časopis udruge tjelesnih invalida međimurja - prosinac 2007. - broj 11

�

Godina kojoj se bliži kraj donijela je dosta novosti osobama s invaliditetom - arhitektonske barijere, naknade za uporabu javnih cesta i cestarine, status roditelja njegovatelja...Vidljivi su pomaci prema poboljšanju statusa invalida u društvu. Za temu ovog broja odabrali smo školovanje i zapošljavanje jer smo mišljenja da se na tom području može i mora puno više napraviti. Uz ugodno čitanje, imajte se dobro.

Riječ urednika .................................................... 1Mediji o nama .................................................... 2Sitnice ................................................................ 39. Škola za voditelje invalida ............................ 4Okrugli stol ........................................................ 6Zapošljavanje osoba s invaliditetom ................................................... 8Samozapošljavanje osoba s invaliditetom .................................................. 10Druženje ............................................................ 14Ljubavna priča ................................................... 16Svjedočanstvo .................................................... 18Sport osoba s invaliditetom ............................... 20Čestitka .............................................................. 24

SADRŽAJ

Izdavač:Udruga tjelesnih

invalida Međimurja

Perivoj Zrinskih 140 000 Čakovec

Tel./fax: 040/391-070e-mail: utimck@yahoo.com

Urednik:Branko Baksa

Lektorica:Dijana Savić

Grafička priprema i tisak:Tamposit, Nedelišće

“Listek” je besplatan primjerak i o trošku UTIM-

a dostavlja se na adresu članova

“Listek” je tiskan uz financijsku podršku

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

Naslovnica:Zlatko Vrzan

“Međimurske novine”

RIJEČ UREDNIKA

�

�

Pristupačnost institucijama od velikog je značaja za osobe s invaliditetom zbog toga što se tako podiže kvaliteta života. Cilj pristupačnosti je da osoba s ivaliditetom sama može rješavati svoje potrebe, bez pomoći druge osobe. Pristupna rampa u Državnom arhivu u Štrigovi dobar je primjer institucije koja razmišlja o svim svojim korisnicima, pa tako i o osobama s invaliditetom.

Sitnice

Zadnja nedjelja u rujnu tradicionalno je vrijeme kada se na središnjem gradskom trgu u Čakovcu održavaju “Radionice na otvorenom”. Franjevački trg bio je mjesto na kojem su žitelji Međimurja mogli vidjeti brojne radove osoba s invaliditetom izrađene raznim tehnikama. Na našem izložbenom prostoru bilo je vrlo živo, a skupilo se i nešto dobrovoljnih priloga. Dijeljeni su naši promidžbeni materijali, kao i materijali Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida i Koalicije udruga u zdravstvu.

Kada je u mogućnosti, naša udruga pomaže svojim članovima na razne načine. Članica Marina Mezga iz Vratišinca bila je vidno uzbuđena kada smo joj nenajavljeno pokucali na vrata. Znajući da se nedugo vratila iz bolnice na oporavak u svoj dom i da zbog nemogućnosti samostalnog kretanja mora nekako kratiti slobodno vrijeme, donirali smo joj računalo, stol i pisač. Njenom veselju nije bilo kraja, uz obećanje da neće zaboraviti svoje školske obaveze.

�

9. škola za voditelje udruga invalida Sljeme, 22.-24.10.2007.

DAMIRA BENC, dipl. iur.,zamjenica ravnatelja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Fond) je javna ustanova osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2003. godine temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02. i 33/05. - u daljnjem tekstu: Zakon). Temeljna je zadaća Fonda ispunjenje osnovnog cilja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom - da se kroz niz aktivnosti potiču poslodavci, prvenstveno na otvorenom tržištu

rada, na zapošljavanje osoba s invaliditetom. S obzirom na činjenicu da je Fond tek nedavno počeo djelovati u obliku u kojem je zamišljen Zakonom, glavnina poslovanja Fonda dosad se svodila na isplatu novčanih poticaja poslodavcima, zapravo je glavnina aktivnosti bila usmjerena na održavanje zaposlenih osoba s invaliditetom. U pripremi su projekti kojima će se ispunjavati i druge aktivnosti u nadležnosti Fonda, tako da će Fond u idućem razdoblju osobito posvetiti pažnju zapošljavanju osoba s invaliditetom i profesionalnoj rehabilitaciji. Provođenje navedenih pojekata usko je povezano s Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007. do 2015. godine (NN 63/07. – u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) kojoj je glavni cilj izjednačavanje i usklađivanje svih aktivnosti na svim područjima vezanim uz zaštitu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, kako s međunarodnim propisima, tako i

�

unutar nacionalnog pravnog okvira, a sve u skladu sa svjetskim trendovima i nastojanjima da svi aspekti života i djelovanja budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. U uvjetima koji vladaju na hrvatskom tržištu rada, povećane ponude i smanjene potražnje radne snage, osobe s invaliditetom imaju velike teškoće u konkuriranju za slobodna radna mjesta. Zapošljavanje je izrazito kompetitivno te osobe s invaliditetom često osjećaju pritisak i samoga posla i radne sredine u kojoj se nalaze. Fond će svojim aktivnostima nastojati postići da se u pozitivan kontekst stavi ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, temeljem njihovih znanja i kvalifikacija, potičući poslodavce da ih zapošljavaju, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. Nadalje, jedan od ciljeva je da se i poslodavce dovoljno senzibilizira da omoguće ravnopravan pristup osobama s invaliditetom, a osobe s invaliditetom će se, ne sumnjamo, dokazati kao odgovorni i kvalificirani zaposlenici. Mjere osiguranja konkurentnosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada potrebno je poduzimati od trenutka stjecanja invaliditeta. Za uspješno ostvarenje toga cilja potrebno je koordinirano djelovanje svih dijelova društva, različitih sustava, institucija, udruga i pojedinaca koji djeluju na tržištu rada. Nadalje, ne prepoznaju se još uvijek mogućnosti koje se otvaraju zapošljavanjem osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu

rada, od kojih je za poslodavce najinteresantnija ekonomska isplativost, kako od rada samih osoba s invaliditetom, tako i od poticaja koje poslodavci za njihovo zapošljavanje ostvaruju putem Fonda. Međutim, sami poticaji još uvijek poslodavcima ne daju dovoljan motiv za zapošljavanje osoba s invaliditetom, u velikoj mjeri radi predrasuda ukorijenjenih u sve pore društva. Prema dosadašnjim iskustvima Fonda, razvidno je da poslodavci, u globalu, ne doživljavaju osobe s invaliditetom kao radno konkurentnu i relevantnu skupinu, prvenstveno zbog predrasuda, ali i radi neinformiranosti poslodavaca o mogućnostima koje pruža zapošljavanje osoba s invaliditetom. Međutim, kada se kontaktira s poslodavcima pojedinačno, ipak određen dio njih ima sluha za osobe s invaliditetom. Poražavajuće je što je broj takvih poslodavaca gotovo zanemariv na sveukupan broj poslodavaca u Hrvatskoj, ali ono što nam daje dozu optimizma ipak je povećanje tog broja iz dana u dan. Aktivnosti Fonda vezane uz poticanje i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom gotovo na svakodnevnoj bazi osnažuju se i povećavaju te smo duboko uvjereni da će tim aktivnostima izravna posljedica biti povećana konkurentnost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

�

Povodom dana invalida održan je okrugli stol o...

OSOBE S INVALIDITETOM ŠKOLUJU SE ZA POMOĆNA ZANIMANJA ZA KOJA NEMA POSLA

U ukupnoj populaciji nezaposlenih u Međimurskoj županiji, 112 je nezaposlenih osoba s invaliditetom. To u odnosu na ukupan broj nezaposlenih čini udio od 2 posto. Prema zadnjem popisu stanovnika koji je objavljen 2001., u Međimurju je evidentirano 9.849 osoba s invaliditetom, što čini udio od 8,3 posto od ukupnog broja stanovnika. Prema spolu, među nezaposlenim invalidnim osobama, 58 posto je nezaposlenih žena, a 42 posto muškaraca. To je povoljniji odnos nezaposlenih žena u odnosu na žene bez invaliditeta. Među nezaposlenim osobama s invaliditetom, 2 osobe u dobi su do 40 godina starosti, što se računa povoljnom dobi za zapošljavanje. U starijoj starosnoj skupini do 50 godina 7 je osoba,

a starijih od 50 godina je 9. Većina prijavljenih nezaposlenih osoba u Zavodu, njih 99, invalidnost je stekla prije 18. godine života. Invalida rada ima svega 8, vojni invalid je 1, a ostalih invalida 4. S obzirom na dosadašnje radno iskustvo, 54 invalida s evidencije nezaposlenih nema radno iskustvo, a 58 njih s evidencije ima radno iskustvo. Od onih koji imaju radno iskustvo, njih 18 skupilo je po nekoliko mjeseci do godinu dana radnoga staža, do 10 godina radnog staža ima njih 26, od 10 do 20 godina radnog staža njih 8, od 20 do 30 godina radnog staža njih 5, a više od 30 godina radnog staža samo jedan. S obzirom na

kvalifikacijsku strukturu, sedam ih nema završenu osnovnu školu, 16 ih ima završenu osnovnu školu, ali zbog neupjeha nisu završili srednju školu. Obrazovanje u strukovnim školama završile su 54 nezaposlene osobe, kvalificiranih radnika je 17, sa srednjom stručnom spremom 16, a s višom stručnom spremom dva. U tržišnim uvjetima poslovanja i na tržištu rada osobe s invaliditetom otežano se zapošljavaju zbog nedovoljne senzibiliziranosti društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom. Uz to, osobe s invaliditetom obrazuju se za zanimanja koja nisu tražena na tržištu. U evidenciji su nezaposlenih telefonisti, pomoćni administratori, pomoćni krojači, pomoćni obućari, pomoćni grafičari, pomoćni cvjećari. Gotovo za sva ta zanimanja ima jako malo radnih mjesta, a za neka ih uopće nema. Posljedica neadekvatnog obrazovanja za invalide

Božena Malekoci-Oletić

�

nedostatak je radnog iskustva, a dugotrajna nezaposlenost dovodi do gubljenja radnih vještina i znanja i još težeg uključivanja u svijet rada. Uz to, takve osobe tada gube i motivaciju kao jedan od važnih čimbenika u pronalaženju zaposlenja. No, unatoč 112 nezaposlenih osoba s invaliditetom, u Zavodu ima i zapošljavanja. U ovoj godini istodobno je s evidencije Zavoda zaposlena 41 osoba, od čega svega 4 uz mjere poticanja zapošljavanja. Prijašnjih godina broj osoba s invaliditetom bio je veći, ali svih tih godina bilo je i zapošljavanja osoba s invaliditetom - od 25 do 47 osoba, ovisno kako koje godine. Kao i kod osoba bez invaliditeta, uglavnom se radi o zapošljavanju na određeno vrijeme. Međutim, i to je pozitivno jer takve osobe stječu određeno radno iskustvo koje im pomaže u ponovnom zapošljavanju. Poslodavci možda premalo koriste sufinancirano zapošljavanje osoba s invaliditetom. Razlozi vjerojatno leže u dosta kompliciranom ostvarenju tog financiranja. Okruglom stolu, osim udruga koje se bave problematikom osoba s invaliditetom, bili su nazočni Josip Posavec, međimurski župan, Rudolf Klennert, gradonačelnik Murskog Središća, i Blaženka Dasović, predstavnica Zavoda za zapošljavanje. Međimurski župan upoznao je predstavnike udruga da se u okviru Centra za odgoj i obrazovanje, čiju su gradnju Međimurska županija i Grad Čakovec kandidirali za sufinanciranje u EIB II, predviđa prostor i za rad udruga osoba s invaliditetom. Rudolf Klennert ukazao je na to da su, osim Međimurske županije i Grada Čakovca, ostale općine i gradovi na neki način isključeni iz suradnje s udrugama osoba s invaliditetom. Udruge se same najčešće za pomoć obraćaju Gradu Čakovcu i Županiji, čija imena nose u svojim nazivima, pa oni koji sudjeluju u kreiranju odluka u ostalim općinama i gradovima nisu dovoljno osviješteni da su u udrugama i ljudi iz njihovih sredina. Iznio je i mišljenje da privatne tvrtke u sadašnjim tržišnim uvjetima u ritmu kojim posluju nemaju baš prostora za zapošljavanje osoba s invaliditetom. On rješenje za zapošljavanje osoba s invaliditetom vidi u nekoj vrsti zaštitnih radionica za invalide, premda ih nije tako nazvao. Te firme ne bi smjele biti getoizirane, trebala bi ih osnivati lokalna samouprava, ali nije objasnio što bi one radile. Osobe s invaliditetom čine oko osam posto stanovništva, od kojih mnogi, na žalost, nemaju nikakvih sposobnosti za zapošljavanje. Od malog postotka osoba s invaliditetom koji traže posao ili će ga tek tražiti potrebno je iznaći one obrazovne programe pomoću kojih će se lakše uključivati u posao. Na skupu je rečeno da je gospodarstvo u ekspanziji, poslodavci traže sve više zaposlenih, što otvara nade i za invalide. Na žalost, možda ne u prvom valu, jer ono što poslodavci sada traže je rad na različitim strojevima, a sve su to radna mjesta na kojima ne mogu raditi invalidi.

�

HR

VATS

KI Z

AVO

D Z

A ZA

POŠL

JAVA

NJE

SRED

IŠN

JA S

LUŽB

A ZA

GR

EB

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

OSO

BA

S IN

VALI

DIT

ETO

M

ZAK

ON

O P

RO

FESI

ON

ALN

OJ

REH

AB

ILIT

AC

IJI I

ZA

POŠL

JAVA

NJU

OSO

BA

S IN

VALI

DIT

ETO

M

(NN

143

/02.

, 33/

05.)

ZAK

ON

UR

EĐU

JE

•pr

avo

na re

habi

litac

iju, z

apoš

ljava

nje

i rad

•po

jmov

e os

obe

s in

valid

iteto

m i

sman

jene

ra

dne

spos

obno

sti

•za

pošl

java

nje

i ra

d na

otv

oren

om t

ržiš

tu

rada

•za

pošl

java

nje

pod

pose

bnim

uvj

etim

a•

osni

vanj

e i r

ad u

stan

ova

za p

rofe

sion

alnu

re

habi

litac

iju,

zašt

itnih

rad

ioni

ca i

rad

nih

cent

ara

•m

jere

za

potic

anje

zap

ošlja

vanj

a i r

ada

•os

niva

nje

Fond

a za

pr

ofes

iona

lnu

reha

bilit

aciju

i

zapo

šlja

vanj

e os

oba

s in

valid

iteto

m.

TKO

JE

OSO

BA

S IN

VALI

DIT

ETO

M?

1.

Oso

ba s

inv

alid

iteto

m,

koris

nik

novč

ane

nakn

ade

do z

apos

lenj

a pr

ema

prop

isim

a o

soci

jaln

oj s

krbi

.2.

O

soba

s p

rofe

sion

alno

m n

espo

sobn

ošću

za

rad

pre

ma

prop

isim

a o

miro

vins

kom

os

igur

anju

.3.

O

soba

ko

ja

je

ostv

arila

pr

avo

na

prof

esio

naln

u re

habi

litac

iju

prem

a pr

opis

ima

o za

štiti

voj

nih

i civ

ilnih

inva

lida

rata

.4.

O

soba

ko

ja

je

ostv

arila

pr

avo

na

prof

esio

naln

u re

habi

litac

iju

prem

a pr

opis

ima

o pr

avim

a hr

vats

kih

bran

itelja

.5.

U

čeni

k s

tešk

oćam

a u

razv

oju

prem

a pr

opis

ima

o sr

ednj

em š

kols

tvu.

6.

Oso

ba s

inva

lidite

tom

sta

rija

od 2

1 go

dinu

ko

ja to

pra

vo n

e m

ože

ostv

ariti

pre

ma

svim

na

vede

nim

pro

pisi

ma.

TKO

UTV

RĐ

UJE

INVA

LID

ITET

I SM

AN

JEN

U R

AD

NU

SP

OSO

BN

OST

?

•Za

oso

be o

d to

čke

1. d

o 5.

inva

lidite

t i

sman

jenu

ra

dnu

spos

obno

st

utvr

đuje

na

dlež

no

tijel

o pr

ema

nave

deni

m

prop

isim

a.•

Za

osob

e iz

to

čke

6.

inva

lidite

t i

sman

jenu

rad

nu s

poso

bnos

t, na

tem

elju

na

laza

i m

išlje

nja

ovla

šten

og v

ješt

aka,

od

ređu

je u

prv

om s

tupn

ju u

red

drža

vne

upra

ve n

adle

žan

za s

ocija

lnu

skrb

, a

u dr

ugom

stu

pnju

min

ista

rstv

o na

dlež

no

za s

ocija

lnu

skrb

.•

Pos

tupa

k ut

vrđi

vanj

a po

kreć

e se

za

htje

vom

os

obe,

od

nosn

o nj

ezin

og

zako

nsko

g za

stup

nika

.

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE O

SOB

A S

INVA

LID

ITET

OM

•O

sobe

s i

nval

idite

tom

zap

ošlja

vaju

se

pod

opći

m il

i pos

ebni

m u

vjet

ima.

•P

od

opći

m

uvje

tima

smat

ra

se

zapo

šlja

vanj

e po

opć

im p

ropi

sim

a ko

ji od

ređu

ju p

odru

čje

rada

i za

pošl

java

nja.

•P

od

pose

bnim

uv

jetim

a sm

atra

se

za

pošl

java

nje

u us

tano

vi

ili

trgov

ačko

m

druš

tvu

osno

vano

m

radi

za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

, ka

o i

sam

ozap

ošlja

vanj

e os

oba

s in

valid

iteto

m.

•P

od p

oseb

nim

uvj

etim

a za

pošl

java

ju s

e os

obe

s in

valid

iteto

m k

oje

se n

e m

ogu

zapo

sliti

pod

opć

im u

vjet

ima.

10

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE P

OD

OPĆ

IM

UVJ

ETIM

A

•Ti

jela

dr

žavn

e up

rave

, tij

ela

sudb

ene

vlas

ti i d

ruga

drž

avna

tije

la, t

ijela

jedi

nica

lo

kaln

e i

podr

učne

sam

oupr

ave,

jav

ne

služ

be,

izva

npro

raču

nski

fo

ndov

i te

pr

avne

oso

be u

vla

sniš

tvu

ili u

pre

teži

tom

vl

asni

štvu

RH

duž

ni s

u na

prim

jere

nom

ra

dnom

mje

stu,

pre

ma

vlas

titom

oda

biru

, u

prim

jere

nim

ra

dnim

uv

jetim

a,

imat

i za

posl

eno:

o

do 3

1.12

.200

5. n

ajm

anje

jed

nu

osob

u s

inva

lidite

tom

na

svak

ih 5

0 za

posl

enih

o

do 3

1.12

.200

8. n

ajm

anje

jed

nu

osob

u s

inva

lidite

tom

na

svak

ih 4

2 za

posl

enih

o

do 3

1.12

.201

1. n

ajm

anje

jed

nu

osob

u s

Inva

lidite

tom

na

svak

ih 3

5 za

posl

enih

o

do 3

1.12

.201

4. n

ajm

anje

jed

nu

osob

u s

inva

lidite

tom

na

svak

ih 2

5 za

posl

enih

.

•O

bvez

a za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

ne

odno

si s

e na

pos

loda

vca

– fiz

ičku

ili p

ravn

u os

obu

– ko

ji zap

ošlja

va

man

je o

d dv

ades

et d

jela

tnik

a.•

Pos

loda

vci

koji

imaj

u ob

vezu

za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

duž

ni

su d

ati

pred

nost

oso

bi s

inv

alid

iteto

m

ukol

iko

udov

olja

va sv

imtra

ženi

m u

vjet

ima

prop

isan

im n

atje

čaje

m.

•P

oslo

davc

i ko

ji im

aju

obve

zu

zapo

šlja

vanj

a os

oba

s in

valid

iteto

m,

a ni

su ih

zap

oslil

i, im

aju

obve

zu p

laća

nja

pose

bnog

do

prin

osa

za

potic

anje

za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

.•

Pos

loda

vci

koji

nem

aju

obve

zu

zapo

šlja

vanj

a os

oba

s in

valid

iteto

m d

užni

su

pla

ćati

pose

ban

dopr

inos

za

potic

anje

za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

.

RA

DN

I OD

NO

S O

SOB

E S

INVA

LID

ITET

OM

•O

soba

s

inva

lidite

tom

za

sniv

a ra

dni

odno

s sk

lapa

njem

ug

ovor

a o

radu

ili

na

dr

ugi

nači

n pr

edvi

đen

pose

bnim

pr

opis

ima

i tim

e st

ječe

pra

va i

preu

zim

a ob

veze

iz

ra

dnog

od

nosa

pr

ema

post

ojeć

em

radn

om

zako

noda

vstv

u R

epub

like

Hrv

atsk

e te

pre

ma

odre

dbam

a Za

kona

o p

rofe

sion

alno

j re

habi

litac

iji i

za

pošl

java

nju

osob

a s

inva

lidite

tom

:

o

Zako

nom

o ra

du o

dređ

eno

najm

anje

tra

janj

e ot

kazn

og r

oka

za o

sobu

s

inva

lidite

tom

do

datn

o se

uv

ećav

a za

mje

sec

dana

, os

im a

ko je

otk

az

skriv

ila s

ama

osob

ao

osob

a s

inva

lidite

tom

ima

za s

vaku

ka

lend

arsk

u go

dinu

pr

avo

na

plać

eni g

odiš

nji o

dmor

u tr

ajan

ju o

d na

jman

je 2

4 ra

dna

dana

o

nosi

telj

osig

urav

anja

zap

ošlja

vanj

a (s

ukla

dno

Zako

nu o

pro

fesi

onal

noj

reha

bilit

aciji

i z

apoš

ljava

nju

osob

a s

inva

lidite

tom

- č

lana

k 29

. Zak

ona,

čl

anak

24.

Zak

ona

o iz

mje

nam

a i

dopu

nam

a Za

kona

o p

rofe

sion

alno

j re

habi

litac

iji i

zap

ošlja

vanj

u os

oba

s in

valid

iteto

m,

NN

143

/02.

, 33

/05.

) m

ože

s po

slod

avce

m u

govo

riti u

vjet

e pr

ilago

đava

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

za

rad

u s

vezi

s r

adni

m m

jest

om,

radn

im v

rem

enom

, duž

inom

traj

anja

i

nači

nom

pra

ćenj

a pr

ilago

đava

nja,

st

ručn

im

nadz

orom

, oc

jenj

ivan

jem

ra

dnih

sp

osob

nost

i, sn

ošen

jem

tro

škov

a pr

ilago

đava

nja

i iz

noso

m

tih tr

oško

va te

o d

rugi

m m

eđus

obni

m

odno

sim

a.

SAM

OZA

POŠL

JAVA

NJE

P

od

sam

ozap

ošlja

vanj

em

osob

a s

inva

lidite

tom

sm

atra

se:

•os

niva

nje

obrta

ili za

drug

e - d

jela

tnos

t se

upi

suje

u re

gist

ar n

adle

žnog

tije

la

koje

je iz

dalo

odo

bren

je z

a ob

avlja

nje

djel

atno

sti

•os

niva

nje

djel

atno

sti

slob

odno

g za

nim

anja

(pro

fesi

onal

ne d

jela

tnos

ti)

- dj

elat

nost

se

up

isuj

e u

regi

star

na

dlež

nog

tijel

a ko

je

je

izda

lo

odob

renj

e za

oba

vlja

nje

djel

atno

sti

•os

niva

nje

djel

atno

sti p

oljo

priv

rede

i šu

mar

stva

či

ji je

os

niva

č os

oba

s in

valid

iteto

m

ili

više

os

oba

s in

valid

iteto

m –

dje

latn

ost s

e up

isuj

e u

Upi

snik

sel

jačk

ih g

ospo

dars

tava

ili

ob

iteljs

kih

poljo

priv

redn

ih

gosp

odar

stav

a pr

i ur

edu

drža

vne

upra

ve

u je

dini

cam

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e.

Det

aljn

ije

info

rmac

ije

o pr

avim

a os

oba

s in

valid

iteto

m

u po

druč

ju

prof

esio

naln

e re

habi

litac

ije

i za

pošl

java

nja

osob

a s

inva

lidite

tom

pot

raži

te u

nad

ležn

oj p

odru

čnoj

sl

užbi

ili n

a w

eb s

trani

ci H

rvat

skog

zav

oda

za

zapo

šlja

vanj

e:

- web

: ww

w.h

zz.h

r

- t

elef

on: 0

1/61

2 60

87

11

NO

VČ

AN

I PO

TIC

AJI

o

Izno

s: u

vis

ini u

plać

enog

dop

rinos

a za

osn

ovno

zdr

avst

veno

osi

gura

nje.

o

Vis

ina

dopr

inos

a za

os

novn

o zd

ravs

tven

o os

igur

anje

od

ređu

je

se p

rem

a ob

raču

nato

m u

plać

enom

do

prin

osu,

su

klad

no

prop

isim

a o

dopr

inos

ima

za o

bvez

na o

sigu

ranj

a.

KA

DA

PO

DN

IJE

TI Z

AH

TJE

V Z

A

NO

VČ

AN

I PO

TIC

AJ?

o

Zaht

jev

se p

odno

si n

ajra

nije

po

iste

ku tr

omje

sečj

a u

koje

m su

up

laće

ni d

oprin

osi.

o

Oso

be s

inva

lidite

tom

za

koje

se

ostv

aruj

e pr

avo

na n

ovča

ni p

otic

aj

MO

RA

JU B

ITI N

EPR

EKID

NO

SA

MO

ZAPO

SLEN

E N

AJM

AN

JE

GO

DIN

U D

AN

A!

FON

D Z

A PR

OFE

SIO

NA

LNU

REH

AB

ILIT

AC

IJU

IZA

POŠL

JAVA

NJE

OSO

BA

SIN

VALI

DIT

ETO

M

SAM

OZA

POŠL

JAVA

NJE

OSO

BA

S IN

VALI

DIT

ETO

M

Ost

variv

anje

pra

va n

ano

včan

i pot

icaj

za

osob

e s

inva

lidite

tom

po

osno

vi s

amoz

apoš

ljava

nja

Odl

uka

o na

činu

ost

vari

vanj

a po

ticaj

a pr

i zap

ošlja

vanj

u os

oba

s in

valid

iteto

m

(Nar

odne

nov

ine

br. 1

41/0

5., 7

2/07

.)

Odl

ukom

se u

ređu

ju u

vjet

i i n

ačin

os

tvar

ivan

ja p

rava

na

potic

aje

pri

zapo

šlja

vanj

u ko

ji pr

ipad

aju

posl

odav

cu k

oji z

apoš

ljava

oso

be s

inva

lidite

tom

i os

obi s

in

valid

iteto

m k

oja

se

sam

ozap

ošlja

va.

Oso

ba s

inva

lidite

tom

koj

a je

po

kren

ula

vlas

titi p

osao

ima

prav

o na

:

o

novč

ane

potic

aje

o

potic

aje

pred

viđe

ne

pose

bnim

ug

ovor

om o

zap

ošlja

vanj

u os

obe

s in

valid

iteto

m sk

lopl

jeni

m s

Fond

om

za

prof

esio

naln

u re

habi

litac

iju

i za

pošl

java

nje

osob

a s i

nval

idite

tom

.

1�

POT

RE

BN

A

DO

KU

ME

NTA

CIJ

A:

oza

htje

v

oos

obni

pod

aci

oob

raču

n no

včan

og

potic

aja

za

trom

jese

čno

razd

oblje

odo

kaz

da s

u up

laće

ni d

oprin

osi

za

obve

zna

osig

uran

ja

odo

kaz o

prija

vi na

obve

zno m

irovi

nsko

i z

drav

stve

no o

sigu

ranj

e

odo

kaz

o in

valid

itetu

–

sukl

adno

Za

konu

o p

rofe

sion

alno

j reh

abili

taci

ji i z

apoš

ljava

nju

osob

a s

inva

lidite

tom

(N

arod

ne n

ovin

e br

. 143

/02.

, 33/

05.).

ISPL

ATA

NO

VČ

AN

OG

PO

TIC

AJA

oP

otic

aj s

e is

plać

uje

u ro

ku o

d 30

da

na o

d da

na p

odno

šenj

a za

htje

va s

ob

vezn

im p

riloz

ima.

oP

ravo

na n

ovča

ne p

otic

aje p

oslo

dava

c m

ože

ostv

ariti

od

da

na

stup

anja

na

sn

agu

Zako

na

o iz

mje

nam

a i

dopu

nam

a Za

kona

o p

rofe

sion

alno

j re

habi

litac

iji i

zap

ošlja

vanj

u os

oba

s in

valid

iteto

m (

Nar

odne

nov

ine

br.

33/0

5.).

oD

atum

stu

panj

a na

sna

gu Z

akon

a o

izm

jena

ma

i dop

unam

a –

15. o

žuja

k 20

05.

ZA

HT

JEV

I ZA

OST

VAR

IVA

NJE

PR

AVA

NA

NO

VČ

AN

I PO

TIC

AJ

MO

GU

SE

UPU

TIT

I NA

SL

JED

EĆ

U

AD

RE

SU:

FON

D Z

A P

RO

FESI

ON

AL

NU

R

EH

AB

ILIT

AC

IJU

I Z

APO

ŠLJA

VAN

JE O

SOB

A S

IN

VAL

IDIT

ETO

M

Ulic

a gr

ada

Vuko

vara

78

1000

0 Z

agre

b

Det

aljn

e in

form

acije

o m

oguć

nost

ima

ostv

ariv

anja

pra

vana

nov

čani

pot

icaj

na

zap

ošlja

vanj

e os

oba

s inv

alid

iteto

m

mož

ete

dobi

ti:

- te

lefo

nom

na

broj

eve:

01/

6126

087

,

01/6

106

806,

062

/121

212

- fa

xom

na

broj

: 01/

6126

077

- na

web

stra

nici

: ww

w.h

zz.h

r

1�

FO

ND

ZA

PR

OF

ES

ION

AL

NU

RE

HA

BIL

ITA

CIJ

U I

ZA

PO

ŠL

JA

VA

NJ

E O

SO

BA

SIN

VA

LID

ITE

TO

M

SA

MO

ZA

PO

ŠL

JA

VA

NJ

E

OS

OB

A S

INV

AL

IDIT

ET

OM

Ost

vari

van

je p

rava

na

no

včan

i p

oti

caj z

ao

sob

e s

inva

lidit

eto

m p

oo

sno

vi s

amo

zap

ošl

java

nja

Od

luka

o n

ačin

u

ost

vari

van

ja p

oti

caja

pri

za

po

šlja

van

ju o

so

ba

s in

valid

itet

om

(N

aro

dn

e n

ovi

ne

br.

141

/05.

, 72/

07.)

Od

luko

m s

e u

ređ

uju

uvj

eti

i na

čin

ost

vari

van

ja p

rava

n

a p

oti

caje

pri

za

po

šlja

van

ju

koji

pri

pad

aju

po

slo

da

vcu

ko

ji za

po

šlja

va o

sob

e s

inva

lidit

eto

m i

oso

bi s

in

valid

itet

om

ko

ja s

e sa

mo

zap

ošl

java

.

Po

slo

dav

ac k

oji

zap

ošl

java

o

sob

e s

inva

lidit

eto

m i

os

ob

a s

inva

lidit

eto

m k

oja

se

sam

oza

po

šlja

va im

aju

pra

vo

na:

onovčan

e p

oticaje

opoticaje

pre

dviđ

ene p

ose

bnim

ugovo

rom

o z

apošlja

vanju

osobe

s invalid

iteto

m s

klo

plje

nim

s

Fondom

za p

rofe

sio

naln

u

rehabili

taciju

i z

apošlja

vanje

osoba s

invalid

iteto

m.

PO

TIC

AJ

I P

RE

DV

IĐE

NI

PO

SE

BN

IM U

GO

VO

RO

M S

F

ON

DO

M

Jed

no

krat

na

mat

erija

lna

dav

anja

O

bra

zova

nje

zap

osl

en

ih o

sob

a s

inva

lidit

eto

m (

Čla

nci

9-1

1)

o6

0%

izn

osa

tro

ško

va

ob

razo

va

nja

otr

aja

nje

obra

zo

va

nja

na

jdu

že

6 m

jese

ci

otr

aja

nje

obra

zo

va

nja

izn

imn

o

do

12

mje

se

ci, u

z p

reth

od

no

o

do

bre

nje

Fo

nd

a

•O

bra

zova

nje

nez

ap

osl

enih

o

sob

a s

inva

lidit

eto

m u

cil

ju

zap

ošl

java

nja

(Č

lan

ci 1

2-1

4)

oka

o p

rip

rem

a z

a

za

po

šlja

van

je,

od

no

sn

o

sa

mo

za

po

šlja

va

nje

o6

0%

izn

osa

tro

ško

va

ob

razo

va

nja

otr

aja

nje

obra

zo

va

nja

na

jdu

že

6 m

jese

ci

otr

aja

nje

obra

zo

va

nja

izn

imn

o

do

12

mje

se

ci, u

z p

reth

od

no

o

do

bre

nje

Fo

nd

a

1�

•S

red

stva

za

pri

lag

od

bu

rad

no

g

mje

sta

i uvj

eta

rad

a (Č

lan

ci 1

5-1

7)

otr

ošak p

rila

godbe

nadoknađuje

se u

vis

ini

stv

arn

ih tro

škova p

rila

godbe,

ali

najv

iše d

o 1

00 n

ajn

ižih

m

jesečnih

osnovic

a z

a

obra

čun d

oprinosa z

a

obvezn

a o

sig

ura

nja

•K

red

itn

a sr

edst

va p

o

po

voljn

ijim

uvj

etim

a

nam

ijen

jen

a ku

pn

ji st

roje

va,

op

rem

e, a

lata

ili p

rib

ora

p

otr

ebn

og

za

zap

oš

ljava

nje

,o

dn

osn

o s

amo

zap

ošl

java

nje

o

sob

e s

inva

lidit

eto

m

(Čla

nci

18

-19)

onam

ijenje

no

korisnic

ima

nam

jenskih

kre

dita

opra

vo

na s

ub

ve

ncio

niranje

kam

ata

u p

unom

iznosu, ali

najv

iše d

o k

am

atn

e s

tope o

d

7%

godiš

nje

ouvje

t: d

a n

a k

uplje

nom

str

oju

,

opre

mi, a

latu

radi o

soba s

in

valid

iteto

m, odn

osno o

so

ba

koja

se s

am

ozapošlja

va

ISP

LA

TA

NO

VČ

AN

OG

P

OT

ICA

JA

•P

oticaj se ispla

ćuje

u r

oku

od 3

0 d

ana o

d d

ana

podnošenja

zahtjeva s

obveznim

prilo

zim

a.

•P

ravo n

a n

ovčani poticaj iz

čla

nka 3

. O

dlu

ke p

oslo

davac

ostv

aru

je o

d d

ana s

tup

anja

na s

nagu Z

akona o

iz

mje

nam

a i d

opunam

a

Zakona o

pro

fesio

naln

oj

rehabili

taciji

i z

apošlja

vanju

osoba s

invalid

iteto

m

(Naro

dne n

ovin

e b

r. 3

3/0

5.)

.

•D

atu

m s

tupanja

na s

nagu

Zakona o

izm

jenam

a i

dopunam

a –

15. ožuja

k 2

005.

ZA

HT

JEV

I Z

A O

ST

VA

RIV

AN

JE

P

RA

VA

NA

NO

VČ

AN

I P

OT

ICA

J

MO

GU

SE

UP

UT

ITI N

A

SL

JED

EĆ

U A

DR

ES

U:

FO

ND

ZA

PR

OF

ES

ION

AL

NU

R

EH

AB

ILIT

AC

IJU

I Z

AP

OŠ

LJ

AV

AN

JE

OS

OB

A S

IN

VA

LID

ITE

TO

M

ZA

HA

RO

VA

510

000

ZA

GR

EB

Det

aljn

e in

form

acije

o

mo

gu

ćno

stim

a o

stva

riva

nja

p

rava

na

no

včan

i po

tica

j za

zap

ošl

java

nje

oso

ba

s in

valid

itet

om

mo

žete

do

bit

i:

-

tele

fon

om

na

bro

j: 0

1/6

040

495

-

na

web

str

anic

i: w

ww

.fo

nd

.hr

1�

Druženje

LIJEPO NAM JE ZAJEDNO

Naša druženja postaju pravo “obiteljsko” okupljanje koje se s toplinom u srcu željno očekuje. Prekrasna priroda, sačuvan okoliš i kao kruna svega – jezero, što, vjerovali ili ne, djeluje na sve nas. Možda smo se tog dana probudili loše raspoloženi, možda nas muče bolovi ili smo jednostavno umorni od stalne borbe, kako to već jest u našim životima. Dolaskom među poznate ljude i prijatelje sve ružno nestaje kao spužvom izbrisano. Lijepo je kad čovjek može porazgovarati s nekim tko razumije probleme osoba s invaliditetom, tko ima slična ili ista iskustva. Poslije obilnog doručka, održana u sportska natjecanja u visećoj kuglani, pikadu i, od ove godine, u novoj igri - nabaci kariku. Uz veliku želju i s pravim sportskim žarom, uz doigravanja su dobiveni i pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji u pojedinim disciplinama. Šampioni su s pravom zavrijedili taj častan naziv. Sportski voditelji i, ovom prilikom, suci korektno su vodili natjecanja i nije bilo nikakvih prigovora od strane natjecatelja i publike. Doduše, bilo je neslužbenih tvrdnji da su neki igrali pod utjecajem, u sportu zabranjenih, stimulansa (gemišta, piva...) koje su odbijene bez obrazloženja. Umornima i znojnima od borbe na sportskim terenima, ručak nam je baš pasao. Uz zvukove “benda” koji je svirao samo nama, večer je brzo došla. Slijedio je oproštaj, sa željom da se što prije opet sretnemo. Bilo je i pojedinaca kojima se baš i nije išlo, pa su ostali do sitnih sati. Jednom riječju, lijepo.

1�

VISEĆA KUGLANA

NABACI KARIKU

MUŠKI

1. Stjepan Kosalec (83)2. Dragutin Karnjuš (81)3. Josip Markati (56)

MUŠKI

1. Stanko Bogdan (33)2. Josip Markati (27)3. Lovro Žganec (20)

MUŠKI

1. Vlado Šimunić2. Franjo Cerovec3. Stjepan Kosalec

ŽENE

1. Marija Tarandek (53)2. Elizabeta Sklepić (36)3. Ana Juras (34)

ŽENE

1. Danica Vabec (36)2. Karolina Levačić (27)3. Katarina Kanižaj (26)

ŽENE

1. Marija Müeller2. Katarina Kanižaj3. Marija Tarandek

PIKADO

1�

Ljubavna priča

Malo ljudi još pamti tragediju u Trnovcu 1945. godine u kojoj je petero ljudi izgubilo život u eksploziji mine zaostale iz II. svjetskog rata. Jedna je osoba preživjela tu nesreću – tada četrnaestogodišnja Anđela Žnidarić. Danas žvi u Slakovcu i s radošću me primila u svom domu, spremna u riječi pretočiti životni put koji je prošla doslovce na koljenima, ali uzdignute glave. - Te 1945. godine igrala sam se izvan kuće s vršnjacima i svojom dvije godine starijom sestrom. Iznenada su se pojavila dvojica dječaka, mojih godina, koji su negdje našli i donijeli minu. Jedino čega se sjećam jest da je moja majka viknula da se pazimo i u tom trenutku došlo je do eksplozije. Na mjestu su poginuli moja majka, sestra i dvojica dječaka koji su minu našli te još jedna osoba. Meni su u eksploziji stradale obje noge. Bilo je strašno. Dio tijela poginulih bio je raskomadan i odbačen na okolno drveće. To je iskustvo koje se nikad ne može zaboraviti niti potisnuti – započela je priču krhka Anđela Žnidarić (76) koja danas sa svojim nevjenčanim suprugom Ivanom Mikom živi u Slakovcu. Anđela je kao dijete dva mjeseca proboravila u čakovečkoj bolnici gdje su joj zbog ozljeda amputirane obje noge ispod koljena. Kada je izašla iz bolnice, za nju su se nastavili brinuti otac i brat. I ona za njih. Životom koji je uslijedio kročila je, doslovce, na koljenima. - Kad sam se oporavila od amputacija, radila sam po kući sve što sam mogla. Prala sam veš, kuhala i slično... Sjećam se da sam iz Trnovca katkad na koljenima znala otići do trgovine u Macincu. Žene koje su me susretale

govorile su “jadno dijete” i počele plakati. Nisu mi mogle pomoći jer je to bilo teško vrijeme, vrijeme u kojem su ljudi bili gladni i nisu se imali kome obratiti – priča Anđela i nastavlja se prisjećati jednog posebnog dana kada je došla do zdenca uzeti vode. Tada je već hodala s protezama i imala je 27 godina. - Kod bunara mi je prišao mladić. Bilo mu je samo sedamnaest godina.

Ponudio je da mi ponese vodu do kuće i počeo razgovarati sa mnom. Dao mi je do znanja da mu se sviđam, na što sam mu rekla: “Dečec, idi doma, pa se vrni dok zrasteš.” Tada sam se već sama sebi zavjetovala da se nikada neću udavati – kaže Anđela. Da ni najvještiji pisac ne može izmisliti ljubavnu priču kakvu može ispričati život svjedoče Anđela i njezin Ivek. Svibovčanin Ivan Miko nikad nije zaboravio Anđelu iako im je život u “intermezzu” ponudio puno iskušenja. Ivan se oženio drugom, imao djecu u braku, radio u Austriji i tako pokušao prehraniti obitelj. Međutim, tadašnja supruga pronašla je drugog muškarca, zbog čega su se razveli. Za to vrijeme Anđela je živjela u Trnovcu i održala zavjet dan vlastitom srcu da se neće udati, ali je rodila vanbračnog sina Darka.

NA KOLJENIMA

Ljubavna pričaLjubavna pričaLjubavna pričaLjubavna priča

1�

Ivan se razveo i otišao iz kuće u Zagorju koju je podigao gastarbajterskim novcem. - Tuđina je sve uništila i morao sam otići. Onda sam jednog dana “prešao Dravu” i došao u Trnovec, na Anđelin grunt. Tobož sam iskal prijatelja, a zapravo sam došao zbog nje – smije se Ivan Miko, čovjek koji plijeni radošću i jednostavnošću. Ivan Miko i Anđela Židarić su jednostavno – dobri ljudi. Ljudi koji su osjetili oštricu života na svojoj koži i znaju da sve što je vrijedno i što ostaje jest ljubav. - Ma, kakvi penezi! Pa ne bum ih sobom nosil u grob. Za grob mi trebaju četiri daske, a za to bum navek imal – kaže Ivek.

Tako je Ivek “zrasel” i vratio se po Anđelu. Našli su “kompromis” svojim zavjetima: nikada se nisu službeno vjenčali, no 33 godine žive u slozi i ljubavi. - Kad sam te 1974. u svibnju pristala živjeti s Ivekom, bili smo u velikom siromaštvu. Podizala sam sama sina i živjeli smo na ilovači. Ivek je uredio cijelu kuću u Trnovcu, a ja sam i tada, kao i ranije, zarađivala koji dinar izrađujući upotrebne predmete od “luščija» i plela sam. Tada je već započela moja borba za invalidsku mirovinu, ali to nije bio lak put. Stalno su mi odbijali molbe. Godine 1975., kad smo Ivek i ja već živjeli zajedno, pomogao mi je jedan dobar čovjek i ponovo sam pisala žalbe. Odlučila sam ići i pred maršala, ako treba, da dođem do svog prava. Međutim, tada mi je molba uvažena i prvi put u

životu ostvarila sam stalni prihod na osnovi invalidnosti – pojašnjava naša sugovornica. Usprkos samoći koju su pobijedili, Anđelu i Ivana život je iskušavao i dalje. Oboje su zbog operacija dobar dio svog vremena proveli po bolnicama. Ivan je dobio rak pluća i pobijedio ga. Anđelu su također napale druge bolesti. Napatili su se toliko da bi ih svatko razumio da su se pretvorili u čangrizave, sumnjičave i zatvorene ljude. Ali, oboje su ostali poput nasmiješenih tvrđava koje nije moguće srušiti. Otvorili su širom vrata svog doma i rekli: “Dobrodošli i hvala što vas se naša priča tiče.” No, u pravom smislu tvrđave koja jedna drugu brani od nevolja: ‘’Anđela se boji da ja ne umrem prije nje’’ – kaže (naravno, uz

osmijeh) Ivek. - Prošla sam glad i muku. Hodala sam po kolenaj i po rukaj i s protezama. Sad ne mogu staviti

proteze jer imam rane na nogama. Ostalo je u mojem tijelu i gelera od mine. Onoliko koliko mogu, napravim sama na koljenima, a što ne mogu, pomognu mi unuk i snaha koji žive pokraj nas i pomogne mi moj Ivek – kaže Anđela koju posebno raduje četverogodišnja praunuka Marina koja često uleti u kuću i unese miris radosti. U domovima poput Anđelinog i Ivanovog crpe se najdragocjeniji trenuci ove struke: tamo se ne odrađuje posao, već se srce puni snagom i hrabrošću. Tamo se uči sreća.

Željka Drljić

PREMA SVJETLOSTI

1�

Težak se invalid (u slučaju da mu je oštećen lokomotorni sustav) može jedino sigurno osloniti na štaku, ako je ima. Osloni li se na zajednicu u kojoj živi ili, ne daj Bože, na zakon, (pro)past će. I to je stvarnost. A ne članci zakona koje ljudi prepoznaju kao šifre oštećenja ili oboljenja i koje, najčešće političari, matematički pribrojavaju socijalnoj osjetljivosti države i razini civiliziranosti društva. To je demagogija koja je pala u vodu čim sam kročila u dom šezdesetogodišnjeg Stjepana Štefičara iz Štefanca. Stjepan i njegova supruga Ana Štefičar prvi su put progovorili za javnost. Bez zadrške... jer, kako mi je rekla Ana: Sve smo probali, samo nismo probali hmreti. Stjepan je do kolovoza 1999. godine bio potpuno zdrav čovjek. Bio je u radnom odnosu u metalurškoj tvrtki (nakon propadanja Metalca, gdje je također dugo radio). Tada je iza sebe imao tridesetak godina radnog staža. U kolovozu 1999. godine, u samo jednoj sekundi, na njega se obrušila lavina nevolja. - Bližilo se predvečerje i radio sam s traktorom na polju, blizu kuće. Sinovi su bili sa mnom i ubrzo otišli doma, a ja sam požurio završiti posao jer je te večeri bila na programu nogometna utakmica koju sam želio gledati. Dogodilo se u sekundi... priključni stroj na traktoru me dohvatio i... noževi su napravili svoje. Samljelo mi je obje noge i oštetilo lijevu ruku. Sjećam se da nijednog trenutka nisam izgubio svijest... međutim, u prvim trenucima nisam osjećao ni bol. Bol i patnja su došle poslije... prisjetio se Stjepan kobnog predvečerja ‘99. godine. Stjepan se brzo po dolasku u čakovečku bolnicu morao suočiti s činjenicom da nogama nema spasa. Slijedila je obostrana amputacija. Ruka je donekle sanirana, no trajno je oštećenje ostavilo značajna ograničenja pokreta: To što sam prošao teško se može izraziti riječima. Velika je to patnja i bol i iz toga me izvlačila samo podrška obitelji, najbližih prijatelja i ljudskost

medicinskog osoblja, posebno u Zagrebu – kaže Stjepan, teško razlučujući trenutke koje bi želio opisati, od onih koje valjda nikad neće reći nikome. U zagrebačkom rehabilitacijskom centru saznaje da s amputacijama obavljenim u Čakovcu njegovim mukama nije kraj. Rane nisu bile “čiste” i prijetilo je proširenje infekcije te je Stjepan morao prolaziti nove operacije i nove amputacije ono malo nogu što mu je ostalo ispod koljena. - Kad je sve to završilo i kad su mi u zagrebačkom rehabilitacijskom centru prvi put donijeli proteze, nisam mogao zamisliti da je na tome moguće hodati... no, naučio sam. I danas se, uz pomoć dviju štaka, mogu kretati. Čak vozim i traktor, ali samo po polju... po cesti ne smijem jer mi proteze ne dopuštaju brzu reakciju. Po kući se krećem sa stolcem na kotačiće koji su mu pomogli napraviti prijatelji – kaže Stjepan, a supruga Ana dodaje: Da bi se Stjepan po kući kretao invalidskim kolicima, bilo bi je potrebno adaptirati, a to je prevelik izdatak.

SVE SMO PROBALI, Svjedočanstvo

�0

Rehabilitacija i prilagođavanje na proteze trajalo je oko dvije godine, no do mirovine je Stjepan putovao znatno dulje, više od 3 godine. - Tijekom procesa dobivanja mirovine u Varaždin na komisiju morao sam osobno dolaziti nekoliko puta. Jednom sam pitao doktora na toj komisiji provjerava li on to jesu li mi narasle noge? Stjepan je tijekom oporavka dva puta boravio na rehabilitaciji u Varaždinskim toplicama. Kasnije mu je specijalist iz Zagreba, primarijus Miroslav Jelić, putem medicinske dokumentacije preporučio jednom godišnje stacionarnu rehabilitaciju. No, čakovečka komisija HZZO-a ga je, početkom 2000., glatko odbila. - Prvo su odbili zahtjev za antidekubitalni jastuk koji je preporučila fizijatrica iz Varaždinskih toplica... kasnije i zahtjev za boravak u toplicama. U oba slučaja sam doživjela krajnje osoran i grub odnos u čakovečkom HZZO-u, gdje nas liječnici iz povjerenstva nisu ni tretirali kao ljude. To me do te mjere obeshrabrilo da mi više nije palo na pamet ići tamo. Više nismo ni predavali zahtjev jer jednostavno ne mogu podnijeti da se netko tako ophodi sa mnom, kao da nismo ljudska bića. S druge strane, očigledno nije zakon u pitanju, jer u Zagrebu se prema Stjepanu svi, i liječnici i ostalo osoblje, odnose humano i s poštovanjem. Tamo smo dobili i kolica, i štake, i proteze. Sve se svodi na to na kakvog čovjeka naiđete – kaže Ana. U ljeto 1999. kad se nad obitelj Štefičar nadvio tamni oblak, ostali su na 1.000 kuna Stjepanove naknade koju je dobivao na bolovanju, a mjesečni boravak u bolnici trebalo je participirati s 450 kuna. U kući su tada bila još dva sina školarca te dvije odrasle kćerke koje su se ubrzo udale i otišle iz roditeljskog doma. Danas Stjepanova obitelj živi od njegove male mirovine te 400-tinjak kuna koje dobiva za njegu.

Supruga je nezaposlena, a najmlađi sin pohađa 8. razred. - Problem je što običan čovjek uopće ne može doći do informacije na što ima pravo po zakonu, osobito kad je riječ o invalidima – kaže Stjepan. - Kad vam se dogodi nesreća, svi okrenu leđa. Nismo navikli tražiti jer živimo od svog rada. Stjepan i danas radi gotovo sve kao i ranije. Pomažemo mu sinovi i ja te nekolicina najbližih prijatelja i rodbine koji nas nisu ostavili na cjedilu. Ali, katkad bi čovjek htio samo ljudsku riječ, neki mali znak da nije zaboravljen – kaže Ana Štefičar, a na pitanje je li Stjepana obišao tko od ‘99., odgovara: Iz Centra za socijalnu skrb dolazili su u nekoliko navrata provjeravati nismo li se u međuvremenu obogatili zbog 400-tinjak kuna pomoći za njegu koje primamo. Iz Općine nikada, ni o blagdanima, nije došao nitko. Jedino iz Udruge tjelesnih invalida Međimurja Stjepanu za rođendan i Božić stigne čestitka. I to nas oboje obraduje. Zato što je ljudski - kaže Ana. U Općini Mala Subotica razgovarali smo s načelnikom Josipom Šegovićem koji nam je rekao: Naša vrata su otvorena. Obitelj Štefičar samo treba podnijeti zahtjev, vezan uz visinu komunalne naknade, na primjer, ili za jednokratnu pomoć, u slučaju da im zatreba. Stjepan će ovih dana i u područnom uredu HZZO-a u Čakovcu ponovo pokušati sa zahtjevom za stacionarnu rehabilitaciju u Varaždinskim toplicama. Vjerujemo da neće biti problema s odobrenjem. Ostaje slika koju donosimo, surova u svojoj istinitosti: na jednoj strani mali čovjek kojeg je dohvatila nesreća, samljela mu noge, al’ su mu vjera u vlastite snage i dostojanstvo ostali netaknuti. I zato ne može moliti. Na drugoj strani sustav kojim vladaju šifre i koji opslužuju roboti. Istovremeno, vrata svog srca Stjepan je ostavio odškrinuta... i pustit će svakog tko zastane i iskreno upita: Mogu li pomoći?

Željka Drljić

SAM NISMO PROBALI HMRETI

�1

Sport osoba s invaliditetom

INTERVJU s predsjednikom Saveza za šport invalida Međimurske županije Valentom Purgarom o športu osoba s invaliditetom

Pripremio: Branko Baksa

SPORTOM, REKREACIJOM I KINEZITERAPIJOM - PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA

Ciljevi i zadaće:

- suradnja s jedinicama lokalne samouprave i uprave Međimurske županije = FINANCIRANJE- suradnja sa savezima sportskih udruga i klubova /županijski, gradski/ = FINANCIRANJE- objedinjavanje, poticanje i animiranje sporta osoba s invaliditetom- stručno-savjetodavna pomoć udrugama članicama- organizacija i provedba županijskih natjecanja osoba s invaliditetom- sufinanciranje priprema i nastupa natjecatelja na državnim i međunarodnim natjecanjima- kontinuirana suradnja s Hrvatskim paraolimpijskim odborom- dogradnja, organizacija i provedba projekta “Svakog tjedna sportska aktivnost jedna za osobe saktivnost jedna za osobe s

invaliditetom u Međimurskoj županiji” – prevencijom do zdravlja.

Autor i voditelj projekta: Valent Purgar, predsjednik Saveza.

Projekt odobrio: županijski tim za edukacijski program “Rukovođenje i upravljanje za zdravlje” Međimurske županije, potpisuje zamjenik župana Mladen Križaić, dipl. inf.

Sufinanciraju: gradovi Čakovec i Prelog, općine Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Belica i Vratišinec.

Vrijeme provedbe: od 24. svibnja do kraja 2007. godine.

Izvoditelji projekta: profesori kineziologije Kristina Horvat, Renato Čuka, Antun JelenićJelenić i Valent Purgar.

Programi koji se provode: - obuka neplivača - usavršavanje tehnika plivanja - kineziterapijske aktivnosti u vodi.

Korisnici programa: djeca, mladež i odrasli.

Izjavu o zdravstvenom stanju i pohađanju potpisalo 82 korisnika.

Prosječno po danu – terminu: 32 korisnika.

Radimo četvrtkom od 17,00 do 19,00 sati na Gradskim bazenima Čakovec.

U promidžbi projekta pomogli su: TV Čakovec, Radio 1 Čakovec, Radio 105 Selnica, Radio Međimurje,Radio Međimurje, Županijske novine Međimurje i Međimurske novine.

��

Dis

cip

lin

e 25

i 50

m- s

lob

odno

- le

đn

o- p

rsn

o-

štaf

eta

4x25

m

Sve

čan

o ot

vore

nje

Val

ja s

e po

tru

dit

i za

jedn

u o

d m

edal

ja

Nat

jeca

telj

i kat

egor

izi-

ran

i na

osn

ovi v

rste

inva

lid

itet

a

Su

ci –

vol

onte

ri im

aju

odgo

-vo

rnu

zad

aću

- ob

jekt

ivno

st

��

Sva

ka

osob

a s

inva

lidit

etom

ima

pra

vo n

atje

cati

se

i pok

azat

i svo

ja u

mij

eća

Oso

be

s te

žim

tje

lesn

im o

šteć

enje

m k

oris

te p

omag

ala

Su

ci m

jere

vri

jem

e i b

odre

nat

jeca

telj

e

Gla

vni s

ud

ac M

iodr

ag d

rži s

ve p

od k

ontr

olom

Za

prv

a tr

i mje

sta

po

kate

gori

jam

a-

zlat

o- s

reb

ro- b

ron

caS

vim

a če

stit

ke n

ap

okaz

anom

zn

anju

pli

vanj

a u

z d

ruže

nje

na

dom

jenk

u

��

Pro

jekt

“S

vako

g tj

edn

a …

” pr

ilog

1.

In

tere

s k

oris

nik

a

vrl

o je

vel

ik,

tre

ba s

ve

evid

enti

rati

Od

rasl

i vol

e k

inez

iter

apij

ske

ak

tivn

osti

u v

odi

Nep

liva

če i

kin

ezit

erap

ijsk

eak

tivn

osti

vod

i pro

feso

rica

K

rist

ina

Pli

vači

usa

vrša

vaju

t

ehn

ike

pliv

anja

pod

bu

dn

im o

kom

Ren

ata

Ču

ke,

pro

f.

��

Dok imamo uspomene postoji prošlost,dok imamo nadu čeka nas budućnost,dok imamo prijatelje lijepa je sadašnjost

časopis udruge tjelesnih invalida međimurja - prosinac 2007. - broj 11