Časopis Listek broj 5

INVALIDA ME\IMURJAUDRUGA TJELESNIH

1

Izdavač:

Udruga tjelesnih

invalida Međimurja

Perivoj Zrinskih 1

40 000 Čakovec

Tel./Fax: 040/391-070

e-mail: [email protected]

Urednik:

Branko Baksa

Lektorica:

Dijana Savić

Grafička priprema:

Sprud d.o.o., Čakovec

Vanja Štebih

Tisak:

Tamposit, Nedelišće

“Listek” je besplatan

primjerak i o trošku

UTIM dostavlja se na

adresu članova

“Listek” je tiskan uz

financijsku podršku

Ureda Vlade Republike

Hrvatske za udruge

“Listek” je prijavljen

Uredu za odnose s javnošću

Vlade Republike Hrvatske

Riječ urednika

U ovoj 2003. godini koja je proglašena Europskom godinom

osoba s invaliditetom i naš Listek bilježi treću godinu kontinui-

ranog izlaženja, što smatramo uspjehom i veselimo se tom

malom “jubileju”.

Na poticaj nekih članova izmjenili smo grafički izgled da

Listek bude što pregledniji za čitatelje. Poziv svim članovima da

nešto napišu, predlože neke teme i aktualnosti i dalje je otvoren.

Do čitanja, s poštovanjem!

Sadržaj

Riječ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Mediji o nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Policija u akciji “Ne budite označeni” . . . . . . . . . . . . . . . 3

Parkirna mjesta za invalide . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

U bunaru birokracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Standardna pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6-7

Program udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8-9

Invalidski sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10-11

Druženje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12-13

Rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Keramika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Dani udruga 2003 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16-19

Ceraneo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-23

Na naslovnoj strani radovi keramičke radionice


2

Život u suvremenim velikim

gradovima, pa tako i u Hrvatskoj,

obilježen je određenim teškoćama

i rizicima kao što su napučenost

(velik broj ljudi na maloj površi-

ni), visok stupanj doseljavanja

novih stanovnika, što dalje produ-

cira nezaposlenost, nedostatak

infrastrukture (vrtići, škole,

zdravstvene ustanove, prometni-

ce…), neodgovarajuće stanovanje

itd., heterogenost stanovništva

(ljudi različitog sociokulturnog

iskustva i navika), otuđenost sta-

novnika (ljudi se međusobno ne

poznaju i ne vode brigu jedni o

drugima) i anonimnost (jedinka se

gubi u masi, što potiče devijantno

ponašanje).

Kako su policijski službenici

integralan dio društvene zajednice

i sukladno tome rade u partner-

skom odnosu s lokalnom zajedni-

com, na taj način želimo pružiti

visoku kvalitetu usluga građanima

s posebnom osjetljivošću, kao što

su primjerice osobe s tjelesnim

oštećenjem. U tu svrhu, po treći

puta, dana 06. svibnja, na cijelom

je području Policijske uprave

međimurske provedena preventiv-

na aktivnost ˝Ne budite označeni˝.

Ista akcija je 06. svibnja provede-

na i u Policijskoj upravi varaždin-

skoj gdje je polučila vrlo pozitiv-

ne reakcije građana. Akcija je bila

usmjerena prema svim sudionici-

ma u prometu, a odnosila se na

dosljedno poštivanje pozitivnih

tendencija koje nalaže Zakon o

sigurnosti prometa na cestama,

vezano uz osobe s tjelesnim

oštećenjima. Tom prilikom volon-

teri Udruge s policijom dijelili su

promidžbene materijale

Hrvatskog saveza udruga tjele-

snih invalida uz prikladan Bonton

o svakodnevnoj komunikaciji s

osobama s invaliditetom, žuti

letak ˝Označeni ste˝- kojim su

vozači bili upozoreni da su zauze-

li mjesto predviđeno za osobu s

posebnim potrebama te narančasti

letak ˝Ne budite označeni˝- kojim

su vozači preventivno upućivani

da dosljedno poštuju znak pristu-

pačnosti invalida. U tu svrhu

vozačima i drugim sudionicima u

prometu upućivan je apel da obra-

te pozornost na posebnu oznaku

koja omogućuje prioritet osoba s

tjelesnim invaliditetom – tzv.

˝znak pristupačnosti˝ te da svojim

činom, zauzimanja tako označe-

nog parkirnog mjesta, ometaju

mobilnost osoba s invaliditetom i

njihovu kvalitetu življenja. U vri-

jeme provođenja akcije na

Hrvatskom radio Čakovcu u tra-

janju od jednoga sata održana je

radioemisija pod nazivom ˝Ne

budite označeni˝ u kojoj su

građani svojim uključivanjem u

razgovor pomogli da se shvate

problemi osoba s tjelesnim invali-

ditetom koji su zapravo dio naše i

njihove svakodnevice.

Irena Branović

PU međimurska


PPOOLLIICCIIJJAA UU AAKKCCIIJJII ““NNEE BBUUDDIITTEE OOZZNNAA^̂EENNII””

Irena Branović, PU međimurska, voditelj radioemisije Zoran Mašović

i predsjednik UTIM-a Branko Baksa

Primjer nesavijesnog parkiranja

3


Prošlog utorka, u vremenskom razdoblju od 9 do

12 sati, PU međimurska i Udruga tjelesnih invalida

Čakovec zajednički su proveli preventivnu akciju pod

nazivom ˝Ne budite označeni˝.

Na terenu akciju su predvodili Dalibor Štaje-

rec, službenik za prometnu preventivu PU međimur-

ske i Lidija Matijašević, policijska službenica za

sigurnost u prometu, a u eteru Hrvatskog radija Čako-

vec, jer je akcija bila prenošena uživo putem radiova-

lova bili su predsjednik Udruge tjelesnih invalida

Branko Baksa i Irena Branović, glasnogovornica poli-

cije. Govoreći o razumijevanju potreba invalida od

strane vlasti kao i od strane građana Branko Baksa je

rekao:

- U načelu, sa stanjem vezanim uz spomenutu

problematiku u Čakovcu, pa i u cijeloj našoj županiji,

mi invalidi možemo biti zadovoljni. Mogu reći da

uživamo razumijevanje od strane PU međimurske, od

organa vlasti i od građana, ali…još uvijek nam se

događaju stvari koje su nedopustive i to u smislu da

neki građani još uvijek vole uzurpirati ta mjesta pred-

viđena za invalide i, što je znakovito, na takva mjesta

se u pravilu parkiraju automobili vrlo visoke klase.

Akcija je, inače, bila usmjerena spram sudionika

u prometu, a odnosila se na dosljedno poštivanje pozi-

tivnih tendencija koje nalaže Zakon o sigurnosti pro-

meta na cestama, a vezano uz osobe s tjelesnim

oštećenjima. Naime, za osobe s invaliditetom mobil-

nost ne znači samo

u s p o s t a v l j a n j e

odnosa u prostoru i

vremenu već pred-

stavlja značajan

preduvjet za ostva-

rivanje društvenih

kontakata i neovi-

snosti. Integracija

osobe s invaliditetom u svakodnevni život uvelike

ovisi o načinu rješavanja pitanja mobilnosti, te je u tu

svrhu značajno takvim osobama osigurati pristupač-

nost javnih i prometnik površina, prijevoznih sredsta-

va, športskih, kulturnih i drugih javnih objekata.

Nažalost u hrvatskoj praksi još uvijek nije u potpunosti

saživjelo sustavno uređenje pristupa javnim i stambe-

nim objektima, kao niti prijevoznim sredstvima.

Stoga su tijekom utorka volonteri Udruge dijeli-

li promidžbeni materijal Hrvatskog saveza tjelesnih

invalida uz prikladan bonton o svakodnevnoj komu-

nikaciji s osobama s invaliditetom. Žuti letak ˝NE

BUDITE OZNAČENI˝ preventivno je upozoravao

vozače da dosljedno poštuje znakove pristupačnosti

za invalide.

Na inicijativu PU međimurske, a s ciljem senzi-

biliziranja šire javnosti za probleme invalida, istog je

dana identična akcija provedena i na području koje

pokriva PU varaždinska.

4

Parkirna mjesta za invalideuzurpiraju automobili visoke klase!

Hrpa papira iz kojih vire štura

ili opširna, obično loše, suho i polu-

pismeno formulirana ˝izvješća˝ i

˝dokazi˝ postaje zastrašujuća kad

shvatite da trasira sudbinu. Dok

sumornost svakodnevice odzvanja

ehom nemoći. I pred pedesetčetve-

rogodišnjim Stjepanom Horvatom

iz Belice bila je gomila papira dok

smo razgovarali.

U fasciklu uredno složen život-

ni kaos koji bi - lijepo gorio! U

Stjepanovoj ˝registraturi˝ frišak je

datum na ˝dokumentu˝ ispečaće-

nom u Područnom uredu Hrvatskog

zavoda za zdravstveno osiguranje u

Čakovcu kojim se ne odobravaju

invalidska kolica s toaletnim dodat-

kom, pomagalo koje je neophodnim

procijenio specijalist ortoped nakon

obavljenog pregleda. Obrazloženje

na obrascu HZZO-a od 20. siječnja

2003. godine vrišti: ne može jer -

˝nema indikacija˝!? Vole ˝ćate˝ riječ

indikacija jer u njihovom svijetu

ima značenje noža moći kojom režu

tuđi čemer. Skalpelom zvanim indi-

kacija otvaraju tuđe snove, domove,

postaju gospodarima strepnji…

Moram li u životu doista sva

prava ostvarivati žalbama – pita se

Stjepan Horvat.

Obolio je još kao dijete.

Oštećenja koja je pretrpio uzela su

mu djetinjstvo, ali ostavila netaknu-

tom snagu Darwinovog prokletstva

– opstanka. Izučio je elektroinstala-

terski zanat te se zaposlio u neka-

dašnjem Građevinskom kombinatu

Međimurje. No, bolest je od 1973.

svakim danom sve žešće otkidala

snagu… Stjepan je odolijevao do

2002. godine, kada je morao ustuk-

nuti pred bolešću te otići u invalid-

sku mirovinu. No, time nije zausta-

vio demone s kojima se očajnički

bori. Slabovidnost je svakim danom

sve veća i veća i uskoro će

Stjepanov svijet utonuti u potpunu

tamu. I kretanje mu je dan za danom

bivalo sve teže, sve dok, prije dvije

godine, nije potpuno onemoćao.

Danas nije u stanju napraviti jedan

jedini korak bez pomoći svoje

osamdesetjednogodišnje majke

Agneze Horvat s kojom živi. Od

svijeta kojim bolno kroči oslonjen o

majčine ruke vidi tek nejasne silue-

te. Ipak, u Stjepanovim riječima

nema bijesa, nema ljutnje ni prema

kome. Ne želi nikoga povrijediti.

Ne zbog straha, već zbog pravde za

koju, eto, nekim čudom, još uvijek

vjeruje da postoji i da ga negdje

čeka. Ono što gori u glasu tek je

želja da se nekom opišu boje koje

skriva ˝registratura˝. I na tren, u

˝prikrajku˝ glasa, bljesnu nada da će

netko čuti…

- Invalidska kolica bi mi bes-

krajno puno značila. Teško je to

razumjeti nekome tko to nije

iskušao na svojoj koži. Meni bi to

pomagalo omogućilo da samostalno

odem iz prostorije u prostoriju. Za

svaki korak mi mora pomoći majka,

a ona je sve nemoćnija. I nju nagri-

zaju i godine i bolesti. Naše su

mirovine male, jedva prelaze tisuću

kuna, tako da bez tuđe pomoći ne

mogu sam nabaviti ortopedsko

pomagalo – kaže Stjepan.

Udarači pečata kažu: ˝nema

indikacija˝… za onog kojeg nisu

nikada vidjeli… Na sceni je straho-

vit profesionalni propust kontrolora

čakovečkog Područnog ureda

HZZO-a. Sramotan je, ali je ispra-

vljiv… ne odradi li taština svoje.

U Belici, u Ulici kralja

Tomislava 87, Stjepan Horvat i

dalje čeka ˝gledajući˝ rukama ˝regi-

straturu˝ poraza. Opipava papir za

papirom i, Bože, zna li da svojim

beznađem budi neke stare bjeso-

ve…? Ne! Ne može ostati samo

priča s novinskih stranica. Ne dopre

li Stjepanova riječ do bunara biro-

kracije… padnu li i na ˝popravnom

ispitu˝, ortopedsko pomagalo kojem

se nada nije (nam!) nedostižan cilj.

U inat siromasima duhom.

Željka Drljić


5

Stjepan ne može napraviti niti korak bez

pomoći druge osobe

Bolest svakim danom sve žešće

otkida snagu

U bunaru birokracije

STJEPAN HORVAT IZ BELICE, NEPOKRETAN I SLIJEP, U GLUHOMLABIRINTU HZZO-a UZALUDNO TRA@I NEKOG TKO - ÛJE!


Pravilo 7.

Zapošljavanje

Države trebaju priznati načelo po kome

osobe s invaliditetom moraju biti ovlaštene

koristiti se svojim ljudskim pravima, naročito

na polju zapošljavanja. Kako u poljoprivred-

nim, tako i gradskim područjima moraju im

biti pružene jednake mogućnosti za produktiv-

no i probitačno zapošljavanje na tržištu rada.

1. Zakoni i propisi o zapošljavanju ne smiju

diskriminirati osobe s invaliditetom i ne smiju

postavljati zapreke njihovom zapošljavanju.

2. Države trebaju aktivno podupirati integra-

ciju osoba s invaliditetom u otvoreno zapošlja-

vanje. Ova aktivna potpora može se provoditi

nizom mjera, kao što su profesionalno osposob-

ljavanje, stimulativne kvotne sheme, rezervirana i

posebno određena zaposlenja, zajmovi i pomoći

za malu privredu, isključivo ugovaranje ili pravo

prioriteta u proizvodnji, porezne i ugovorne ola-

kšice, ili druga tehnička ili financijska pomoć

poduzećima koja zapošljavaju osobe s invalidite-

tom. Države također trebaju stimulirati poslodav-

ce u stvaranju razumnih prilagodbi za osobe s

invaliditetom.

3. Programi državnog djelovanja trebaju uk-

ljučivati:

a) mjere za projektiranje i prilagodbu radnih

mjesta i prostorija kako bi bile pristupačne osoba-

ma s različitim invaliditetima

b) potporu uporabi novih tehnologija i razvi-

janja proizvodnje pomagala, oruđa i opreme, kao

i mjere za olakšavanje pristupa takvim napravama

i opremi osobama s invaliditetom kako bi one

mogle dobiti i zadržati takav posao

c) organiziranje odgovarajuće obuke i

zapošljavanja, kao i daljnje potpore, npr. osob-

nom asistencijom ili uslugama tumača.

4. Države trebaju pokrenuti i podupiranje

kampanje za prosvjećivanje javnosti sa svrhom da

se nadvladaju negativni stavovi i predrasude

glede radnika s invaliditetom.

5. U svojstvu poslodavaca države trebaju

stvoriti povoljne uvjete za zapošljavanje osoba s

invaliditetom u javnom sektoru.

6. Države, radničke organizacije i poslodavci

trebaju surađivati da bi se osigurala politika rav-

nopravnog primanja i napredovanja, plaća, mjera

za poboljšanje radnih uvjeta radi izbjegavanja

povreda i oštećenja, kao i da bi se osigurale mjere

za rehabilitaciju zaposlenih koji su pretrpjeli

povredu na poslu.

7. Za osobe s invaliditetom cilj uvijek treba

biti dobivanje zaposlenja u otvorenom tržišnom

gospodarstvu. Za osobe s invaliditetom čije se

potrebe ne mogu zadovoljiti u otvorenom zapoš-

ljavanju alternativa mogu biti male jedinice zaš-

tićenog ili potpomognutog zapošljavanja. Važno

je da se kvaliteta ovakvih programa ocjenjuje po

tome koliko su značajni i zadovoljavajući po

pružanju mogućnosti osobama s invaliditetom da

dobiju zaposlenje u otvorenom tržišnom gospo-

darstvu.

6

7

8. Treba poduzeti mjere da se osobe s inva-

liditetom uključe u programe osposobljavanja i

zapošljavanja u privatnom i neoficijelnom sek-

toru.

9. Države, radničke organizacije i poslodavci

trebaju surađivati s organizacijama osoba s inva-

liditetom u pogledu svih mjera kojima je cilj stva-

ranje mogućnosti osposobljavanja i zapošljava-

nja, uključujući fleksibilno radno vrijeme, posao

sa skraćenim radnim vremenom, podjelu posla s

drugima, samozapošljavanje i podvorbu osoba s

invaliditetom.

Pravilo 8.

Uzdržavanje od prihoda i

socijalna sigurnost

Države su odgovorne za socijalnu sigur-

nost i pribavljanje prihoda za uzdržavanje

osoba s invaliditetom.

1. Države se trebaju pobrinuti za odgovara-

juću potporu osobama s invaliditetom koje su,

zbog invaliditeta ili s njim povezanih činitelja,

privremeno izgubile prihode ili su smanjeni, ili

im je uskraćena mogućnost zapošljavanja. Države

moraju paziti da se pri davanju potpore vodi raču-

na o troškovima kojima su često izvrgnute osobe

s invaliditetom i njihove obitelji zbog invaliditeta.

2. U državama u kojima postoje ili se stvara-

ju sustavi socijalne sigurnosti, socijalnog osigu-

ranja ili drugih oblika socijalne skrbi za opće

pučanstvo države se moraju pobrinuti da takvi

sustavi ne isključe ili diskriminiraju osobe s inva-

liditetom.

3. Države trebaju također osigurati pribav-

ljanje potpore i socijalne zaštite pojedincima koji

skrbe o osobi s invaliditetom.

4. Sustavi socijalne sigurnosti trebaju

sadržavati poticaje za obnavljanje sposobnosti

privređivanja osoba s invaliditetom. Ti sustavi

trebaju stvoriti ili pomoći organiziranje, razvoj i

financiranje profesionalnog osposobljavanja.

Također trebaju pomoći službama za zapošlja-

vanje.

5. Programi socijalne sigurnosti trebaju

također pružati poticaje osobama s invaliditetom

da traže zaposlenje kako bi stvorile ili obnovile

svoju sposobnost privređivanja.

6. Potpora za povećanje prihoda treba stajati

sve dotle dok postoje invalidizirajući uvjeti i to na

način da ne destimuliraju osobe s invaliditetom u

traženju zaposlenja. Potpora treba biti smanjena

ili prekinuta kad osobe s invaliditetom postignu

adekvatan i siguran prihod.

7. U zemljama u kojima se socijalna sigurnost

u velikoj mjeri ostvaruje u privatnom sektoru

treba poticati lokalne zajednice, dobrotvorne

organizacije i obitelji da razviju mjere samopo-

moći i stvore pobude za zapošljavanje ili djelat-

nosti vezane za zapošljavanje osoba s invalidite-

tom.


INVALIDA ME\IMURJA

8

UDRUGA TJELESNIH

Udruga tjelesnih invalida

Međimurja je od 13. do 15. ve-

ljače u kongresnoj dvorani

Zagrebačkog velesajma zajedno

s još 18 udruga, udruženja, druš-

tava i saveza sudjelovala na

predstavljanju svog rada na

Danima udruga 2003. na zajed-

ničkom prostoru.

Uz našu udrugu na predstav-

ljanju su sudjelovali Društvo mul-

tiple skleroze Hrvatske, Rijeka,

Hrvatska udruga gluhoslijepih

osoba ˝Dodir˝, Hrvatska udruga za

stručnu pomoć djeci s posebnim

potrebama ˝Idem˝, Zagreb,

Hrvatski savez gluhih i nagluhih,

Zagreb, Hrvatski savez invalida

rada, Zagreb, Hrvatski savez slije-

pih, Zagreb, Hrvatski savez udruga

cerebralne i dječje paralize,

Zagreb, Hrvatski savez udruga tje-

lesnih invalida, Zagreb, Hrvatsko

udruženje za razvoj i promicanje

titlotehnike, Zagreb, Savez civilnih

invalida rada Hrvatske, Zagreb,

Savez društva distrofičara

Hrvatske, Zagreb, Savez organiza-

cija invalida Hrvatske, Zagreb,

Udruga invalida rada Belišće,

Udruga Krila – terapijsko jahanje,

Zagreb, Udruga za inkluziju

˝Lastavice˝, Split, Udruga za

pomoć osobama s onesposobljen-

jem ˝Sunce˝ Varaždinske županije,

Varaždin, Udruga za promicanje

inkluzije, Zagreb, Udruženje za

unapređenje obrazovanja slijepih i

slabovidnih osoba. Naša udruga je

na Danima udruga prezentirala

djelatnosti i programe za koje su

dobili potporu Vlade Republike

Hrvatske: časopis Listek, radove iz

radionice za izradu keramike i

kompjutorsku radionicu za mlade

članove, te su prezentirali audio-

vizualni zapis iz keramičke radio-

nice. Međimurski štand obišli su,

za vrijeme održavanja, brojni rele-

vantni posjetitelji: Nino Žganec,

pomoćnik ministra rada i socijalne

skrbi, Vladimir Strugar, ministar

prosvjete i njegov zamjenik Vavra

te Enrique Aguado Asenjo, vodi-

telj sektora za socijalna pitanja pri

delegaciji Europske komisije u

Republici Hrvatskoj i brojni drugi.

Budući da su se Dani udruga

odvijali tijekom Valentinova, pred-

stavnici Udruge tjelesnih invalida

Međimurske županije dijelili su

keramička srčeka nastala u njiho-

voj radionici.

Otvorenje keramičke radionice

pokazalo punim pogodakom. U nju

dolazi 14 članova, od kojih neki

žele upoznati rad u glini, dok drugi

ne samo da uživaju u radu s glinom,

nego i stvaraju lijepe uporabne

predmete od nje. Već naredni mje-

sec u radionici bi trebala krenuti

stručna edukacija, rekao nam je

Branko Baksa, predsjednik

Udruge tjelesnih invalida

Međimurja. Udruga za ovu godinu

još ima osigurana sredstva za troš-

kove rada u radionici. Ono što ih

muči je što zaštitne radionice nisu

zakonski definirane i nisu porezno

rasterećene. U Hrvatskoj zasada

postoje dvije zaštitne radionice,

jedna u Splitu, a druga u Zagrebu,

ali ih na životu održavaju njihovi

gradovi. Naime radne sposobnosti

invalida koji rade u njima su ogra-

ničene i nemoguće je očekivati nji-

hovo financijski pozitivno poslo-

vanje bez određenih poreznih

pogodnosti.

• Moljakanje sredstava je

vrlo neugodno

Doduše, postoji zakonska

mogućnost o stimulativnom

zapošljavanju invalida, ali ona nije

dala neke zapaženije rezultate.

Prije procesa pretvorbe na područ-

ju Međimurja poslovale su dvije

zaštitne radionice, jedna uz neka-

dašnji GK Međimurje, a druga uz

MTČ, no obje su tijekom pretvorbe

neslavno završile.

Naime, izrada keramičkih

proizvoda u radionici Udruge tjele-

snih invalida pokazala je da takvi

proizvodi nalaze put na tržište.

Posebno su interesantni prigodniMirko Žganec, ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar,

Branko Baksa i pomoćnik ministra Vavra

ZZaaššttiittnnee rraaddiioonniiccee aaffiirrmmiirraallee bbii iinnvvaalliiddee

ii oosslloobbooddiillee iihh mmoolljjaakkaannjjaa

blagdanski artikli, kao i izrada pos-

lovnih poklona. No, udruge nema-

ju zakonsku mogućnost prodaje tih

poklona, osim u vidu dobrovoljnih

priloga. Kada bi se zakonski regu-

liralo to područje, mnogi invalidi

bi sa svojom preostalom radnom

sposobnošću mogli raditi, ostvari-

vati određene prihode i osjećati se

kao korisni članovi društva, a

udruge bi živjele od konkretnih

projekata i programa te ne bi ovisi-

le o moljakanju sredstava iz pro-

računa općina, gradova i županija.

Moljakanje nije nimalo ugod-

no, o čemu govori i posljednji

slučaj kada su članovi Udruge tjele-

snih invalida išli na predstavljanje

na Dane udruga u Zagreb. Dopis o

održavanju manifestacije Udruga je

dobila sedam dana prije održavanja,

a iz Ureda Vlade RH im je poručeno

da ove godine neće pokrivati putne

troškove i smještaj, a niti Udruga

nije predvidjela sredstva za takvu

manifestaciju, s obzirom na svoj

prenapeti proračun.

U čuvenom cajtnotu prije nastu-

pa na toj manifestaciji obratili su se

molbama Gradu Čakovcu i Županiji,

a na molbi je bila specifikacija troš-

kova: deset kuna za sendvič i deset

za sok po sudioniku, plus troškovi

benzina, no nisu uspjeli prije manife-

stacije osigurati ta sredstva. – Župan

Levačić je bio čak vrlo grub u odbi-

janju. Molbu je odbio s indignaci-

jom, gnušanjem, ne znam kako bih

to nazvao, rekao nam je Branko

Baksa, predsjednik Udruge tjelesnih

invalida. Molbom su se obratili i gra-

donačelniku Čakovca Branku Šala-

monu. Molba je trebala biti na

Poglavarstvu koje je održano prošli

tjedan, no na to Poglavarstvo nije

došla. Udruge koje su sudjelovale na

predstavljanju u Zagrebu iz drugih

gradova imale su osiguran i hotelski

smještaj.

- U nekom drugom gradu s ovom

istom pameću, znanjem i iskustvom

mnogo bih lakše i mnogo više posti-

gao. Primjerice, udruga slične veliči-

ne, djelatnosti i mnogo skromnijeg

programa, iz Pule, samo iz gradskog

proračuna dobila je 260 tisuća kuna.

Za ilustraciju, Udruga tjelesnih invali-

da Međimurja od ukupno 80 tisuća

kuna, s koliko su raspolagali prošle

godine, od Županije i Čakovca zajed-

no je dobila oko 11 tisuća kuna za

prošlu godinu, rekao je Baksa.

• Sve više poslova iz dome-

ne socijale prelazit će na

građanske inicijative

Žao mi je što županijske i

gradske strukture ne koriste poten-

cijale udruga, tim više što su oko

njih okupljeni brojni stručnjaci s

različitih područja, posebice kod

donošenja nekih strateških ciljeva,

ali i zbrinjavanja populacije oku-

pljene oko tih udruga. Iz CARDS

programa, primjerice, financirat će

se razni oblici programa iz domene

socijalne zaštite. Programe bi

mogle provoditi i udruge, no da bi

projekti bili pravovaljano kandidi-

rani, moraju imati djelomičnu

financijsku potporu lokalne samou-

prave. Sve više poslova koji su do

sada bili u nadležnosti Centra za

socijalnu skrb od iduće godine pre-

lazit će na građanske inicijative, a

sredstva će se odobravati putem

natječaja za konkretne projekte.

Udruzi tjelesnih invalida

Međimurja nastup u Zagrebu bio

važan radi afirmacije osoba s inva-

liditetom i njihovih mogućnosti,

ali i radi afirmacije kraja. S druge

strane prezentacija Udruge na tak-

voj razini uvijek može privući i

potencijalne nove podupiratelje

njihovih programa.

Božena Malekoci - Oletić


9

Informativni pano naše udruge

INVALIDA ME\IMURJA

10

UDRUGA TJELESNIH

U invalidskom sportu postoje

sportske aktivnosti za širu populaci-

ju u svrhu rekreacije, zatim sport

u okviru rehabilitacije te bavlje-

nje sportom u cilju postizanja

vrhunskih rezultata.

Osobito je značajno bavlje-

nje sportom kod osoba s amputa-

cijom udova, posebice kod trau-

matskih amputacija. U našoj je

zemlji to veoma aktualno zbog

velikog broja amputiranih u ratu

koji su pretežno mlađe životne

dobi.

Amputirani se mogu baviti

različitim sportovima prema svo-

jim željama i mogućnostima. Za

rekreativne sportske aktivnosti

mogu se koristiti i standardne

proteze s hidrauličkom koljenom

jedinicom te različitim vrstama

dinamičkih stopalnih jedinica.

Spomenuti dijelovi proteze

poboljšavaju kinematiku hoda i

omogućavaju bolji odraz od pod-

loge te štede energetski utrošak.

Za aktivno bavljenje sportom i

sudjelovanje u utrkama primjen-

juju se posebno konstruirane

sportske proteze, a isto tako i spe-

cijalne proteze za plivanje i ron-

jenje. Amputirani se mogu baviti

skoro svim sportskim aktivnosti-

ma, voziti bicikl, skijati, planina-

riti, igrati tenis…

Osobe s paraplegijom

također su često uključene u

sportske aktivnosti. U invalid-

skim kolicima mogu igrati košar-

ku i tenis, a također u specijalno

konstruiranim i izrađenim inva-

lidskim kolicima mogu se natje-

cati u utrkama.

Svaka hendikepirana osoba

ima pravo izbora hoće li se spor-

tom baviti rekreacijski ili natjeca-

teljski. U zapadnim je zemljama

ta selekcija mnogo ozbiljnija, pa

su mogućnosti izbora i odluke

vrlo široke. Neizbježno je da se

takav izbor konzultira sa struč-

nim timom koji čine liječnici,

fizioterapeut, kineziterapeut te

ortopedska tehnika koja ima

važnu ulogu jer pojedine sportske

discipline imaju visoke zahtjeve

prema samim ortopedskim poma-

galima npr. protezi.

Evo primjera iz časopisa

Svjetske odbojkaške organizacije

za hendikepirane osobe «WOVD

news» u kojem se iznose zahtjevi

koji se traže od proteze kod nat-

koljenih amputacija za stojeću

odbojku u vrhunskom sportu tj.

na natjecanjima:

1. Kvaliteta ležišta proteze-

mora omogućiti osobi da bude

stabilna pri teškim i opetovanim

zahtjevima nekoliko sati.

2. Lakoća proteze – omo-

gućuje povećanje duljine i

intenziteta treninga bez

povećanja umora te pomaže pri

vježbama skokova u kojima je

važan velik broj ponavljanja.

3. Pouzdanost – podrazumi-

jeva sve postupke intenzivne

primjene koji će povećati povje-

renje igrača prema protezi i

potaknuti ga da poboljša svoju

igru. Ta će pouzdanost smanjiti

svako neizbježno iznenađenje u

bitnim natjecateljskim trenucima.

4. Znatna stabilnost kolje-

ne jedinice tijekom faze prima-

nja lopte ili pripreme za udarac –

to je prijeko potrebno kako bi se

IINNVVAALLIIDDSSKKII

SSPPOORRTTT

eu

ta S

hah

ini-

Lati

n,

dr.

med.

Sp

ecij

ali

st

ort

op

ed

• Kretanje tijela je osnovna čovjekova potreba. Vježbanje

i sport bitni su čimbenici za ukupno tjelesno i duševno

zdravlje. Invalidski sport podrazumijeva prostorno i vre-

menski prilagođene kineziološke aktivnosti (košarka i tenis

u kolicima, sjedeća odbojka, atletske discipline kao bacanje

kugle i koplja iz kolica) kojima se bave hendikepirane

osobe, iako su mnogi sportovi zadržali osnovni stereotip

gibanja (trčanje 100 m, stojeća odbojka, biciklizam).

omogućila sigurnost sportaša za

komplicirane kretnje koje će

moći izvoditi bez ustručavanja.

5. Kontrola faze njihanja –

-sastoji se od usporene fleksije i

ekstenzije koljena, što se odnosi

samo na pneumatične i hidraulič-

ne (iznimno skupe!) koljene jedi-

nice. Ta je regulacija nužna kako

bi se omogućila brza kretanja i

trčanje. Koljena se jedinica mora

igraču lako prilagoditi da bi se

adaptirao na različite vrste aktiv-

nosti. Loše i slabo funkcioniranje

koljene jedinice može sportaša

izložiti riziku padanja.

6. Stopalo – mora biti lagano

da reducira inerciju donjeg dijela

proteze i omogućiti mnogo bržu

fazu njihanja.

Mogućnosti u invalidskom

sportu su velike. Primjer je

organizacija i mogućnosti bav-

ljenja sportom osoba s amputa-

cijama u SAD-u, bilo rekreacij-

sko bilo profesionalno: aerobi-

ka, streličarstvo (stojeće i u

kolicima), košarka (stojeća i u

kolicima), kuglanje, slobodno

penjanje, biciklizam, veslanje,

kanu, kajak, ribolov, golf,

jahanje, dizanje utega, jedrenje,

ronjenje, streljaštvo, nogomet

(na tri noge), softball, plivanje,

stolni tenis, atletske discipline

(100 metara do 15 kilometara),

trčanje, disk, kugla, koplje,

skok u vis, skok u dalj, troskok,

utrke u kolicima, odbojka (sto-

jeća i sjedeća), skijanje na vodi,

rafting, bilijar, zimski sportovi

(potrebna je posebna oprema

npr. sjedeće skije, monoskije,

adaptirani štapovi kao male

skije) i dr.

Koliko je ozbiljno i profe-

sionalno prihvaćen vrhunski

invalidni sport u zapadnim

zemljama govori podatak da je

svjetski rekord u trčanju na 100

metara 11,1 sekundu (sportaš

ima obostrane potkoljene pro-

teze).

Prije Domovinskog rata

invalidski sport u Hrvatskoj bio

je malo zastupljen, no današnje

potrebe za organiziranim sport-

skim aktivnostima hendikepira-

nih osoba više su nego izražene.

Mnogo je mladih ljudi postalo

ovisno o različitim vrstama

pomagala (invalidska kolica,

štake i dr.), što je zasigurno

izazvalo stres, a pitanje je vre-

mena kada će biti zahvaćeno i

zdravlje pojedinca zbog sman-

jene mogućnosti slobodnog kre-

tanja (pretpostavka je da su

mlade osobe s traumatskim

amputacijama zdrave).

ZAKLJUČAK

Može se reći da je izbor i

samo bavljenje sportom vrlo

složeno i da zahtijeva vrlo velik

stručni tim, ali i potporu obitelji i

društva (javni prijevoz, financij-

ska potpora, arhitektonske zapre-

ke pri dolasku na sportske terene

i dr.). u okružju u kojem bolesnik

može ispuniti svoje želje,dok

motivacija kao osnovni pokretač

uopće nije upitna.

Sada je vrijeme da te mlade

ljude uključimo u invalidski sport

i sva ta pomagala okrenemo u nji-

hovu korist, čime će, s jedne stra-

ne, njihova socijalizacija i povra-

tak u stare «kolotečine» normal-

nog života biti jednostavniji, a s

druge strane, i samo društvo će ih

prihvaćati kao dio cjeline.


11

INVALIDA ME\IMURJA

12

UDRUGA TJELESNIH

PPUUNNJJEENNJJEENNAA SSEEOOSSKKOOMM TTUURRIIZZMMUU ““GGOORRII^̂AANNEECC”” UU SSVVEETTOOMM MMAARRTTIINNUU NNAA MMUURRII

Vedran Vrbanec i Vinka Gosarić u

predahu izvlačenja tombole

Predah u ugodnom okolišuDušanka Panić priprema se za pikado

I ove godine pedesetak članova Udruge tjelesnih invalida

Međimurja okupilo se na Seoskom turizmu ˝Goričanec˝ u

Svetom Martinu na Muri kako bi barem nakratko ˝iskočili˝ iz

jednoličja svakodnevice te napunili baterije. Druženje su pra-

tila i rekreacijska nadmetanja u pikadu i visećoj kuglani.

- Ovoj lokaciji se vraćamo svake godine jer je idealna za

naše potrebe. Priroda je predivna, ima dovoljno prostora za

šetnju i uživanje na otvorenom – kaže predsjednik Udruge

Branko Baksa i dodaje:

- Osobito mi je drago što nam se posljednjih godina u sve

većem broju priključuju roditelji naših mladih članova koji-

ma su barem kratak odmor i razonoda i te kako potrebni.


13

SPONZORI DRU@ENJA

Me|imurka DIB d.o.o., âkovec

Rozalija @ièk, Jurov~ak 17

Marija Novak, G. Koncov{~ak 26

Stanko Hamer, G. Koncov{~ak 28

Ljubomir Štiber, G. Koncov{~ak

Snjeàna Debelec, âkovec

BAST-STAKLORAD d.o.o., âkovec

Market Mauko, Jurov~ak

Betex T.C., âkovec

TP Vara`din, Diskont 2, âkovec

Darija, âkovec

Danica Vabec, âkovec

Danica Baksa, âkovec

POGLED d.o.o., âkovec

KERAGRANIT, âkovec

BBAATTEERRIIJJAAOODDRR@@AANN TTRRAADDIICCIIOONNAALLNNII SSUUSSRREETT IINNVVAALLIIDDAA

Gužva na pikadu Erika Cvek, rekorderka Udruge po broju

operacija na kralježnici – šest (6)

Lovro Žganec i

Antun Matjanec

vode brigu da

viseća kuglana

bude spremna


SSPPOORRTTSSKKII RREEZZUULLTTAATTII

• Kao i svake godine, tako i ove, pedesetak članova naše udruge

okupilo se u već poznatom dijelu našeg prelijepog Međimurja, Sv.

Martinu na Muri kod gosp. Goričanca u popularnom Seoskom

turizmu Goričanec. Uz dobru zabavu, ples, pjesmu, tombolu i

sportsko druženje ostvarena su nova imena i novi rezultati u

sportskim igrama.

PIKADO ŽENE

1. mjesto: Marija Mueller

2. mjesto: Danica Vabec

3. mjesto: Darinka Žganec

PIKADO MUŠKI

1. mjesto: Drago Karnjuš

2. mjesto: Ivan Zovak

3. mjesto: Stjepan Toplnjak

KUGLANA ŽENE

1. mjesto: Marija Nushol

2. mjesto: Đurđa Jakupak

3. mjesto: Regina Vurušić

KUGLANA MUŠKI

1. mjesto: Ljubomir Štiber

2. mjesto: Lovro Žganec

3. mjesto: Ivan Zovak

Svaki ponedjeljak u vremenu

od 18,00h – 20,00h djeluje sport-

ska grupa, a aktivnosti su: el. pika-

do, viseća kuglana, stolni tenis,

šah, karte…

Svi koji su zainteresirani

dobro su došli.

Po ostvarenim rezultatima

vidljivo je da su žene opet bile

bolje..., a što se tu može. Čestitke

svim sudionicama. Očekuje nas još

jedan party u jesen kada se uz

disciplinama pikada i kuglane

dodaje još jedna sportska discipli-

na, a do tada, živjeli i pozdravljeni

bili...

Voditelj sportskih aktivnosti

Snježana Debelec

Podjela zasluženo osvojenih medalja

Danica Vabec, Franjo Cerovec i šefica za

sport Snježana Debelec

14

Kreativna, a već možemo s

punim pravom govoriti i umjetnič-

ka radionica za izradu keramike

navršila je prvu godinu svog rada.

Uz početne teškoće, od nabave

pribora, boja, glazura i peći za

keramiku uz pomoć brojnih kera-

mičara iz Međimurja koji nisu

štedjeli svoje vrijeme, dijeleći

svoja znanja s nama, došli smo do

visoke razine koju moramo održati

i unaprijediti.

Za pomoć smo zamolili

Graditeljsku školu Čakovec, u

kojoj je odjel za likovnu umjetnost

i dizajn i njenog ravnatelja gosp.

Zorana Pazmana. Dobrotom i

razumijevanjem djelatnice škole,

poznate umjetnice, gospođe Jelene

Valkaj, u radionicu su kao preda-

vači došli učenici završnog razre-

da, željni dokazivanja i puni steče-

nog znanja, Siniša Bernat i Petar

Križnar.


15

KKEERRAAMMIIKKAAPolaznici radionice zadovoljni

su pristupom, strpljenjem i

golemim znanjem koje su poka-

zali i prenijeli nama.

Petar Križnar na izložbi sa

svojim višestruko nagrađenim radom

Siniša Bernat,

“ZDJELA”

Tehnika: oksidirana keramika

Mentor: Jelena Valkaj, nast.

Siniša Bernat,

“VAZA”

Tehnika: oksidirana keramika


Petar Križnar,

“ANTIČKE FORME”

Tehnika: lončarena glazirana keramika

Mentor: Vesna Osojinički, ak. kipar

Peta

r K

riž

nar,

“P

LE

SA

Č”

Teh

nik

a:

oksid

ira

na

tera

ko

ta

Men

tor:

Vesn

a O

so

jin

ički,

ak.

kip

ar Petar Križnar, “CILJ”

Tehnika: raku


INVALIDA ME\IMURJA

16

UDRUGA TJELESNIH

Vlada Republike Hrvatske

organizirala je Dane udruga

2003., seminar s brojnim temama

koje se tiču rada nevladinog,

neprofitnog sektora. Seminar su

pohodili predstavnici gotovo sto-

tinu udruga iz područja demo-

kratizacije, kulture, mladih,

osoba s invaliditetom i zdrav-

stvom. Ugledni predavači govori-

li su o reformi sustava socijalne

skrbi i CARDS projektu ˝Jačanje

kapaciteta neprofitnog sektora

za pružanje usluga u socijalnoj

skrbi˝, projekta hrvatskog odgoj-

no-obrazovnog sustava, reformi

sustava zdravstva, oblicima

suradnje Vlade i nevladinog sek-

tora, organizaciji civilnog druš-

tva u procesu pridruživanja

Europskoj uniji, prekograničnoj

suradnji, organizacijskoj kulturi

i kulturi promjena u udrugama.

Među ostalim, radio je i forum

udruga koje djeluju u području

ostvarivanja prava i dobrobiti

djece, predstavljen je sustav osi-

guranja kvalitete za organizacije

civilnog društva, a bilo je riječi o

samoodrživosti civilnog sektora.

Međimursku županiju zastu-

pala je Udruga tjelesnih invalida

Međimurja koja je prezentirala

programe ˝Keramička radionica˝ i

časopis Udruge ˝Listek˝.

Brojnim posjetiteljima dijelili

su časopis, a najviše zanimanja bilo

je za keramičke radove članova

koje su izradili polaznici kreativne

i umjetničke radionice.

Sama prezentacija bila je

osmišljena na jedan vizualno

moderan način. Na računalu je pri-

kazan novi CD na kojem se nalaze

brojni programi i aktivnosti koje

provodi Udruga.

Otvorena sjednica Savjeta za

razvoj civilnoga društva na temu:

• Programi poticanja razvoja

civilnoga društva uz interaktivni

dijalog s predstavnicima međuna-

rodne, donatorske zajednice u

Republici Hrvatskoj

OTVARANJE DANA UDRUGA

• Uvodna riječ - gđa

Cvjetana Plavša-Matić, predstoj-

nica Ureda za udruge

• Pozdravni govor - predsjed-

nik Republike Hrvatske, gospodin

Stjepan Mesić

• Otvaranje Dana udruga -

potpredsjednik Vlade Republike

Hrvatske, prof.dr.sc. Ante Simonić

(osiguran simultani prijevod

hrvatski/engleski)

Otvorena sjednica Savjeta za

razvoj civilnog društva s potpreds-

jednikom Vlade Republike

Hrvatske, prof. dr. sc Antom

Simonićem, na temu:

• Izrada Strategije za razvoj

civilnoga društva u Republici

Hrvatskoj - prof. dr. Milan

Ivanović, član Savjeta i predsjed-

nik Udruge Albert E. iz Osijeka

održat će uvodnu prezentaciju na

temu ˝Građanska Hrvatska – strate-

gija razvitka civilnoga društva u

Hrvatskoj˝

• Uvod u europske integra-

cije - gđa Tatjana Čorlija, struč-

na savjetnica u Odjelu za obrazo-

vanje Ministarstva za europske

integracije

Ovom prezentacijom obuhva-

tit će se kratka povijest stvaranja

Europske unije, pregled uloga i

sastava glavnih institucija

Europske unije (Europska komisi-

ja, Europski parlament, Vijeće

ministara, Europski sud i dr.). U

drugom dijelu predavanja bit će

kratko predstavljen Sporazum o

stabilizaciji i pridruživanju, njego-

va važnost za Hrvatsku i obaveze

koje iz njega proizlaze te financij-

Dani udruga 2003. • Dani udruga 2003. • Dani udruga 2003.

RRUUKKUU PPOODD RRUUKKUURRUUKKUU PPOODD RRUUKKUU

Naš informativni štand na kojem informacijama posjetiteljima pomažu članica

Klaudija Kozol i volonter Marko Baksa

PPRROOGGRRAAMM DDAANNAAUUDDRRUUGGAA

ski programi Europske unije koji

su otvoreni za Hrvatsku (CARDS;

INTERREG III. i dr.)

• Informacijski izvori o

Europskoj uniji za nevladine

organizacije - gđa Sandra Čar i g.

Igor Vidačak, Institut za međuna-

rodne odnose

Ova će radionica omogućiti

predstavnicima udruga upoznava-

nje s najvažnijim izvorima infor-

macija o zakonodavstvu EU za sve

sektore u kojima udruge djeluju.

Svi će sudionici/sudionice dobiti

popratne materijale koji će biti

koristan vodič za samostalno pre-

traživanje izvora informacija na

Internetu. Pored toga, bit će pred-

stavljeni najvažniji izvori informa-

cija o suradnji udruga u EU s

europskim institucijama, kao i

dokumentacijske te informacijske

usluge koje udrugama stoje na

raspolaganju u Europskom doku-

mentacijskom centru koji je

Europska komisija ustanovila u

Institutu za međunarodne odnose u

Zagrebu još 1991. godine.

• Reforma sustava socijalne

skrbi i CARDS projekt ˝jačanje

kapaciteta neprofitnog sektora

za pružanje usluga u socijalnoj

skrbi˝ - dr. Nino Žganec, pomoć-

nik ministra rada i socijalne skrbi

- Cvjetana Plavša-Matić,

predstojnica Ureda za udruge

- Enrique Aquado Asenjo,

Delegacija Europske komisije u

RH

• Projekt hrvatskog odgojno-

-obrazovnog sustava za 21. stol-

jeće i CARDS projekt ˝Jačanje

kapaciteta neprofitnog sektora za

pružanje usluga u izvaninstitucio-

nalnom obrazovanju˝

- prof. dr. Vladimir Strugar,

ministar prosvjete i sporta




delegacija Europske komisije u RH

• Reforma sustava zdravstva

i CARDS projekt ˝Jačanje kapa-

citeta neprofitnog sektora za

pružanje usluga u zdravstvenoj

prevenciji˝

- dr. Siniša Varga, pomoćnik

ministra zdravstva




Delegacija Europske komisije u RH

• Oblici suradnje Vlade i

nevladinog sektora – iskustva

Slovenije, Mađarske, Makedo-

nije i Hrvatske te drugih zemalja

regije

- g. Fedor Černe, državni pod-

sekretar, Republika Slovenija

- g. Miklos Barabas, predsjed-

nik Europskog doma Budimpešta

- g.Goran Beus Richembergh,

predsjednik Savjeta za razvoj civil-

nog društva


hrvatski/engleski)

• Organizacije civilnoga

društva u procesu pridruživanja

EU – razgovor predstavnika udru-

ga/ organizacija civilnog društva

Slovenije, Mađarske, Makedonije i

Hrvatske te drugih zemalja regije

• Prekogranična suradnja

Think Thank organizacija u sre-

dišnjoj i istočnoj Europi

Alexander Kourylev, Regional

Networking Project, Freedom

House Budapest

Ova prezentacija ukazat će na

pozitivne rezultate sedmogodišnjeg

iskustva Freedom House-a u

suradnji s Think Thank organizaci-

jama (to su nevladine, neprofitne

organizacije koje vrše neovisna

istraživanja pojava u društvu, uka-

zuju na probleme i nude moguća

rješenja). Prezentacija će zasigurno

zanimati organizacije civilnog

društva u Hrvatskoj koje žele biti

ili jesu nezavisni medijatori

između građana i državnih institu-

cija u procesu definiranja nacional-

nih politika i programa.

• Organizacijska kultura i

kultura promjena u udrugama

- dr. Saskia van Grinsven,

savjetnica u Ducth Foundation for

Volunteer management, Utrecht


17


Enrique Aquado Asenjo iz Europske unije

oduševljen je našim programima

Anita Zvošec na ˝Radnom mjestu˝

INVALIDA ME\IMURJA

18

UDRUGA TJELESNIH

U ovoj radionici gospođa van

Grinsven predstavit će pilot projekt

o organizacijskoj kulturi volonter-

skih organizacija u Nizozemskoj

kojeg je provela tijekom 2001. i

2002. godine. Tijekom radionice

objasnit će koncept organizacijske

kulture, predstaviti njen model i

metodu kulture promjena.


hrvatski/engleski)

Realizaciju ove radionice

omogućilo je Veleposlanstvo

Kraljevine Nizozemske

• Kako voditi regionalni pro-

jekt i zašto?

- Gđa Martina Belić, B.a.B.E.,

Zagreb

Radionica je namijenjena svim

organizacijama koje već vode, pre-

govaraju o vođenju ili planiraju

voditi regionalni projekt. B.a.B.E.

je feministička, strateška organiza-

cija koja već tri godine vodi projekt

SEELINE koji uključuje praćenje

zakonodavstva iz rodne perspekti-

ve u 10 zemalja jugoistočne

Europe. Radionica će se temeljiti

na razmjeni iskustava ˝malim˝, ili

bitnim, stvarima koje pomažu u

boljoj pripremi ili unapređenju

rada na provođenju regionalnog

projekta.

• Komunikacijom do znanja

- g. Milan Ristić i g. Roman

Danko, Udruga EOS, Zagreb

EOS-ov novi CD priručnik za

udruge pod nazivom ˝Komunika-

cijom do znanja˝ predstavlja dopu-

njenu elektronsku inačicu popularne

˝Kuharice za udruge˝ izdane od

AED/Odraza 1999. godine. CD pri-

ručnik obrađuje tri velike cjeline

koje se tiču problematike neprofit-

nog, nevladinog sektora: (1.) O

civilnom društvu; (2.) Upravljanje

organizacijom i (3.) Upravljanje pro-

jektom. EOS će predstaviti vrlo jed-

nostavan način na koji se materijali

na CD-u interaktivno pretražuju i

kako se mogu koristiti za vježbanje

izrade proračuna, strateškog plana,

vođenja računovodstva i sl.

• Pisanje prijedloga projekata

- Gđa Slađana Novotna i g.

Nenad Vakanjec, Udruga SMART,

Rijeka

Ova prezentacijska radionica

upoznat će sudionice/sudionike sa

svim što je potrebno napraviti prije

nego se pristupi pisanju prijedloga

projekta. Ujedno će biti predstav-

ljena i standardna struktura pro-

jektnog prijedloga koja uključuje

osnovne elemente koje svaki pri-

jedlog projekta treba sadržavati.

• Razvoj volonterstva u

Hrvatskoj

- Nacionalni odbor za razvoj

volonterstva u RH

Na ovom okruglom stolu pred-

stavit će se rad Nacionalnog odbo-

ra za razvoj volonterstva, analiza

postojećeg zakonskog okvira za

volontiranje u Hrvatskoj s prijedlo-

gom izrade Zakona o volonterskom

radu (autor mr. Zvonimir Mataga)

i održavanje XII. međunarodne

konferencije VolontEurope-a u

Dubrovniku u jesen 2003.

• Nacionalni program djelo-

vanja za mlade Republike

Hrvatske

- dr. sc. Adinda Dolčić, ravna-

teljica Državnoga zavoda za zaštitu

obitelji, materinstva i mladih

Ovaj nacionalni program

izravna je, i prva u nizu, inicijativa

Vlade Republike Hrvatske usmje-

rena poticanju brojnih aktivnosti

kojima se nastoje implementirati

međunarodni dokumenti s područja

razvoja politike prema mladima.

Sadržaj programa i 110 predviđe-

nih mjera ukazuje na velik raskorak

između potreba i mogućnosti mla-

dih u našem društvu, a njegova je

realizacija bez aktivnog sudjelo-

vanja nevladinog sektora nezamis-

liva. O tome najrječitije govori

kampanja UKLJUČI SE, ali i

doprinos mladih u samom nasta-

janju Programa. Prezentacija

Nacionalnog programa prilika je da

se dodatno potakne zajedništvo

nevladinih i vlastitih institucija u

razvoju politike prema mladima u

Republici Hrvatskoj.

• Forum udruga koje djeluju

za ostvarenje prava i dobrobiti

djece

Inicijativni odbor udruga i

UNICEF – Ured za Hrvatsku

Na ovom forumu raspravit će

se (1.) Temeljni programski doku-


Nada Slaviček u razgledavanju

menti za ostvarivanje prava djece:

Svijet dostojan djece – Zaključci

posebnog zasjedanja UN-a o djeci

2002. te prioritetne aktivnosti za

dobrobit djece u Republici

Hrvatskoj (dopuna Nacionalnog

programa djelovanja za djecu); (2.)

Drugi izvještaj Republike Hrvatske

Odboru za prava djeteta i (3.)

Osnivanje mreže udruga koje rade

za ostvarenje prava i dobrobiti

djece.

• Samoodrživost civilnog

sektora: Budimo realni, učinimo

nemoguće

- gđa Maja Uzelac, prof., gđa

Duška Pribičević-Gelb, prof. i gđa

Karmen Ratković, prof., ˝Mali

korak˝ - Centar za kulturu mira i

nenasilja, Zagreb

Uvodno predavanje s projekci-

jom: Kako razvijati strategije

˝iznutra˝ - inicijativnost, suradnja,

multiplikativnost, umreženost, pri-

sutnost, vidljivost, rad na politici

svjesnosti, ekonomska neovisnost?

Kako razvijati strategije ˝izvana˝ -

modeli djelovanja, partneri u raz-

ličitim situacijama, među sponzori-

ma i skupinama korisnika? Nakon

uvodnog predavanja slijedi demon-

stracijska radionica ili facilitiranje

sa skupinom prisutnih: Kako dalje?

• Porezne aktualnosti za

NVO i financijsko poslovanje u

udrugama

Gđa Kornelija Sikavica,

Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika i gđa

Veronika Borčić

Nakon provedene financijske

evaluacije programa udruga finan-

ciranih od Ureda za udruge pokaza-

la se potreba educiranja udruga o

aktualnim promjenama zakona kao

i svladavanju problema u svakod-

nevnom financijskom poslovanju.

• Predstavljanje sustava osi-

guranja kvalitete za organizacije

civilnog društva

- Morana Smodlaka

Krajnović, AED; Gordana Forčić i

Zvjezdana Shulz Vugrin, SMART;

Sandra Kolonić Bistričić, RI-

Centar; Branka Kaselj, Centar za

mir, nenasilje i ljudska prava i

Gordana Obradović Dragišić, CESI

AED CroNGO Program edu-

kacije započeo je s razvijanjem pri-

ručnika osiguranja kvalitete za

hrvatske organizacije civilnoga

društva. Sustav osiguranja kvalitete

omogućuje organizacijama civilno-

ga društva uvid u vlastiti rad i

usporedbu s odgovarajućim stan-

dardima. Hrvatska varijanta priruč-

nika bit će napravljena po uzoru na

britanski PQASSO – praktični

sustav osiguranja kvalitete za male

organizacije. Cilj ove prezentacije

je pružiti udrugama uvid u proces

razvijanja hrvatskoga priručnika te

potaknuti njihov interes za uključi-

vanje u projekt.

• Hrvatski forum civilnoga

društva

Tematski okvir rasprave: ˝Što

za razvoj Hrvatske može napraviti

civilno društvo?˝

Organizatori: CERANEO,

Zagreb i ODRAZ, Zagreb

- strukturirana panel rasprava

za sudionice/sudionike s pozivom,

uz snimanje Hrvatske televizije

Cilj je rasprave okupiti pred-

stavnike relevantnih sudionika,

raspraviti probleme razvoja te uka-

zati na potencijale civilnog društva

u razvoju zemlje. Tematska raspra-

va će odgovoriti na pitanja: Kako

povećati civilnu zauzetost građana

i promovirati je u građansku vrli-

nu? Kako u medijima, i općenito u

javnosti, civilno društvo može

zaslužiti pozornost te dajući dopri-

nos u rješavanju važnih pitanja

postati važan čimbenik društvenih

zbivanja? Kako povećati suradnju i

partnerstvo države, gospodarstva i

civilnog društva, kako razviti soci-

jalnu dinamiku te povećati socijal-

nu koheziju kao osnovu potrebnog

optimizma? Što možemo naučiti iz

dosadašnjih postignuća različitih

organizacija civilnoga društva?


19


Mirko Žganec

Franjo Cerovec u dobrom raspoloženju

Saborska zastupnica Vesna Pusić ponosno

pokazuje ˝Listek˝ i keramičke ukrase

INVALIDA ME\IMURJA

20

UDRUGA TJELESNIH

Na osnovi rezultata ankete

koju je popunilo 13 gradova i

rasprava u prvoj radionici analizi-

ramo socijalne probleme gradova

te preispitujemo iskustva i poten-

cijale ostvarivanja ovog progra-

ma u suradnji s organizacijama

civilnog društva.

Prema rezultatima ankete

gradovi su u 2001. godini uglav-

nom izdvajali više od 5% pro-

računa za ostvarivanje socijalnih

programa. Manje od 5% izdvaja-

ju samo tri grada, dok se raspon

izdvajanja kreće od 3% do

12,36%. Gledajući nominalne

iznose radi se, osobito u velikim

gradovima, o velikim iznosima

sredstava. Grad Zagreb izdvaja

400 milijuna kuna.

Zanimalo nas je za kojih pet

programa gradovi izdvajaju naj-

više sredstava. Kao što se može

očekivati, najviše se izdvaja za

subvencioniranje najamnina i

troškova stanovanja. Zatim slije-

de različiti programi pomoći

djeci, odnosno obiteljima s više

djece. Programi pomoći starijima

također su relativno izdašni i os-

tvaruju se kroz različite oblike.

Na četvrto mjesto možemo

svrstati pučke kuhinje. To je pro-

gram koji je usmjeren prema siro-

mašnima i čini se da postaje sve

važniji u većim gradovima. Zatim

slijede subvencije javnog prijevo-

za učenika, studenata i umirovlje-

nika. Možda bi se moglo postavi-

ti pitanje socijalnosti ovih progra-

ma. Šesti program su pomoći raz-

ličitim udrugama koje predsta-

vljaju ranjive skupine, najčešće

invalide.

Gradovi su utvrdili veći imo-

vinski cenzus, kao kriterij za ost-

varivanje socijalnih prava, od

onoga koji je propisan Zakonom

o socijalnoj skrbi, od 400 kuna.

Najniži cenzus je 700, a najviši

1.500 kuna. U okviru ovog posto-

ji cijeli niz posebnih praksi, kao

na primjer, ustanovljenje cenzusa

za jednokratne novčane pomoći

od 550 kuna za samca.

Uzimajući u obzir ranije spo-

menute udjele socijalnih izdvaja-

nja u proračunima i navedeni

raspon cenzusa, možemo zaključiti

da u gradovima postoji značajan

potencijal kojim se može pridoni-

jeti razvoju učinkovitih socijalnih

programa. Međutim, postoji

rastezljivost pojma socijalna skrb,

a dio sredstava koja se izdvoje troši

se nenamjenski.

U tom kontekstu zanimali su

nas problemi koji se javljaju u pro-

vođenju ovoga programa.

Najčešće se navodi problem koor-

dinacije, odnosno preklapanje pro-

grama centra za socijalnu skrb,

gradova, županija, pa i udruga.

Ako kasne pomoći centara za soci-

jalnu skrb, pritisak je na gradove.

Sredstva za socijalne potrebe,

premda su u pitanju relativno veli-

ki iznosi ukupnih izdvajanja, ipak

su nedostatna. Ekipiranost i ospo-

sobljenost onih koji rade na ovim

programima također je važan pro-

blem. Zbog toga se malo ide na

teren, 80% posto se «bavi papiri-

ma», a 20% ljudima. S tim je očito

povezna činjenica neupućenosti

građana u socijalna prava i zlopo-

rabe koji nisu rijetka pojava.

Nedostatak suradnje među udruga-

ma u socijalnom području, kao i

nekvalitetni programi koje one

nude, također se javljaju kao pro-

blem u provođenju programa.

U velikim gradovima na ost-

varivanju socijalnih programa

radi i do 20 osoba, dok se u krugu

manjih gradova ovim zahtjevnim

poslom bavi jedna do dvije osobe.

Ovo upućuje na ranije spomenuti

problem kadrovske ekipiranosti.

To je važan problem koji nije u

središtu pozornosti.

Za ovaj projekt je važna činje-

nica sustavne i kvalificirane brige

za socijalni razvoj na razini grada.

U tom smislu posebno se želi

aktualizirati problem procjene

socijalnih potreba, kao snimke

socijalnog stanja, na osnovi koje bi

se priređivali socijalni programi.

Prema ovoj anketi devet gradova

radi procjenu socijalnih potreba.

Navodi se da to pretežito rade

upravni odjeli gradova zaduženi za

socijalnu skrb, centri za socijalnu

skrb samostalno ili, u jednom

slučaju, zajedno upravni odjel za

socijalnu skrb, centar za socijalnu

skrb i udruge. Gradovi koji ne rade

procjenu socijalnih potreba sma-

traju da bi istu trebali raditi centri

za socijalnu skrb u suradnji s grad-

skom upravom te se posebno navo-

di potreba angažiranja stručnjaka

ili stručnih institucija. Procjena

DIO 1.

SOCIJALNI PROGRAMI GRADOVA I POTENCIJALI

ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

/rezultati ankete koju je CERANEO proveo u okviru projekta/

I. SOCIJALNI PROGRAMI

KOJE PROVODE GRA-

DOVI I SURADNJA S

O R G A N I Z A C I J A M A

CIVILNOG DRUŠTVA

socijalnih potreba veoma je važna

za socijalni razvoj na lokalnoj razi-

ni, osobito za izgradnju javnog

mnijenja o socijalnim pitanjima te

za određivanje prioriteta i sačinja-

vanje učinkovitih programa. To je

područje kojem u budućnosti treba

posvetiti značajniju pozornost.

U okviru ostvarivanja soci-

jalnih programa 2001. godine

gradovi su financirali programe

znatnog broja udruga u rasponu

od najmanje šest do najviše 40. U

prosjeku su anketirani gradovi

financirali programe 36,7 udruga.

Sredstva udrugama dijele se

u sedam gradova preko natječaja,

u četiri grada na osnovi zahtjeva

udruga, a dva grada imaju oblik

neformalnih poziva svim udruga-

ma da prilože svoje programe

koji se zatim ocjenjuju. U ovoj

skupini gradova trebat će proširiti

kulturu raspisivanja natječaja kao

najtransparentnijeg načina dodje-

le sredstava.

Odluke o raspodjeli sredstava

udrugama donose se u procedura-

ma koje se mogu podijeliti na:

povjerenstva, gradske upravne

odjele, poglavarstva i gradska

vijeća. Na osnovi prikupljenih

informacija teško je dati ocjenu

najučinkovitijeg sustava, ali bi se

založili za donošenje odluka

poglavarstva ili gradskog vijeća,

a temeljem, prijedloga stručnog

povjerenstva.

Procjene o broju udruga koje

djeluju u socijalnoj oblasti u poje-

dinome gradu kreću se od 150 do

četiri. Važno je imati u vidu prim-

jedbu da se mnoge udruge pred-

stavljaju kao socijalne, a imaju

problema dokazati to svojim pro-

gramom.

Predstavnici gradova koji

surađuju s udrugama, na listi ocje-

na jedan do pet, ocjenjuju kvalitetu

programa koje nude iz socijalnog

područja s prosječnom ocjenom

3,23. U ranije provedenom

istraživanju (Bežovan i Zrinščak,

2001.) ova ocjena na uzorku od 74

grada iznosila je 3,48. Izgleda da

su predstavnici većih gradova ipak

kritičniji kada je u pitanju procjena

kvaliteta programa udruga.

Četiri grada smatraju da bi

poglavarstvo trebalo inicirati

osnivanje novih udruga koje bi se

bavile određenim socijalnim

pitanjima. To može biti područje

budućih aktivnosti.

Sedam gradova smatra da na

njihovom području djeluju udru-

ge s kojima bi mogli sklopiti tro-

godišnje ugovore o pružanju soci-

jalnih usluga. U komentarima se

navode problemi neekipiranosti i

nestručnosti udruga.

Kada analiziramo ove pro-

bleme, važna je ocjena razvoja

socijalnih prilika na području

anketiranih gradova u sljedećih

nekoliko godina. Na ponuđene

odgovore dobili smo ovakvu

sliku:

Dakle, ne postoji optimizam

o poboljšanju socijalnih prilika na

razini anketiranih gradova. Prema

stavovima, anketirani gradovi će

imati podjednake mogućnosti u

rješavanju socijalnih problema,

tek dva grada vide mogućnost

povećanja sredstava, a jedan

računa sa smanjenjem.

U raspravi, u okviru prve

radionice, istaknuto je da na

lokalnim razinama ne postoji jav-

nost o prioritetnom rješavanju

socijalnih problema. Predstavnici

devet gradova smatraju da je taj

problem moguće prevladati osni-

vanjem socijalnih vijeća.

Socijalna vijeća u Hrvatskoj

uvedena su Socijalnim progra-

mom iz 1993. godine. Osnovana

su u dijelu većih gradova, ali se

njihovom radu očito nije ukaziva-

la veća pozornost. U promjenama

socijalnih programa koje su usli-

jedile nije se više računalo s nji-

hovom ulogom. Ona bi trebala

povećati sudjelovanje građana i

drugih sudionika na lokalnoj razi-

ni te ih učiniti odgovornima kako

bi se lokalne zajednice učinkovito

nosile sa socijalnim programima.

Prema rezultatima ove ankete

predlaže se da članovi socijalnih

vijeća trebaju biti: članovi pogla-

varstva, predstavnici centra za

socijalnu skrb, udruge, predstav-

nici crkvi, gospodarstvenici, sin-

dikati, predstavnici zavoda za

zapošljavanje, županije, zdrav-

stva, prosvjete, pravosuđa, brani-

telji, stručnjaci. Zanimljivo je da

se navode predstavnici medija.

Upozorava se, što je veoma

važno, na problem broja članova

koji mogu dovesti u pitanje ope-

rativnost ovoga tijela. Preporuča

se 6 do 7 članova.

Ostaje važno pitanje tko bi

potaknuo osnivanje ovoga tijela?

Bi li ovo trebalo imati pravnu

osobnost? Kako bi se namakla

sredstva za njegov rad? Čime bi

se ono bavilo? Kako ograničiti

utjecaj političkih stranaka na

vijeće?

Od tema koju su važne za

ostvarenje ovog projekta navodi

se da u jednom gradu djeluje sav-

jet za unapređenje socijalne skrbi

koja ima funkciju socijalnog


21

• Socijalna situacija će biti

podjednaka sadašnjoj 3


bolja 5


pogoršana 5


vijeća. Navodi se da bi trebalo

izdići takvo tijelo iznad pogla-

varstva i centra za socijalnu skrb.

Postavlja se pitanje kako os-

tvariti suradnju s više udruga iz

istog područja, registriranih u istom

gradu, a često istovremeno registri-

ranih i za područje županije?

Dobro bi bilo obraditi temu

kako postojećim udrugama

pomoći da se ekipiraju i osposobe

za pružanje socijalnih usluga.

U Splitu postoji socijalno

vijeće i ono razmatra opće stanje

i predlaže mjere. Osnivanju soci-

jalnog vijeća trebalo bi prethoditi

uspostavljanje i jačanje suradnje

među udrugama i to kroz moguće

osnivanje određenog oblika

˝koordinacije udruga iz područja

socijalne skrbi¨.

Postoji velika potreba za

ustanovama koje pružaju pomoć i

njegu u kući, a građani nisu u

mogućnosti to platiti.

II. POTENCIJALI UDRUGA

KOJE DJELUJU U SOCI-

JALNOJ SKRBI NA RAZI-

NI GRADOVA

Na anketu je odgovorilo 15

udruga. Najprije nas je zanimao

broj osoba koje rade u udrugama.

Stalno zaposlenih nemaju četiri

udruge, po jednog zaposlenog

imaju tri udruge, od dva do četiri

zaposlena imaju četiri udruge, a

pet i više zaposlenih imaju

također četiri udruge. Najveći

broj stalno zaposlenih u nekoj od

udruga je deset. Povremeno

zaposlenih nemaju dvije udruge,

od jednog do pet povremeno

zaposlenih ima sedam udruga, a

više od šest ima šest udruga.

Zaposlenje u udrugama sasvim je

novi koncept u našem društvu.

Broj volontera kreće se u rasponu

od dva do 90.

Udruge dobivaju sredstva za

rad iz različitih izvora:

Udruge smo pitali za tri glav-

na problema s kojima su suočene.

Na osnovi analize po važnosti ih

svrstavamo ovako: financijski

problemi, prostor i oprema za rad

udruge, nedostatak stručnih

kadrova, slaba umreženost udru-

ga, slaba suradnja s gradovima i

županijama, sve manji interes

volontera, predrasude prema

nevladinim organizacijama, odbi-

janje suradnje centra za socijalnu

skrb, otežano dugoročno plani-

ranje zbog promjene zahtjeva

donatora – održivost programa.

Kvalitetu suradnje s pogla-

varstvom na ljestvici 1 do 5 udru-

ge ocjenjuju srednjom ocjenom

3,6. Ovdje se pojavljuje veća dis-

perzija nego u slučaju ocjena koje

daju gradovi, jer dvije udruge

suradnju ocjenjuju ocjenom 1.

Osam udruga smatra da

raspodjela sredstava udrugama na

razini gradova nije dovoljno

transparentna. Za izgradnju trans-

parentnijeg sustava udruge pred-

lažu da se njihove predstavnike

uključi u sustav raspodjele sred-

ZAKLJUČAK

U ovim gradovima izdva-

jaju se značajna sredstva za

socijalne programe, a cenzusi

za ostvarivanje socijalnih

prava znatno su veći od propi-

sanog na nacionalnoj razini.

Treba preispitati spadaju li

doista u socijalu programi koji

se financiraju.

Potrebno je ostvariti bolju

koordinaciju pružatelja soci-

jalnih usluga na lokalnoj razi-

ni. Izdvajanja za stvarne soci-

jalne programe su nedostatna i

treba ih povećati, kao i ojačati

poziciju onih koji su nadležni

za neposredan rad na socijal-

nim programima u poglavarst-

vima. Bolja informiranost

građana te odgovarajuća

suradnja s udrugama mogu

pridonijeti učinkovitosti ovih

programa.

• Državni proračun 13

• Županija 3

• Grad 11

• Donacije građana 7

• Donacije domaćih

poduzeća 7

• Stalne donacije 9

Sustavan pristup procjeni

potreba na lokalnoj razini

mogao bi pridonijeti izgradnji

potrebne javnosti o prioriteti-

ma i važnosti socijalnog razvo-

ja. Tome bi naročito pridonio

rad socijalnih vijeća sastavlje-

nih od uglednih osoba koje

predstavljaju različite dionike,

ali izvan utjecaja političkih

stranaka. U dijelu gradova

treba potaknuti osnivanje

udruga u socijalnom području.

Dakle, decentralizaciju

socijalnih programa koja dola-

zi odozdo moguće je ostvariti

povećanim izdvajanjem sred-

stava i njihovim namjenskim

trošenjem u gradovima, ospo-

sobljavanjem provodite-

lja programa, boljom koordi-

nacijom, osnivanjem i jačan-

jem organizacija civilnog

društva te izgradnjom javnosti

o prioritetima socijalnog raz-

voja preko socijalnih vijeća.

Bežovan, G. I Zrinščak, S.,

2001.: Mogućnosti decentralizacije

u socijalnoj politici i nove uloge

lokalnih vlasti, Revija za socijalnu

politiku, (8) 3-4: 239-258.

22

stava, da treba odrediti prioritete i

kriterije, objaviti rezultate nat-

ječaja i više voditi računa o rezul-

tatima koje daju financirani pro-

grami.

Na pitanje o ekipiranosti

udruga koje bi mogle potpisati

trogodišnje ugovore za pružanje

socijalnih usluga u vašem gradu

dobili smo sljedeće odgovore.

Udruge iz manjih gradova ne vide

niti jednu tako dobru udrugu koja

bi odgovorila takvim izazovima.

U najvećim gradovima kreće se

procjena do deset udruga, a

najčešći odgovori su jedna od tri

udruge. Dakle, samo procjena

udruga nas upućuje na oprez kada

govorimo o kapacitetu udruga

koje bi bile spremne igrati značaj-

niju i dugoročniju ulogu u progra-

mima socijalne skrbi.

Kao kriteriji za odabir udruga

koje bi mogle potpisati takve

govore predlažu se: stručna ekipi-

ranost, dosadašnja postignuća–

–reference, infrastruktura – pro-

stor i oprema, transparentnost u

poslovanju, partnerstvo s drugim

institucijama socijalne skrbi. Ovi

bi kriteriji mogli biti polazna

osnova za raspravu, ali njih treba

dalje razraditi.

Kao argumenti da se udruga-

ma da više sredstava i prostora, to

jest da se s njima sklope ugovori

o pružanju socijalnih usluga na

višegodišnjoj osnovi, navode se:

rastuće socijalne potrebe, kao i

njihova diversifikacija, udruge bi

mogle pouzdanije planirati svoj

rad, udruge su fleksibilnije u pri-

lagođavanju novim uvjetima,

stručnost i dosadašnja postignuća

udruga, nepokrivenost tih progra-

ma kroz državne institucije,

mogućnost mobilizacije zajedni-

ce za rješavanje socijalnih proble-

ma, udruge rade jeftinije, raste-

rećenje državnog proračuna,

državne službe su preglomazne i

nisu usredotočene na rad.

Čak 14 udruga smatra da bi

one mogle poslužiti kao dobar

primjer sklapanja višegodišnjih

ugovora za pružanje socijalne

skrbi.

Kada je u pitanju članstvo u

socijalnim vijećima, udruge pred-

lažu: članove poglavarstva, centa-

ra za socijalnu skrb, drugih soci-

jalnih ustanova, izvanstranačke

osobe medicinskog ili društvenog

obrazovanja, predstavnike udru-

ga, lokalne poduzetnike, pred-

stavnike relevantnih institucija,

predstavnike gradskih kotareva,

profesionalce iz sustava socijalne

skrbi, predstavnike politike te

predstavnike medija.

Na kraju upitnika, kao druge

važne stvari za ostvarenje ovog

projekta, ističu se ove teme:

• Potreba organizacije semi-

nara i radionica na kojima su

zajedno vladin i nevladin sektor

• Važno je angažirati stručne

osobe bez obzira na stranačku

pripadnost jer se time osigurava

kontinuitet rada

• Pisanje «socijalnog manife-

sta» radi prosvjećivanja javnosti i

senzibiliziranja za socijalnu pro-

blematiku

• Što brže donošenje

Obiteljskog zakona i njegovo efi-

kasno provođenje u praksi

• Jačanje senzibiliteta držav-

nih institucija prema procesu

decentralizacije socijalne skrbi

• Socijalna vijeća bi trebali

voditi iskreni zagovarači, oni bi

uključivali podršku iz medija,

stručnjake i profesore


23

ZAKLJUČAK

Anketirane udruge na raz-

ličitom su stupnju razvoja,

imaju relativno mali broj

zaposlenih, muče ih financijski

i kadrovski problemi te slaba

umreženost i sve teže mobilizi-

ranje volontera. Većina udruga

ima kvalitetnu suradnju s

poglavarstvima te traži trans-

parentniji sustav raspodjele

sredstava. Kapacitete udruga

za partnerstva u trogodišnjim

ugovorima treba ojačati te raz-

raditi jasne kriterije. Socijalna

vijeća kao dio civilnog društva

mogu izgraditi pouzdan okvir

za potrebnu mobilizaciju

dodatnih resursa.

Podmirivanju rastućih i

diverzificirajućih socijalnih

potreba te partnerstvu koje će

biti usmjereno na lokalnu i

nacionalnu vlast u znatnoj

mjeri mogu pridonijeti organi-

zacije civilnog društva.

Iz “Međimurskih novi-

na” prenosimo razmišljanje

novinarke koje nikako

nismo mogli ne istaknuti. U

želji da i ljudi koji nepo-

sredno rade s osobama s

invaliditetom nešto nauče.


FFIIZZIIJJAATTRRIIJJAA

- Tko je svojim nesavjesnim parkiranjem onemogućio izlazak polaz-

nicima keramičke radionice ?

Nagrada našeg malog kviza je besplatna jednogodišnja pretplata na

“Listek”. • Točan odgovor u sljedećem broju.

NAGRADNO PITANJE

24

Documents

Časopis Listek broj 5