsni oblici fleksibilnosti (3)

Fleksibilnost u primanjima odnosi se na mogućnost promjene plaća, a obuhvaća:

sustave pregovora o plaćama, minimalnu plaću, povezanosti plaće s učinkom, alternativne oblike nagrađivanja - uključujući davanje

dionica ili opcija njihove kupnje, bonuse vezane uz poslovne učinak ili uz ostvarenu profitabilnosti

Raznovrsni oblici fleksibilnosti (4)

Fleksibilnost organizacije rada uključuje razne vrste obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja za radnike kako bi mogli uspješno obavljati različite radne zadatke, promicanje radnika i izgradnju timova

Određenje kroz radno zakonodavstvo i zakonsku zaštitu zaposlenja, uključujući troškove, ograničenja i uvjete otkaza ugovora o radu, otpremnine i razdoblje u kojem je potrebno najaviti prekid radnog odnosa. To se više odnosi na neke dimenzije poput numeričke fleksibilnosti ili fleksibilnosti radnog učinka.

Pozitivni primjeri: Danska i Nizozemska (1)

Fleksibilno tržište rada olakšava poslodavcima zapošljavanje i otpuštanje, ali visoke naknade za nezaposlenost.

Tako tradicionalnu sigurnost radnog mjesta zamjenjuje koncept sigurnosti zapošljavanja.

Ključna komponenta reforme danskog tržišta rada bio je napor na jačanju fleksibilnosti organizacijske strukture i jamstvu da se u obzir uzimaju individualne vještine, sposobnosti i želje

Pozitivni primjeri: Danska i Nizozemska (2)

„Rigidnost“ nizozemskog radnog zakonodavstva, naročito odredbi vezanih uz prekid ugovora o radu, prepoznate su kao jedan od najvažnijih razloga za potrebu povećanja fleksibilnosti u ugovorima o radu. Dok su poslodavci tražili veću fleksibilnost u ugovaranju i u zakonu o radu, sindikati su prigovarali smanjenoj zaštiti radnika i tražili poboljšanje pravnog statusa takozvanih „fleksibilnih radnika“.

Pozitivni primjeri: Danska i Nizozemska (3)

Nakon opsežnih rasprava usvojen je dokument Fleksibilnost i sigurnost, koji je značajno pridonio stvaranju harmoničnih odnosa u sustavu zapošljavanja.

Skraćen je otkazni rok, dok se potiče zapošljavanje sa skraćenim i nepunim radnim vremenom (part-time).

Kao rezultat, gotovo dvije trećine žena odabrale su takav oblik zapošljavanja.

Stanje i pouke za Hrvatsku (1)

Hrvatska se reformom radnog zakonodavstva odmaknula od grupe zemalja s najvišim indeksom zakonske zaštite zaposlenja, iako se još nalazi među zaštićenijim tranzicijskim tržištima rada.S obzirom na različite oblike fleksibilnosti rada, Hrvatska ima:

visoki udio novozaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme, razmjerno visok udio zaposlenih koji rade u smjenama i

vikendom te nizak postotak zaposlenih koji većinom rade navečer i noću.

Stanje i pouke za Hrvatsku (2)

Fleksibilnost radnog vremena je posebice slaba s obzirom na rad izvan poljoprivrede sa skraćenim i nepunim radnim vremenom.

Mala fleksibilnost realnih primanja jer su u drugoj polovici 1990-ih i do približno 2008. godine realne plaće stalno rasle po visokim stopama, ali je taj porast usporen i preusmjeren u zadnjih nekoliko godina.

Prosječni ukupni troškovi rada u Hrvatskoj su po veličini drugi među svim zemljama u tranziciji.

Stanje i pouke za Hrvatsku (3)

Konačan zaključak je da niti teorija niti empirijsko iskustvo ne mogu opravdati ograničenja fleksibilnosti rada, jer njezini pozitivni učinci mogu lako nadmašiti negativne.

Najbolja sigurnost (ili zaštita od nezaposlenosti) ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti dodatnim obrazovanjem, usavršavanjem i stjecanjem novih vještina i znanja.

Stanje i pouke za Hrvatsku (3)

Pojedinci su najviše zapošljivi ako imaju vrlo široko obrazovanje i raznolike vještine, temeljna i prenosiva visokostručna znanja i sposobnosti, uključujući sposobnost timskog rada, rješavanja problema, poznavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te komunikacijskih i jezičnih vještina, sposobnost učenja novih vještina i mogućnost zaštite sebe i svojih kolega od profesionalnih opasnosti i oboljenja.

Takva kombinacija vještina omogućava prilagodbu na promjene u svijetu rada.

Stanje i pouke za Hrvatsku (4)

Ne postoji jedinstven model za postizanje fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada.

Kao i svaka druga zemlja, Hrvatska treba naći i razviti ustavni i zakonodavni način koji najbolje odgovara njezinom povijesnom, socijalnom, kulturološkom i ekonomskom stanju, uvjetima i mogućnostima.

Time može značajno poboljšati gospodarsku konkurentnost, mogućnosti zapošljavanja i smanjiti nezaposlenost.

Hvala na pozornosti Svi komentari i suprotna mišljenja su

dobro došlipredrag@ijf.hr