TEMELJI ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE U ŠKOLSKOJ

KNJIŽNICIStručni skup školskih knjižničara, Split, 2005.Vanja Škrobica, prof. , Škola likovnih umjetnosti

E-mail: vanja.skrobica@st.htnet.hr

http://www.freewebs.com/ibrihttp://www.freewebs.com/teka

ŠTO JE UČENJE?

1. psihički i čuvstveni proces/aktivnost pomoću kojega se odvija obrazovanje, izobrazba i odgajanje (opažanje, mišljenje i pamćenje)

2. učenje motornih vještina

KAKVO UČENJE MOŽE BITI?

1. nehotično tzv. prirodno učenje2. namjerno (intencionalno) učenje, odnosno

organizirano učenje

Andragogija (grč. Aner =čovjek, muž + agein =voditi) - proučava problematiku odgoja i obrazovanja odraslih osobaGerontogogija (grč. Gerontos = starac + agein = voditi) proučava odgoj, obrazovanje i samoobrazovanje starijih osoba.

Vrste učenja?

1. Formalno obrazovanje (u obrazovnim institucijama).  2. Neformalno obrazovanje (neovisno od službenog obrazovnog sustava; bez službenih potvrda; može biti organizirano na radnom mjestu, kroz aktivnost različitih društava: organizacije mladih, sindikati ili političke stranke, sportski klubovi, crkve…)3. Informalno učenje (prirodna pojava u svakodnevnom životu; ne mora se odvijati svjesno, pa ga nužno ne prepoznajemo kao faktor koji doprinosi znanju i vještinama). 

Obrazovanje odraslih?

Djeca i adolescenti obrazovanjem i odgojem pripremaju se za životne uloge. Odrasli se pak obrazuju kako bi svoje uloge bolje obavljali. Dok je u obrazovanju i odgoju mladih više naglašeno stjecanje znanja, vještina, vrednota, stavova i navika te razvoj sposobnosti, u odraslih je težište na usavršavanju postojećih znanja i vještina te promjeni postojećih vrijednosnih orijentacija, stavova i navika.

1. MOJE IDEALNO JATko bih želio biti?

2. MOJE STVARNO JA

Tko sam ja?

MOJE SPOSOBNOSTIGdje se dodiruju moje idealno i stvarno ja?

MOJI RASKORACIGdje se razdvajaju moje

realno i idealno ja

3. MOJ PLAN UČENJA

Građen na sposobnostima

i reduciranju raskoraka

4. POKUŠAJI

S novim ponašanjem, razmišljanjem i

osjećanjem

UsvajanjeNovog ponašanja,izgradnja novih

putova znanja i vještina

5. NAPREDOVANJE Vjera u odnose koji

pomažu, podržavaju, ohrabruju u svakoj stepenici procesa

1. živimo u doba ekonomskih i socijalnih promjena2. demografska slika Europe je sve starija3. sigurnost stalnog posla je sve manja4. tijekom života promijenimo nekoliko različitih

područja rada i zanimanja5. mobilnost zaposlenja po horizontali i vertikali

zanimanja

A TO ZAHTJEVA…

1.ljude koji će se biti u stanju prilagođavati i prihvaćati promjene

ZAŠTO CJELOŽIVOTNO UČENJE?

IDEJA O CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU?

1. Platon spominje u djelu »Republika«2. prvi put artikulirao Basil Yeaxlee (20. st.) profesor na Oxfordu i

Eduardo Lindeman (20. st.) profesor socijalnog rada 3. God. 1996. Europska godina cjeloživotnog učenja - obrazovanje i

usavršavanje doprinose održavanju zapošljivosti i ekonomske konkurencije

4. na zasjedanju Europskog vijeća (Lisabon 2000. g.) doneseni zaključci:

- jamstvo potpunog i stalnog pristupa učenju s ciljem stjecanja i obnavljanja vještina

- porast ulaganja u ljudske resurse s ciljem davanja prvenstva najvećem bogatstvu Europe - njenim građanima

- razvijanje djelotvornih metoda učenja i podučavanja   - vrednovanje neformalnog i informalnog stjecanje znanja;  - jednostavni pristup kvalitetnim informacijama vezanim uz

stjecanje obrazovanja - osiguravanje mogućnosti cjeloživotnog učenja bliže građanima, u

njihovim mjestima stanovanja

ZA USPJEŠNOST CJELOŽIVOTNOG UČENJA NEOPHODNO JE U

MLADOSTI NAUČITI:

1. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

2. SPOSOBNOST PRIMJENE BROJEVA

3. ZNANJE STRANIH JEZIKA 4. POZNAVANJE RADA NA RAČUNALU

5. SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA

Modeli upotrebe računala

Učenje o kompjuterima – "kompjuterska pismenost“; provodi kroz tečajeve, uči se kako radi kompjuter, što je softawre- itd.;

Učenje s kompjuterima - kompjuter poboljšava učenje; kompjuter je učenikov partner koji kroz simulacije i igre pomaže da se nešto otkrije i riješi, nauči itd.

Učenje od kompjutera – učiti onako kako kompjuter razmišlja. Ovo se postiže učenjem učenika programiranju u nekom programskom jeziku (LOGO) , kompjuteri olakšavaju pripremanje nastave, dostupnisu nam i razni multimedijalni CD-ROM-ovi, DVD-ovi (rječnici, enciklopedije… )

6. SPOSOBNOST TIMSKOG RADA

ISTRAŽIVANJA U EUROPI?

- 58% se izjasnilo da zna koristiti kompjutere- 50 % se ne zna služiti internetom- oko 60% ne zna niti jedan strani jezik

Većina preferira neformalna okruženja: 69% bolje uče u vlastitom domu63% kad uče s drugim ljudima51% za vrijeme slobodnih aktivnosti.

A HRVATSKA?

Koji su to veliki problemi Hrvatske?

1.Demografska situacija u Hrvatskoj. depopulacijski procesi - koncentracija stanovništva osobito u Zagrebu i

okolici, prostorno neravnomjeran razmještaj stanovništva

- negativna migracijska je bilanca- starenja stanovništva 2. Stanje gospodarstva Hrvatske- jaz između Hrvatske i razvijenog svijeta stalno se

povećavao tijekom 20. stoljeća- visina hrvatskog izvoza iznimno je niska- posljedice rata i negativne posljedice privatizacijskih

procesa

Stanje na tržištu rada  

Tek 0,2% osoba u dobi 34-59 godina uključeno je u obrazovne programe (Hrvatska) –  udio u zemljama članicama EU iznosi 7% 

Pritužbe poslodavaca :-vještine su nerazvijene-slaba povezanost između zvanja i zanimanja-nepostojanje svijesti o potrebi kontinuiranog ulaganja u “sebe”-nepostojanje želje za fleksibilnošću / prilagodljivosti za nove situacije, probleme i promjene-Diploma i prvo radno mjesto je mjesto do mirovine

Škola Broj %

Bez škole 105.332 2,86 %

Nepotpuna osnovna škola 580.379 15,76 %

Osnovna škola 801.168 21.75 %

Škola za zanimanje 1-3 godine,te škole za KV i VKV radnike

1,003.052 27.24 %

Škola za zanimanje 4 godine i više

553.416 15,03 %

Gimnazija 176.630 4,8 %

Viša škola i stručni studij 150.167 4,08 %

Fakulteti i umjetničke akademije

267.995 7,27 %

Ukupno 3,682.826  

Obrazovanost stanovništva (15 godina i stariji)

• Znanje je glavna proizvodna snaga • Hrvatsku znanjem izvući iz kruga slabije razvijenih zemalja • Poboljšati kvalitetu nastave (sadržajno i metodički) • U znanstvenom radu primijeniti svjetske kriterije vrednovanja znanja • Usmjeriti državu prema vladavini prava

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavilo je 2002. Deklaraciju o znanju

ŠTO HRVATSKOJ PREOSTAJE?

1. Međunarodni programi koji se bave između

ostalog i cjeloživotnim obrazovanjem

Leonardo Da Vinci

Socrates

Tempus

Kaleidoscope

Raphael

Eurathlon

Youth

2. Bolonjski proces ?

•spona između tržišta rada i visokog obrazovanja•koristiti pozitivne globalizacijske procese •društvo temeljiti na znanju i vještinama•sposobnost za organizaciju i planiranje•timski rad ali i sposobnost samostalnog rada•vještine informacijskog managementa•sposobnost prilagođavanja novim sitacijama•sposobnost primjene znanja u praksi•vještina rješavanja problema•spremnost na daljnje učenje•vještina analize i sinteze•cjeloživotno učenje

3. I HNOS je početak… •Pripremiti mlade za stalno daljnje učenje•Odgojiti mlade da budu humani i kritički članovi društva•Smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja•Preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na povezivanje•Obrazovanja temeljiti na katalogu znanja •Orijentacija na razvoj i treću znanstveno-tehnološku revoluciju•Učenja svjetskih jezika od rane dobi radi •Razvijanje senzibiliteta za umjetnost i znanost (glazba, likovne umjetnosti, književnost, filozofija, povijest)•Više izborne nastave•Laboratorijska i terenska nastava•Osposobljavanje učenika za individualne inicijative i za timski rad•Interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti u nastavi (biofizika, biokemija, kemijska fizika, ekonofizika, ekologija, kompjutorsko slikarstvo...)•Korištenje ilustracija, karikatura, fotografija, animacija, kompjutorskih simulacija, kompjutorskih igara, individualnih pokusa priručnim sredstvima, TV emisija, SF filmova itd. •Poticati poduzetništva…

Posuđivanje knjiga

Pisanje: referata, seminara, elaborata

Čitanje novina

Posudba video

filmova

Čitanje knjige u tišiniSurfanj

e

Posudba CD-a i DVD-a

Posudba literature iz svih područja

Otvaranje i čitanje e-mail-a

Gledanje TV -a

Kreiranje vlastite web stranice

Slobodne aktivnost

ŠTO MOŽE KNJIŽNICA?

A što još može knjižnica?

•ponuditi usluge posebnim skupinama (mladima, ljudima s

teškoćama u razvoju, maloljetnim roditeljima,

zatvorenicima, bolnicama, staračkim domovima)

• motivirati korisnike za čitanje tijekom

cijelog života radi informiranja i uživanja u čitanju

•promicati vještine informacijske pismenosti

•osigurati referentnu zbirku

• omogućiti slobodan i jednostavan pristup građi

•surađivati s drugim dobavljačima informacija

• poticati korištenje svih oblika građe

• redovito obavjestiti o novim, posebnim knjigama i

programima • informaciju pružiti na mjestima gdje se mladi sastaju i druže (hodnici,

radionice, učionice, oglasne ploče, školski list, Internet,

web, blog, forumi)• informaciju učiniti

zanimljivom •atraktivno oblikovati promidžbeni materijal• omogućiti da dožive

knjižnicu kao ugodno mjesto na koje su dobrodošli

Što još može knjižnica?

PREPORUKA KORISNICIMA

1.

Prepoznaj svoje potrebe za informacijom

• Kako bi nadopunio predavanja • Radi pisanja istraživačkog plana

Kako doći do pravog smjera?

Što svaki nudi?

A da odem

u knjižnicu?

2. Učlani se!

Što ti članstvo omogućava:• Posudbu knjiga• Naručivanje knjiga online• Posudbu drugih materijala• Korištenje baze od kuće• Korištenje drugih usluga knjižnice

3. Zamoli knjižničara za pomoć

Uključi knjižničara u svoj tim!

4. Opiši svoje potrebe

• Što mi treba?• Za što mi treba?• Definicija ili šire?• Najnoviji podaci ili stariji?• Popularno ili akademsko, znanstveno?

5. Upoznaj se s različitim izvorima

• Postoje vrlo važne razlike u izvorima: knjige, časopisi, internet, etc.

• Sve nije na internetu

6. Provjeri referentnu zbirku

• Enciklopedije• Rječnici• Priručnici• Vodiči• Itd.

7. Koristi signaturu za brzo i lakše

pronalaženje knjige

8.Koristi online katalog

9.Zatraži knjige iz drugih

knjižnica

10. Koristi bazu za traženje

članaka

Knjižnice obično imaju 3 vrste periodike: • Novine• Časopisi• Revije

11.Koristi internet

12.Uči u knjižnici

• Knjižnica je idealno mjesto za učenje sam ili sa drugima

• U knjižnici ćeš imati stručnu pomoć i sve knjižne fondove

13.Rezerviraj materijale

Zamoli knjižničarku da ti ih rezerviraZamoli knjižničarku da ti dijelove kopira

Scenarij 1: Učenik/ student piše seminarski rad.

Odlazi u knjižnicu i traži savjet knjižničarke. Ona ga upućuje do police na kojoj stoji

nekoliko naslova o traženoj temi.

Scenarij 2: Učenik/student piše seminarski rad.

Upisuje dvije do tri riječi u web tražilicu te zadovoljan brojnošću pronađenih izvora

pregleda nekoliko prvih linkova.

Referencije:• http://www.carnet.hr/casopis/17/clanci/5?CARNetweb=2bb9632e7ac23018b793b21d6bf373a8• http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=1007• http://www.biznis.hr/default.asp?ID=1797• http://kenny2.globalnet.hr/www.mingorp.hr/UserDocsImages/gppz2006/Smjernica

%204..htm• http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?

option=com_content&task=view&id=157&Itemid=95&PHPSESSID=a33f264cec98e45809c289c87da5e839

• http://www.knowledgestorm.com/search/keyword/Longlife%20Learning/GAWALL/Longlife%20Learning/secname,ad/ad2,i/ad3,g/ad5,g/?gclid=CJary7HgiokCFQjMXgodfQRAgg

• Županijski centar za cjeloživotno obrazovanje / uredio Vladimir Strugar, Bjelovar : Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora : Čvor, 2005.

• Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive / urednica Vlasta Vizek Vidović, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2005.

• Nastava i učenje uz pomoć kompjutora : (computer assisted instruction), Nikša Nikola Šoljan, Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1972.

• Samostalno učenje, Vlado Andrilović, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. • Studij za odrasle (seniorenstudium) kao šansa za učenje uz starenje, Franz

Poeggler ; Školski vjesnik, - 44 (1995), 2 ; str. 20