ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 14. Broj 1 (108) siječanj 2005. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Sustav radioamaterskih veza u kriznim situacijamaPrijam signala na 136 kHzRezultati UKV natjecanjaKalendar UKV natjecanja za 2005. godinuPrijedlog rada ARG radne grupe HRS-a

Nakon udruženja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranjapreuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD.

Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu.

KV i multiband program:FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvišeg ranga i kvalitete,

RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10mFT-847, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,

70 cm - 20 W outputFT-857, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,

70 cm - 20 W outputFT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska područja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm,

5 W output

Mobilne i ručne radiopostaje

Dodatna oprema: ispravljači, SWR metri, antene i drugo.

Garancija i servis u sjedištu firme. FT-1000 MP MARK-V

Kron Telekom, d.o.o.Koroška cesta 204000 Kranj, SlovenijaTel. centrala: 00 386 4 2800 450Fax: 00 386 4 2800 455Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422Yeasu servis: 00 386 4 2800 417e-mail: [email protected]: www.kron-telekom.si

UvodnikPoštovani prijatelji radioamateri,pred nama su Božićni i Novogodišnji praznici koje će mnogi provesti u krugu

obitelji. U 2005. godini čeka nas mnogo posla i napora da Hrvatski radioamaterskisavez nastavi s kvalitetnim radom i u potpunosti zadovolji potrebe većine hrvatskihradioamatera.

U protekloj godini uspjeli smo stabilizirati rad HRS-a i dovesti ga tamo gdje je tre-bao biti već odavno. Sada krećemo u potpuno nove projekte i nadamo se da ćemo uzvašu podršku i pomoć ostvariti zacrtane planove i da će HRS postati snažna i udruštvu cijenjena organizacija na koju se može računati u svakom trenutku.

U suradnji s Ronom Eiserwagnerom, 9A5JR (OE3REB), počasnim predsjednikomAustrijskog saveza i velikim prijateljem Hrvatske, pokrenuli smo inicijativu da Austrijskiradioamaterski savez OEVSV i HRS zajednički organiziraju pripremni regionalni sas-tanak 1. regije IARU koji će se održati u proljeće 2005. u Hrvatskoj. Na sastanak supozvani predsjednici saveza i IARU menadžeri zemalja srednje i jugoistočne Europe.Na tom sastanku trebala bi se dogovoriti zajednička platforma za odlazak na svjetskukonferenciju IARU-a koja će se održati 2005. u Davosu, u Švicarskoj.

Izvršni odbor HRS-a osnovao je Hrvatski sustav radioamaterskih veza u kriznimsituacijama - HSRVK, (CAREN - Croatian Amateur Radio Emergency Network). Zavoditelja radne grupe HSRVK imenovan je Željko Pilat, 9A2R. Radna grupa dobila jezadatak izraditi projekt sustava veza koji bi se pokrenuo u slučaju raznih elementarnihnepogoda kao i pri raznim kriznim situacijama. Hrvatski radioamateri uvijek supokazali svoju snagu i sposobnosti u raznim kriznim situacijama, ali pokretanjemradne grupe želimo našu snagu kvalitetno organizirati prema modelima primijenjenimu većini Europskih država. Moramo promijeniti percepciju radioamatera i radioama-terizma u našem društvu. Trebamo pokazati kako nismo čudaci koji stavljaju antenepo krovovima, smetaju na TV-u i zrače svojim signalima, već da smo važan dio ovogdruštva koji svima u svakom, pa i najtežem trenutku, mogu pomoći svojim sustavomveza. Isto tako, moramo se prisjetiti važnosti i vrijednosti radioamaterskih veza za vri-jeme domovinskog rata.

I u ostalim područjima važnim za nas radioamatere, kao što je časopis Radio HRS,WEB, repetitori, digitalni sustavi veza, QSL služba, organiziranje KV, UKV i ARG na-tjecanja, nastojat ćemo napraviti više i bolje nego u 2004. Pokrenuli smo izdavanjesuvremenog i kvalitetnog Priručnika za polaganje radioamaterskih ispita. Zbog togašto bismo htjeli da to bude reprezentativni udžbenik zamolili smo sve suradnike kojirade na tom projektu da naprave knjigu koja će zbog svoje kvalitete biti tražena i ususjednim državama. Zbog obujma posla oko izdavanja knjige pomaknuli smo rokovei očekujemo da će Priručnik izaći iz tiska u ožujku 2005.

Pozivam sve čitatelje na suradnju u časopisu Radio HRS.Želimo vama i vašim obiteljima sretan Božić i sve najbolje u Novoj 2005. godini.

Hrvatski radioamaterski savezpredsjednik

mr.sc. Petar Miličić, 9A6A

nakladnikHRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12, p.p. 149HR - 10002 ZAGREB

Hrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikZlatko Matičić, 9A2EU,

[email protected]

Urednički kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, ing., [email protected]

Povijest radioamaterizmamr.sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQ

[email protected] za mlade

mr.sc. Božidar Pasarić, [email protected]

IARUmr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY

[email protected]

Antun Dretvić, [email protected]

KV aktivnostiZlatko Matičić, 9A2EU

[email protected]

Vladimir Pavlica, ing., [email protected]

IOCA programEmir Mahmutović, prof., 9A6AA

[email protected] aktivnost

Željko Dražić-Karalić, [email protected]

Digitalne komunikacijeBranko Plazanić, dipl.ing., 9A3PM

[email protected] aktivnost

Milan Drlić, [email protected]

DX i QSL infoKrešimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Božak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomčić, 9A6PBT

[email protected]čki urednik

Romildo Vučetić, [email protected]

www.hamradio.hr 3Radio HRS - 1/2005

Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: Printel, Nova Ves 45, ZagrebPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.

Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura

Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matičić, 9A2EU, [email protected] Morović, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlaković, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španić, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudić, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] časti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelčić, 9A5JA, [email protected] Jugović, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr4 Radio HRS - 1/2005

SADRŽAJ

Uvodnik .............................................................................................................. 3Zaustavljen trend opadanja broja članova HRS-a .............................................. 5HRS - Sustav radioamaterskih veza u kriznim situacijama .............................. 6Natjecanje “Ruka prijateljstva 2004.” ................................................................ 7Elektronika za mlade - 6. nastavak .................................................................... 8Priručnik za polaganje radioamaterskih ispita .................................................... 9NVIS-antene ...................................................................................................... 10Mjerni instrument za mjerenje kapaciteta kondenzatora .................................. 12Sekvencer .......................................................................................................... 13L-metar .............................................................................................................. 15S-metar .............................................................................................................. 17Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 18Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 19IOTA/WLH DL meeting 2004 ............................................................................ 20Prijedlog kalendara ARDF natjecanja za 2005. godinu .................................... 21Prijam signala na 136 kHz ................................................................................ 229A DXCC lista .................................................................................................. 309A UKV rang lista ............................................................................................ 31Rekordi 9A postaja u VHF/UHF/SHF natjecanjima ........................................ 32Kalendar UKV natjecanja za 2005. godinu ...................................................... 33Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 34Prijedlog rada ARG radne grupe HRS-a .......................................................... 36Odluka o visini članarine za 2005. godinu ...................................................... 37DX i QSL informacije........................................................................................ 38Mali HAM oglasi .............................................................................................. 38BAND PLAN .................................................................................................... 40

Natjecateljska lokacija RK “Rika”,9A0R, u IOTA natjecanju 2004.

str. 5

str. 7

str. 10

str. 15

str. 20


vijesti iz HRS-a

Zaustavljen trend opadanjabroja članova HRS-a

Piše: Mate Botica, 9A4M

U 2004. godini prvi put u posljednjih osam godina povećan je broj

članova Hrvatskoga radioamaterskogsaveza u odnosu na prethodnu godinu ito za više od 15%. To je činjenica kojaohrabruje i najavljuje svjetlije dana zabudućnost radioamaterskog pokreta uHrvatskoj. Rezultat je to prije svegasustavnog rada u svim područjima djelo-vanja HRS-a, a što su na pravi načinprepoznali sami članovi.

Najbrojniji klub u 2004. godini je RKZagreb, 9A1ADE, iz Zagreba sa 119članova s podmirenim obavezamaprema krovnoj organizaciji, a među prvih10 po brojnosti su i RK Varaždin,9A1HDE, iz Varaždina sa 112, RKMarijan, 9A1CBM, iz Splita sa 75, RKJan Hus, 9A1CCY, iz Daruvara sa 70,RK Osijek, 9A1BOP, iz Osijeka sa 63,RK Vallis Aurea, 9A1BTU, iz Požeges 58, RK Dubrava, 9A1AYZ, iz Zagrebas 51, RK Rijeka, 9A1ARS, iz Rijeke s 50,RK Sisak, 9A1DFG, iz Siska sa 45,RK Arena, 9A1ACD, sa 44 člana (podacido 27. 10. 2004.).

Omasovljenje članstva bio i jedan odglavnih ciljeva u Programu rada HRS-au 2004. godini.

Godina koja je iza nas ostat ćezapamćena i još po nekoliko značajnihdogađaja u povijesti hrvatskog radioa-materizma. Prije svega to je časopisRadio HRS koji ima potpuno novi izgled.Sadržajno još ima mjesta za poboljša-nje, ali s obzirom da ga uređuje gotovou potpunosti izmijenjeno uredništvokoje nikada ranije nije radilo na sličnimprojektima, može se reći da smo uspjeli.

2004. potpuno su izmijenjene Internetstranice HRS-a. To je sada moderan idinamičan site koji iz dana u dan imasve više posjetitelja. Članovi, ali i svi

ostali dobronamjerni radioamateri sadaimaju mogućnost izravne komunikacije,kako s predsjednikom, tako i s ostalimčlanovima Izvršnog odbora. Budući daje nabavljeno vlastito računalo, svi čla-novi imaju mogućnost korištenja e-mailadrese tipa [email protected], kao ipostavljanje vlastitih Internet stranica.

U 2004. godini po prvi put je u orga-nizaciji HRS-a osiguran skupni posjethrvatskih radioamatera najvećem euro-pskom radioamaterskom sajmu u Frie-drichshafenu, o čemu ste mogli čitati uprošlim brojevima. Sve ukazuje na to daće jedan autobus za slijedeću godinubiti premalo.

U mnogim područjima radioamate-rskog djelovanja uvedena je legislativa,koja bi u budućnosti trebala pravednoregulirati sva pitanja o kojima se dosada nagađalo. Tako je donesen noviPravilnik za dodjelu pozivnih oznaka,Pravilnik o radioamaterskim diplomama,Pravila za odabir ekipe Hrvatskogaradioamaterskog saveza koja će sudje-lovati na WRTC-u u Brazilu 2006. go-dine, itd.

Suradnja s državnim organima i daljeje vrlo dobra. Pokrenut je niz inicijativaza olakšavanje zakonitog djelovanjaradioamatera, čiji bi rezultati trebali bitividljivi u narednom razdoblju.

I na međunarodnom nivou učinjeno jemnogo na podizanju ugleda naše orga-nizacije. Između ostaloga, u suradnji saustrijskim radioamaterskim savezompokrenuta je inicijativa za održavanjeregionalne predkonferencije IARU-akoja bi se u proljeće 2005. godine tre-bala održati u našoj zemlji. Na istoj bitrebali biti usuglašeni stavovi organiza-cija regije prije održavanja konferencijeIARU-a u Davosu.

Značajan je porast broja učesnika unacionalnim KV i UKV natjecanjima, a uvelikim međunarodnim natjecanjima

Slika 1. - Posljednji sastanak proširenogIzvršnog odbora 19. 11. 2004.

Slika 2. - Predsjednik i dopredsjednik HRS-a uložilisu veliku energiju i puno slobodnog vremena

u prepoznavanju potreba naših članova

Slika 3. - Željko, 9A4FW, UKV menadžer (lijevo).Riješeni su svi zaostaci iz prošlih godina

(9A4SS desno)

Slika 4. - Zlatko, 9A2EU (lijevo; 9A3LD desno)

Slika 5. - Zvonko, 9A3LG, predsjednik jednog odnajbrojnijih i najuspješnijih radioklubova, 9A1CCY

Slika 6. - Ljiljana, 9A5BL, uvijek će radopomoći svim članovima


vijesti iz HRS-a

Radioamateri u cijelom svijetu, patako i u Hrvatskoj od samih su

početaka radioamaterizma među prvimakoji priskaču u pomoć kada je to potre-bno. U Hrvatskoj su radioamateri sudje-lovali u prenošenju poruka kod svih ve-ćih nesreća, poplava, požara, potresa,kod nabave lijekova koji se nisu moglipronaći u Hrvatskoj, a i u drugim akcija-ma humanitarne, ekološke i domoljubnenaravi. Posebno se treba prisjetiti netako davne prošlosti kada su radioama-teri nesebično svojom opremom poma-gali u smanjenju posljedica humanitarnekatastrofe u domovinskom ratu.

Hrvatski radioamaterski savez je utemeljne ciljeve i zadatke Saveza izme-đu ostalog stavio i da je jedan od te-meljnih ciljeva sudjelovanje članovaudruga u humanitarnim, ekološkim idrugim akcijama te u pružanju nese-bične pomoći u prirodnim, tehnološkim iostalim nesrećama.

Sustav radioamaterskih veza ukriznim situacijama

Hrvatski radioamaterski savez uorganizaciji svog Sustava radioamate-rskih veza u kriznim situacijama mora seorganizirati tako da prati organizacijudržavne uprave te stoga i sustav vezamora biti organiziran hijerarhijski u neko-liko slojeva.

Organizacija Sustava radioamate-rskih veza u kriznim situacijama zadaćaje radne grupe za SRVK.

Radna grupa za SRVKRadnu grupu čini voditelj i članovi

radne grupe. Članovi radne grupe imajuzaduženja za pojedina područja:

- koordinator za središnju Hrvatsku,- koordinator za Slavoniju,

- koordinator za Istru i Hrvatskoprimorje,

- koordinator za Dalmaciju.Osim radne grupe u rad će se uključi-

vati članovi HRS-a za rješavanje speci-fičnih zadaća kao što su:

- digitalne komunikacije,- raspodjela kanala i sprečavanje

ometanja,- tehnika, i dr.

Regionalna organizacijaSlijedeći sloj organizacija je Sustava

po regijama u kojoj sudjeluju koordina-tori za pojedine regije kao nositeljiaktivnosti i koordinatori za pojedinežupanije.

Županijska organizacijaKoordinatori za Sustav radioa-

materske veze u kriznim situacijama užupanijama nosioci su organizacije sus-tava koji čine radioklubovi i radioamaterikoji djeluju i stalno ili povremeno žive napodručju županije. S obzirom da je točest slučaj u cijeloj Hrvatskoj, a pose-bice duž jadranske obale tijekom ljetnihmjeseci i radioamatere koji su članovi unekim drugim radioklubovima je potre-bno uključiti u Sustav radioamaterskihveza na području na kojem se privre-meno nalaze. Koordinatori u županija-ma su radioamateri, a ne radioklubovi,pa su time osobno zaduženi za cijelužupaniju, a ne samo za svoj radioklub.

Radioklubovi i radioamateriRadioklubovi i radioamateri osigu-

ravaju opremu i operatore koji će sudje-lovati u radu Sustava radioamaterskihveza u kriznim situacijama. Sudjelovanjeje dobrovoljno i svi radioamateri koji ćese uključivati moraju se dobrovoljno pri-javiti za rad u sustavu radioamaterskihveza u kriznim situacijama.

Upotreba radioamaterskihfrekvencija

Frekvencijski spektar koji se upotre-bljava u sustavu radioamaterskih veza ukriznim situacijama je onaj koji omogu-ćava radioamaterske veze na kratkimudaljenostima. Za pokrivanje područjaRepublike Hrvatske za to je primjerenokoristiti kratkovalno područje za održa-vanje radioamaterskih veza do nivoažupanija, a na županijskom nivou radio-amaterske frekvencije na 2-metarskomi 70-centimetarskom području. Tako sei radioamaterske veze u kriznim situaci-jama dijele na kratkovalne i ultrakratko-valne radioamaterske veze u kriznimsituacijama.

Kratkovalne radioamaterske veze ukriznim situacijama

Na kratkom valu koriste se 80-me-tarsko i 40-metarsko valno područje.Radiostanica Hrvatskoga radioamaters-kog saveza istodobno je aktivna na obakratkovalna područja, dok se radiostani-ce pojedinih županija koriste pojedinimvalnim područjima u zavisnosti od tre-nutnih mogućnosti za uspostavu radioa-materske veze s radiostanicom HRS-a.

Za uspostavu i prijenos podatakakoristi se SSB telefonija, digitalnetehnike i telegrafija u izuzetnim slučaje-vima. Uređaje i programe za digitalnekomunikacije nabavit će se u organiza-ciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

Ultrakratkovalne radioamaterskeveze u kriznim situacijama

Pod ovim radioamaterskim vezamase podrazumijevaju veze na 2 metra,70 centimetara i eventualno na višimfrekvencijama. Ove veze se koriste usvim slojevima organizacije, a u zavis-

HRS - Sustav radioamaterskihveza u kriznim situacijamaCARA - Emergency Ham Radio Service

Piše: Željko Pilat, 9A2R

hrvatski radioamateri i nadalje postižuzavidne rezultate.

U završnoj fazi je i izrada Priručnikaza pripremu i polaganje ispita za radioa-matere, koji je glavni preduvjet za daljnjeomasovljene radioamaterskog pokreta uHrvatskoj.

Ovo je samo mali dio onoga što jeučinjeno u 2004. godini. Prostor unašem časopisu premalen je da senabroje sve aktivnosti Izvršnog odbora ičlanova HRS-a. Do redovite izvještajne

skupštine ima dovoljno vremena za rezi-miranje svega učinjenog i članstvo će nanjoj biti obaviješteno o svim aktivnosti-ma.

Izvršni odbor i nadalje će težiti pre-poznavanju potreba naših radioamaterai nastojati podržati i realizirati sve idejekoje idu prema zajedničkom cilju, a to jenapredak i omasovljenje naše organi-zacije.

Slika 7. - 1. sastanak IO u novom sastavu

www.hamradio.hr

nosti od potreba uspostavljanja i primo-predaje poruka putem radioamaterskihveza. Koriste se radioamaterski repeti-tori zaključno sa županijskim nivoom, aza pojedina uža područja koja je potre-bno pokriti radioamaterskim vezama ukriznim situacijama se koriste simpleksnikanali, a ukoliko je moguće i prijenosnirepetitori koji se postavljaju u slučajupotrebe za pokrivanje pojedinih područjazahvaćenih katastrofom. O postavljanju ikorištenju repetitora odlučuje IO HRS-ana prijedlog radne grupe za SRVK.

Za uspostavu i prijenos podatakakoriste se FM, SSB i digitalne tehnike.Uređaje i programe koji se upotrebljava-ju nabavlja se u organizaciji Hrvatskogaradioamaterskog saveza. Digitalna teh-nika (trenutno paket radio) koristi se zaprijenos podataka do i od radiostaniceHrvatskoga radioamaterskog saveza.

Za dojavu podataka o uočenim pri-jetnjama od nastanka nesreće, većenesreće ili katastrofe ili njezinog nasta-nka koristi se frekvencija 145.500 MHz.Na toj se frekvenciji na prijamu nalazedjelatnici Centra 112 koji će preuzetidojavu.

Plan aktivnosti radne grupe u2005. godini

Radna grupa u 2005. godini ima tritemeljne zadaće:

- razraditi sustav radioamaterskihveza u kriznim situacijama u svimslojevima organizacije, uključivo spopisom radioamatera i radioa-materske opreme koji će sudjelovatikod aktiviranja sustava i izradaPriručnika za rad kojim će seprecizirati djelovanje Hrvatskogaradioamaterskog saveza i Sustavaradioamaterskih veza u kriznimsituacijama.

- organizacija vježbe kojom bi seprovjerila spremnost i sposobnostHrvatskoga radioamaterskog save-za za djelovanje u kriznim situaci-jama. Vježba se planira za drugupolovicu 2005. godine, dok bi se uprvoj polovici godine provela pripre-ma svih sudionika za sudjelovanjeu vježbi po slojevima organizacije, as ciljem da se izradi spisak radioa-matera i opreme koji će sudjelovatiu vježbi. Vježba će se održati u simu-

liranim uvjetima rada na terenu uzupotrebu pričuvnih izvora napajanja.Iskustva iz održane vježbe će seiskoristiti za daljnju organizacijusustava radioamaterskih veza ukriznim situacijama.

- uspostavljanje suradnje s Upravomza zaštitu i spašavanje, s naglaskomna postavljanje 2-metarskih stanicau Centre 112, koje će biti na prijamuna 145.500 MHz i koje će se koristiza dojavu podataka o uočenim pri-jetnjama od nastanka nesreće, većenesreće ili katastrofe ili njezinognastanka. Stanice bi se trebalepostaviti do početka protupožarnesezone. S Upravom za zaštitu ispašavanje dogovorit će se sudjelo-vanje Hrvatskoga radioamaterskogsaveza u vježbama koje će Upravaorganizirati.

7Radio HRS - 1/2005

vijesti iz HRS-a

Natjecanje “Ruka prijateljstva 2004.”Piše: Savo Golić, 9A2GS

Iako je u rujnu završila natjecateljskasezona u amaterskoj radiogoniome-

triji, najatraktivnijoj disciplini među slije-pim radioamaterima, pred članovimaRKS “Louis Braille” stajalo je još mnogoobaveza.

Obilježavajući Dan bijeloga štapa,RKS “Louis Braille” je 17. listopada bioorganizator UKV natjecanja “Ruka prija-teljstva 2004.” U Klubu smo se dugo iozbiljno pripremali za to natjecanje.Dogovorili smo se da sa Sljemena, izDoma Crvenoga križa, radi osmeročlanaekipa.

U ekipi na Sljemenu radilo je i četveromladih operatora, koji su prvi puta sudje-lovali u natjecanju. Koristeći tri klupskapozivna znaka i četiri osobna, uz jošdeset osobnih pozivnih znakova slijepihradioamatera koji su se javljali iz svojihdomova, mi, članovi Radiokluba slijepih“Louis Braille”, omogućili smo “videćim”natjecateljima da uz diplomu “Ruka pri-jateljstva” odrade i trajnu diplomu naše-

ga Kluba “Vinko Bek”, za koju je trebalopet veza.

Iako su uvjeti bili očajni (rano ujutro jepadala kiša, a nakon toga gusti snijeg),odaziv “videćih” natjecatelja je bio vrlovelik. Raduje nas da su nam opet pružilisvoju “ruku prijateljstva” i time dali svojdoprinos integraciji i afirmaciji slijepihradioamatera. UKV natjecanje “Rukaprijateljstva” je naša najznačajnija akcijajer njome najviše doprinosimo rušenjupredrasuda o sposobnostima, znanjimai mogućnostima slijepih.

27. studenoga smo u društvenimprostorijama Udruge slijepih Zagrebodržali hamfest povodom natjecanja“Ruka prijateljstva”. Obradovao nas jeveliki broj posjetitelja. Nakon nekolikoriječi o djelovanju našega Kluba,prikazan je videofilm o ARG-u za slijepekoji smo snimili ovo proljeće. Nekiradioamateri su prvi put vidjeli ovakvonatjecanje. Nakon filma je uslijedilapodjela pehara i diploma, a nakon slu-žbenog dijela prešli smo na “opuštajući”dio. Uz veliko odobravanje, smijehi pljesak, Dramski studio slijepih “Noviživot” izveo je dio komedije “Tražimposao” (koju je napisao Vojin Perić, izvo-đač i direktor dramskog studija). I tapredstava je bila doprinos afirmaciji sli-jepih ljudi.

Atmosfera je bila odlična, a najboljeraspoloženi su bili osvajači pehara. Uzzajednički ručak, druženje, a i muziku i

pjesmu, vrijeme je brzo prošlo. Iako suhamfestu nazočili brojni natjecatelji,radioamateri i ugledni gosti, posebnonas je obradovalo da je na hamfestdošla naša članica Ana Vidmar, 9A7JAV,koja je također sudjelovala u natjecanju.Ana živi u Bobovcu pokraj Zaprešića,slijepa je i od 1978. je u invalidskimkolicima. Iako živi sama, Ana je veomahrabra, borbena i vedra žena, i upornose bori s nedaćama koje joj donosi život.Prije desetak godina je položila radioa-materski ispit i od tada joj malo vedrinei razbibrige donosi i radiouređaj. Ovihdana je od našega Kluba dobila noviUKV uređaj, koji ima više mogućnosti,pa sada našu Anu možemo čuti na višefrekvencija.

Zahvaljujemo svim radioamaterimakoji su podržali naše natjecanje inadamo se ponovnom susretu slijedećegodine, prvo na radioamaterskim opse-zima, a zatim na hamfestu.

Natjecateljska ekipa na Sljemenu

Dobitnici pehara u natjecanju “Ruka prijateljstva”


elektronika za mlade

Elektronika za mlade - 6. nastavakPiše: Božidar Pasarić, 9A2HL

Najprije malen ispravak: na slici 4. uprošlome nastavku umjesto “Naponbaterije” treba stajati “Napon na konde-nzatoru C”. Moja pogreška. A sada pre-lazimo na:

2.3. Zavojnice(fizikalna svojstva, serijski iparalelni spoj zavojnica)

Zavojnice su treća, ali jednako važnakomponenta radijskih uređaja. Sve jepočelo 1819. godine kada je danski fizi-čar Hans Christian Oersted primijetioda u blizini vodiča kroz koji teče elektri-čna struja magnetska igla poskakuje.Bilo je očito da između elektriciteta i ma-gnetizma postoji tijesna veza. Trebalo jejoš dvanaest godina pa da se izazovei suprotna pojava - da magnetsko poljeproizvede električnu struju. To je učinioEnglez Michael Faraday 1832., koji jeotkrio da za tu svrhu magnetsko poljemora biti promjenljivo. Naime, bezobzira na to u koliko jako magnetskopolje stavili zavojnicu, u njoj neće nasta-ti električna struja ako je to poljenepromjenljivo. Faraday je, dakle, otkrioelektromagnetsku indukciju.

Prema tome, ako kroz neki vodič tečeelektrična struja, oko njega će se stvoritimagnetsko polje (sl.1.). To polje premadogovoru prikazujemo kružnicamaokomitim na vodič, koje imaju određensmjer i koje se zatvaraju same u sebe.Ako promijenimo smjer struje, promijenitće se i smjer tih silnica. Magnetske silni-ce ne možemo prekinuti; možemo imsamo promijeniti stazu, ali one će seuvijek na kraju zatvoriti same u sebe.(Svi pokušaji da se načini tzv. jednopolnimagnet dosad su propali.) Magnetskopolje osobito će se pojačati ako vodičnamotamo oko nekog kartonskog iliplastičnog valjčića: silnice pojedinihzavoja u unutrašnjosti će se zbrojiti, paće njihov “snop” u valjku biti mnogo gušći(sl. 2.). Otvor na kojemu silnice izlaze izzavojnice zovemo sjeverni pol (N), a ukoji ulaze - južni pol (S). Ne postoji bitnarazlika između trajnoga magneta, nači-

njenog od čelika, i elektromagnetaprikazanog na slici. Ukupan broj svihsilnica koje izlaze iz elektromagnetazovemo magnetski tok ili fluks togelektromagneta i označujemo grčkimslovom Φ (fi).

Sposobnost vodiča ili zavojnice daoko sebe stvori magnetsko polje zove-mo induktivnost, koju označujemoslovom L, a mjerimo je jedinicom henri(H), prema američkome znanstvenikuJosephu Henryju (1797 - 1878.), koji jeotkrio samoindukciju i objasnio zakonetransformacije. Manje jedinice su mH(milihenri) i µH (mikrohenri). Induktivnazavojnica ponaša se, možemo reći,obratno od kondenzatora. I ona ima trisvojstva:

1. Također može "uskladištiti" određe-nu energiju, ali u obliku magnetskogpolja.

2. Osim omskoga, pruža i dodatni otporizmjeničnoj struji, ali - suprotno ko-ndenzatoru - taj otpor je to veći štoje veća induktivnost zavojnice i štoje frekvencija struje veća. To je tzv.induktivni otpor zavojnice XL.

3. Ostvaruje fazni pomak izmeđunapona i struje, ali tako da naponprethodi struji.

U ovome nastavku govorimo samo omalenim induktivnostima kakve se rabekod visokih frekvencija. O induktivno-stima za niske i industrijske frekvencijegovorit ćemo u sljedećem nastavku.Klasična jednoslojna zavojnica imat ćeveću induktivnost što joj je promjervaljka veći, što ima više zavoja žice i štoje namotani sloj kraći. (Dakako, u tomene smijemo pretjerati, jer bi za to trebalašto tanja žica, čiji otpor bi postao preve-lik. Zato se smatra da je najkvalitetnijaona jednoslojna zavojnica, namotanazavoj do zavoja, čija je duljina približnojednaka njenom promjeru.)

Postoji i četvrti faktor, a to je jezgra.Naime, ako u sredinu valjka (gdje susilnice najgušće) stavimo željezo, njenaće se induktivnost višestruko povećati.Kada se radi o visokim frekvencijama(radiotehnika), to ne može biti običnoželjezo, jer stvara prevelike gubitke,već tzv. visokofrekvencijsko željezokoje se izrađuje od željezne prašine iljepila koje je ujedno i izolator, tako dasu u v.f. željezu gubici uslijed vrtložnihstruja maleni. Osim v.f. željeza danaspostoje i tzv. feriti. To su feromagnetičnikeramički materijali od kojih se čestoizrađuju prstenovi, tzv. toroidi na kojese namotava izolirana žica (sl. 3).

I v.f . željezo se također često oblikujekao toroid. Svojstvo v.f. jezgara i toroidada povećavaju induktivnost zavojniceoznačuje se grčkim slovom µr (mi rela-tivno) i odgovarajućim brojem, npr. µr 7.Taj broj nam govori za koliko će se putapovećati induktivnost zavojnice u odno-su na zračnu zavojnicu. (To nas doneklepodsjeća na ulogu dielektrika u konde-nzatorima.) U praksi taj broj se kreće od3 do 35 kod v.f. željeza, a 20 do 10000kod ferita. Riječ je o magnetskoj propu-snosti, tj. magnetskoj propustnosti togmaterijala. Što je propustnost veća, bitće veći i broj magnetskih silnica kojenastaju u zavojnici, pa samim tim iinduktivnost zavojnice. V.f. jezgra namomogućuje da smanjimo broj zavoja zaistu induktivnost, što znači manji omskiotpor žice i veću kvalitetu zavojnice (Q).

U praksi v.f. željezo se često oblikujekao vijak koji se može uvrtati u tijelozavojnice, pa na taj način možemo nam-ještati njenu induktivnost u određenimgranicama bez odmotavanja ili dodava-nja zavoja. Od ferita se izrađuju i feritništapovi duljine desetak centimetara, kojizajedno s namotanom zavojnicom služekao ugrađene (magnetske) antene u pri-jamnicima na dugim, srednjim i kratkimvalovima. Toroidi od v.f. željeza obično

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.


elektronika za mlade

su označeni bojama, dok oni od feritato nisu. Kada se radi o toroidima, njiho-va je prednost ta, što silnice ne izlaze izprstena, pa ih najčešće ne treba oklapatiu metalne lonce, što se inače čini radisprječavanja induktivne veze s drugimzavojnicama. Kada se radi o visokim(tj. radijskim) frekvencijama, potrebnainduktivnost zavojnica obično se krećeod nekoliko mikrohenrija do nekolikomilihenrija. Za v.f. željezo još treba reći ito da ih proizvođači često proizvode zarazličita frekvencijska područja, npr. 2 -10 MHz, 8 - 30 MHz, itd. Za njihovupravilnu uporabu treba nabaviti tehničkepodatke od proizvođača.

Serijski i paralelni spoj zavojnicaZavojnice možemo spajati i serijski i

paralelno, baš kao i otpornike, pa tu vri-jede čak i isti obrasci (sl. 4.). Ali, pritommora biti zadovoljen važan uvjet:Zavojnice ne smiju biti u međusobnojinduktivnoj sprezi. Dvije zavojnice senalaze u induktivnoj sprezi ako silnice izjedne zavojnice prolaze kroz drugu -djelomice ili u cjelini (sl. 5.). Kada je neželimo, induktivnu spregu možemo spri-ječiti na četiri načina:

- da zavojnice dovoljno udaljimojednu od druge,

- da ih postavimo okomito jednuprema drugoj,

- da svaku zavojnicu oklopimo, tj.stavimo u bakreni, mjedeni ilialuminijski lonac, ili ih odijelimometalnom pregradom,

- da ih namotamo na toroidima.Faktor sprege ne može biti veći od 1

(tj. 100 %) i označava se slovom k.Naime, kada su dvije zavojnice u indu-ktivnoj sprezi, njihova zajednička indu-ktivnost raste brže nego kada to nisu,a ako im je faktor sprege 1, onda rastečak i s kvadratom povećanja broja za-voja (2 puta više zavoja daje 4 putaveću induktivnost). Međutim, u praksi

međusobna induktivna sprega izmeđudviju zavojnica često je nužna, što ovisio shemi uređaja.

Danas se u prodaji mogu dobiti itvornički izrađene zavojnice. Izgledajukao otpornici i označene su bojama.Čest je način uporabe zavojnice kaov.f. prigušnice, gdje se iskorištavanjeno svojstvo da pruža velik otpor v.f.izmjeničnoj struji, a malen otpor istos-mjernoj (sl. 6.). Vidimo da za rad sazavojnicama trebamo poprilično znanja,pa i mjernih instrumenata. One su očito“nestašna djeca” radiotehnike.

Danas smo upoznali sljedeće pojmove:- magnetsko polje,- elektromagnet,- magnetsku indukciju,- induktivni otpor zavojnice,- permeabilnost,- v.f. željezo, ferit- v.f. prigušnicu.

Sljedeći put govorit ćemo o induktivnos-tima za niske i industrijske frekvencije.

Slika 4.

Slika 5. Slika 6.

Priručnik za polaganje radioamaterskih ispitaHrvatski radioamaterski savez pokrenuo je projekt izda-

vanja Priručnika za polaganje radioamaterskih ispita. Priručnikće biti u skladu s hrvatskim i međunarodnim propisima, norma-ma i preporukama te s programom HAREC. Autori Priručnikasu: voditelj Mladen Zadro, dipl. ing. i suautori Ante Botica,dipl. ing., dr. sc. Draško Marin i Vladimir Štancl, ing.

Priručnik će se sastojati od slijedećih dijelova:A. Tehnički dio - Osnove elektrotehnike i radiotehnike,

Komponente, Električni krugovi, Prijamnici, Odašiljači,Antene i prijenosni vodovi, Širenje radiovalova, Mjerenje imjerni instrumenti, Smetnje i otpornost, Sigurnost, Ispitnapitanja.

B. Hrvatska i međunarodna pravila i postupci - Fonetskaabeceda, Q-kod, Operativne kratice u amaterskim radi-jskim službama, Međunarodne oznake za nesreće,Promet u slučajevima opasnosti, Pozivne oznake,Frekvencijski pojasevi - planiranje IARU-a.

C. Hrvatski i međunarodni propisi - Radiokomunikacijskipropisi ITU-a, Preporuke CEPT-a, Hrvatski propisi i uvjetiza dozvole.

Dodatak - Ispitna pitanja prema programu HAREC nalaze seuz svaki dio.

Rukopis Priručnika u opsegu od oko 230 kartica tekstapreuzet je od autora 4. studenoga 2004. Slijede opsežniposlovi recenziranja, uređivanja, lektoriranja, grafičkepripreme teksta i crteža te konačno njegova tiskanja. HRSnastoji izdati kvalitetan i suvremen Priručnik koji će našimradioamaterima služiti ne samo za pripremanje ispita, većbiti trajni izvor informacija potrebnih u radioamaterskom radu.


antene

Piše: Mladen Petrović, 9A4ZZ

NVIS-anteneUvod

Pravilnikom o amaterskim radijskimkomunikacijama od 2003. god. dozvoljenje rad većem broju radioamatera na KVopsegu tako da se sve više koristi SKEDfrekvencija, 3675 kHz, kao i frekvencija7120 kHz. Ali, zbog neadekvatno izabra-ne frekvencije za lokalnu vezu i neodgo-varajuće antene, veza je često veomaslaba i to pogotovo zato što se radi o vezina malim udaljenostima za KV opseg.Kao rezultat toga u vrijeme održavanjaveze oblikuje se skip zona (zona presko-ka) ili mrtva zona, počevši od udaljenostigdje je površinski val (groundwave) većoslabio do udaljenosti gdje se pojavljujeprostorni val (skywave) (sl. 1.). Ovaj pro-blem rješava se korištenjem NVIS propa-gacije i NVIS antena. NVIS (Near VerticalIncidence Skywave) u prijevodu značiblisko vertikalno otklonjen prostorni val.Tamo gdje zbog terena nije moguća vezana VHF/UHF opsegu ovaj način komu-niciranja koristi vojska i radio mreže zaopasnost u Sjedinjenim Američkim Drža-vama i to: FCC-ova mreža RACES (Ra-dio Amateur Civil Emergency Service) iARRL-ova mreža ARES (Amateur RadioEmergency Service). Radi se o pouzda-noj vezi 24 sata do udaljenosti oko 500km na KV opsegu. Ovo bi zadovoljilopotrebe za lokalni rad na KV opsegu u9A.

NVIS propagacijaNVIS propagacija realizira se zrače-

njem antene vertikalno pod kutem 70 do90 stupnjeva i refleksijom od sloja F uionosferi na Zemlju (sl. 2.). Da bi došlodo ove pojave treba koristiti frekvencijeispod kritične frekvencije, tj. one koje biprošle kroz sloj F (tada ne bi došlo dorefleksije na Zemlju). Ovo je veomasložen proces i ovisi o stanju u ionosferikoje se mijenja u različito doba dana(dan i noć), godišnjeg doba, 11-ogodi-šnjih ciklusa sunčeve aktivnosti i dr.

Neću opširnije ula-ziti u razmatranjastanja ionosfere većću se samo osvrnutina dva sloja kojinajznačajnije utječuna NVIS propaga-ciju. To su: D sloj(koji guši signal) iF sloj (koji omogu-ćava reflektiranjesignala na Zemlju).D sloj oblikuje se preko dana na visini odoko 50 do 100 km, dok noću nestaje, aF sloj na visini od oko 400 km. Potrebnoje odrediti frekvenciju, MUF, koja morabiti što viša da ima malo gušenje u Dsloju, ali ne smije biti viša od kritičnefrekvencije jer bi došlo do prolaska krozF sloj te ne bi došlo do refleksije naZemlju. Prolaskom kroz D sloj pod pra-vim kutom gubici su minimalni, za razlikuod prolaska pod niskim kutom gdje je putduplo duži. To ovisi o stanju ionosferekoje se mijenja iz sata u sat. Na temeljuispitivanja određene su frekvencije zarad od 2 MHz do 10 MHz, odnosno do 4MHz koriste se frekvencije za rad noćupo lokalnom vremenu od 17 sati do 9sati, a do 10 MHz za rad danju polokalnom vremenu od 9 sati do 17 sati.Vidi se da su ove frekvencije u okviru80-metarskog i 40-metarskog opsegakoji koriste radioamateri. Kad se defini-raju radne frekvencije, u našem slučajudanju npr. 7120 kHz, a noću 3675 kHz,mora se odrediti i snaga odašiljača. Akoantena zrači maksimalnu snagu podvisokim kutom od 70 do 90 stupnjeva, tajće se val reflektirati na Zemlju i pokritće zonu od otprilike 500 km uključujući iskip zonu. Pokrivena će biti i zona gdje jejoš jak površinski val. U tom slučajudolazi do interferencije ova dva vala kojisu prešli različite putove i imaju različitufazu što bi pokvarilo prijam. Zbog toga je

potrebno reducirati površinski val. To sepostiže smanjenjem snage do 100 W,kao i korištenjem antene koja zrači ma-ksimalno pod visokim kutom te time osi-gurava pokrivanje isključivo prostornimvalom, tzv. skywave communication. Uprijamu će se antena ponašati kao i upredaji. Ona će maksimalno primati si-gnale koji dolaze pod pravim kutom, aneće primati atmosferski šum i statičkapražnjenja koja dolaze iz daljine podniskim kutom i koji je jako izražen nanižim frekvencijama kao i ostale smetnjekoje dolaze iz daljine. Na ovaj načinpovećat će se odnos signal / šum jer ćešum drastično pasti.

NVIS-anteneNVIS propagacija zahtijeva maksi-

malno zračenje signala vertikalno. U istovrijeme zahtijeva da je zračenje podniskim kutom minimalno. Antene kojeodgovaraju za ovu vezu su:

- horizontalni dipol nisko postavljeniznad antenskog protutega (reflekto-ra) na rastojanju 0.125 λ ili niže;

- dvoelementni horizontalni quad ilidelta nisko postavljeni;

- kao i inverted V s reflektorom.Nisko postavljen dipol iznad zemlje

mijenja svoje karakteristike. Mijenja sedijagram zračenja dipola tako da jemaksimum zračenja pod 90 stupnjeva,ali mu pada vrijednost ulazne impeda-

Slika 2.

Slika 1.


antene

ncije. Efikasnost se smanjuje jer je niskoiznad zemlje i antenske struje se “slizuju”sa zemljom te se stvaraju gubici. Da bise to eliminiralo koristi se savijeni dipolkoji ima visoku vrijednost ulazne impeda-ncije, a da bi se smanjili gubici u zemljipostavljamo antenski protuteg. Slijedomovoga, izbor je antena s reflektorom kojikontribucijom antenskih struja smanjujegubitke u zemlji i povećava dobit s obzi-rom na montiranje reflektora 5% dužimna određenom razmaku. Tako smo dobilivertikalno usmjereni dvoelementni beam.

Isto vrijedi i za horizontalni quad i deltu.Moguće je i rješenje korištenjem

nesimetričnog dipola, poznata Windomantena, ali korištena samo za 80-meta-rski band. Antenu treba nisko spustitiiznad zemlje i postavljanjem antenskogprotutega dobit će se isti efekti kao koddipola, s tim da se “balun” za transforma-ciju impedancije smanji s 1:6 na 1:4 ilida se montira balun 1:1.

Također se može i dipol spustiti niskoiznad zemlje te položiti ispod njega jednuili više izoliranih žica 5% veće dužine

i sve skupa ugoditiantenskim tunerom.Vertikalno zračenjedipola može seznačajno povećatiako se napojnatočka ulegne ispodhorizontale 2 do 3metra.

Za mobilni radmobilne vertikalneantene treba po-ložiti horizontalnokako bi se ostvarilabliska NVIS veza.

Korištenjem pro-grama za izračunantena MMANAdao sam dimenzijeantena koje semogu preporučiti zaNVIS rad.Dimenzije su danena slici 3. i tabelikao i dijagramizračenja.

Kod svih izračunom predloženih ante-na finalno ugađanje se postiže mijenja-njem visine antena od tla jer vodljivostna korisničkim lokacijama nije ista štounosi određenu razliku između izračunai realnog stanja. Ovo je neizbježno jer seradi o niskim frekvencijama koje penetri-raju u tlo i utjecaj tla kao i okolnih objeka-ta je velik. Također i mijenjanjem dužinei pozicije izoliranih antenskih žica u pro-tutegu (reflektoru) može se izvršiti finougađanje.

Ne treba posebno napominjati da oveantene nisu pogodne za DX rad. Ukolikose želi koristiti isti dipol za dalje vezepotrebno je u centru prekidačem prekinu-ti žicu protutega, odnosno reflektora tenamjestiti antenu tunerom.

ZaključakPrednosti NVIS rada su:- mogućnost održavanja veze bez

mrtve zone u radijusu od otprilike500 km,

- moguća veza 24 sata dnevno,- značajno poboljšan odnos signal /

šum,- rad snagom do 100 W,- antenu je jednostavno postaviti jer je

nisko iznad zemlje.U praksi se već djelomično koristi

NVIS rad jer su antene za niže opsegerelativno nisko postavljene. Da bi sepostigle prednosti NVIS rada potrebno jeda svi korespondenti u vezi koriste NVISantene kao i da rade na frekvencijamaza određeno doba dana.

Literatura:- Near Vertical Incidence Skywave, by

WB5UDE,- MMANA antenna software, by

JE3HHT.

E-mail autora:[email protected]

MMANA Ver.1.177 (c) JE3HHT 1999-2000.NVIS folded dipol za 80 m

Ga: 7.81 (dBi) = 0 db (Hori Pol)F/B: 0.00 (dB) Rear: Az. 120 dg El. 60 dg

Freq: 3.675 (MHz)Z: 51.692+j0.303

SWR: 1.03 (50.0) 11.61 (600 Om)Elev: 90.0 dg (Ideal GND: 0.0001 mH)

MMANA Ver.1.177 (c) JE3HHT 1999-2000.NVIS folded dipol za 40 m

Ga: 7.99 (dBi) = 0 db (Hori Pol)F/B: -3.97 (dB) Rear: Az. 120 dg El. 60 dg

Freq: 7.120 (MHz)Z: 58.490-j0.262

SWR: 1.17 (50.0) 10.26 (600 Om)Elev: 90.0 dg (Ideal GND: 0.05 mH)

(for elev. angle 45.0 dg Peak: 5.13 dBi

f (kHz) l (m) s (m) h (m) g (m) d (m) žica p (mm2)3675 39,5 0,31 5 45 12,5 27120 20 0,35 3 23 1,8 2

Slika 3.


praktična elektronika

Mjerni instrument za mjerenjekapaciteta kondenzatora

Piše: Željko Jugović, 9A2UO

Već viđeno i skoro zaboravljeno.Kopajući po starim izrađevinama naišaosam na zanimljiv “uređajčić kojega samčesto rabio.

Opis uređajaS ovim uređajem moguće je izmjeriti

kapacitet od 1.5 pF do 15 µF, a njegovnajmanji opseg mjerenja “leži” između1.5 pF i 15 pF. Opseg vrijednosti stanjamože se utrostručiti prespajanjem spreklopnikom S2 i S3, te preko preklo-pnika S4 dodatno udesetorostručiti. Uređaj posjeduje linearnu skalu.

Korišteni su integrirani krugovi koji radeunutar graničnih vrijednosti naponanapajanja i temperaturno su neovisni.SN7413 (IC1) radi kao nestabilan sklop,“multivibrator” čiju frekvenciju određujuvrijednosti od R1 i C1 do C6. Pri svakompozitivnom bridu na ulazu “B” u IC2,SN74121 “multivibrator” SN7413 proi-zvest će jedan impuls čija dužina ovisiod Cx i R2 (10x) ili od R3 (1x). Ti impu-lsi kontroliraju mjerni instrument. Otporii kondenzatori su odabrani tako dadaju puni otklon mjernog instrumenta.U postavi “tri puta” vrijeme trajanja duty

cycle je 70% impulsa na Q izlazu 74121.Time je spriječeno moguće oštećenjemjernog instrumenta pri mjerenju većihkapaciteta zbog neugodnog titranja ka-zaljke instrumenta. Za C1 do C6 i R1 doR3 to je potrebno ako je moguće rabitiudjele s 1 % tolerancije.

Izvedba sklopaTiskana pločica je u mjerilu 1:1 i sas-

toji se od dva dijela. Pripadni je dio ovogopisa. Desni dio je temeljni sklop kojemuje pridružen manji dio kojega čine kon-denzatori C1 do C6. Budući da su oni

Slika 1. - Shema mjerila kapaciteta kondenzatora RCM1

Slika 2. - RCM1 pločica (mjerilo 1:1) Slika 3. - Položaj dijelova



malih dimenzija moguće ih je zalemitina preklopnik izbornika područja ili do-graditi pločicu. Redoslijed montiranjadijelova nije kritičan. Poželjno je pokrajpriključnice nepoznatoga kondenzatoraostaviti dovoljno prostora do metalnihdijelova koji mogu utjecati na mjerenjenajmanjih vrijednosti kapaciteta. Pogo-nski dio čini 5 V izvor napajanja pri čemuje dovoljno da izvor daje 100 mA.

UgađanjeUgađanje (kalibriranje) uređaja teče

ovim tijekom: postaviti nultu točku instru-menta s P3 do P5, potom jedan “mjernikondenzator” od 0.47 µF, eventualno1 µF, priključiti na izvode Cx i s P2 ipostaviti odgovarajuću poziciju kazaljke.

Povezivanje na izvode 10 i 11 od74121 i priključci za Cx moraju biti štokraći i stabilniji. Ovdje prisutni popratnikapaciteti mijenjaju postavku nulemjernoga instrumenta jer 74121 sljedeći

te popratne kapacitete isto proizvodiimpulse (ako i nije kondenzator priklju-čen na mjerne kaleme). Taj utjecaj jepri mjerenjima većih kondenzatora zane-mariv te nije potrebno razdvojeno uga-đanje viših mjernih područja. Pokazniinstrument je 50 µA. U nedostatku istogapoželjno je koristiti AVO-metar, npr.UNIMER3 čija je skala izvanredno pri-lagodljiva. Time se izbjegava kalibriranjeugrađenoga instrumenta.

Piše: Božidar Pasarić, 9A2HL

SekvencerLjubitelji velike snage (QRO) svoju

želju ostvaruju najčešće tako dana standardni tvornički primopredajniksnage 50 do 100 W dodaju još i tzv.linear, tj. izlazno pojačalo veće snage ugranicama postojeće dozvole, dok njihovosnovni uređaj tada služi kao pobuda(exciter). Pritom im se javlja problemprijelaza s prijama na predaju. Naime,postoji velika opasnost da će velika izla-zna snaga odašiljača uništiti ulaznitranzistor prijamnika ako prije toga nismopoduzeli odgovarajuće zaštitne mjere.Isto to vrijedi i za transverter kojim seomogućuje rad na nekoj drugoj frekve-nciji koje nema u osnovnom uređaju.Zaštitna mjera ostvaruje se u praviluredoslijedom uključivanja i isključivanjapojedinih stupnjeva: najprije ćemo izva-diti antenu iz prijamnika i njegov ulazuzemljiti, zatim ćemo antenu prebaciti naizlazno pojačalo i tek nakon toga gauključiti.

Ta preklapanja valja obavljati odgova-rajućim relejima smještenim tako davodovi budu što kraći (za prebacivanjeantene poželjan je tzv. koaksijalni relej).Releje možemo aktivirati dvostranimprekidačima (“kip-šalterima”) uz odgova-rajući izvor napona. Najjednostavniji jenačin taj da posao obavljamo po redurukom - za predaju prema desno, odno-sno za prijam prema lijevo. Ipak, takavnačin brzo bi nam dosadio, pa ćemopotražiti bolje rješenje, a to je da se pre-klapanje ostvaruje automatski. Takavuređaj zove se sekvencer, prema engle-skoj riječi sequence, što znači redoslijed.

Kako u osnovi radi sekvencer? On semože načiniti i od nekoliko serijskivezanih releja s dvostrukim radnim kon-taktima tako da svaki relej uključuje onajsljedeći (kao npr. u ovome časopisu broj101-102), ali takvom spoju teško je na-mjestiti vremensku konstantu, koja trebaiznositi ukupno jednu sekundu ili manje.Mnogo je suvremenije rješenje s pomoćuintegriranog kruga nazvanog kompara-tor. Kako radi komparator vidimo na slici1. Integrirani krug LM339 ima dva ulaza ijedan izlaz. Na negativni ulaz dovodimo

tzv. referentni napon (nožica 6), a nadrugi, pozitivni ulaz, poredbeni napon(nožica 7). Kada je poredbeni napon višiod referentnoga, izlazne struje nema iLED ne svijetli. Kada je poredbeni naponniži od referentnoga, izlazna struja teče iLED svijetli. Izlazni tranzistor kompara-tora spojen je s otvorenim kolektorom, pamu valja osigurati radni otpor i dovestiradni napon kao kod svakoga tranzis-tora. On može izdržati struju od najviše20 mA. (Ako želimo da nam komparatorradi obratnom logikom, valja samo me-đusobno zamijeniti nožice 6 i 7).

Klasični sekvencer opisan je u većembroju američkih Handbooka za godištaposlije 1990. godine. Poslužio sam seshemom iz tog priručnika za 1997. godi-nu na stranici 22.53 (TR Time-DelayGenerator). Odmah sam primijetio da seshema može pojednostavniti bez štetepo rad sekvencera. Upotrijebljen je većspomenuti četverostruki komparatorLM339. Prerađenu shemu vidimo na slici2. Otpornici R3 do R7 čine stupnjevitirazdjelnik napona iz kojega uzimamoreferentne napone različitih razina. Zaorijentaciju, izmjereni referentni naponisu bili 2.16 V - 4.29 V - 6.43 V i 8.61 Vuz radni napon od 12 V. Ovi referentni

naponi vode se redom svaki na svojkomparator, A - D. Lijevo od razdjelnikanapona otpornici R1 i R2 kao i konde-nzator C1 čine vremensku RC konstantukoja se “nabija” od 0 do 12 V u vremenuod oko 1.2 sekunde. Ovaj promjenljivirastući napon vodi se na sve četiri pore-dbene nožice četiriju komparatora. Kakoje svaki od njih namješten na višu refer-entnu razinu, oni će se uključivati (zapra-vo isključivati) redom, u razmaku od oko0.25 sekunde. Produljenje ili skraćenjevremenske konstante možemo ostvaritipromjenom kapaciteta kondenzatora C1.U položaju “prijamnik” (RX) prekidač S-1je otvoren i kondenzator C1 je “nabijen”na punu vrijednost napona: izlaznenožice komparatora (1, 2, 13 i 14) nalazese na višem potencijalu (preko otpornikaod 100 kΩ), tranzistori Tr1 do Tr4 pro-vode struju, pad napona na otpornicimaR24 - R27 je velik, LE-diode LED1 -LED4 ne svijetle, pa izlazni tranzistori Tr5- Tr8 ne provode struju, i releji su umirnom stanju.

Zatvaranjem prekidača S-1 počinjepražnjenje kondenzatora C-1; naponi nanožicama 1, 2, 13 i 14 redom dolazeispod referentne razine, naponi nanožicama 1, 2, 13 i 14 padaju gotovona ništicu, tranzistori Tr1-Tr4 prestajuvoditi struju, napon na njihovim kolekto-rima raste, LE-diode se pale, izlaznitranzistori Tr5 - Tr8 provode struju iaktiviraju releje (koji na shemi nisuprikazani jer se ne nalaze u sekvence-ru). To je sve.

Budući da je trebalo načiniti samojedan primjerak, nisam se potrudio izra-diti tiskanu pločicu, već sam cijelisekvencer spojio na rupičastoj pločiciperfoboard veličine 9 x 7 cm, a svi spoje-vi su izvedeni gipkom izoliranom žicomu raznim bojama uzetom iz plosnatog40-žilnog vodiča kakav se rabi za raču-nala. Cijeli sekvencer smješten je umetalnu kutiju veličine 18 x 15 x 6 cmzajedno s ispravljačem koji daje 12 V/1 A. Napon je stabiliziran, ali ne zato štobi to bilo osobito potrebno, već zato štoje raspoloživi ispravljač davao 21 VSlika 1.



istosmjernog napona, pa ga je valjalosmanjiti. Budući da izlazni tranzistoriBD137 nisu stali na pločicu (odnosnonisam imao strpljenja tamo ih smještati),postavljeni su na drugu rupičastu pločicuveličine 5 x 2 cm. Sve se to vidi na slici

3. Na prednjoj strani kutije nalaze semrežni prekidač, mrežni indikator i četiriLE-diode koje prikazuju rad sekvencera.Na stražnjoj strani nalaze se četiri“činč” priključnice i priključnica za plus12 V za rad četiri releja, kao i “činč”

priključnica za prekidač “prijam-predaja”S-1. Za vrijeme natjecanja mnogi ope-ratori na to mjestu priključuju nožniprekidač, kakav rabe glazbenici, kako biim ruke bile slobodne.

Slika 2.

R1 - 2.7 kΩ/1WR2 - 47 kΩR3 - 6 - 15 kΩR7 - 27 kΩR8 - 11 - 10 kΩR12 - 15 - 10 MΩR16 - 19 - 1 kΩR20 - 23 - 100 kΩR24 - 27 - 620 ΩC1 - 4.7 µF (utvrditi pokusom)C2 - 5 - 200-500 nFIC1 - LM 399, četverostruki

komparatorT1 - 4 - 2N222A, NPN tranzistorT5 - 8 - BD137, NPN tranzistorLED1 - 4 - svjetleća dioda, bilo kojaS1 - prekidač jednostrani,

eventualno nožniZD1 - 4 - Zenerova dioda 33 V

Slika 3.



Za mnoge radioamaterske samogra-dnje potrebno je namotati VF zavo-

jnice za koje su u shemama navedenisamo podaci o induktivitetu u µH ili mH,a nema podataka o broju zavoja za odre-đeni induktivitet. Da bismo takove zavo-jnice određenih induktivnih vrijednostimogli namotati, pristupili smo izradi jed-nostavnog i vrlo korisnog instrumenta skojim možemo utvrditi tu vrijednost.Izgled takvoga instrumenta prikazan jena slici 1. Na njoj možemo uočiti da jeskala podijeljena u sedam opsega i to od0.15 µH do 3 µH, od 1µH do 8.2 µH,od 3.3 µH do 39 µH, od 10 µH do 150 µH,od 39 µH do 330 µH, od 200 µH do 0.12mH i od 0.56 mH do 4.7 mH. Podjelaskale ovisi o ugrađenom promjenljivomkondenzatoru.

Električna shema prikazana je na slici2. Nju je objavio autor John Hassel,VK2JAH, a nama ju je ustupio ZlatkoKovačević, 9A3AQ. Mi smo joj dodali is-pravljač i regulator napona za napajanje.Tri takva uređaja koja smo sastavili plodsu ekipnog rada konstruktora RKZ.

Za taj sklop upotrijebljen je TTL oscila-tor od 16 MHz iz starih računalnih ploča.Njegovu izlaznu frekvenciju, 16 MHz,dijelimo u integriranom djelitelju IC 1 (SN74161) i zatim još u IC2 (SN7474). Na tajnačin s preklopnikom opsega možemoodabrati frekvencije: 16 MHz, 8 MHz,zatim 4 MHz, 2 MHz 1 MHz, 500 kHz i250 kHz. S potenciometrom od 20 kΩdoziramo titrajni krug sastavljen odnepoznatoga induktiviteta, odnosnozavojnice u ispitivanju, i promjenljivoga

kondenzatora 800 pF (2x400 pF). Izmje-nični napon s toga kruga ispravljamo sdvije germanijeve diode i vodimo na bazutranzistora. On omogućuje paljenje svje-tleće diode LED koja služi kao indikatortočne ugođenosti.

Sklop je izrađen na tiskanoj pločicivitroplasta veličine 80 x 45 mm. Njezinpredložak prikazan je na slici 3. u mjerilu1:1, a raspored dijelova na slici 4. Napločici se nalaze mrežni ispravljač i regu-lator napona koji daje potrebnih 5 V stabi-liziranog napona. Sklop je moguće napa-jati i istosmjernim naponom iz baterije 9 Vkoju priključimo na ulaz regulatora napo-na (+) i mase (-) ili naponom 5 V iz nekogdrugog izvora koji dovedemo na priklju-čne stupiće (+5 V) i mase.

Upute za gradnjuPrije svega treba izabrati kvalitetan i

mali dvostruki promjenljivi kondenzatorukupnog kapaciteta oko 800 pF (2x400pF) sa zračnim ili folijskim dielektrikom.Kapacitet može biti i manji, ali to će seodraziti na ukupno mjerno područje.Okretanje rotora mora biti direktno naosovini, a ne preko prijenosa (osim u slu-čaju, kada je njegova konstrukcija takva,da je pored prijenosa izvedena njegovaosovina na koju se može pričvrstiti kaza-ljka). Na njegov oklop treba na prikladannačin pričvrstiti sastavljenu tiskanupločicu tako da priključci na pločici sastatorom i masom budu što kraći.

Na pločicu koju je računalom obradioŽeljko Jugović, 9A2UO, ugrađujemo dije-love po već ustaljenom sistemu. Za TTL

oscilator i integrirane sklopove ugradimoležišta u istom smjeru. Na nju ugradimo idijelove regulatora napona i ispravljača.Ukoliko sklop želimo napajati iz baterije 9V ispravljač ne moramo ugrađivati. Pre-klopnik za biranje mjernih opsega moraimati sedam položaja, a može biti rotira-jućega ili kliznoga tipa. Njegovi kontaktispajaju se na ugrađene stupiće na plo-čici tako, da je položaj 1 na priključku16 MHz (S1), a položaj 7 na priključku250 kHz (S7). Stalni kontakt preklopnikaoznačen je sa S0. Na slici 2. je uz ele-ktričnu shemu prikazan i pogled odozgona TTL oscilator. Njegovo kućište ima trizaobljena kuta i jedan oštar. Taj kut ozna-čuje nožicu 1 koja je prazna (NC) uležištu DIL 14. U tom ležištu rabimo samonožice 7, 8 i 14.

Pišu: Vladimir Novak, 9A2NVMarijan Horn, 9A2CO

Instrument za mjerenje induktiviteta od 0.15 µH do 4.7 mH

L-metarIz konstrukcijske radionice Radiokluba Zagreb

Slika 1.

Slika 2.



Napajanje sklopaSklop se napaja naponom od 5 V. Taj

napon možemo dobiti iz baterije 9 V ili8 V iz ispravljača preko regulatora napo-na 7805. Za transformator 220/8V kojinapaja ispravljač nema mjesta na pločici.Položaj sastavnih dijelova ispravljača iregulatora napona na pločici prikazani suna slici 4. Potrošnja sklopa je oko 20 mA.Baterija 9 V spaja se na regulator napona(stupići “+9” i “GND”, a sekundarna stra-na mrežnoga transformatora koja daje8 V izmjeničnoga napona na stupiće “Ut”.Ako rabimo neki drugi izvor istosmjernognapona 5 V, spajamo ga na stupiće “+5”i “GND”.

Ugradnja u metalnu kutijuMetalna kutija za naš instrument je

dimenzija 171 x 120 x 63 mm. U nju suugrađeni svi njegovi dijelovi zajedno smrežnim transformatorom. Promjenljivikondenzator s pričvršćenom tiskanompločicom je smješten u kutiju tako da jesredina njegove osovine udaljena odlijevog i desnog ruba čeone ploče po 60mm i isto toliko od gornjeg ruba. Na tajnačin imamo dovoljno mjesta za skalu.Priključnice za zavojnice u ispitivanjutreba ugraditi što bliže statorskom irotorskom priključku na promjenljivomkondenzatoru kako bi spojne žice bile štokraće. O tome ovisi najniža vrijednostinduktiviteta koju možemo mjeriti.

Preklopnik za odabir mjernog opsegamože biti obrtni ili klizni. Njega ugradimona lijevoj strani čeone ploče gdje trebaizbušiti odgovarajuću rupu ili izrez zaručicu klizača preklopnika.

Potenciometar ugradimo na desnojstrani čeone ploče. Njega spajamo na pri-padajuće stupiće s dvožilnim oklopljenimkabelom. U sredini između preklopnika ipotenciometra ugradimo indikatorskusvjetleću diodu koja troši 2 mA. Za onekoji žele još točnije pokazivanje rezona-ncije predlažemo da toj diodi paralelnospoje mali miliampermetar na kojem ćebiti očitavanje još točnije, mada samasvjetleća dioda potpuno zadovoljava(tolerancija kod tvorničkih VF prigušnicaje oko 5% pa i više). Transformator ili ba-teriju smjestimo na najpogodnije mjesto ukutiji.

Za okretanje osovine promjenljivogkondenzatora treba na odgovarajućigumb pričvrstiti kazaljku koju možemonapraviti iz prozirne plastike ili pleksi-glasa u koju s donje strane zagrebemoutor i popunimo ga bojom.

Provjera radaKada su svi sastavni dijelovi međuso-

bno povezani možemo pristupiti provjerirada instrumenta. Prvo priključimo naponnapajanja. Na utičnice Lx priključimojednu od zavojnica čvrste i poznate vri-jednosti induktiviteta i preklopnik opseganamjestimo na položaj koji odgovara tojvrijednosti. Gumb potenciometra okre-nemo do polovine u smjeru kazaljke na

satu, zatim okrećemogumb promjenljivog ko-ndenzatora te proma-tramo svjetleću diodu.Ona će zasvijetliti kadatitrajni krug bude u re-zonanciji. Tada potenci-ometrom smanjimo jači-nu svijetla na minimumi ponovo ugađamo pro-mjenljivi kondenzatorna najjače osvjetljenjekoje treba biti jedva vi-dljivo. Taj položaj ozna-čava traženi induktivitetzavojnice u ispitivanju.Postupak se ponavlja zasvako slijedeće ispiti-vanje. Ako je potencio-metar suviše otvoren,mogu se pojaviti lažnirezultati. Iz tog razlogaje potrebno smanjivatinamještanja jačine svje-tla. Za još točnije poka-zivanje paralelno svje-tlećoj diodi možemopriključiti neki miliampe-rmetar, 1 mA.

Izrada skaleKako nacrtati skalu? Svaki graditelj

skalu će morati izraditi sam jer ona ovisi ougrađenom promjenljivom kondenzatoru.Na papiru treba nacrtati sedam polu-kružnica u razmacima od 6 mm (sl. 5.).Najveća poukružnica (1) ima polumjer 54mm, a najmanja (7) ima polumjer 18 mm.U njenom središtu izbušimo rupu od 6mm i papir namjestimo na osovinu konde-nzatora te zalijepimo na čeonu ploču.Gumb s kazaljkom učvrstimo na osovinutako da kazaljka sa svojom obojenomlinijom točno pokriva osnovnu (početnu)liniju polukružnica kod otvorenog i zatvo-renog promjenljivog kondenzatora. Dabismo mogli nastaviti crtanje skale tre-bamo imati što više zavojnica čvrstog ipoznatog induktiviteta (etalone) kojepriključimo na utičnice Lx i to redom od

Otpornici100 Ω - 12.2 kΩ - 1

Kondenzatori33 pF - 2 keramika100 nF - 5 keramika800 pF(2x400pF) - 1 zračni ili folijski

(vidi tekst)Poluvodiči

1N60 - 2 Germanijevediode (AA119)

LED - 1 (2 mA)2N2222 - 1 tranzistorTTL oscilator - 1 (16 MHz)SN 74161 - 1 IC1SN 7474 - 1 IC2

OstaloPreklopnik - 1 (1x 7 položaja)Potenciometar 20 kΩ lin.

- 1Utičnice - 2 (“bananske”)Ležišta za IC - 2 (DIL 14)Ležište za IC - 1 (DIL 16)Gumbi - 3Lemni stupići - 21Tiskana pločica - 1

Za ispravljač i regulator naponaIspravljački most B20 C800

- 1Regulator 7805 - 1100 nF - 2 keramički

kondenzator470 µF 16V - 2 elektrolitski

kondenzatorTransformator 220/8V

- 1

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.



S-metarPiše: Antun Dretvić, 9A3PX

S-metar je instrument prijamnika koji pokazuje jačinuprimanog signala. Kako ne bi bilo nesporazuma i raznih

tumačenja, IARU je na sastanku 1. regiona u Beču doniopreporuke o njegovoj kalibraciji i korištenju.Kod KV uređaja (f < 30 MHz) referentna razina je:

S9 = - 73 dBmZa uređaje koji rade na frekvencijama iznad 144 MHz refere-ntna razina je:

S9 = - 93 dBmZa uređaje koji rade između 30 i 144 MHz za referentnurazinu preporuka je:

S9 = - 83 dBm

Malo praktične teorijePromjena napona za dva puta (6 dB) ima za posljedicu

promjenu snage za četiri puta (6 dB). Snaga se mijenja skvadratom promjene napona:

P = U2 / RPromjena od jedne S jedinice je promjena snage ili naponaza 6 dB:

A je promjena u dB, U1 stari napon, U2 novi napon, P1stara snaga, P2 nova snaga, a R je otpor na kojemu sedefinira snaga ili napon.

Sljedeća tablica pokazuje vrijednosti snage i naponaza S jedinice i različite bandove:

najnižih vrijednosti do najviših. Kada kodneke zavojnice postignemo najjače mini-malno osvjetljenje LED, podvučemoispod kazaljke traku polukartona (“šele-shamera”) do obojene linije, maknemokazaljku i uz granicu polukartona označi-mo crticu na odgovarajućoj polukružnici.Zatim iznad crtice ispišemo vrijednostinduktiviteta. Tako potpuno iscrtanu skalumožemo kasnije obraditi na računalukako bi njen izgled bio čitljiviji i ljepši,što je za nas obavio Zoran Čapalija,9A3ACZ. Radi boljeg razlučivanja skalamože biti izrađena u različitim bojama.Na preklopniku opsega označimo polo-žaje brojkama od 1 do 7 što odgovaraoznakama polukružnica skale.

Izrada zavojnica sa čvrstiminduktivitetom

Kada nam zatreba izrada VF zavo-jnice neke vrijednosti induktiviteta napogodno tijelo trebamo namotati neki brojzavoja. Kod malih vrijednosti to će bitimali broj zavoja, a kod većih veći.Pretpostavimo da trebamo namotati VFzavojnicu s induktivitetom 560 µH. Većpo tom podatku možemo zaključiti datreba namotati priličan broj zavoja.Odlučimo se da na neko plastično tijelo ukoje možemo kasnije namjestiti feritnujezgricu namotamo 300 zavoja lakomizolirane bakarne žice promjera 0.1 mm.Tako namotanu zavojnicu priključimo na

instrument i izmjerimo njen induktivitet.Utvrdit ćemo da li je induktivitet veći ilimanji od 560 µH. Ako je prevelik postu-pno moramo odmotavati broj zavoja i uzto mjeriti promjene induktiviteta dok nestignemo na željenu vrijednost. Ako jeinduktivitet premali u tijelo namjestimoferitnu jezgricu tako duboko dok posti-gnemo željenu vrijednost, a zatim jezgri-cu zalijepimo da se ne miče. Postupaknije kompliciran i brzo ćemo se na njpriviknuti.

f < 30 MHz 30 MHz < f < 144 MHz f > 144 MHzSnaga Napon Snaga Napon Snaga NapondBm Volti dBm Volti dBm Volti

S1 121 199 nV 131 63 nV 141 20 nVS2 115 398 nV 125 126 nV 135 39 nVS3 109 793 nV 119 252 nV 129 70 nVS4 103 1.58 µV 113 501 nV 123 158 nVS5 97 3.20 µV 107 999 nV 117 316 nVS6 91 6.30 µV 101 1.90 µV 111 630 nVS7 85 12.6 µV 95 3.98 µV 105 1.26 µVS8 79 25.1 µV 89 7.94 µV 99 2.51 µVS9 73 50.0 µV 83 15.0 µV 93 5.00 µV

Za napon: Za snagu:A (dB) = 20 log (U2/U1) A (dB) = 10 log P2/P1

P2/P1 = [(U22/R) / (U12 / R)]A (dB) = 10 log [(U22 / R) / (U12 / R)]A (dB) = 2 * 10 log (U2/U1)

A (dB) = 20 log 2 A (dB) = 20 log 2A (dB) = 20 * 0.3 A (dB) = 20 * 0.3A dB = 6 dB A = 6 dB

Napon na ulazu prijamnika se izračuna iz vrijednostiS jedinice.

U (µV) = k * 2S

Ako S9 predstavlja signal od 50 µV, onda jekonstanta k:

U (µV) = k * 2S

50 = k * 29

k = 50 / 512

Primjer: Za signal S4 napon na antenskom priključku je:

U (µV) = k * 2S

U = (50/512) * 24

U = 1.5625 µV

Razlika od tablice je zato što je ovdje računato zaokruživanjem(pretpostavljeno je da je: log 2 = 0.3).

Na slici je pokazana razlika idealnog i realnog pokazivanjaS-metra kod nekog uređaja. Slika je s Interneta.


KV

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaSIJEČANJ 2005.

1. 1. 0000-2100 HA - Happy New Year Contest CW/SSB 1. 1. 0800-1100 SARTG New Year Contest RTTY1. 1. 0900-1200 AGCW HNYContest CW8. 1. 2000-2300 EU CW 160 m Contest CW9. 1. 0400-0700 EU CW 160 m Contest CW

15 - 16. 1. 1200-1200 HA DX Contest CW/SSB29 - 30. 1. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW29 - 30. 1. 0600-1800 REF Contest CW29 - 30. 1. 1300-1300 UBA DX Contest SSB

VELJAČA 2005.12 - 13. 2. 0000-2359 CQ WW RTTY WPX Contest RTTY12 - 13. 2. 1200-1200 PACC Contest CW/SSB12 - 14. 2. 1400-0200 YLRL YL-OM Contest CW12 - 13. 2. 2100-0100 RSGB 1,8 MHz Contest CW19 - 20. 2. 0000-2400 ARRL DX Contest CW19 - 21. 2. 1400-0200 YLRL YL-OM Contest SSB26 - 27. 2. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW26 - 27. 2. 0600-1800 REF Contest SSB26 - 27. 2. 1300-1300 UBA DX Contest CW

E - SWL.

Izmjena- kategorije A, B i C: RST / ime / telegrafski klub / članski broj,

- kategorija D: RST / ime / NM (nije član).

Bodovanje- kategorije A, B, C i D:

- 1 bod za veze s vlastitom DXCCzemljom,

- 2 boda za veze s drugim DXCCzemljama na istom kontinentu,

- 5 bodova za veze s drugimkontinentima.

- kategorija E: 2 boda za svaki potpun raport(podaci iz veze od obje postaje u vezi).Veza ili SWL raport s nekom od postajaslužbenih EUCW udruga vrijedi 10 bodova(DF0ACW, DF0AGC, DL0CWW, DL0DA,DL0DX, F8UFT, G4FOC, HB9HC).S istom postajom se može raditi dva puta(u subotu i ponovo u nedjelju).

Množitelji- jedan množitelj za svaki pridruženi EUCWklub po danu.

Konačni rezultatKonačni rezultat dobiva se množenjem

QSO bodova s ukupnim zbrojem množitelja.EUCW klubovi su:

- pridruženi klubovi(stanje od listopada 2002.):AGCW-DL, BQC, BTC, CFT, CTCW,EACW, EA-QRP-C, EHSC, FISTS,FOC, G-QRP, GTC, HACWG, HCC,

EU CW 160m Contest

CQ WW 160 mDX Contest

Ovo natjecanje organizira udruga telegra-fista iz Francuske (UFT) s ciljem povećanjatelegrafske aktivnosti na 160-metarskomopsegu. U natjecanju mogu sudjelovati lice-ncirani radiooperatori širom svijeta, uključu-jući i SWL amatere. Natjecanje se održavaprvi vikend u siječnju. Ako je 1. siječnja subo-ta ili nedjelja tada se premješta na slijedećivikend.

Datum i vrijemeTermini za 2005. godinu su:

- subota, 8.1.2005., od 2000 do 2300 UTC,- nedjelja, 9.1.2005., od 0400 do 0700 UTC.

Frekvencije1810 - 1840 kHz.

Vrsta radaCW.

Kategorije sudionikaA - članovi telegrafskog kluba koji je

pridružen EUCW; snaga odašiljača 150W i više,

B - članovi telegrafskog kluba koji jepridružen EUCW; snaga odašiljača od10 - 150 W,

C - članovi telegrafskog kluba koji jepridružen EUCW; snaga odašiljača 10W i manje,

D - ostale postaje; bez ograničenja snageodašiljača,

HSC, HTC, INORC, I-QRP, ITC,MCWG, OE-CW-G, OHTC, OK-QRP,RTC, SCAG, SHSC, SPCWC,UCWC, UFT, U-QRQ-C, CHSC, YL-CW-G, 3A-CWG, 9A-CWG;

- pridruženi klubovi van Europe:QRP-ARCI (SAD), CWAS (Brazil),GACW (Argentina).

NagradePokalima ili trofejima će se nagraditi prve

tri postaje u kategoriji A i B te prvoplasiranepostaje u kategorijama C, D i E.

DnevniciDnevnici moraju sadržavati: datum veze,

vrijeme po UTC, pozivnu oznaku korespo-ndenta, izmjenu, bodove i množitelje.

Uz dnevnik treba poslati listu množitelja zasvaki dan. Potreban je i zbrojni list na pose-bnoj stranici s detaljima o uređaju, antenama,kategorijom sudionika, snagom odašiljača iprijavljenim ukupnim brojem bodova, kao iizjava o pridržavanju pravila natjecanja i hamspirita s potpisom.

Ako je moguće vaš dnevnik pošaljite kaoASCII “fajl” na disketi ili na e-mail: [email protected]

Papirnate dnevnike pošaljite do 15. veljače2005. godine na adresu:

Jacques CARRIER - F5YJ12, rue Henri Delaunay

F-93110 ROSNY-SOUS-BOISFRANCE

Cilj ovih natjecanja je za radioamatereširom svijeta održati što više veza s drugimradioamaterima u što više američkih saveznihdržava, kanadskih provincija i DXCC zemaljana 160-metarskom opsegu.

Datum i vrijemeCW dio zadnji puni vikend u siječnju, a

SSB dio zadnji puni vikend u veljači. Termini u2005. godini:

- CW:0000 UTC 29. siječnja do2359 UTC 30. siječnja,

- SSB:0000 UTC 26. veljače do2359 UTC 27. veljače.

Kategorije- jedan operator i više operatora. Uporaba DX-clustera vas “prebacuje” ukategoriju više operatora. U kategoriji višeoperatora za svaku vezu treba bitioznačeno koji ju je operator održao.U kategoriji jedan operator posebno će seklasificirati sudionici prema snazi odašilja-ča koju su koristili:

- HIGH = snaga iznad 150 W - LOW = snaga ispod 150 W - QRP = 5 W ili manje


KV

IzmjenaRS(T) i država za SAD, provincija za

Kanadu, za sve ostale ili prefiks zemlje iliskraćena oznaka zemlje.

Bodovanje- veze s postajama iz vlastite zemlje,2 boda,

- veze s drugim zemljama na vlastitomkontinentu, 5 bodova,

- veze s postajama na drugim kontinentima,10 bodova,

- veze s postajama na brodovima (/MM),5 bodova.Veze s postajama na brodovima se ne

računaju kao množitelji.

Množitelji- kontinentalne države SAD-a (48), U.S.District of Columbia (DC), kanadskeprovincije (14) i DXCC zemlje plus WAElista (IT9, 4U1VIC, GM - Shetland, JW -Bear i TA1). KL7 i KH6 se računaju kaoDXCC zemlje, a ne kao američke državeza ovo natjecanje. Kanadske provincije uključuju: VO1, VO2,NB, NS, PEI, VE2, VE3, VE4, VE5, VE6,VE7, NWT, VY0 i Yukon. Nemojte računatiSAD i Kanadu kao DXCC množitelje.

Konačni rezultatKonačni rezultat dobiva se množenjem

ukupnog broja QSO bodova s brojem svihmnožitelja.

KazneTri dodatne veze mogu se izbrisati za svaku

neprovjerenu vezu uklonjenu iz dnevnika.

DiskvalifikacijaSudionik može biti diskvalificiran za krše-

nje pravila za rad radioamaterskih postaja, zanesportsko ponašanje ili za prijavljeni preve-liki broj neprovjerenih veza.

NagradeDiplome će osvojiti pobjednici u svakoj

DXCC zemlji u svakoj kategoriji. Drugoplasi-rani s rezultatom većim od 100000 bodovatakođer će osvojiti diplome.

Za posebne rezultate dodijelit će seplakete prema odluci organizatora natjecanja.

Sve postaje dužne su raditi prema propi-sima i pravilnicima koji vrijede za rad radioa-materskih postaja u njihovoj zemlji, poštivajućifrekvencijski plan i dozvoljenu uporabu snage.Budući da je ovo međunarodno DX natjeca-nje, dopustite održavanje interkontinentalnihveza. Ovo je “džentlmensko” natjecanje papomozite i omogućite svojim ponašanjem naopsegu rad s postajama s drugih kontinenata.

Vođenje dnevnika na računaluMolimo vas da dnevnike pošaljete e-poš-

tom u Cabrillo formatu. Cabrillo formatautomatski radi većina poznatih programa(softvera) za vođenje natjecateljskih dnevni-ka. U vašoj poruci u liniji subject upišitepozivnu oznaku i vrstu rada za koju jednevnik. Dnevnik mora biti poslat kao prilog,a ne kao tekst dokument u samoj poruci. Većidnevnici mogu biti komprimirani (“zipani”),koristeći npr. WINZIP.

Svoje natjecateljske logove označite sCQ-160-CW ili CQ-160-SSB. Vaš e-maildnevnik će automatski biti potvrđen odservera i provjeren da li je poslat u ispravnomCabrillo formatu.

Moguće je poslati poštom i disketu (u tomslučaju morate priložiti ispisan zbirni list).Disketa mora biti jasno označena pozivnomoznakom sudionika, vrstom rada (CW ili SSB)i kategorijom. Iz dnevnika ne izbacujte dupleveze (nema kazni za duple veze).

Vođenje dnevnika rukomPrimjerak dnevnika i zbirnog lista možete

dobiti ako pošaljete veliku (A4) kuvertu sadresom i dovoljnom poštarinom za povratpisma na adresu CQ Magazina. Primjerakloga može se “skinuti” i na web stranici CQMagazina: http://www.cq-amateur-radio.com

Papirnati dnevnici s preko 200 veza mora-ju uključiti listu duplih veza s pozivnimoznakama svih rađenih postaja po abece-dnom redu. Množitelj prikažite samo prvi putkad je rađen. Na dnu svake stranice mora bitizbroj množitelja, veza i bodova.

Uz papirnati dnevnik obvezno treba poslatii zbirni list sa svim važnim informacijama,kao i potpisanu izjavu o pridržavanju pravilanatjecanja. Jasno označite sve duple veze inemojte obračunavati bodove za iste. Jasnooznačite ukupan broj množitelja, kao i brojW/VE i DXCC množitelja.

Natjecanje klubovaU ovo natjecanje ulazi svaki klub koji pri-

javi barem tri natjecateljska dnevnika. Ime kluba mora biti jasno naznačena na

zbirnom listu ili zbirnom dijelu Cabrillo forma-ta. Objavljena će biti i posebna rang listaklubova.

Slanje dnevnikaKrajnji rok za CW dio je 28. veljače, a za

SSB dio 31. ožujka.

IzuzetakMožete poslati i oba dnevnika (CW i SSB)

zajedno, najkasnije do 31. ožujka.E-mail: [email protected]štanska adresa (na kuverti označite CW

ili SSB vrstu rada):CQ 160 Meter Contest

25 Newbridge RoadHICKSVILLE, NY 11801

USA

Rezultati KV natjecanjaRezultati IOTA Contesta 2004.

Ovo natjecanje je posebno jer promovira rad s otoka. Njegovapopularnost raste iz godinu u godinu između ostaloga i zbog vrlopopularnoga programa IOTA diploma. Broj natjecatelja je svakegodine sve veći zato što i oni koji u natjecanju ne rade “ozbiljno”,mogu “odraditi” neki novi otok za svoju IOTA diplomu.

Organizator je primio 1228 natjecateljskih dnevnika od čega je359 dnevnika od postaja koje su radile s otoka među kojima jemnogo ekspedicija na otoke organiziranih posebno za ovo natje-canje. Prostiranja nisu bila dobra - 10 metara je bio zatvoren goto-vo cijelo natjecanje sa sporadičnim kratkim otvaranjima, a donjiopsezi su bili puni šuma i statike. Organizator je primio 25 natje-cateljskih dnevnika postaja iz Hrvatske od čega 17 dnevnika odpostaja koje su radile s otoka.

Natjecatelji koji su radili iz Hrvatske ostvarili su odlične rezultateu svim kategorijama. Ekipa 9A0R radila je s Krka i osvojila prvomjesto u kategoriji više operatora - velika snaga - postaje s otoka.S otoka Sveti Nikola radila je ekipa 9A0CI i osvojila treće mjestou kategoriji više operatora - velika snaga - postaje s otoka, a u kate-goriji ekspedicija koje su radile velikom snagom osvojili su drugomjesto. 9A7T/p je osvojio drugo, a 9A1TA četvrto mjesto u kate-goriji ekspedicija s otoka - mala snaga. Pero, 9A6A, je osvojiodrugo, a Tomo, 9A4W, treće mjesto u kategoriji postaja s otoka -jedan operator, miješano. Rezultate svih postaja koje su radile izHrvatske donosimo u nastavku ovog teksta.

HRS-ov KV menadžer za natjecanja,Zlatko Matičić, 9A2EU

Otoci - više operatoraMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga IOTA Ref Otok

1. 9A0R 2527 518 9564870 HP EU136 Krk3. 9A0CI 2319 452 7668180 HP EU110 Sveti Nikola

13. 9A7T/P 1550 330 3573900 LP EU016 Korčula17. 9A1TA 1661 275 3215025 LP EU136 Cres26. 9A2004YC 1081 237 1911879 LP EU110 Sveti Andrija28. 9A1CFN 1448 207 1843128 HP EU016 Brač


KV

Tijekom boravka na svjetioniku otokaPločice (svibanj 2003.), njemački

dio naše (9A0CI) ekipe pozvao nas je nazanimljivi susret zaljubljenika u otoke ilanterne koje se već šest godina tradi-cionalno održava u Njemačkoj. Saznalismo da je ovogodišnje okupljanje od 15.do 17. listopada. Iako smo svi pozvani,uključujući i naše tadašnje “goste” nalanterni, Matu, 9A4M, Vedrana, 9A4VV,pozivu su se uspjeli odazvati Daki,9A2WJ, i Emir, 9A6AA.

Za mjesto održavanja tog IOTA / WLHDL meetinga određen je Lenggries,gradić na samome jugu Njemačke, što jenama iz 9A posebno odgovaralo budućida smo na put smo kanili poći osobnimautomobilom. Prema programu istaknu-tom na Internetu, u Lenggries smo tre-bali stići u petak, 15. listopada 2004.,do 20.30 sati, za kada je predviđenaprezentacija naše prošlogodišnje ekspe-dicije na Palagružu. Naravno, ni gradon-ačelnikov pozdravni govor na svečanomotvorenju, nismo željeli propustiti.

Dio puta je isti kao kada se ide za

Friedrichshafen. Prije Münchena valjaloje skrenuti te prema austrijskoj granici,ispod impozantnih planina, pronaćiLenggries. Uz pomoć našeg “stručnognavigatora” (moje XYL-ke), i to smouspješno obavili.

Ovakva okupljanja željno očekujumnogi radioamateri. To je prilika zaupoznavanje s drugim operatorima kojeste čuli preko radiopostaja ili ste imalisreću uspostaviti i QSO s njima. Ubrzose u Lenggriesu okupilo zanimljivodruštvo: pedesetak operatora iz 6zemalja. Spomenimo i 20 supruga kojesu doprinijele da ovo druženje u organi-zaciji Fredija, DE0MST, protekne u jošugodnijem ozračju.

Nakon pozdravnog govora, stručnidio susreta započeo je predstavljanjemuspješne hrvatsko-njemačke ekspedicijekoja je u svibnju 2003. godine, podoznakom 9A0CI, radila s palagruškelanterne i susjednih otoka. Nazočni subili oduševljeni prikazanim ljepotama togdijela Jadrana, a neki gosti najavili su isvoj dolazak na Palagružu.

Uspješno smo nastavili promoviraliIOCA program. Tijekom zajedničke ve-čere, gosti su vidjeli zanimljivu ovogo-dišnju aktivnost dvoje zaljubljenika unaše otoke, xyl Aniko, HA5TAA, i Ferija,HA5AZZ (rađenu u Powerpointu), akoju je IOCA menadžer dobio od našihsjevernih susjeda uz zamolbu za njihovunovu IOCA diplomu. Iskoristio samnazočnost Ruga, DJ3XG, te ga iznena-dio donijevši mu zasluženi IOCA trofej.

Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA

IOTA/WLH DL meeting 2004

Svijet - više operatoraMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga

14. 9A7P 512 130 488280 LP18. 9A3ND 245 104 276120 LP

Svijet - jedan operator - CW/SSBMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati

16. 9A3B 680 163 813696 HP 24H100. 9A4RC 160 52 69264 LP 12H

Svijet - jedan operator - SSBMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati

17. 9A2BD 462 104 275184 HP 12H37. 9A6AJK 268 64 139776 LP 24H97. 9A2GA 88 40 35520 LP 12H

168. 9A1DL 34 14 4788 LP 24H

Otoci - jedan operator - CW/SSBMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati IOTA Ref Otok

2. 9A6A 1378 181 1432434 HP 24H EU016 Hvar3. 9A4W 506 211 1196370 HP 12H EU016 Brač

26. 9A2V/P 424 56 123648 LP 12H EU170 Vrgada31. 9A4RV 135 60 79020 LP 24H EU016 Korčula39. 9A/OK1FBH/P 290 36 56376 HP 24H EU136 Cres

Otoci - jedan operator - CWMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati IOTA Ref Otok

6. 9A6NL 824 137 718428 HP 12H EU170 Pašman19. 9A/HA8KW/P 384 96 247680 LP 12H EU136 Rab21. 9A/HA6PS 541 75 218025 LP 12H EU170 Pašman76. 9A/HA7JJS 86 21 9702 QRP 12H EU170 Pašman

Otoci - jedan operator - SSBMj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati IOTA Ref Otok

55. 9A1CPB 199 25 32025 LP 12H EU016 Brač

IOTA ekspedicijevelika snaga - yagi antene

Mj. Poz. oznaka Bodova

2. 9A0CI 7,668,1809. 9A1CFN 1,843,128

12. 9A6A 1,432,43417. 9A6NL 718,42827. 9A/OK1FBH/P 56,376

IOTA ekspedicijemala snaga - jednoelementne antene

Mj. Poz. oznaka Bodova

2. 9A7T/P 3,573,9004. 9A1TA 3,215,0256. 9A2004YC 1,911,879

26. 9A5KV 351,52534. 9A/HA8KW/P 247,68036. 9A/HA6PS 218,02548. 9A2V/P 123,64877. 9A/HA7JJS 9,702

Sven, DF9MV, član ekipe 9A0CI na Palagružu,predstavio je nazočnima tu ekspediciju

uz prigodni videosnimak.


KV

Također, prikazan je i podijeljen izu-zetno uspješan videozapis o ljepotamaMurterskoga podneblja, koji je za ovuprigodu, na više jezika načinila tvrtkaSay Millennium.

Zanimljive su bile i sljedeće preze-ntacije: skandinavska ekspedicija koju jeostvario Volker, DJ9QP, operatorski radiz Šri Lanke (4S7PAG, AS-171), Meks-ika (NA-045/135/189/226) i s otokaEurope (TO4E i TO4WW, AF-009)Joela, F5PAC, te ekspedicija na Gre-nland, gdje se iskazao Ric, DL2VFR.

S obzirom da su Ric, DL2VFR, i Emir,9A6AA, svaki u svojoj zemlji i check-pointi za novu Antarctica diplomu, zaje-

dno su izložili potankosti o ovomezanimljivome projektu.

Susret u Lenggriesu bila jeizuzetna prilika da se na jednommjestu nađe nekoliko osoba kojesu najizravnije uključene u radioa-materski World Lighthouse Pro-gram: Phil, F5OGG, dopredsjedniki menadžer tog programa, Ric,DL2VFR, i Fredy, DE0MST, WLHcheckpointi, Emir, 9A6AA, WLHcountry assistant, te Peter,DK2PR, novoizabrani član najužegWLH rukovodstva. O važnim odlu-kama glede promjena u pravilima ovognajpoznatijeg radioamatersko-svjetio-ničarskog programa saznat ćete uskorona službenim web stranicama. Za sadasamo informacija da je promijenjennaziv WLH programa, on od sada zove:WLOTA (World Lighthouse On The Air).Nova WLOTA web stranica je www.wlota.com, a na nju će uskoro biti sta-vljeni svi najnoviji podaci i informacije.Ubrzo nakon sastanka nazočni su upo-znati s WLOTA programom. Tomprigodom, uz burno odobravanje,Hrvatska je i ove godine proglašena zaBest WLH Country.

Za sudionike ovoga susreta, u trenu-cima odmora, organizirana je posjetaprivatnoj pivovari, čiji je vlasnik Alex,DL1MAJ, za ovu prigodu načinio pose-

bne etikete za boce, kojima je promovi-ran ovaj skup.

I jedna zanimljivost: u lokalnim novi-nama, koje sam slučajno pronašao,uočio sam zapažen članak o ovomeskupu, a kao ilustracija poslužila jefotografija s ovogodišnje IOCA ekspe-dicije na otok Pločicu. Na njoj su Boro,9A3KB, i Daki, 9A2WJ, uz radijskupostaju tijekom višesatne “aktivacije”lanterne Šćedro.

U nedjelju ujutro - rastanak. Sve jeprošlo izuzetno dobro. Samo je neštonedostajalo: naše more i otoci. Zato sumnogi rekli: “Vidimo se dogodine nasličnom susretu, ali u Hrvatskoj!”

Prijedlog kalendara ARDF natjecanja za 2005. godinuDatum Natjecanje u ARDF-u u 9A Organizator Frekvencije

10. 4. 2005. Kup Zagreba Zagreb 3.5 i 144 MHz17. 4. 2005. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 3.5 MHz

1. 5. 2005. Otvoreno prvenstvo Zagreba Zagreb 3.5 i 144 MHz7. 5. 2005. Juniorsko prvenstvo slijepih Zagreba Zagreb 3.5 MHz

11. otvoreno prvenstvo slijepih Zagreba Zagreb 3.5 MHz14. 5. 2005. Državno prvenstvo Hrvatske 144 MHz14. 5. 2005. Državno prvenstvo Hrvatske slijepih 3.5MHz15. 5. 2005. Državno prvenstvo Hrvatske 3.5 MHz29. 5. 2005. Otvoreno prvenstvo Ludbrega Ludbreg 3.5 MHz12. 6. 2005. Otvoreno prvenstvo Međimurja Mursko Središće 144 MHz

27. 6 - 1. 7. 2005. 6. prvenstvo mladih 1. Regiona IARU Karlovy Vary, Češka 3.5 i 144 MHz2. 7. 2005. Otvoreno prvenstvo slijepih koprivničko-križevačke županije Koprivnica 3.5 MHz3. 7. 2005. Kup Zagreba - ARO natjecanje Zagreb 3.5 MHz

Tečajevi za ARDF Kraljevica26 - 28. 8. 2005. Pripreme ARDF reprezentacije HRS-a Bjelovar, Kraljevica 3.5 i 144 MHz

6. 9 - 11. 9. 2005. 15. prvenstvo 1. Regiona IARU Tara-Zlatibor, Srbija 3.5 i 144 MHz10. 9. 2005. Otvoreno prvenstvo slijepih Rijeka Bakarac 3.5 MHz17. 9. 2005. Kup Zagreba - Park-ARG na ZRF-u Zagreb 3.5 MHz17. 9. 2005. Prvenstvo slijepih ZRF Zagreb 3.5 MHz24. 9. 2005. Prvenstvo RK Louis Braille Zagreb 3.5MHz1. 10. 2005. Kup Zagreba - jesenji noćni ARG Zagreb 3.5 MHz

Predlaže se da se na svim natjecanjima istovremeno održe KV i UKV natjecanje zbog većeg broja natjecanja u oba opsegate kvalitetnijeg izbora članova reprezentacije HRS-a.

Izbor za obje reprezentacije, po ovom prijedlogu, bio bi poslije Murskog Središća.

Najaktivniji dio WLOTA rukovodstvau Alexovoj (DL1MAJ) pivovari:

s lijeva: Fredy, DE0MST,Peter, DK2PR, Phil, F5OGG,Ric, DL2VFR, i Emir, 9A6AA

Skupni snimak dijela sudionika skupapred polazak svojim kućama


DV

Prijam signala na 136 kHzMnogi radioamateri, osobito oni

napredniji i skloniji eksperimenti-ranju i istraživanju, odavno su željeli ra-diti i na frekvencijama ispod 1.8 MHz.Zahtjev da nam se dodijeli opseg od200 kHz bio je istaknut već na WARC-u'79. Međutim, bio je to zahtjev ispredvremena i naše želje tada nisu ispunje-ne. U prosincu 1995. god. na sastankuCEPT WGFM (u slobodnom prijevodu:Konferencija Europskih poštanskih itelekomunikacijskih administracija -Radna Grupa za dodjelu frekvencija) uSofiji, njemački su se predstavnici, pozi-vajući se na preporuke IARU-a, pojavili sprijedlogom da se europskim amaterimana sekundarnoj osnovi dodijeli opseg upodručju od 142 - 147 kHz budući da suaustralijski i novozelandski amateri u tovrijeme koristili područje od 165 - 190kHz, a područje 160 - 190 kHz već je prijebilo dodijeljeno američkim, uglavnomnelicenciranim, amaterima. Britanski suamateri dobili segment između 71.6 i74.4 kHz.

Zbog prije dodijeljenih frekvencijavojnoj mornarici u nekim europskimzemljama područje 142 -145 kHz nijeprihvaćeno. Zadužena je podgrupa zapraćenje da istraži moguću lokaciju upodručju od 130 - 150 kHz. Zaključenoje da bi segment 135.7 - 141.4 kHz bionajpogodniji za radioamatersku službu.Međutim, njemački predstavnici nisupodržali taj prijedlog u potpunosti zbogzaštićenog kanala oko 139 kHz koji odprije pripada Trans - Europskom mre-žnom sustavu. Zbog toga je predloženisegment “prepolovljen” pa je odlučenoda se amaterima dodijeli segment upodručju 135.7 - 137.8 kHz. U veljači1997. god. na sastanku ERC (Europskikomitet za radiokomunikacije) u Oden-seu to je i prihvaćeno.

Nakon obaveznoga procesa usklađi-vanja Preporuka 62-01 (ime dokumenta),u travnju 1997. god. na sastankuWGFM-a u Mainzu stupila je na snagu.Dobili smo, dakle, novi opseg kojega gatreba koristiti zato što bi neaktivnostmogla usporiti ili čak onemogućiti do-djelu novih dugovalnih i srednjevalnihfrekvencija. Premještanjem nekih službina više frekvencije ostalo je ispod i oko500 kHz dosta slobodnih frekvencija, pase mnogi nadaju, a nadu temelje na,navodno, čvrstim obećanjima, da će topodručje uskoro biti dodijeljeno radioa-materskoj službi. Naravno, dokažu liamateri da dugovalne ili srednjevalneopsege doista žele i trebaju i ako svojimradom na 136 kHz ne budu ometali radkomercijalnih službi.

Prije početka gradnje dvoumio sam se

da li da napravim klasičan transverter ilida postojeći KV uređaj koristim samo zaprijam, a odašiljač da napravim kaoposeban sklop. I jedna i druga varijantaimaju prednosti, ali i znatnih nedostatakate nije bilo lako odlučiti kojoj varijanti datiprednost. Na kraju sam odašiljač odlučionapraviti kao odvojeni sklop. U nare-dnom ću nastavku, uz shemu odašiljača,priložiti i shemu manipulativnog sklopa.

U tekstu će se često pojavljivati izrazi“spora telegrafija” i “normalna telegra-fija”. Pod “sporom telegrafijom” mislimna telegrafske signale kod kojih je du-žina točke najmanje 3 sekunde, dok sepojam “normalna telegrafija” odnosi natelegrafiju na kakvu smo navikli na KVopsezima (gdje se brzine kreću ugla-vnom između 50 i 100 slova u minuti).Možda bi izraz “brza telegrafija” bio pri-mjereniji, budući da se među zapadnimamaterima, gdje je rad na 136 kHz inajpopularniji, ustalio izraz “normalnatelegrafija” i ja ću rabiti taj naziv.

Prijamnici mnogih KV primoodašiljačaomogućuju prijam signala do bar 100kHz, pa se čini da većina KV amatera sprijamom 136 kHz opsega neće imativećih problema. Nažalost, osjetljivostvećine starijih tzv. general coverageprijamnika na dugovalnim frekvencijamaza “ozbiljnije” komunikacije ne zadovolja-va. Mnogi proizvođači pri prijamu signalaispod 1.7 MHz automatski uključujuoslabljivač radi zaštite od veoma snažnihSV i DV difuznih stanica, dok neki osla-bljivači uključuju samo pri prijamu SVdifuznog opsega, tj. između 1625 kHz i525 kHz. Osjetljivost prijamnika za prijamna ovom opsegu zbog iznimno slabihsignala mora biti čak i veća nego naKV-u, iako se u starijoj literaturi čestomože pronaći mišljenje da je zbog vrlovisokog šuma dovoljna tek prosječnaili čak i ispodprosječna osjetljivost prija-mnika. Bilo je to prije pojave računalnihprograma za prijam vrlo slabih telegra-fskih signala koji su granicu osjetljivosti“spustili” za čak 20 dB, pa je sada mogućprijam signala koji sluh niti ne zamjećuje.Zašto su amaterski signali na 136 kHztako slabi?

Zahvaljujući malim valnim dužinamamoguće je na KV-u i višim frekvencijamapodići veoma efikasne antene. Na 136kHz to je već nešto teže, a može se slo-bodno reći i nemoguće, učiniti. Valnadužina 136 kHz opsega je oko 2.2 kmpa bi popularna GP antena bila visokaoko 550 m, što u amaterskim uvjetimanije moguće ostvariti. Zbog toga se rabevrlo kratke antene, uglavnom do 0.012 λ.Zamislite da na 80 m radite s GPantenom visine svega 40-ak cm! Zbog

toga ne čudi podatak da je iskoristivostantena većine amatera aktivnih na 136kHz, pa i onih najpoznatijih, manja od0.5 %, odnosno da je pojačanje većineantena za 136 kHz znatno manje od-23 dB. U većini zemalja koje su radioa-materima dozvolile rad na 136 kHz efe-ktivna izračena snaga (ERP) ograničenaje na svega 1 W. Kada se sve spome-nuto uzme u obzir može se pomisliti daje to opseg samo za međuulične ili unajboljem slučaju, međugradske komu-nikacije. Ipak nije tako. Prema tzv.Shannonovom pravilu kada bismo info-rmacije prenosili beskrajno sporo moglibismo koristiti beskrajno mali propusniopseg za što bi bila potrebna beskrajnomala snaga.

Jedan od najvećih problema pri raduna 136 kHz bez sumnje je visoka razinašuma. Temperatura šuma na ovim fre-kvencijama dostiže i preko 20 000 000 K.Glavni izvori šuma na niskim frekvenci-jama su razni aparati i strojevi koje jestvorio čovjek i atmosferski šum. Pra-žnjenja u atmosferi u ljetnim mjesecimadodatno pogoršavaju situaciju pa jeponekad onemogućen prijam gotovosvih signala tako da se kroz snažan šumprobijaju samo najsnažniji signali.Doprinos visokoj razini šuma na 136 kHzdaju i veoma snažne, u pravilu premo-dulirane, DV difuzne stanice. Srećom,ovakve se smetnje mogu razmjernojednostavnim sklopovima bitno umanjiti,ali ne i ukloniti u potpunosti. Jedan ćutakav sklop opisati u jednom od idućihnastavaka. Mislim da je i iz ovih nekolikopodataka vidljivo s kakvim se problemi-ma redovito susreću amateri na 136 kHzi vjerojatno je razumljivija potreba zaposebnim vrstama rada među kojima jenajefikasnija prije spomenuta “veomaspora telegrafija” ili skraćeno QRSS.

Prije nekoliko godina zahvaljujući pro-gramu Argo, jednom od prvih amaterskihprograma za prijam vrlo slabih signala,ostvareno je i ono u što mnogi 1997.god., kada je ovaj opseg dodijeljen ama-terima, nisu vjerovali: signale novozela-ndske stanice ZL6QH primio je kanadskiamater VE7SL na udaljenosti od preko15 000 km pri čemu je ZL stanica radilasa svega nekoliko W ERP (efektivnaizračena snaga). Naravno, antena je na-pajana sa znatno većom snagom (premapodacima kojima raspolažem snagaodašiljača bila je oko 1.2 kW). Najpo-godnija vrsta rada za održavanje veza uveoma nepovoljnim uvjetima i danas je,zbog najmanje širine, “dobra, stara”telegrafija. To je u biti, poseban oblikamplitudne modulacije zato što se pri-tiskanjem i otpuštanjem tipkala izvodi

Piše: Milan Čatari, 9A9RA Aktivirajmo 136 kHz !


DV

100 % amplitudna modulacija nosećefrekvencije.

Modulirajuća frekvencija ovisi o brzinitipkanja i može se izračunati pomnožili se brzina tipkanja, izražena brojemslova u minuti, s brojem 0.083. Priodašiljanju brzinom od npr. 60 slova uminuti sa svake strane noseće frekve-ncije formiraju se bočni opsezi razma-knuti po 5 Hz od noseće frekvencije iispada da CW signal pri brzini od 60slova u minuti zauzima ukupno 10 Hz.Smanjivanje propusnog opsega ispod10 Hz dovelo bi do znatnog izobliča-vanja oblika CW signala i do sma-njenja čitljivosti. Pri prijamu “na sluh”minimalni propusni opseg morao bibiti znatno veći radi ugodnijeg i lakšegprijama CW signala budući da je vrloteško duže vrijeme pratiti signal kadase frekvencije signala i šuma neznatnorazlikuju po frekvenciji i po snazi. Šumje ravnomjerno raspoređen po cijelomfrekvencijskom spektru i ukupna ćerazina šuma na izlazu prijamnika bitirazmjerna propusnom opsegu prijamni-ka. Nije teško zaključiti da će se boljiprijam ostvariti pri uporabi minimalnogpropusnog opsega, a što je prikazano utablici 1.

slova u širina signala odnos S/Nminuti (Hz) (dB)

60 10 020 3.3 + 5.1

5 0.833 + 10.81 0.166 + 17.80.1 0.016 + 27.8

Brzinu od 60 slova u minuti uzeosam kao početnu i u odnosu na njuizračunati su ostali podaci. Iz tabliceje vidljivo da se je odnos signal / šumpri smanjivanju brzine od 60 slova uminuti na samo 0.1 slovo u minutipoboljšao za više od 27 dB, što odgo-vara efektivnom povećanju snage odoko 600 puta. Ovdje treba imati naumu da će se poboljšanje postići jedinokada se za prijam koristi minimalnipropusni opseg određen zauzetim fre-kvencijskim pojasom primanog signala.Pukim smanjivanjem brzine tipkanja nepostiže se nikakvo poboljšanje odnosasignala prema šumu. Htio bih jošnapomenuti da se u računalnim pro-gramima visoka selektivnost ne postižeprimjenom klasičnih filtara na kakvesmo navikli. Zainteresirani mogu, ako imengleski jezik nije odveć stran, naInternet stranicama http://web.tiscali.it/vlfradio/fft_beginners/fft_beginners.htmli http://www.spd.eee.strath.ac.uk/~interact/fourier/fourier.html pronaćiobilje podataka koji će im biti od znatnekoristi pri prijamu spore telegrafije iolakšati razumijevanje ove zanimljive

Tablica 1.

Slika 1. - Jednostavno VF pojačalo za 136 kHz

Slika 2. - Nacrt tiskane pločice za VF pojačalo, pogled sa strane. Dimenzije pločice su 88 mm x 38 mm.

Slika 3. - Raspored dijelova na tiskanoj pločici VF pojačala

tehnike. Za tehnički manje “potkovane”amatere osobito je program na prvojadresi pogodan jer je većina pojmovaobjašnjena pomoću crteža i slika (bezmatematike), pa je tema koja se obra-đuje svima lako razumljiva.

Jednostavno VF pojačaloJednostavno visokofrekvencijsko po-

jačalo s bilo kojim MOS FET-om sdvostrukim zasunom, prikazano na sl. 1,dalo je u praksi vrlo dobre rezultate.Prijamnici na kojima se na i oko 136 kHznikada ne čuje ništa osim izuzetno sna-žnog fara s pozivnom oznakom DCF 39i još nekoliko jednako snažnih farova,dodatkom ovog pojačala “preporode”se, pa se pored DCF 39 pojave mnogi,znatno slabiji, farovi iz udaljenih zema-lja, ali i amaterski signali. Zavojnicetitrajnih krugova namotane su na lončas-tim jezgrama uzetim iz neispravnihkazetofona. Pojačanje je znatno jer sepojačanju koje se ostvaruje u MOS

FET-u (18 - 25 dB) pridodaje i dobitakostvarenu titrajnim krugovima zbogtransformacije niske (50 Ω) na visokuimpedanciju titrajnih krugova (od 35 kΩ -50 kΩ). Pokaže li se da je naponskopojačanje suviše veliko može se uključitiantenski oslabljivač na prijamniku ilidodati jednostavan oslabljivač u “tehniciikebane” na tiskanoj pločici.

KonvertorNerijetko će se znatno bolji prijam

postići pomoću jednostavnog konvertora(sl. 4.). 136 kHz miješanjem se preba-cuje na višu frekvenciju, obično od 3.5MHz do 5 MHz. Viša promjenjiva MFnije potrebna, a ni poželjna iz višerazloga. Jedan od njih je nešto lošijafrekvencijska stabilnost svih vrsta osci-latora na višim frekvencijama, pa tako ikristalnih, što pri radu s “normalnom”telegrafijom ili fonijom nije posebnobitno, ali pri radu s “veoma sporom”telegrafijom, nedovoljna frekvencijska


DV

stabilnost može u potpunosti onemo-gućiti održavanje veze. Htio bih zbogonih koji nemaju iskustva s QRSSnapomenuti da se posve normalnaQRSS veza, bez i najmanjega QRM-a,može održati čak i kada se frekvencijedviju stanica razlikuju samo 0.2 Hz štonameće potrebu za vrlo velikom fre-kvencijskom stabilnošću. Konvertor jenapravljen s minimumom materijala:upotrijebljeni su MOS FET-ovi s dvo-strukim zasunom i bilo koji Si bipolarnitranzistor male snage. Nije upotrijeblje-no VF pojačalo ispred mješača zato štonije bilo potrebno. Ukoliko bi se kodnekoga, zbog nedovoljne osjetljivostiprijamnog sustava, ukazala potreba zaVF pojačanjem, savjetujem da se prijeugradnje VF pojačala još jednom provjeriugođenost svih titrajnih krugova napločici i VF napon na G2 mješačkogMOS FET-a (oko 3.5 Vvv). Nije lošeprovjeriti i ispravnost upotrijebljenih dije-lova.

Ulazne sam zavojnice radi postizanjašto višeg Q faktora motao na lončastimtijelima iz starih telefonskih centrala.Dimenzije uporabljenih tijela su 14 x 8mm, a faktor Al je 160. Potreban brojzavoja lako se može izračunati iz neštopojednostavljene formule:

Primjer: Induktivnost zavojnica uulaznom pojasnom filtru je 2 mH, para-lelni kapacitet je oko 650 pF, a Al upo-trijebljenog tijela za namatanje je 160.Da bi se postigla potrebna induktivnostod 2 mH potrebno je namotati oko 115zavoja.

Slične sam rezultate, što se tiče kva-liteta prijama, dobio i kada sam sve

Slika 4. - Shema konvertora za 136 kHz

5030

f x C x Albroj zavoja = ; f u MHz, C u pF

Slika 5. - Nacrt tiskane pločice za konvertor, pogled sa strane. Dimenzije pločice su 93 mm x 47 mm.

Slika 6. - Raspored dijelova na tiskanoj pločici konvertora

zavojnice namotao na “standardnim”tijelima za motanje zavojnica promjera5 mm kakve smo često nalazili u ula-znim dijelovima nekadašnjih difuznihcijevnih prijamnika, pa ne postoji razlogza odustajanje od gradnje ako netkonema odgovarajuća lončasta tijela zanamatanje. Broj zavoja bit će znatnoveći, od 400 do 500 zavoja, a zavojnicutreba namotati “licnom” ili žicom pro-mjera 0.15 mm. Zbog većeg otpora žice

Q faktor zavojnice bit će nešto niži, alito se neće bitnije odraziti na kvalitetuprijama. Q faktor neopterećenih zavojni-ca ne bi smio biti manji od 40, što značida otpor žice zavojnica induktivnosti 2mH ne bi smio biti veći od 35 Ω na 136kHz. Zbog toga preporučam uporabulončastih jezgri za namatanje zavojnicajer se zbog znatno manjeg broja zavoja,a samim time i manjeg otpora, lakoostvaruje visoki Q faktor zavojnica.


DV

Treba obavezno rabiti tijela s malimjezgricama za točno namještanje potre-bne induktivnosti. Opseg promjenerezonantne frekvencije razmjerno jemali, oko +/- 5 % od srednje frekvenciješto je dovoljno ako je potreban brojzavoja točno proračunat.

Gušenje signala na 1. MF, pod uvje-tom da se ulazni signal prebacuje na3.5 MHz, a Q faktor titrajnih krugova uulaznom pojasnom filtru nije manji od50, iznosi oko 80 dB. U slučaju da serabi MF na kojoj za vrijeme prijamasignala na 136 kHz odašilje snažanodašiljač prijam signala na 136 kHzmože biti otežan. U tom će slučaju para-lelni titrajni krug spojen između ulaznogkonektora i spoja kondenzatora C1 i C2ugođen na 1. MF osigurati dodatnogušenje do 30 dB, što će u najvećembroju slučajeva biti dovoljno (sl. 8. i 9).Induktivnost zavojnice LP neka bude0.75 µH, a kapacitet paralelnog konde-nzatora CP oko 2400 pF ako se pro-mjenjiva MF nalazi negdje u 80-meta-rskom području. Sprežna zavojnicatitrajnog kruga C8/L 23 ima 1/10 brojazavoja zavojnice L 23. Zavojnice za136 kHz najbolje je “motati” kvalitetnom“licnastom žicom”. Ostale se zavojnice“motaju” punom izoliranom žicom.

Možda će se nekome činiti da bi upo-raba niskopropusnog filtra na ulazu bilajednako učinkovita, a izbjeglo bi se na-matanje i ugađanje jednoga pojasnogfiltra. S ovakvim mišljenjem ne bih semogao složiti. Iznimno snažne DV difu-zne stanice iz donjeg dijela difuznogopsega vrlo lako mogu stvoriti brojneintermodulacijske produkte u mješačukonvertora i mješačima baznog prija-mnika ne priguše li se njihovi signali udovoljnoj mjeri. Zato je neophodno ostva-riti dovoljnu selektivnost na ulazu konve-rtora da se smanji mogućnost stvaranjaintermodulacijskih produkata ili ukrštenemodulacije u stupnjevima iza ulaznogpojasnog filtra. Pokazalo se je da je širo-kopojasni ulaz razlog loše osjetljivosti ivisokog šuma, u početku vrlo popularnogi među zapadnoeuropskim amaterimafavoriziranog, Datongovoga konvertoraza prijam dugog vala. Drugi “previd”konstruktora toga konvertora uporaba jejeftinih IC poput NE602 na mjestu mje-šača.

Potencijalnim graditeljima preporu-čam da i iza mješača ugrade kvalitetankritično (ili još bolje potkritično) spregnutpojasni filtar ugođen na 1. međufrekve-nciju (kao što je prikazano na sl. 4.).Čini se da bi na tom mjestu bio dovoljani samo jedan titrajni krug jer je, na prvipogled, njegova glavna zadaća prila-gođenje visoke izlazne impedancijeMOS FET-a na nisku ulaznu impeda-nciju baznog prijamnika. Tako bi i bilo dase, npr. 144 MHz prebacuje na npr. 28MHz. Razlika između frekvencije na kojuse ugađa bazni prijamnik i frekvencije

kristalnog oscilatora u našem slučajuiznosi samo 135 kHz, pa se uslijed ne-dovoljne filtracije ulazni sklop baznogprijamnika lako može preopteretiti sna-žnim signalom iz “lokalnog oscilatora”što redovito dovodi do smanjene osje-tljivosti baznog prijamnika, stvaranjaintermodulacijskih produkata, recipro-čnog miješanja, itd. To je jedan od razlo-ga zašto nije poželjna viša MF, budući dase na višim frekvencijama teže postižezadovoljavajuće gušenje signala iz“lokalnog oscilatora” pomoću jednos-tavnoga pojasnog LC filtra.

Ne preporučam uporabu mješača tipaNE 602 i njegovih ekvivalenata zbogveoma loših osobina. Htio bih podsjetitida blizu 138 kHz odašilje “famozni”DCF 39 s vrlo snažnim signalom (poputlokalne stanice) pa S-metar nerijetkopokazuje i do 599 + 40 dB. ERP DCF 39je 50 kW, a zbog relativno male udalje-nosti nalazi se u Burgu pokraj Magde-burga i signal je u Hrvatskoj neobičnosnažan. U “susjedstvu” našeg opsega,na 153 kHz, emitiraju, pored nekolikodaljih i slabijih, i neke vrlo snažnedifuzne stanice: Radio Alger (2000 kW),Deutschlandfunk (500 kW) i RomaniaActualitata (1200 kW), a na 162 kHzodašilje vrlo snažna stanica FranceInter. Tako jake signale, unatoč priličnovelike selektivnosti pojasnog filtra ugo-đenog na 136 kHz (vidi sl. 7.), jednos-tavni mješači poput NE 602 ne obrađujudobro, osobito kada se rabi razmjernoučinkovita antena. Pri uporabi kvalitetnihFET-ova ili MOS FET-ova postojanjeintermodulacijskih produkata nije primi-jećeno. Budući da sam imao više neštostarijih MOS FET-ova s dvostrukim za-sunom tipa 40673, preostalih od nekihprijašnjih gradnji, uporabio sam ih. Po-kazali su se izvrsnima, ali će jednakodobro (vjerojatno i bolje) raditi i suvre-meniji MOS FET-ovi poput BF 981,BF 961 i sličnih tipova. Naravno, ovimenisu iscrpljeni svi tipovi mješača kojidolaze u obzir za primjenu u ovakvimsklopovima, ali sam zbog jednostavno-sti, dobrih osobina i niske cijene odlučiozadržati predloženu varijantu.

Ugradnjom kristalnoga ili kvalitetnogakeramičkog filtra između pojasnog filtraL22/L23 i antenske priključnice prekokoje se MF signal odvodi do baznogprijamnika znatno bi se povećalo guše-nje signala iz oscilatora (sl. 10.), ali ismanjila mogućnost nastajanja inter-modulacijskih produkata u nekom odulaznih stupnjeva “baznog prijamnika”.Nažalost, ovo rješenje smanjuje brojfrekvencija pogodnih za miješanje iposkupljuje gradnju. Podrazumijeva seda će prva međufrekvencija u tomslučaju biti određena frekvencijomkristalnoga ili keramičkoga filtra. Zbogmale širine ovog amaterskog opsega(2.1 kHz) odlično će poslužiti i poznatiXF9A ili nešto skuplji XF9B kristalni filtar.

Slika 7. - Propusna krivulja jednostavnogpojasnog filtra za 136 kHz

Slika 8. - Ostvareno gušenje signala na 1. MFs jednostavnim pojasnim filtrom

za 136 kHz i dodatnim filtromza gušenje ometajućih signala

Slika 9. - Filtar za gušenje ometajućih stanicana 1. MF.

Slika 10. - Spajanje kristalnoga ili keramičkogafiltra radi bolje filtracije i gušenja

snažnog signala iz kristalnogoscilatora


DV

Dobri se rezultati mogu postići iuporabom keramičkih ili kristalnih filtara iza niže KV frekvencije. Vrlo su pogodnikeramički filtri za 5.5 MHz i moguće ih jekupiti u bilo kojoj bolje opskrbljenojtrgovini elektroničkim materijalom, amože ih se pronaći i u starim TV prijam-nicima. Keramički se filtri najčešćeproizvode za 0.455, 4.5, 5.5, 6.0, 6.5 i10.7 MHz, ali i za mnoge druge frekve-ncije. Obično su ulazna i izlazna impe-dancija mnogih kristalnih filtara i nekihkeramičkih filtara oko 500 Ω, pa o tomevalja voditi računa pri motanju sprežnezavojnice na L 22.

Konvertor za prijam “vrlo spore”telegrafije

Konvertor za prijam “spore telegrafije”i PSK 31, vrste emisija koje se često irado rabe na 136 kHz, prikazan je naslici 14. Prepoznajemo VF pojačalo i je-dnostavan produktni detektor s bilo kojimMOS FET-om s dvostrukim zasunom.Izlaz iz konvertora oklopljenim se vodomvodi do mikrofonskog ulaza na zvučnojkartici računala. Zbog razmjerno visokihimpedancija nije preporučljivo rabiti tzv.mikrofonske oklopljene vodove duže od10 metara za vezu s računalom. Valjaimati na umu da je računalo veliki gene-rator ometajućih signala i udaljavanjeantene i uređaja od računala može bitnopoboljšati prijam na 136 kHz. Prijamsignala moguć je samo pomoću računa-la i odgovarajućeg programa za prijamQRSS ili PSK 31. Ovaj se konvertor raz-likuje od prethodnog po tome što izlaznefrekvencije padaju u NF područje, pabismo ga mogli nazvati i produktnimdetektorom.

Predviđeno je da izlazna frekvencijabude u području oko 15 kHz zbog štovećeg gušenja simetričnih frekvencija.Ovisno o kvaliteti titrajnih krugova upojasnim filtrima izlazna bi frekvencijamožda mogla biti i nešto niža, sve do 5kHz. Simetrične ili zrcalne frekvencije,kako ih neki nazivaju, u tom bi se sluča-ju nalazile u području 125 kHz - 127 kHzgdje nema osobito snažnih signala, pa bi

ih se možda i s 2 pojasna filtra mogloprigušiti u dovoljnoj mjeri da ne ometajuprijam na 136 kHz. Samo da napome-nem da između 123 kHz i 125.5 kHzgotovo da i nema signala, a i onih neko-liko signala koji su prisutni su priličnoslabi. Nižu frekvenciju treba odabrati iako zvučna kartica u računalu na frek-vencijama iznad 10 kHz ne radi najbolje,što mi se danas čini malo vjerojatnim.

Računalo nam služi kao ekstremnoselektivan i osjetljiv “bazni prijamnik”.Neki besplatni programi ne ostvarujuveliku selektivnost iznad 2.7 kHz jer supredviđeni za obradu samo NF signalaiz komunikacijskih prijamnika čija širinarijetko prelazi 2200 Hz. Kvalitetom imogućnostima izdvaja se Spectran i

njega preporučam za korištenje priuporabi ovog konvertora jer pri samplerate frekvenciji od 48 kHz omogućujerezoluciju od 0.18 Hz i na 24 kHz. Zbogpostizanja visoke ulazne selektivnostiugradio sam VF pojačalo ispred mješa-ča iako se zadovoljavajuća osjetljivostpostiže i bez njega. Ipak treba imati naumu da bi gušenje simetričnih frekve-ncija moglo biti nedovoljno pri uporabisamo jednoga pojasnoga filtra.

Zbog potrebne visoke frekvencijskestabilnosti i točnosti frekvencije za ovevrste rada u obzir dolazi samo stabilankristalni oscilator. Do stabilnog signalafrekvencije oko 120 kHz može se doćina razne načine. Netko možda u “furdi”ima kristal te ili slične frekvencije i do

Slika 14. - Shema konvertora za prijam QRSS i PSK 31

Slika 15. - Raspored dijelova na tiskanoj pločici konvertora

Slika 16. - Nacrt tiskane pločice za konvertor za prijam QRRS i PSK 31.Dimenzije pločice su 110 mm x 55 mm.


DV

potrebne frekvencije može se doći dije-ljenjem bilo koje više frekvencije, a netreba odbaciti ni miješanje frekvencijadvaju stabilnih kristalnih oscilatora.Treba izbjegavati uporabu LC oscilatorazbog nedovoljne frekvencijske stabilno-sti i točnosti. Frekvencija kristalnog osci-latora ne mora biti “okrugla” jer mnogiprogrami imaju mogućnost unošenjafrekvencije oscilatora (Freq. Offset), pase na skali za očitavanje frekvencijedobije stvarna prijamna frekvencija (takoda nije potrebno neprestano izračuna-vanje prijamne frekvencije).

Spectran ima mogućnost prijamagornjega ili donjega bočnog pojasa, aline treba koristiti mogućnost prijama nadonjem bočnom opsegu jer će sime-trične frekvencije tada padati u DVdifuzno područje gdje odašilje veći brojizuzetno snažnih odašiljača pa će ih bitivrlo teško dovoljno prigušiti. Na sheminije prikazan oscilator, pa će se svakisamograditelj morati, ovisno o mogućno-stima i znanju, “uhvatiti u koštac” s ovimne tako teškim problemom. Potreban VFnapon na G2 produktnoga detektora Q2je oko 3 Vvv.

Kada se za prijam s ovim konverto-rom rabi antena koja za normalan radzahtijeva dobro uzemljenje, kao npr.Windomova ili LW antena, konvertor iračunalo obavezno se spajaju prekorazdvojnog transformatora odnosa 1:1da se izbjegne stvaranje petlje prekouzemljenja (sl. 18.). Zbog razmjernovisoke frekvencije transformator bi semorao motati na jezgri koja ima malegubitke na frekvencijama između 10 kHz

Slika 17. - Signal mađarskog amatera HA6PC primljen s programom Spectran.Uočava se nedovoljna frekvencijska stabilnost odašiljača.Pri prijamu na sluh ni najmanja nestabilnost nije uočljiva.

i 20 kHz. Induktivnost primarne i seku-ndarne zavojnice ne mora biti veća od80 do 100 mH. Izvrsnim su se pokazalitransformatori iz starih telefonskih centr-ala. Kvalitetniji pobudni NF transforma-tori iz tranzistorskih prijamnika pokazalisu se također dovoljno dobrim rješenjem.

Jednostavan NF filtarNa slici 12. prikazana je shema je-

dnostavnog NF filtra. Za probu, ali i zafinalnu varijantu, može se primijenititehnika “ikebane”, što znači da se cijelisklop može napraviti bez tiskane plo-čice. Otpornici R2 i R9 u znatnoj mjeriutječu na frekvenciju i na Q faktor filtra,pa je najbolje na njihovo mjesto stavititrimerske otpornike od 2.2 kΩ i namje-štati ih dok se ne postigne najveće poja-čanje na odabranoj frekvenciji. Na slici13. može se vidjeti da propusna krivulja

pokazuje karakteristike natkritično spre-gnutih titrajnih krugova s propusnim ops-egom reda 35 Hz za -3dB. Ovo jepostignuto ugađanjem prvoga i drugogastupnja filtra na različite frekvencije zatošto se pokazalo da je maksimalna sele-ktivnost, kada su obadva stupnja ugođe-na na istu frekvenciju, suviše velika zanormalan rad, osobito pri radu sa starijimuređajima s PLL-om kod kojih je korak100 Hz, a RIT kontrola je obično suvišegruba za precizno namještanje frekve-ncije. Filtar se priključuje između kone-ktora za priključak vanjskog zvučnika(ili slušalica) “baznog” prijamnika i, pomogućnosti, slušalica s nešto višomimpedancijom da se izbjegne nepotrebnopreopterećivanje IC3.

Mogu se rabiti i niskoomske slušalicei u tom je slučaju poželjno u seriju saslušalicama spojiti otpornik od 100 Ω.

Slika 18. - Spoj računala s konvertorom prekorazdvojnoga transformatora

Slika 12. - Shema jednostavnog NF filtra

Slika 13. - Propusni opseg jednostavnoga NF filtra


DV

Ukoliko bi pri prijamu bržih telegrafskihsignala dolazilo do stapanja signalazbog suviše visokog Q faktora filtramorat će se kondenzatori od C1 do C4zamijeniti s kondenzatorima od oko 15nF. To će nešto smanjiti Q faktor filtra iomogućiti lakši prijam bržih CW signala.Preporučam uporabu keramičkih konde-nzatora s nultim temperaturnim koefi-cijentom (oznaka NPO ili crna točka natijelu kondenzatora). U protivnom će sepri većim kolebanjima temperature zna-tnije mijenjati i srednja frekvencija filtra,što može biti dosta nezgodno. Svi kon-denzatori od C1 do C4 moraju biti istogtipa i istog temperaturnog koeficijenta.

Sve sklopove, osim NF filtra, prepo-ručljivo je ugraditi u metalnu kutiju. Nashemama su, pored zavojnica, navede-ne i potrebne induktivnosti svake zavo-jnice što je znatno korisniji podatak negonavođenje broja zavoja. Osobine tijelaza namatanje mogu se od amatera doamatera znatno razlikovati, pa neradodajem podatke tipa “broj zavoja zavo-jnice L1 je x zavoja” i slično. “Diper”,mjerila induktivnosti, kapacitivnosti,frekvencije, Q faktora, itd. morali bipostati sastavni dijelovi svake ozbiljnijesamograditeljske radionice.

UgađanjeKao izvor signala za ugađanje titra-

jnih krugova na 136 kHz najbolje je rabitipouzdani signalni generator odgovara-juće impedancije. Jedino u slučaju kadaodgovarajući signalni generator nije dos-tupan za ugađanje se mogu koristiti idovoljno snažni i stabilni signali sopsega. U tom se slučaju antena prekokondenzatora od 33 pF-100 pF spaja naG1 MOS FET-a, a ugađa(ju) se titrajnikrug(ovi) u krugu drain elektrode. Potomse antena preko istog kondenzatorapriključuje na “vrući kraj” antenske zavo-jnice pa se na najbolji prijam ugađazavojnica na koju je prethodno bila spo-jena antena. Nakon toga se antena (bezkondenzatora) spaja na antenski kone-ktor i sve se zavojnice još jednom ugodena najveći otklon S-metra prijamnika.

Ugađanje nije teško i svatko tko je dosada napravio i ugodio bar nekoliko KVprijamika ili konvertora za prijam nekogod KV amaterskih opsega s lakoćom ćeugoditi i ove uređaje. Ipak, ovakvo seugađanje ne preporučuje, osobito nemanje iskusnim konstruktorima, pa trebauvijek, ako postoji mogućnost, za ugađa-nje koristiti signalni generator. VF naponna G2 mješačkog tranzistora (sl. 4. i sl.14.) neka bude između 3 do 4 Vvv (vrh -vrh). Ukoliko se ta vrijednost ne možepostići, otpor otpornika R7 u oscilatorutreba mijenjati sve dok se ne postignepotreban napon. Da bi se samograditeljilakše snašli pri ugađanju sagrađenoguređaja u tablici 2. navedene su frekven-cije na koje je potrebno ugoditi pojedinetitrajne krugove.

Ukoliko bi snažan signal na 1. MFsmetao pri prijamu signala na 136 kHzmože se uključiti filtar za gušenje ometa-jućeg signala prema sl. 9. Induktivnostzavojnice LP namješta se sve dok signalometajuće stanice potpuno ne nestaneili se ne smanji na prihvatljivu razinu. I zaovo ugađanje najbolje je rabiti pouzdanisignalni generator, a u nuždi za uga-đanje može poslužiti i ometajući signal.Pri radu s konvertorom, unatoč velikomgušenju u pojasnom filtru nerijetko se na1. MF mogu čuti snažni signali koje nijemoguće ukloniti nikakvim sredstvima. Toje pouzdani znak da KV signali u prija-mnik ulaze preko napona napajanja.Niskopropusni filtar u krugu mrežnog na-pona otklonit će i tu smetnju.

Istosmjerni napon između D elektro-de Q2 na sl. 14. i “mase” neka ne budeviši od 9 V niti niži od 5 V. Potreban senapon u slučaju potrebe namješta pro-mjenom otpora otpornika R5.

Ugađanje VF sklopova opisanih ure-đaja nije teško i ako netko ne bi mogaougoditi sagrađeni uređaj može mi namoju e-mail adresu ([email protected]) poslati opis problema i ja ću murado odgovoriti.

Ugađanje NF filtra (sl. 12.) također jeveoma jednostavno. Na ulaznu utičnicudovodi se signal iz NF generatoraizlaznog napona 400 mV - 800 mV. Naizlaznu utičnicu spaja se bilo kakav NFmilivoltmetar ili obične slušalice impe-dancije više od 100 Ω. Frekvencija NFgeneratora namješta se na oko 600 Hz(ili prema želji graditelja). Umjesto R2 iR9 treba privremeno zalemiti trimerskeotpornike otpora do 2 kΩ. Namještanjemotpora trimerskih otpornika mora se namilivoltmetru dobiti najveći otklon.Potom se frekvencija NF generatoranamješta na 20-ak Hz višu (ili nižu)frekvenciju i namještanjem trimerskogotpornika koji je zalemljen na mjesto R9postiže se najveći otklon na NF milivolt-metru. Nakon toga trimerski se otpornicimogu zamijeniti standardnim otpornici-ma. Ugađanje se može izvesti i sluša-njem signala pomoću slušalica, ali se,zbog logaritamske karakteristike uha, nepreporučuje.

Nekoliko napomenaKada se dovrši bilo koja samogradnja

prva je želja svakoga samograditelja danakon uloženog truda (i novca) nešto iposluša (ili pogleda) na opsegu. Budući

da odgovarajuća antena najvjerojatnijejoš nije podignuta i pravilno ugođenaobično se pokušava s provizornomantenom (obično se za to koristi dipolnaantena za 80 metara). To nije dobrorješenje. Antena obavezno mora bitiugođena. U protivnom će uslijediti razo-čaranje jer, osim atmosferskoga šuma išuma kojeg proizvodi čovjek, malo štoće se, mislim tu na amaterske stanice,čuti.

Kako ugoditi antenu? Veoma jedno-stavno. Za prve pokuse odlično možeposlužiti feritni štapić sa zavojnicom zaDV iz starih AM tranzistorskih prijamni-ka. U nedostatku takve zavojnice možese na feritni štapić promjera 8 - 10 mm,dužine 8 - 12 cm namotati u dva slojaukupno: 200 - 350 namotaja žicom pro-mjera 0.2 mm. Najbolje je na samomkonektoru oplet i unutarnji vod antens-koga koaksijalnog voda kratko spojiti, nataj spoj priključiti jedan kraj zavojnice, adrugi kraj zavojnice spojiti u antenskupriključnicu VF pojačala ili konvertora.Pri uvlačenju ili izvlačenju feritnog šta-pića iz zavojnice promjena u snazi šumavrlo je izražena. Za prijam može poslužitii UKV antena ako je dobro izolirana odnoseće konstrukcije. Kućište prijamnikamora biti spojeno s dobrim uzemljenjem.Amateri koji rade s antenama tipa LWili obrnuto L prilagodnu zavojnicu sta-vljaju na mjestu spoja unutarnjeg vodakoaksijala i antenske žice, naravno, akoza napajanje tih antena koriste oklopljenivod.

Antena je pravilno ugođena kada ješum iz zvučnika prijamnika najjači ilikada se na S metru postigne najvećiotklon pri prijamu nekog od farova ublizini 135 kHz. Pri kratkom spajanjuzavojnice šum ili otklon na S-metru priprijamu fara, primjetno opadnu. Još ćese bolji rezultati postići primjenomjednostavnoga antenskog prilagođivača(sl. 11.). Razlika u prijamu, čak i s ovakojednostavnim prilagođivačem, u odnosuna prijam bez ikakvog prilagođivača

oznaka zavojnice sklop u kojemu se slika na shemi ugađa se na nalaze titrajni krugovi

1 L10, L11, L12 136 kHz VF pojačalo4 L22, L23 MF konvertor4 L20, L21 136 kHz konvertor9 LP MF konvertor

14 L10, L11, L12, L13 136 kHz konvertor za prijam spore telegrafije

Tablica 2.

Slika 11. - Jednostavan antenski prilagođivač


DV

zamjetna je, osobito pri prijamu slabijihamaterskih stanica.

Pri postavljanju antene, makar iprivremene, jer o antenama za 136 kHzbit će govora u jednom od idućih nasta-vaka, ako to mikrolokacija dozvoljava,treba birati mjesta što udaljenija odvodova električne mreže. Radi smanje-nja prijenosa smetnji iz električne mrežebilo bi dobro prijamnik ili konvertor napa-jati iz baterija ili akumulatora. Svjedocismo sve većeg zagađenja električnemreže signalima različitih podrijetla, pre-vladavaju smetnje od strojeva i raznihimpulsnih sklopova. Na KV-u, gdje susignali u pravilu znatno snažniji nego na136 kHz, ove se smetnje toliko ne zam-jećuju, dok na 136 kHz prijam slabijihamaterskih signala zbog lošeg položaja,osobito vertikalno polarizirane antenemože biti potpuno onemogućen.

Mnoge će vjerojatno zanimati što samdo sada čuo na 136 kHz. Do sada samna CW-u slušao amatere iz I, OE, HA,OM, OK, S5, DL, YU, T9 i OH. Prvastanica koju ćete čuti bit će vjerojatnoOM2TW koji s 400 W izlazne snage, anajavio je i skoro puštanje u rad novogodašiljača od 1000 W, dolazi do S7.Samo da naglasim da se od tih 400 ili1000 W zbog niske učinkovitosti antenene izrači više od 1 W, unatoč tome štoova stanica ima odličan antenski sustav.Aktivan je i često se može čuti s neo-bično snažnim signalom, ponekad i do599 + 10 dB, YU7AR. Do sada nisamčuo nikoga iz 9A. Najviše stanica imasubotom i nedjeljom, osobito u ranimjutarnjim satima kada je šum najniži. Akou početku ne čujete nikoga na normalnojtelegrafiji to ne znači da je opseg pust ibez ikakve radioamaterske aktivnosti.

Na QRSS-u sam “gledao” dostazemalja i čitljivost je u pravilu znatnobolja nego na normalnoj telegrafiji.Vjerojatno ćete prvo vidjeti izuzetnosnažne signale RN6BN-a, a često je sprilično snažnim signalima na opseguprisutan i HA6PC. Stalni “gost” na QRSSje i S52AB s odličnim signalom. Za pri-jam “normalne telegrafije” koristim veo-ma selektivan RX nastao u samogradnjiuz dodatak opisanog NF filtra, dok zaprijam “spore telegrafije” rabim Win-dowse XP, program Spectran i opisanikonvertor za prijam “spore telegrafije”.

Iako razlika u snazi signala izmeđudana i noći nije tako izražena kao na npr.160 m, ili na difuznom srednjevalnompodručju, ipak postoji zamjetnopoboljšanje prijama po noći. Zanimljivoje da se pri prijamu veoma dalekih faro-va iz VK, PY i JA između 130 i 140 kHzopažaju vrlo izraženi maksimumi (i do +30 dB), obično prije izlaska ili zalaskaSunca (ali nije pravilo), koji ponekadmogu trajati svega 5 - 10 minuta.

Pri održavanju veza “sporom telegra-fijom” veza je prilično “ogoljena”, neštopoput ZMZ veza. Ne daje se uobičajena

ocjena čitljivosti već se čujnost ocjenjujeslovima.

O = savršena čitljivostM = može se čitatiT = uočava se prisutnost signala

Zanimljivo je da se na signalu DBF 39na 139.100 kHz ponekad javlja lukse-mburški efekt što može stvarati dostasmetnji pri prijamu amaterskih signala.Luksemburški efekt podsjeća na križanumodulaciju, ali se od nje razlikuje potome što križana modulacija nastaje uprijamniku, dok luksemburški efekt nas-taje izvan prijamnika. Kada snažanodašiljač u blizini drugog, slabijegodašiljača, modificira propagacijskekarakteristike jonosfere dolazi do prije-nosa modulacije na slabiji nemoduliranisignal. Jednostavnije rečeno, luksembu-rški efekt je jonosferska ukrštena modu-lacija. Ovo sam spomenuo samo zatoda ako ponekad čujete AM na opsegune krivite odmah prijamnik ili konvertori svoju “lošu samograditeljsku sreću”, štoopet ne znači da križana modulacija nemože nastajati i u nekom od ulaznihsklopova prijamnika, osobito ako je VFpojačanje suviše veliko. Moguće je skvalitetnim prijamnikom i bez posebnihantena u području od 130 do 140 kHzprimiti više od 20 različitih farova (mnogiod njih su i s drugih kontinenata).

Nekoliko riječi o besplatnimprogramima za prijam QRSS iPSK31

Jedan od boljih i popularnijih bespla-tnih programa za prijam “spore telegra-fije” je Spectrum Lab, proizvod tvrtkeSpectrum Laboratory, a može se lakopronaći na mnogim Internet stranicama.To nije program za početnike jer je zaispravno namještanje brojnih opcijapotrebno poznavanje FFT-a. Autor jepoznati njemački amater DL4YHF. Trebanapomenuti da ovaj program nemaugrađenu opciju za odašiljanje, većsamo za prijam signala, nešto poputQRSS viewera. Po nekima najboljiprogram za prijam QRSS je Argo kojilako možete “skinuti” na adresiwww.weaksignals.com. Samo da napo-menem da je i veza ZL - VE ostvarenauporabom upravo ovoga programa. Jaga također zbog izvrsnih osobina prepo-ručujem svakome tko je zainteresiran zaozbiljan DX rad na 136 kHz. Na adresihttp://www.qsl.net/padan/spectran.htmlmože se “skinuti” Spectran, po menijedan od boljih NF analizatora, izuzme-mo li neke shareware ili komercijalneprograme.

Na adresi http://www.dxzone.com/catalog/Software/Spectrum_analyzers/pronaći ćete mnoštvo sličnih freeware inekoliko shareware programa. Popula-rna vrsta rada na 136 kHz je i PSK 31,a na adresi http://www.dxzone.com/catalog/Software/PSK31/ možete naći

mnoštvo besplatnih i dobrih programaza rad za ovu vrstu emisije. Na adresihttp://www.digipan.net može se lako“skinuti” odličan istoimeni besplatniprogram za rad s PSK 31. Obaveznotreba posjetiti i stranicu DL9QJ na adresihttp://www.muenster.de/~welp/sb.htmgdje ćete pronaći velik broj programa(packet, SSTV, RTTY, DSP, Hell, CW,itd.) sa zvučnom karticom.

“Skinuo” sam i ispitao velik broj raznihprograma za QRSS i neke digitalnevrste rada i svi su programi, uglavnom,zadovoljili. Međutim, htio bih upozoritina opasnost od spybotova i trojana, jersam u nekoliko besplatnih programapronašao spomenute “napasti”. Moždaočekujemo da radioamateri, jer autorivećine tih programa su aktivni radioa-materi, neće kolegama s opsega pod-metnuti takvo što, ali se ipak događa.Nerijetko se programi ne “skidaju” sautorove stranice nego sa stranica ljudikoji nemaju puno veze s radioamateri-zmom. Zato svaki program treba prijeinstaliranja obavezno provjeriti pouzda-nim antivirusnim programom. Vjerujemda velika većina korisnika Interneta toi čini, ali nije naodmet upozoriti jošjednom.

Spectrum Lab, Spectran, Argo iDigipan ne zahtijevaju nikakav modemveć se signal dovodi na LINE utičnicuna zvučnoj kartici ili na mikrofonski ulazako je signal iz prijamnika nedovoljan.Zbog mogućeg stvaranja petlje prekouzemljenja nije dobro da “šasije” prija-mnika i računala budu izravno spojenepreko opleta koaksijalnog voda. Svisignali lako postanu modulirani s 50ili 100 Hz što stvara dojam o velikombroju signala na opsegu razmaknutih50 ili 100 Hz. Znatno je bolje i sigurnijeprijamnik s računalom spojiti prekorazdvojnog transformatora u odnosutransformacije 1:1 do 1:2 (sl. 18.). Zanuždu, jer radi se o frekvencijama donajviše 2.5 kHz, može poslužiti i mini-jaturni transformator iz “mrežnog ada-ptera” za napajanje manjih trošila. Naizlazu većine “mrežnih adaptera” običnodobivamo od 3 do 15 V i oko 300 mAistosmjerne struje.

Budući da se sekundarna zavojnica(tj. ona na kojoj se dobije 12 V ili 6 Vizmjeničnog napona) spaja na zvučničkuutičnicu prijamnika trebalo bi obaveznoizmeđu primarne zavojnice (one koja senormalno spaja na 220 V) i utičnice nazvučnoj kartici ugraditi jednostavanotporni oslabljivač koji će mogući suviševisoki napon smanjiti da se izbjegneoštećenje zvučne kartice. Naime, većinaKV prijamnika ima prilično snažna NFpojačala i vršni napon na sekundarnojzavojnici, zbog odnosa transformacije1:12 i više, lako može dostignuti i preko100 V što može biti kobno za zvučnukarticu.

Do sada nije izvršena nikakva formal-na podjela 2.2 km opsega, ali amaterisu prihvatili neslužbenu podjelu na slije-deće segmente:


KV

9A TOPBAND lista (rađene zemlje, bez “ugašenih” zemalja)Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno9A7W 152 250 307 276 327 305 328 287 310 25429A2EU 136 247 295 268 318 296 312 275 301 24489A5CY 160 211 288 241 317 292 310 282 279 23809A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 20349A2NO 90 151 255 229 298 254 293 183 263 20169A1CAL 63 183 233 169 320 221 309 202 291 19919A2F 0 165 234 166 301 260 283 224 283 19169A3JB 86 147 208 183 287 217 288 208 256 18809A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 15819A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 15159A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 12949A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 10079A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 9719A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 9729A3MN 0 21 55 0 222 0 251 0 224 7739A2GA 0 41 43 0 69 0 52 0 144 349Ova lista bit će povremeno objavljivana u časopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: [email protected]

Poz. oznaka MIX CW SSB9A7V 335 325 3339A4A 335 3349A7C 335 276 3329A1HDE 3359A2OM 3359A2YM 3359A9A 3359A2EU 334 325 3309A8A 334 292 2979A7W 333 330 3329A2NA 333 327 3229A1CAL 3339A1CCB 3319A2YC 3309A3KR 330 251 3219A2RD 3299A1CKH 3289A2F 3289A2TN 327 316 2089A2NO 325 313 3049A5CY 327 313 3149A3JB 315 274 3019A3MN 3109A1HBC 2649A6AA 254 170 2139A5MT 201 156 1569A2GA 122 27 121

9A DXCC lista(samo potvrđene zemlje, bez “ugašenih” zemalja)

135.7 - 136.0 kHz - testiranje uređaja i “prozor” za slušanje prekooceanskih stanica;135.9 - 135.98 kHz - “prozor” za prekooceanske emisije “vrlo spore telegrafije” iz Europe u pravcu Sjeverne Amerike;136.0 - 137.4 kHz - obična telegrafija (CW)135.980 - 136.050 kHz - prekooceanski “prozor” za veze između europskih i američkih stanica;137.4 - 137.6 kHz - digitalne komunikacije (PSK, Hell, Wolf, itd.);137.6 - 137.8 kHz - “spora telegrafija” (QRSS)137.7 - 137.800 kHz - “prozor” za prekooceanske veze za emisije iz Sjeverne Amerike u pravcu Europe.


UKV

9A UKV rang lista - 50 MHzR.b. Poz. znak LOC BRP DXCC TR AU ES MS F2 TEP Prijava

1. 9A8A JN86 935 194 694 1676 8968 1454 17979 12985 08/20042. 9A1CCY JN85 820 160 - - - - 15500 - 03/20043. 9A1Z JN86 756 172 - - - - 18145 - 05/20044. 9A4K JN86 739 165 - 1727 8207 - 15501 12990 04/20045. 9A7W JN85 662 150 - - - - 15490 - 10/20046. 9A1CAL JN86 572 149 - - - - 14631 12990 04/20047. 9A2F JN86 556 147 - - - - 14583 - 04/20048. 9A2YC JN75 539 139 - - 1981 - 14667 8176 03/20049. 9A2SB JN95 515 115 - - - - 14560 - 01/2004

10. 9A2OM JN95 455 109 598 - - - 14455 - 03/200411. 9A1CCB JN85 428 114 - - - - 14596 - 10/200412. 9A3TN JN85 354 101 - - - - 14543 - 04/200413. 9A3KR JN75 289 105 - - 1933 - 14697 8224 03/200414. 9A2EU JN75 260 95 - - - - 14587 - 10/200415. 9A7V JN86 256 67 - - - - 10334 - 09/199816. 9A2YD JN74 255 58 - - - - 10072 - 09/199817. 9A6R JN83 249 58 - - - - - - 02/199518. 9A3JI JN86 235 60 - - - - 10350 - 10/199819. 9A1EZA JN86 231 56 - - - - 14583 - 08/199920. 9A4EW JN95 211 55 572 - 2493 1926 12362 8402 04/200421. 9A5CY JN85 177 59 - - - - - - 10/2004

9A UKV rang lista

R.b. Poz. znak LOC BRP (EME) DXCC TR AU ES MS FAI EME Prijava1. 9A1CCY JN85 522 (63) 71 1396 1880 2282 2187 1854 11886 03/20042. 9A1EZA JN86 486 (34) 53 - - - - - - 07/19983. 9A1CCB JN85 428 64 1290 1408 3550 2227 1585 - 10/20044. 9A3AT JN75 421 (86) 67 - - - - - - 02/19955. 9A2SB JN95 402 62 1215 1815 2840 1955 1751 9532 01/20046. 9A2RD JN65 341 59 1493 1782 2295 1927 1561 - 04/20047. 9A4FW JN95 323 (21) 58 1196 1733 2408 2301 1688 14751 04/20048. 9A2KK JN85 312 53 - - - - - - 12/20039. 9A1KDE JN95 304 45 - - - - - - 02/1995

10. 9A2YC JN75 284 53 1166 - 2438 - 1227 - 02/200411. 9A4EW JN95 281 (3) 53 1075 1870 2293 2026 1692 - 01/200412. 9A2DG JN95 271 (3) 51 - - - - - - 02/199513. 9A2DI JN95 261 47 - - - - - - 02/199514. 9A1CHI JN95 260 47 1182 1768 2243 2176 1485 - 01/200415. 9A2TE JN85 223 37 - - - - - - 02/199516. 9A4VM JN85 215 41 812 1503 2239 2118 1515 - 02/200417. 9A1CRJ JN95 207 47 - - - - - - 02/199518. 9A2OM JN95 185 41 1341 - 2706 - - - 04/200419. 9A3ZK JN75 122 21 839 - 1794 - 1164 - 03/200420. 9A3KR JN75 31 15 973 - 1693 - - - 03/200421. 9A2GA JN75 22 7 589 - - - - - 07/2004

9A UKV rang lista - 144 MHz

9A UKV rang lista - 432 MHzR.b. Poz. znak LOC BRP DXCC TR AU MS EME Prijava

1. 9A2SB JN95 82 17 1415 1821 - - 01/20042. 9A1AAX JN65 68 18 1397 - - - 04/20043. 9A1CCY JN85 65 14 884 - - - 03/20044. 9A3AT JN75 64 16 - - - - 02/19955. 9A1KDE JN95 57 13 - - - - 02/19956. 9A2KK JN85 54 14 - - - - 01/20047. 9A2DG JN95 52 15 - - - - 02/19958. 9A1CDD JN75 48 12 - - - - 01/20049. 9A2DI JN95 45 12 - - - - 02/1995

10. 9A2EY JN75 41 12 - - - - 02/199511. 9A1EZA JN86 41 9 - - - - 02/199512. 9A1BIJ JN75 39 12 - - - - 02/199513. 9A1CBE JN86 34 13 - - - - 02/199514. 9A1CDS JN95 33 12 - - - - 02/199515. 9A1CCB JN85 32 6 - - - - 02/199516. 9A4VM JN85 23 7 577 - - - 02/2004


UKV

OŽUJAK (od 2001. god. - PHK, do 2000. god. - 1. per. HMM,Požega UKV contest)

Freq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.144 MHz VO 9A5Y JN85OO 177 265 1999.144 MHz JO 9A2RD JN65VG 137 844 2003.144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 26 605 1997.145 MHz FM 9A7IEX/p JN75RS 15 122 2002.432 MHz VO 9A3B JN95FQ 16 939 1995.432 MHz JO 9A2SB JN95GM 15 619 1994.1.3 GHz VO 9A1B JN85OV 1146 2002.1.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 3130 1995.2.3 GHz JO 9A3AQ JN75WS 88 2002.

TRAVANJ (do 2000. godine samo 2. period Maratona)Freq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.144 MHz VO 9A5Y JN85OO 70 158 1995.144 MHz JO 9A2AE JN86HF 76 709 1995.144 MHz YL 9A6IBU JN85BW 17 039 1998.144 MHz VO - FM 9A1AYZ JN75XT 14 094 1998.144 MHz JO - FM 9A2RP JN85IL 22 379 1998.

SVIBANJ (Libertas VHF Open, do 2000. god. - Zagrebačko UKVnatjecanje)

Freq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.50 MHz VO 9A5Y JN85OO 23 852 1999.50 MHz JO 9A8A JN86EH 133 652 2000.144 MHz VO 9A5Y JN85OO 178 547 1995.144 MHz JO 9A2AE JN86HF 183 286 2000.144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 9774 1999.144 MHz VO - FM 9A1FAB JN95HN 11 333 1999.144 MHz JO - FM 9A7GJV JN85FV 15 015 1999.432 MHz VO 9A7A JN86BE 43 243 1998.432 MHz JO 9A2SB JN95GM 31 876 1998.1.3 GHz VO 9A7A JN86BE 10 738 1999.1.3 GHz JO 9A6A JN83GD 10 596 1999.2.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 1211 1998.5.7 GHz JO 9A3AQ JN75XV 15 1993.10 GHz JO 9A2RK JN75XV 2836 2000.

IARU I. region 50 MHz ContestFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.50 MHz VO 9A5Y JN85PO 819 851 2002.50 MHz JO 9A6A JN83GD 600 656 2000.

LIPANJ (ranije - 4. per. HMM, LZ UKV Contest)Freq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.144 MHz VO 9A2KK JN74RK 120 111 1993.144 MHz JO 9A2WV JN74LT 139 894 1994.144 MHz YL 9A7JKL JN85FV 17 792 1999.144 MHz VO - FM 9A0V JN95MI 12 366 1999.144 MHz JO - FM 9A7GJV JN85FV 18 389 1999.432 MHz VO 9A1CAL JN86EL 16 717 1998.432 MHz JO 9A2SB JN95GM 11 617 1998.1.3 GHz VO 9A7D JN95CI 2 532 1998.1.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 4 194 1998.2.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 219 1998.

ALPE ADRIA UHF/SHF CONTESTFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.432 MHz A 9A2AE JN86BE 39 525 1998.1.3 GHz B 9A5Y JN85OO 8543 1998.2.3 GHz C1 9A2SB JN95GM 1975 1999.5.7 GHz C2 9A3AQ JN75XV 3510 1999.10 GHz D 9A2RK JN75XV 706 1999.

9A3AQ JN75XV 706 1999.

HRVATSKI LJETNI KUPFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.50 MHz VO 9A5Y JN85PO 619 382 2001.50 MHz JO 9A5RR JN83KR 603 220 2001.144 MHz VO 9A3PA JN85EG 277 476 2002.144 MHz JO 9A9R/p JN74LT 175 959 1996.144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 34 302 2000.144 MHz VO - FM 9A770N JN95BL 9975 1999.144 MHz JO - FM 9A2UI JN95FQ 46 054 2003.432 MHz VO 9A5Y/p JN86BE 237 015 2003.432 MHz JO 9A2VR JN95FQ 42 879 2001.1.3 GHz VO 9A5Y/p JN85EG 202 810 2003.1.3 GHz JO 9A3AQ JN75CG 23 020 2003.2.3 GHz VO 9A5Y/p JN85EG 20 360 2003.2.3 GHz JO 9A3AQ JN75CG 13 600 2003.5.7 GHz JO 9A2RK JN75XV 1 151 1998.10 GHz VO 9A5Y/p JN85EG 57 840 2003.10 GHz JO 9A2RK JN75XV 31 890 2003.GEN.PL. VO 9A5Y/p JN85EG 782 029 2003.GEN.PL. JO 9A2VR JN95FQ 332 276 2001.

PRIJELAZNI TROFEJ - GENERALNI POBJEDNIK 2003.9A5Y - JN85OO - Radioklub “Jan Hus” iz Daruvara

782 029 bodova

ALPE ADRIA VHF CONTESTFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.144 MHz A 9A2AE JN86HF 161 130 1998.144 MHz B 9A2KK JN85OV 61 927 1999.144 MHz C 9A5A JN74LT 133 446 2001.144 MHz D 9A2U JN74LT 64 331 1998.

IARU I. region VHF CONTESTFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.144 MHz VO 9A5Y JN85RO 283 953 1999.144 MHz JO 9A3PA JN85EG 205 637 1999.144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 49 101 2000.144 MHz VO - FM 9A1DAB JN95BL 6805 1998.144 MHz JO - FM 9A7GJV JN85FV 18 640 1999.

IARU I. region UHF/SHF CONTESTFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.432 MHz VO 9A2L JN86HF 73 689 1998.432 MHz JO 9A2AE JN86HF 57 128 2000.1.3 GHz VO 9A5Y/p JN85RO 21 621 1999.1.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 12 623 1995.2.3 GHz JO 9A2RK JN75VU 3013 1997.2.3 GHz VO 9A7S JN85EG 935 2002.5.7 GHz JO 9A2RK JN75XV 1756 1999.10 GHz JO 9A2RK JN75XV 1997 1999.10 GHz VO 9A7S JN85EG 1115 2002.

9A CW VHF CONTEST - MARCONI MEMORIALFreq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God.144 MHz VO 9A5Y JN85OO 144 097 1998.144 MHz JO 9A3PA JN85EG 146 426 2001.

9A ACTIVITY CONTESTFreq Ktg P. oznaka Rezultat God.144 MHz VO 9A3B 319 808 2001.144 MHz JO 9A5KK 320 871 2002.144 MHz YL 9A6PBT 143 339 2003.145 MHz FM 9A7IEX 113 707 2001. Podaci su aktualizirani zaključno s 2003. godinom.

HRS UKV menadžerŽeljko Dražić-Karalić, 9A4FW

REKORDI 9A POSTAJA U VHF/UHF/SHF NATJECANJIMA


UKV

Kalendar UKV natjecanja za 2005. godinunadnevak UTC natjecanje opseg

SIJEČANJ 16. 1. 0700-1200 9A Activity Contest - 1. period 144 MHz

VELJAČA 20. 2. 0700-1200 9A Activity Contest - 2. period 144 MHz20. 2. 0700-1200 Bljesak 2005. 144 MHz

OŽUJAK 5 - 6. 3. 1400-1400 Proljetni HRS-ov kup 2005. 144 i viši20. 3. 0700-1200 9A Activity Contest - 3. period 144 MHz20. 3. 0700-1200 Požega 2005. 144 MHz

TRAVANJ 2 - 3. 4. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 1. period 144 MHz17. 4. 0700-1200 9A Activity Contest - 4. period 144 MHz

SVIBANJ 7 - 8. 5. 1400-1400 9A VHF/UHF/SHF contest 50, 144 i viši7 - 8. 5. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 2. period 144 MHz

22. 5. 0700-1200 9A Activity Contest - 5. period 144 MHz22. 5. 0700-1200 Pokuplje 2005. 144 MHz

LIPANJ 4 - 5. 6. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 3. period 144 MHz18 - 19. 6. 1400-1400 IARU I. region 6 m Contest 50 MHz

19. 6. 0700-1500 Alpe Adria UHF/SHF Contest 432 i viši19. 6. 0700-1200 9A Activity Contest - 6. period 144 MHz19. 6. 0700-1200 Antunovo 2005. 144 MHz

SRPANJ 2 - 3. 7. 1400-1400 Hrvatski ljetni kup 2005. 50, 144 i viši2 - 3. 7. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 4. period 144 MHz

17. 7. 0700-1200 9A Activity Contest - 7. period 144 MHz17. 7. 0700-1200 Pregrada 2005. 144 MHz

KOLOVOZ 6 - 7. 8. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 5. period 144 MHz7. 8. 0700-1500 Alpe Adria VHF Contest 144 MHz

21. 8. 0700-1200 9A Activity Contest - 8. period 144 MHz21. 8. 0700-1200 Lipik 2005. 144 MHz

RUJAN 3 - 4. 9. 1400-1400 IARU I. region VHF Contest 144 MHz3 - 4. 9. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 6. period 144 MHz

18. 9. 0700-1200 9A Activity Contest - 9. period 144 MHz18. 9. 0700-1200 Voloderske jeseni 2005. 144 MHz

LISTOPAD 1 - 2. 10. 1400-1400 IARU I. region UHF/SHF Contest 432 i viši16. 10. 0700-1200 9A Activity Contest - 10. period 144 MHz16. 10. 0700-1200 Ruka prijateljstva 2005. 144 MHz

STUDENI 5 - 6. 11. 1400-1400 9A CW VHF Contest 144 MHz5 - 6. 11. 1400-1400 Marconi Memorial VHF CW Contest 144 MHz

19 - 20. 11. 1400-1400 Marconi Memorial 6 m CW Contest 50 MHz20. 11. 0700-1200 9A Activity Contest - 11. period 144 MHz20. 11. 0700-1200 Koprivnica 2005. 144 MHz

Kalendar natjecanja u 2005. godini nam donosi dva novanatjecanja u sklopu 9A Activity Contesta. U drugom je periodunovost natjecanje Bljesak 2005., dok je u devetom periodunovo natjecanje - Voloderske jeseni 2005. Bitna promjena ukalendaru za 2005. godinu je pomicanje svih perioda activitykontesta s treće nedjelje u mjesecu na treću nedjelju punogvikenda u mjesecu.

HRS preuzima organizaciju svibanjskog kontesta pa je nje-gov novi naziv - 9A VHF/UHF/SHF contest.

Budući da HRS prvi puta nakon 7 godina bilježi porastčlanstva, nadam se da će i aktivnost 9A postaja u UKV natje-canjima biti veća. Naravno, ne zaboravite poslati vašednevnike nakon natjecanja bez obzira na broj veza.

Do slušanja u UKV natjecanjima 2005. godine!

Željko Dražić-Karalić, 9A4FWHRS-ov UKV menadžer


UKV

A1 - 50 MHz - jedan op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A8A 47 566 782. 9A2EY 6 521 25

A2 - 50 MHz - više op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A5Y 89 416 1122. 9A4D 50 272 783. 9A1B 45 920 754. 9A1CIG 41 337 645. 9A6V 32 917 356. 9A2U 31 716 637. 9A1CEP 10 560 228. 9A4U 3 414 18

B1 - 144 MHz - jedan op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2AE 193 776 5002. 9A4VM 62 019 2163. 9A4NP 60 443 2454. 9A5AB 41 514 1815. 9A3BT 14 865 756. 9A1DL 12 754 807. 9A2EY 7 784 798. 9A3Z 6 567 599. 9A3AQ 6 467 40

10. 9A6C 5 886 2611. 9A2TK 4 445 2912. 9A2GA 4 131 38

B2 - 144 MHz - više op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2U 180 425 4892. 9A4C 169 925 4523. 9A1B 131 041 3934. 9A1C 114 554 3095. 9A1CIG 81 664 1936. 9A1CCH 50 852 1167. 9A1W 50 498 1828. 9A0R 49 780 2129. 9A0V 36 554 120

10. 9A6V 8 132 31

B3 - 145 MHz - samo FMMj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2UI 18 059 1252. 9A6PTJ 11 260 923. 9A5AC 11 220 1034. 9A6KKD 8 925 855. 9A6NKN 8 741 836. 9A1RC 8 297 857. 9A4U 8 277 788. 9A7BWJ 6 083 499. 9A5ANB 4 946 72

10. 9A3ACK 4 874 4811. 9A6PDH 3 987 3712. 9A1RKG/P 3 573 3513. 9A7PTZ 3 360 4414. 9A7AWA 2 332 1915. 9A4MF 2 057 2316. 9A6PKZ 1 999 2417. 9A1AP 1 963 2118. 9A1COE 1 894 2119. 9A6GWF 1 777 1620. 9A6DJX 1 387 1721. 9A6DTP 604 7

B4 - 144 MHz - YLMj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A4DI 8 963 1072. 9A7GVA 4 236 453. 9A3ND 4 051 334. 9A3ZO 2 121 26

C1 - 432 MHz - jedan op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2HW 122 780 892. 9A2EY 41 105 403. 9A3AQ 36 165 394. 9A4VM 11 875 155. 9A2AE 5 770 7

C2 - 432 MHz - više op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A3B 260 460 1372. 9A2U 138 050 863. 9A1B 91 560 634. 9A6V 14 945 115. 9A1W 6 350 14

D1 - 1.3 GHz - jedan op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2HW 157 620 592. 9A3AQ 25 470 173. 9A2EY 9 160 124. 9A2TK 3 430 6

D2 - 1.3 GHz - više op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A1B 47 030 222. 9A2U 37 280 18

E1 - 2.3 GHz - jedan op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A3AQ 12 020 6

E2 - 2.3 GHz - više op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2U 18 300 6

G1 - 10 GHz - jedan op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A3AQ 22 080 5

G2 - 10 GHz - više op.Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza1. 9A2U 106 110 14

HRVATSKI LJETNI KUP 2004. - SLUŽBENI REZULTATI

Mj. Poz. oznaka Ukupno 144 MHz 432 MHz 1.3 GHz 2.3 GHz 10 GHz1. 9A2HW 280 400 122 780 157 6202. 9A2AE 199 546 193 776 5 7703. 9A3AQ 102 202 6 467 36 165 25 470 12 020 22 0804. 9A4VM 73 894 62 019 11 8755. 9A4NP 60 443 60 4436. 9A2EY 58 049 7 784 41 105 9 1607. 9A5AB 41 514 41 5148. 9A2UI 18 059 18 0599. 9A3BT 14 865 14 865

10. 9A1DL 12 754 12 75411. 9A6PTJ 11 260 11 26012. 9A5AC 11 220 11 22013. 9A4DI 8 963 8 96314. 9A6KKD 8 925 8 92515. 9A6NKN 8 741 8 74116. 9A1RC 8 297 8 29717. 9A2TK 7 875 4 445 3 43018. 9A3Z 6 567 6 567

Mj. Poz. oznaka Ukupno 144 MHz 432 MHz 1.3 GHz 2.3 GHz 10 GHz19. 9A7BWJ 6 083 6 08320. 9A6C 5 886 5 88621. 9A5ANB 4 946 4 94622. 9A3ACK 4 874 4 87423. 9A7GVA 4 236 4 23624. 9A2GA 4 131 4 13125. 9A3ND 4 051 4 05126. 9A6PDH 3 987 3 98727. 9A7PTZ 3 360 3 36028. 9A7AWA 2 332 2 33229. 9A3ZO 2 121 2 12130. 9A4MF 2 057 2 05731. 9A6PKZ 1 999 1 99932. 9A1AP 1 963 1 96333. 9A6GWF 1 777 1 77734. 9A6DJX 1 387 1 38735. 9A6DTP 604 604

Generalni plasman - jedan operator

Rezultati UKV natjecanja


UKV

Čestitke pobjednicima u svim kategorijama.

Iako se u ovogodišnjem natjecanju nitko nije uspio približiti prošlo-godišnjem rekordu postaje 9A5Y, drugi pokazatelji o sudjelovanju 9Apostaja su vrlo dobri. Evo kratke usporedbe između dva posljednjaHLJK-a:

Godina Br. SOP Br. MOP Ukup. bodova2003. 20 9 5.187.8862004. 36 17 2.946.231

Razlika: + 80% + 90 % - 43 %

Iako je broj postaja gotovo dvostruko porastao, broj ukupno osvo-jenih bodova je 43% manji u 2004. godini. Razlog su vrlo loši uvjetina 6m tijekom trajanja ovogodišnjeg kontesta u kojem su sve 9Apostaje zajedno osvojile 359.639 bodova, dok je na istom bandu2003. godine ostvareno ukupno 3.113.372 bodova. Zbog velikogpovećanja aktivnosti 9A postaja doći će do izmjene pravila ovog idrugih natjecanja koja organizira HRS. Najveće promjene će seodnositi na rubriku “Nagrade natjecateljima”.

Do slušanja u Hrvatskom ljetnom kupu 2005.

Željko Dražić-Karalić, 9A4FWHRS-ov UKV menadžer

Kategorija A - pojedinciMj. Pozivna oznaka Bodova1. 9A4VM 323212. 9A4MF 280133. 9A5AB 75574. 9A2EY 61345. 9A2EA 51256. 9A5AC 34727. 9A5SO 24938. 9A2GA 14699. 9A3BT 1219

Kategorija B - više operatoraMj. Pozivna oznaka Bodova1. 9A7D 362422. 9A3B 287733. 9A4P 275524. 9A1C 151525. 9A1FBC 77126. 9A1CTZ 8547. S50DIG 324

Kategorija C - FM postajeMj. Pozivna oznaka Bodova1. 9A1DL 112292. 9A6NKN 102513. 9A7GJV 72064. 9A6KKD 71295. S56LPM 70796. 9A2UI 59897. 9A1RC 48768. 9A7KJI 40249. 9A7PTZ 3755

10. 9A5ANB 307311. 9A5ZA 262612. 9A5TJ 239713. 9A6IBT 235714. S56WZP 234015. 9A6GWF 160116. 9A2VK 134317. 9A6LRY 81918. S57HPY 568

Kategorija D - ženeMj. Pozivna oznaka Bodova1. 9A7JKL 70572. 9A6IBU 39863. 9A7GVA 35054. S56CLI 24095. 9A3ND 1897

Kategorija slijepihPojedinci

Mj. Pozivna oznaka Bodova1. 9A2GS 54622. 9A4DI 47673. T92SNV 45714. 9A6NDN 31785. T95LMB 29906. 9A4HS 29247. 9A3ADB 25938. 9A6APT 25289. 9A6JWM 2303

10. 9A3ASA 225011. 9A6NJD 201712. 9A6LZT 138613. 9A7JAV 333

KluboviMj. Pozivna oznaka Bodova1. 9A1CBT 47582. 9A1CJV 28083. 9A1CKZ 2340

Članovi Radiokluba slijepih “Louis Braille”, 9A1CBT, zahvaljujuse svim radioamaterima koji su sudjelovali u natjecanju “Ruka prija-teljstva 2004.”

Svi oni koji su poslali dnevnike pružili su veliku podršku integracijii afirmaciji slijepih ljudi.

Žao nam je što nismo mogli uvrstiti dnevnik koji je elektronskompoštom stigao tek nakon objave neslužbenih rezultata.

Nismo primili niti jednu žalbu. Uvažili smo molbu postaje 9A1CTZ,koja je prijavila krivu kategoriju. Uvrstili smo i nekoliko dnevnika kojisu poslani u roku redovnom poštom.

Izvršni odborRadiokluba slijepih “Louis Braille”

Službeni rezultati UKV natjecanja “Ruka prijateljstva 2004.”

Generalni plasman - više operatoraMj. Poz. oznaka Ukupno 144 MHz 432 MHz 1.3 GHz 2.3 GHz 10 GHz1. 9A2U 480 165 180 425 138 050 37 280 18 300 106 1102. 9A1B 269 631 131 041 91 560 47 0303. 9A3B 260 460 260 4604. 9A4C 169 925 169 9255. 9A1C 114 554 114 5546. 9A1CIG 81 664 81 6647. 9A1W 56 848 50 498 6 3508. 9A1CCH 50 852 50 8529. 9A0R 49 780 49 780

10. 9A0V 36 554 36 55411. 9A6V 23 077 8 132 14 94512. 9A4U 8 277 8 27713. 9A1RKG/P 3 573 3 57314. 9A1COE 1 894 1 894

Dnevnik za kontrolu: 9A2RK.

Operatori na klupskim postajama:9A0R: 9A9R, Gregor, Teo, Dario;9A0V: 9A2YO, 9A4LW;9A1B: 9A2KK, 9A2SD, 9A2YY, 9A3CY, 9A4EW, 9A4FW,

9A4WW;9A1C: 9A2BD, 9A3LD, 9A4LT, 9A6JWF, 9A7DAQ;9A1CCH: 9A2PU, 9A2MF, 9A6NBP;9A1CIG: 9A3MR, 9A5DI, 9A5AAN, 9A6KWN, 9A7ZZ, 9A8RA;9A1RKG/P: 9A6PJD, 9A6PHS, 9A6PDH;9A1W: 9A3WP, 9A4DB, 9A5MR, 9A5ASZ, 9A6AQK, 9A6NCZ,

9A9AA, Zvonimir;9A2U: 9A2KD, 9A2R, 9A3PA, 9A3ZA, 9A5EX, 9A6PBT, 9A7KNB,

9A7R;9A3B: 9A2VR;9A4C: 9A3JB, 9A3RU, 9A3TF, 9A3ZV, 9A7W;9A4D: 9A7DX;9A4U: 9A6NHS;9A6V: 9A2ZH, 9A3EO, 9A4BO, 9A6CM, 9A6NND, 9A6NNK.


UKV

JEDAN OPERATOR9A Mj. Poz. oznaka QRA Lokator Rezultat Veza ODX Poz.oznaka ODX Lokator QRB (km) RX/TX Antena

1. 9A4K JN86FJ 117 456 101 OH8K KP44HE 2115 IC 706 7 ELY2. 9A2TK JN76WA 76 098 81 MM0CWJ IO67HC 2008 TS 2000 5 ELY

VIŠE OPERATORA9A Mj. Poz. oznaka QRA Lokator Rezultat Veza ODX Poz.oznaka ODX Lokator QRB (km) RX/TX Antena

1. 9A5Y JN85PO 243 967 218 CN8TW IM63EN 2504 FT 920 10 ELY2. 9A4D JN85OO 130 536 116 MM0CWJ IO67HC 2113 IC 7400 6 ELY3. 9A0M JN86EK 120 056 115 CT1ANO IN51RE 2074 TS 690 7 ELY4. 9A1B JN85JX 107 383 110 CN8TW IM63EN 2486 TS 690 7 ELY5. 9A6V JN74OC 66 462 63 MM5AHO IO87LN 19566. 9A7D JN95EH 57 231 48 OH8K KP44HE 2193 TS 690 4 ELY7. 9A1CEP JN75SK 1 313 11 S52G JN66VC 155

Operatori na postajama s više operatora:9A0M - 9A8A, 9A2F, 9A1Z;9A1B - 9A4WW, 9A2YY, 9A2KK, 9A5YA;9A6V - 9A6CM, 9A3EO, 9A4BO;9A7D - 9A2SD; Željko Dražić-Karalić, 9A4FW9A4D - 9A2AJ. HRS-ov UKV menadžer

IARU I. REGION 50 MHz CONTEST 2004.Rezultati 9A postaja

Radna grupa za amatersku radiogoniometriju koja jepotvrđena od IO HRS-a 19. 11. 2005. u sastavu Predanić

Oto, Ulip Željko, Kosar Branko, Vinko Branimir i Brzaj Dražen,u 2005. godini trebala bi organizirati ili biti suorganizatorminimalno pet natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji iOtvorenog prvenstva Hrvatske u amaterskoj radiogoniometriji.Preporuča se da se organizira natjecanje na oba opsega isto-vremeno.

Nakon svakog natjecanja predlaže se da se sastane radnagrupa te analizira netom završeno natjecanje, potvrdi osvojenebodove, planira daljnja natjecanja i rješava sve tekuće pro-bleme.

Kako su tri člana radne grupe za ARG iz Zagreba, po jedaniz Pule, Ludbrega, Rijeke, Bjelovara i Murskog Središća (ovisigdje se odvija natjecanje), za odlazak na sastanke članovimaradne grupe potrebno je nadoknaditi putne troškove u uku-pnom iznosu od otprilike 1.500,00 kuna po jednom sastanku.

Za samu organizaciju natjecanja radne grupe za ARGpotrebno je financirati sljedeće:

1. Kup Zagreba, sastanak radne grupe...................................................................... 1.500,00 kn

2. Otvoreno prvenstvo Bjelovara, sastanak radne grupe...................................................................... 1.500,00 kn

3. Otvoreno prvenstvo Zagreba, sastanak radne grupe...................................................................... 1.500,00 kn

4. Otvoreno prvenstvo Ludbrega, sastanak radne grupe...................................................................... 1.500,00 kn

5. Otvoreno prvenstvo Međimurja, sastanak radne grupe...................................................................... 1.500,00 kn

6. Otvoreno prvenstvo Hrvatske, sastanak radne grupe.................................................................... 25.500,00 kn

7. Odlazak s mladima u Karlove Varyna europsko prvenstvo ................................ 25.000,00 kn

8. Priprema reprezentacije u Bjelovaru ili Kraljevici 3 dana.................................................................... 15.000,00 kn

9. Odlazak reprezentacije HRS-a na 15. prvenstvo1. regiona IARU .......................................... 97.350,00 kn

10. Park ARG u Zagrebu, sastanak rane grupe,izvještaji o natjecanjima ................................ 1.500,00 kn

11. Odlazak instruktora na tečajeve...................................................................... 5.000,00 kn

12. Tečajevi iz ARG-a u Kraljevici

Ukupno .................................................... 176.850,00 kn

Uz sva natjecanja članovi radne grupe i drugi članoviARG-a koji imaju znanja i mogućnosti odlazili bi u drugeklubove van svog mjesta stanovanja održavati tečajeve izamaterske radiogoniometrije gdje bi sâm tečaj održavalibesplatno ili bi im ti klubovi plaćali tečaj, dok bi HRS trebaobarem participirati troškove prijevoza. Na tim tečajevima bi seokupljali mladi od 10 do 18 godina koji bi se osposobljavali zanatjecanja i uvodili u svijet tehnike i radioamaterizma. Takođerbi se održao i tečaj za nacionalne suce u ARG-u, gdje biklubovi i udruge poslali svoje kandidate koji bi do zvanjanacionalnog suca prolazili kroz pismeni i radni dio.

Također bi svaki član radne grupe unutar svoje specija-lnosti za koju su određeni, pokušao na ARG natjecanjimaprenijeti svoja iskustva i znanje te osposobiti nekoliko novihmlađih članova.

Iako su elaborati za nastup naših reprezentacija mladih uČeškoj i starijih u Srbiji predani 18. 10. 2004. godine, stručnaslužba HRS-a je odgovorila da se planom za 2005. godinuneće moći pokriti troškovi natjecanja na međunarodnim natje-canjima. Ostaje na stručnim službama HRS-a, Izvršnomodboru HRS-a, predsjedniku HRS-a, voditelju grupe ARG-aHRS-a i radnoj grupi ARG-a HRS-a da pronađe izvore financi-ranja međunarodnih natjecanja u obliku sponzora ili donatora.Svaka dobronamjerna sugestija je dobrodošla.

Na sastanku predsjednika HRS-a i predložene radne grupeARG-a HRS-a rečeno je da bismo 2005. godine konačno moglidobiti novac za kupnju toliko potrebne opreme za provođenjenatjecanja. Napravit ćemo popis opreme koja nam je potrebnai nadamo se realizaciji istog.

Pozivaju se svi klubovi Hrvatske koji bi željeli aktivirati ilireaktivirati ARG u svom klubu i okolici da se jave HRS-u ilivoditelju grupe ARG-a HRS-a kako bismo dogovorili vrijeme idinamiku tečaja ARG-a diljem lijepe naše.

Prijedlog rada ARG radne grupe HRS-aPiše: Oto Predanić, 9A4OP

Na temelju čl. 42. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza od 10. siječnja 1998. i čl. 3. Pravilnika očlanarini od 25. veljače 2000., Izvršni odbor HRS-a donosi

O D L U K UO VISINI ČLANARINE ZA 2005. GODINU

I.Od 1. siječnja 2004. godine uveden je novi sustav podmirenja članarine i to na način da postoji više modelaplaćanja.Članovi samostalno odlučuju o modelu koji im odgovara sukladno vlastitim afinitetima i potrebama.

II.Određuje se visina članarine za redovite članove u udrugama građana udruženim u HRS-u (radioklubovima)u 2005. godini i to:

Naziv Opis do 31. 3. 2005. od 1. 4. 2005.

Model A .................................................................................................. 40,00 kn 50,00 kn- administrativne i savjetodavne usluge stručne službe- podmirenje članskih obveza prema IARU-u

Model B .................................................................................................. 80,00 kn 100,00 kn- administrativne i savjetodavne usluge stručne službe- podmirenje članskih obveza prema IARU-u- korištenje usluga QSL službe- e-mail adresa tipa: [email protected]

Model C ................................................................................................ 150,00 kn 180,00 kn- administrativne i savjetodavne usluge stručne službe- podmirenje članskih obveza prema IARU-u- korištenje usluga QSL službe- e-mail adresa tipa: [email protected] prostor za smještaj web stranica na serveru HRS-a- godišnja pretplata na časopis Radio HRS (6 brojeva)

Model D Doživotna članarina za članove u dobi (Model C):od 41. - 50. godine starosti .................................................. 2.500,00 2.500,00od 51. - 60. godine starosti .................................................. 2.000,00 2.000,00od 61. godine starosti i više .................................................. 1.500,00 1.500,00

Strani državljani članarinu mogu plaćati putem neke od udruga udruženih u HRS po jedinstvenoj naknadi od400,00 Kn i imaju mogućnost dobivanja pozivne oznake po Pravilniku za dodjelu pozivnih oznaka.

III.Određuje se visina članarine za radioklubove:

1. Radioklubovi .................................................................................................. 500,00 kn2. Radioklubovi koji uz osnovnu pozivnu oznaku imaju i

oznaku s jednim slovom u sufiksu ........................................................ 1.000,00 kn3. Radioklubovi slijepih ...................................................................................... 250,00 kn

IV.100% invalidi imaju mogućnost plaćanja članarine po svim modelima s popustom od 50%.

V.

Članarina za 2005. godinu uplaćuje se putem matičnih radioklubova najkasnije do 31. ožujka 2005.Od 1. travnja 2005. članarina se povisuje, osim za nove članove HRS-a koji su u 2005. položili ispit zaradioamatere.

VI.S ciljem povratka članova u HRS, radioamateri koji su svoj status izgubili jer nisu podmirivali obaveze,određuje se da se za ponovni upis ne plaća naknada.

VII.Ova Odluka bit će objavljena u časopisu Radio HRS, na web stranicama HRS-a i dostavljena svim klubovima.

U Zagrebu, 19. studenog 2004.Predsjednik HRS-a

mr.sc. Petar Miličić, 9A6A


ALINCO DR-130, UKV-FM, 50 W,nov (neraspakiran), prodajem za 250eura, "vertikalku", kolinearnu grupuvisine 3 m, za 70 cm, SIGMA-Ireland,dobit 25 dB, za 150 eura, "vertikalku"za 70 cm za 30 eura, auto-antenu 2m/70cm, "DIAMOND" za 100 eura.Otkupljujem stare vojne ispravne ili neis-pravne uređaje.Ponude na tel. 098/363-000.

Prodajem UKV postaju "Standard 2EFE C8600" s ispravljačem. Nazvati natel. 01/2421-292, Franciska Pancer.

Prodajem kratkovalnu radiopostajuICOM - IC 751, 100 W (neispravan pri-jamnik) za 150 eura i ICOM - IC 745(neispravan) za 100 eura.Informacije na tel. 098/807-700.

U ovoj rubrici možete objaviti svojoglas i to posve besplatno. Jediniuvjet je da je sadržaj oglasa HAMnaravi. Oglase šaljite e-mailomna [email protected] ili seosobno javite Ljiljani, 9A5BL, idogovorite način dostave.

Mali HAM oglasi

DX i QSL info

5T, Mauritania - F6GDC, F6CQX iF5SSM radit će iz ovog entiteta od 26.prosinca 2004. do 09. siječnja 2005. kao5T5DY. QSL via F6GDC.

ZD7, St. Helena - G3ZAY je zatražiopozivnu oznaku ZD7ZA te bi trebao bitiaktivan iz ovog DXCC entiteta od 24.prosinca 2004. do 1. siječnja 2005.godine.

ZD8, Ascension Island - G3ZAY jezatražio pozivnu oznaku ZD8ZA te bitrebao biti aktivan od 3. siječnja do 7.siječnja 2005. godine.

KP2, Virgin Islands - W2AZK iKF2HC bit će aktivni kao KP2/W2AZK,

odnosno KP2/KF2HC, na opsezima 160- 6 m, i to SSB i CW vrstama rada.Također će biti aktivni i na WARC opsez-ima. QSL via buro ili direktno naW2AZK, odnosno KF2HC.

3G0, Easter Island - Grupa operato-ra iz Norveške (LA) bit će aktivni kao3G0YM (CW/digital), odnosno 3G0YP(SSB), od 8. siječnja do 18. siječnja2005. godine.

XU, Cambodia - NO2R radit će kaoXU7ACY od 9. siječnja do 20. siječnja2005. godine na opsezima 160, 80 i 40m, CW i SSB vrstama rada. QSL viaK2NJ.

3Y, Peter I - Međunarodna radioa-materska ekipa radit će u periodu od 21.siječnja do 5. veljače 2005. godine nasvim opsezima kao 3Y0X. QSL via K4YL(direktno), a više informacija o ekspedi-ciji možete pronaći na web stranicihttp://www.peterone.com.

KG4, Guantanamo Bay - N4BBA iN4SIA radit će kao KG4SB, odnosnoKG4AS, na opsezima 160 - 6 m i to CW,RTTY te ostalim digitalnim vrstama radai to od 18. siječnja do 25. siječnja 2005.godine. QSL za KG4SB via N4BBA, zaKG4AS via N4SIA.

DX i QSL informacijePiše: Krešimir Kovarik, 9A5K

CQ WW SSB 20045U7JB ON5NT7P8Z ZS4TX8P1A NN1N9Y4ZC DK1MMC5ACA ON4ACAC6AUR W3MMMC6AVV K1JBD4B K1BVFP/VE7SV N7ROHC8L W5UE

CQ WW CW 20043D2XA WA4WTG3E1A DL6MYL3V8SF/p DJ7IK

4K7Z UA3FDX4L8A OZ1HPS4M5X W4SO5U5Z G3SXW6W1RW F6BEE7P8ZZ ZS6WPX8P5A NN1N8Q7DV UA9CLB9G5ZS ZS6EGB9M6NA JE1JKL9N7BCC DK7YY9Y4ZC DL6FBLAH2R JH7QXJAT0B VK2BNG

DirectB1Z EA7FTR

B4TB BA4TBBV0J BW0IRC6AKQ N4BPC6AQQ ND3FC6ATP OK1TDC6AWS W6SJC91F AA4NNCN2KM SM2EKMCN2R W7EJCO8LY EA7ADHCO8TW IZ8CCWCP6CW W0ZRCW2A SM4DHFD4B K1BVEY8CQ DJ1MMEY8MM K1BV

GJ2A K2WRHC8N W5UEHS72B E20NTSJ79A K7GKJ7OJ KU9CJW5NM LA5NMMJ0ASP F5SHQOD5/DJ5CL DJ5CLP40L K5WWP40Q K0DQP40W N2MMPJ2T N9AGS9A OH2TASU8BHI HA3JB

DirectSU9NC OM2SATF3CW LX1NOTO4A VE3HOUK8OM IK2QPRV26G N2EDV26K AA3BV31RM KN5HV51/DL5XL DL5XLVK9AA DL8YRVK9NW K9NWVK9XG W0YG

DirectVO2AAA K8DD

CBAVP2MLA LA9VDAVP2MZM K2DMVP5W W7TSQVP8WWW W5PFVP9I KQ1FWH2A KG6DXWP2Z KU9CWP3F DK8ZBXU7ADE E21EICXU7ADF AA4XRXU7ADI SM5GMZYE0X OK1JNZK1DRA W7DRAZL6QH ZL2AOH

CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGERCALL MANAGER

QSL via:

BAND PLAN432 MHz

Frekvencija(MHz) Vrsta emisije Uporaba

430.000 430.025 - 430.375 NBFM simpleksni kanali430.400 - 430.575 digitalne veze430.600 - 430.925 digitalne veze, s mogućnošću dupleksnog

FM razmaka 7.6 MHz430.925 - 431.025 kanali za pokuse s novim vrstama prijenosa431.050 - 431.825 repetitorski ulazni kanali, razmak kanala 25 kHz,

dupleksni razmak 7.6 MHz432.000 431.825 - 431.975 NBFM simpleksni kanali432.000 432.000 - 432.025 EME - isključivo

telegrafija 432.050 telegrafija - središte aktivnosti432.100 432.088 PSK31 središte aktivnosti432.100 432.200 SSB - središte aktivnosti

telegrafija, SSB 432.350 povratni poziv za mikrovalne veze432.399 432.370 FSK441 slučajni poziv432.400 telegrafija, MGM radijski farovi isključivo432.490432.490 zaštitni pojas432.500432.500 432.500 uskopojasna SSTV

432.500 - 432.600 linearni transponderi - ulazsve vrste emisija 432.600 RTTY (ASK/PSK)

432.700 FAX (ASK)432.994 432.600 - 432.800 linearni transponderi - izlaz432.994 433.000 - 433.575 simpleksni kanali

NBFM 433.400 SSTV (FM/AFSK)433.594 433.500 pozivna frekvencija za pokretne veze433.600 433.600 RTTY (FM/AFSK)

433.625 - 433.775 kanali za digitalne vezesve vrste emisija 433.700 FAX (FM/AFSK)

434.000 središnja frekvencija za pokuse sa širokopojasnom434.000 emisijom (WBFM) za digitalne veze434.000 sve vrste emisija i ATV 434.250 ATV nositelj slike434.594434.594 FM i ATV 434.800 - 435.000 za pokuse sa širokopojasnom emisijom (WBFM)434.981 za digitalne veze435.000 sve vrste emisija i ATV satelitske veze438.000438.000 438.025 - 438.175 kanali za digitalne veze

438.200 - 438.525 digitalne veze s mogućnošću dupleksnog razmaka7.6 MHz

438.550 - 438.625 kanali za pokuse s novim vrstama prijenosaFM i ATV 438.650 - 439.425 repetitorski izlazni kanali, razmak kanala 25 kHz,

dupleksni razmak 7.6 MHz439.750 ATV nositelj tona439.800 - 439.975 digitalne veze

440.000 439.875 POCSAG pozivanjeOPASKA: MGM - Machine Generated Mode

432

Documents

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA