CRNOGORSKA DIJASPORA U ARGENTINI I …maticacrnogorska.me/files/19 gordan stojovic.pdf · 396 MATICA, Jesen 2009. www. maticacrnogorska.me ... (najvećim dijelom uzgoj stoke), ostala

395MATICA, Jesen 2009.www. maticacrnogorska.me

Ova kratka studija nastala iz dugogodišnjeg rada ima za cilj dau najkraćim crtama informiše čitalačku publiku, kao i stručnujavnost zainteresovanu za naše iseljeništvo u Južnoj Americi.Već decenijama nažalost, saznanja u Crnoj Gori vezana za našunajudaljeniju i najočuvaniju dijasporu su uglavnom na nivouspekulacija, kafanskih prepričavanja i rijetko očuvanih porodič-nih veza.

Pokušao sam ovim tekstom da sublimiram osnovne informa-

cije koje će čitaocu obezbjediti bolje razumijevanje značaja

jačanja i obnavljanja veza sa našom dijasporom u Južnoj

Americi.

dijaspora

CRNOGORSKA DIJASPORA U ARGENTINI I OKOLNIM ZEMLJAMA

Gordan Stojović

In the text, young researcher of Montenegrin Diaspora in

South America, beside the short history of Montenegrin immi-

gration to this continent, gives instruction to the kindred in what

way through internet they can keep in touch with their family in

Argentina and regional countries.

396 MATICA, Jesen 2009. www. maticacrnogorska.me

Istorijski presjek

Doseljavanje Crnogoraca u Južnu Ameriku dijelimo na četiri

migratorna talasa.

Prvi Crnogorci, najčešće iz primorskih krajeva (Grbalj,

Paštrovići, Boka, Krivošije itd.), počeli su stizati u Argentinu i

zemlje Južne Amerike još početkom 19. vijeka (zabilježeni su

neki slučajevi ranijih doseljavanja).

Uglavnom su bili pomorci i trgovci. Taj period uslovno može-

mo nazvati periodom tzv. individualne emigracije, jer je mahom

riječ o pojedincima ili manjim grupama.

U većem broju Crnogorci u Južnu Ameriku počinju da dolaze

osamdesetih godina 19. vijeka i u to vrijeme naseljavaju isklju-

čivo Buenos Aires i njegove lučke djelove. Tada se osnivaju i

prva društva, najčešće zajedno s doseljenicima iz Dalmacije

(Hrvatske) i Slovenije. Najstarije osnovano društvo koje je,

između ostalih, okupljalo doseljenike iz Crne Gore osnovano je

u Buenos Airesu 1880. godine i nosilo je naziv Slavjansko dru-

štvo uzajamne pomoći. Osnovali su ga uglavnom Hrvati i

Crnogorci. (Inače južnosnovenska emigracija u čitavoj Južnoj

Americi je sastavljena od Hrvata 70%, Slovenaca 15%,

Crnogoraca 10% i svih ostalih a od toga najviše Makedonaca pa

onda Bošnjaka i Srba, oko 5%).

Albanci gotovo da i ne postoje osim u Južnoj Italije, tzv.

Arbrešu, đe samo jedan dio i dalje čuva Arbreš kulturni identi-

tet, dok su ostali integrisani u italijansku zajednicu, kao najbroj-

niji u Argentini.Masovnije doseljavanje Crnogoraca u Argentinu brodovima

uglavnom iz Đenove počinje prvih godina 20. vijeka. Legalno ih1904. ulazi ukupno 800, a ilegalno makar još dva puta toliko.Gotovo svi koji bi pošli prema SAD, a nijesu imali pasoše ili ne

Gordan Stojović


bi prošli ljekarske kontrole na Elis Island-u (ostrvo naspramNew Yorka koje je služilo kao baza za registraciju i primanjenovih emigranata u USA), na razne načine bi ulazili u Argentinukoja je imala značajno liberalnije imigracione zakone i znatnoslabiju kontrolu ulaska u zemlju.Najjači emigracioni talas tokom kojeg se u Argentinu nase-

lilo oko 10 000 Crnogoraca završava se krajem Prvog svjet-skog rata.Tokom ove faze doseljavanja začete su najveće kolonije,

Dock Sud, Tandil, General Madariaga (sve tri se nalaze u pro-vinciji Buenos Aires), Venado Tuerto (provincija Santa Fe) i LaMontenegrina (provincija Ćako na śeveru zemlje). Mala kolo-nija od oko 50 porodica uselila se u Antafogastu u Čileu. Gašenjem Kraljevine Crne Gore završava se druga faza dose-

ljavanja.Nakon 1918. godine u Argentinu počinju da dolaze grupe poli-

tičkih emigranata iz Crne Gore, najvećim dijelom protivnici uje-dinjenja. Vođa Božićnog ustanka Krsto Popović boravi nekolikogodina u Argentini, najviše u Dock Sud-u i obilazi naše koloni-je u cilju jačanja svog pokreta. Pored političkih emigranata, koji se rasipaju ne samo po čita-

voj zemlji nego u strahu od odmazde odlaze i prema śeveruArgentine, Boliviji, Peruu, Paragvaju i drugim zemljama, poči-nje da stiže i sve veći broj ekonomskih emigranata. Oni uglav-nom odlaze u već formirane kolonije, a manji dio se zadržava usamom Buenos Airesu.Treći talas emigracije nastavlja se sve do početka Drugog

svjetskog rata, iako u toku samog rata ima rijetkih pojedinačnihslučajeva doseljavanja u Južnu Ameriku, uglavnom iz trećihzemalja.Krajem Drugog svjetskog rata u Argentinu dolazi značajna

skupina pripadnika poraženog pokreta u ratu i drugih ideloškihprotivnika tadašnjeg sistema u Jugoslaviji. Računa se da iz

Crnogorska dijaspora u Argentini i okolnim zemljama


Crne Gore u Argentinu uselilo oko 400, a oko 200 u ostalezemlje, od čega najviše u Peru, Venecuelu i manji broj uMeksiko i Brazil.

Nacionalna svijest

Od svih navedenih migratornih talasa danas još ima 20 do 30živih ljudi iz četvrtog talasa.Iz trećeg talasa samo još nekoliko ljudi u dubokoj starosti živi

u kolonijama.Ovaj podatak je značajan da bi se shvatila struktura današnjih

Argentinaca crnogorskog porijekla jer se danas radi gotovosamo o potomcima doseljenika, druge, treće, četvrte ili čak ipete generacije čija nacionalna svijest i svijest o porijeklu uglav-nom zavisi od porodičnog vaspitanja i eventualnih veza s rodbi-nom u matičnoj zemlji, koje su najvećim dijelom prekinute jošza vrijeme Drugog svjetskog rata.Sistem asimilacije nije po istoj matrici pravio Amerikance i

Argentince. Svaki Argentinac će prvo reći ja sam Argentinac aliće potom obavezno navesti i svoje etničko porijeklo. U BuenosAiresu ćete veoma često čuti šalu koja oslikava tu vrstu dualiz-ma svaki Argentinac kad gleda prema dolje gleda u svoju zem-lju a kad gleda prema gore ne gleda prema nebu nego prema

Evropi. To je jedan od pozitivnih faktora koji su pomogli oču-vanju svijesti o svom porijeklu i kulturnoj pripadnosti mnogihmalih etničkih zajednica, pa i crnogorske. S druge strane imamoniz negativnih faktora kao što su veoma jak uticaj katoličkecrkve kao dominantne u zemlji, velika miješanja s drugim dose-ljenicima, zakoni o hispanizaciji imena novorođene đece, više-decenijska „jugoslovenizacija“ i u posljednje vrijeme pojačanuticaj Crkve i diplomatskih krugova iz suśednih zemalja koji sudosta agresivno krenuli u kampanju konvertovanja naše dijaspo-re u svoju.

Gordan Stojović


Najveći broj potomaka crnogorskih doseljenika danas su poraznim linijama formalno vjernici katoličke crkve, naročito uBuenos Airesu, dok se u kolonijama kod značajnog dijela poto-maka doseljenika sačuvala pravoslavna tradicija, posebno u pro-vinciji Ćako.Što se tiče crnogorskog jezika, njega govori još veoma mali broj

ljudi i to uglavnom u kolonijama. U čitavoj Argentini broj ljudikoji još uvjek govore i pišu jezikom predaka ne prelazi 500.Nacionalna svijest se očuvala bez obzira na vjersku pripad-

nost. Postoji značajan broj potomaka crnogorskih doseljenikakoji su danas i svještenici katoličke crkve u Argentini, a dekla-rišu se kao Argentinci crnogorskog porijekla. Mnogo je takvihprimjera i u drugim zemljama Latinske Amerike, a našoj jejavnosti možda najpoznatiji umirovljeni argentinski kardinalOgnjenović.Procjene* su da u čitavoj Argentini živi nešto više od 30 000

potomaka naših iseljenika svih generacija.Pored Argentine, u okolnim zemljama naša emigracija je

uglavnom neorganizovana. Izuzetak je Paragvaj, đe postoji sna-žna organizacija koja okuplja sve značajnije porodice našegporijekla, inače od velikog ugleda u toj zemlji.Ne postoji tačan podatak, niti sam u istraživanjima do sada

uspio da obradim brojnost naših iseljenika, ali u okolnim zem-ljama cifre se na osnovu okvirnih procjena iz ličnih kontakata,telefonskih listinga i reemigracionih dokumenata kreću od oko3 000 u Urugvaju, isto toliko u Čileu, 1 000 u Peruu, 1 000 uBoliviji, 500 u Paragvaju, 300 u Venecueli. Nepoznat je broj, alisvakako značajan onih koji su se naselili širom Brazila, a najvi-še u području Sao Paola.


* Te procjene su rađene na bazi anketa u kolonijama izvršenim tokom

posljednjih 10 godina, na osnovu telefonskih imenika i biračkih spiskova koji

su upoređivani sa podacima Centra za migracije iz Buenos Airesa i drugih

institucija koje se bave proučavanjem imigracija u Argentinu.


Kolonije

Argentina koja zauzima gotovo istovjetnu površinu kaoEvropa, a ima stanovnika kao Španija, u prošlosti je pružalaveoma dobre uslove za nove doseljenike. Crnogorci su se, kaoi svi ostali doseljenici, rasuli po čitavoj zemlji. Moguće ih jenaći u Andima, na krajnjem śeveru zemlje kao i na OgnjenojZemlji.Ipak, slijedeći one prve koji su stigli i kretali se u grupama,

najčešće na plemenskoj ili bratstveničkoj osnovi, možemo rećida su za vrijeme doseljavanja oformili ukupno pet značajnihkolonija od kojih četiri danas još uvijek opstaju.

Dock Sud

Kolonija u Dock Sud-u, slavnom predgrađu Buenos Airesa

prva je osnovana. U tom kraju živio je najveći broj naših ljudi,

budući da je to bila lučka i industrijska zona. To je bilo i mjesto

đe se najbrže dolazilo do posla.

Može se reći da se značajan broj Crnogoraca za veoma kratko

vrijeme uspio prilagoditi i snaći u veoma aktivnom životu rastu-

će argentinske metropole.

Kolonija je bila jako kompaktna i uglavnom se okupljala oko

ruske crkve Svete Trojice locirane u četvrti San Telmo (ostalo je

u tradiciji i do danas da ukoliko je moguće jedan od svještenika

u toj crkvi bude porijeklom Crnogorac).

U vrijeme dolaska na vlast porodice Peron, ovaj veoma na -

predni kvart doživljava ekonomsku marginalizaciju tako da se

većina Crnogoraca, kao i ostali stanovnici, seli u druge djelove

grada. Može se reći da krajem tridesetih godina prošlog vijeka

ova kolonija prestaje da postoji, iako i danas značajan broj poto-

maka naših iseljenika živi na području Dock Sud-a.

Gordan Stojović


Najveći dio od oko 10 000 potomaka crnogorskih iseljenikakoji danas žive u Buenos Airesu potiču od onih doseljenika kojisu nekad živjeli u Dock Sud-u, a ostatak su reemigranti iz kolo-nija ili drugih gradova pristigli u glavni grad u potrazi za poslomili školovanjem.Najveći je značaj kolonije u Dock Sud-u u tome što je pred-

stavljala začetak građanske klase u našoj dijaspori, koja jeuglavnom poticala iz ruralnih predjela. Mnogi tamo doseljeniCrnogorci koji su u početku bili najčešće lučki radnici radom itrudom postajali su sitniji i krupniji preduzetnici i na taj načinpostavljali temelje jednoj novoj građanskoj klasi u našoj dija-spori. Sličan proces se odvijao i u San Francisku u USA, alizbog negativnih globalnih i lokalnih ekonomskih trendova, a inestanka Crne Gore kao države, začete građanske elite u dija-spori nijesu doživjele period prosperiteta koji bi možda u kasni-jim godinama poslužio kao stimulans drugim idejama, pokreti-ma i snagama u samoj Crnoj Gori.

General Madariaga

General Madariaga se nalazi na oko 500 km južno od centraBuenos Airesa, takođe u provinciji Buenos Aires, svega 40 km odgrada Pinamar, danas najekskluzivnijeg ljetovališta u Argentini.Kolonija je nastala početkom 20. vijeka i zahvaljujući svom po -ljoprivrednom karakteru (najvećim dijelom uzgoj stoke), ostala jedo danas kompaktna sa oko 150 porodica našeg porijekla koje da -nas tamo žive, u gradu i okolnim farmama i selima.Sadašnji gradonačelnik zove se Juan Knežević i on je takođe

crnogorskog porijekla.U gradu postoji dom koji su sagradili naši doseljenici i on je

posvećen Petru II Petroviću Njegošu. Iako se u njemu okupljajusamo Crnogorci dom, i lokalno društvo i dalje nosi naziv jugo-slovensko.



Tandil

Tandil je ujedno i najstarija kolonija u unutrašnjosti Argentinekoja je nastala na samom početku 20. vijeka. Prvi pristigli Crno -gorci radili su u kamenolomima u okolini grada. Danas u Tan -dilu i široj okolini živi oko 100 porodica našeg porijekla. Sada -šnja zajednica je slabo organizovana, ali još uvijek pośedujudom koji poput onog u General Madarijagi, i dalje nosi nazivjugoslovenski.

Venado Tuerto

Venado Tuerto se nalazi u provinciji Santa Fe. Po strukturi kolo-nija je veoma slična onoj u General Madariagi, s tim što na neštoširem području živi oko 250 porodica našeg porijekla, a farme nakojima žive su veoma često udaljene jedna od druge i po 50 km.U samom gradu, članovi naše zajednice, predvođeni Danilom

Kilibardom, 1980. godine sagradili su Crkvu Svetog ArhangelaMihaila.Ova zajednica, budući da je rijetko ko obilazi, gotovo i nije

organizovana. Veliki broj potomaka naših doseljenika živi širomove provincije u velikim prostranstvima pampa, a najviše uglavnom gradu Rosariu.

La Montenegrina

La Montenegrina je svakako najpoznatija i najveća naša kolo-nija i za nju se može reći da je istinska Crna Gora u malom.Na njenoj teritoriji se nalazi veliki dom „Durmitor“ a u

Machagay, koji je udaljen oko 50 km od Montenegrine, nalazise i Crkva Svetog Nikole.Ovđe živi Katalina Milović, crnogorska spisateljica iz Arge -

ntine, Drago Mićunović, predstavnik Crnogorskog društva

Gordan Stojović


Kralj Nikola prvi iz grada Roque Seanz Pena i kandidat čitavecrnogorske zajednice u Ćaku za počasnog konzula Crne Gore uprovi nciji Ćako te Dara Nikčević, čuvar Crkve Svetog Nikole uMachagai.Ovđe, kao i u okolnim provincijama, (Formosa, Mi ssiones itd)

živi preko deset hiljada potomaka naših doseljenika.Guverner provincije izabran u oktobru 2007. godine kao pred-

stavnik peronističke partije, potomak je crnogorskih doseljeni-ka Jorge Milton Capitanich Popovich.

Prijedlozi u cilju što efikasnijeg

povezivanja s iseljenicima

U Argentini živi posljednji dio (brojčano ništa manji od onogau USA, samo izolovaniji, slabije povezam, udaljeniji i siroma-šniji) naše stare emigracije.Crnogorci u Argentini su ostali van jakog uticaja višedecenij-

ske asimilacije koja je gotovo u potpunosti apsorbovala, našustaru dijasporu u USA, Kanadi, Australiji. Zahvaljujući tomeona je instrumentalizovana i čini osnovu logističke, propagan-dne i finansijske podrške interesima drugih država, a najčešćeradi protiv interesa Crne Gore.Iste te strukture žele da iskoriste crnogorsku potencijalnu

logističku mrežu u Južnoj Americi za svoje interese u buduć-nosti.Od juna 2006. godine od kada je posljednji ambasador Srbije

i Crne Gore u Argentini, gospodin Ivan Saveljić, napustioBuenos Aires, zvanična Crna Gora i njeni organi ni na koji načinnijesu direktno kontaktirali ili pokazali bilo kakvu vrstu pažnjeili brige za brojne potomke naših doseljenika u Južnoj Americi.Nakon referenduma desio se i jedan paradoks da su se od tripočasna konzula Srbije i Crne Gore koji su porijeklom Crno -gorci, dva dobrovoljno prihvatila da postanu počasni konzuli



Republike Srbije, države čija je dijaspora u Argentini brojčanogotovo zanemarljiva.Da stvar bude još tužnija, jedinom počasnom konzulu koji je

ostao vjeran Crnoj Gori, bivšem počasnom konzulu Srbije iCrne Gore u Rozariju koji je odbio novi angažman, do danas seniko nije ni zahvalio što je ostao vjeran zemlji iz koje potiče.Tri godine od izglasavanja nezavisnosti, 30 000 ljudi našeg

porijekla je prepušteno samima sebi, volji i nevolji drugih.Ne smijemo dozvoliti da na kontinentu koji ima sve značajni-

ji uticaj u globalnim razmjerama, uticaj poznatih političara po -put na primjer dr Danila Kilibarde, guvernera Jorgea Capita -nicha, Juana Garivota (Gazivoda), Juana Knezevicha i mnogihdrugih bude iskorišten od strane bilo koga drugog.Naša dijaspora u Argentini i Južnoj Americi, prirodna logisti-

čka i lobistička mreža, posljednje je ostrvo u globalnom svijetu.Njeno očuvanje i trajno povezivanje s Crnom Gorom može dje-lovati kao motivacioni faktor onim ljudima koji su u službi dru-gih država da se počnu okretati Crnoj Gori.

Bolivija i bolivijski Crnogorci

Zemlje Južne Amerike po ustaljenoj predstavi obiluju do -brim fudbalom, lijepim ženama, plažama i spektakularnim kar-nevalima. Ovaj kontinent je mnogo prije dolaska Francisca Pizzara i

ostalih prekookeanskih osvajača imao napredne civilizacije ikulture: Asteke, Maje i Inke, i druge manje poznate pretkolum-bijske civilizacije. Evropska glad za zlatom, srebrom i drugim bogatstvima obi-

lježila je kolonijalni period kontinenta, a oslobodilačke revolu-cije s početka devetnaestog vijeka, pod vođstvom SimonaBolivara, Jose de San Martina i ostalih revolucionara JužnuAmeriku oslobodile su vlasti i dominacije španske krune. No iposlije oslobađanja od španske kolonijalne vlasti, značajan uti-

Gordan Stojović


caj na političke i ekonomske procese imale su velike sile te nji-hovi interesi u tom dijelu svijeta.Stanovništvo u južnoameričkim zemljama je veoma raznovr-

sno i u zavisnosti od zemlje do zemlje variraju dominantne etni-čke grupe.Procenat udjela stanovništva evropskog porijekla varira od

zemlje do zemlje i procentualno je najveći u Argentini, (ponekim procjenama čak preko 90%), potom u Čileu i Urugvaju.S druge strane su, u Boliviji, Quechua, Ajmara i Guarani Indiosisu u dominantoj većini (oko 55%), potom slijede zemlje kao štoje Paragvaj sa 95% Mestika, populacije nastale miješanjemdomicilnog stanovništva s evropskim doseljenicima. ProcenatMestika je prilično veliki u gotovo svim zemljama, a naročito uParagvaju, Peruu, Kolumbiji, Venezueli i Ekvadoru.Zanimljiv podatak je da je Bolivija, kroz svoju istoriju, prošla

kroz ukupno 189 državnih udara, različitih vrsta ideološkihciljeva i jačina. Imala je inflaciju od 23 500 %, što je jedna odnajvećih zabilježenih u istoriji čovječanstva. U isto vrijeme,zemlja je jako bogata naftom i prirodnim gasom, a na njenojteritoriji nalaze se druge po veličini rezerve gasa na kontinentu.Nakon izbora Eva Morlesa za predśednika i pokušaja nacio-

nalizacije gasne industrije Bolivije, počele su po raznim osno-vama da se intenziviraju konfrontacije između istočnih pokraji-na Beni, Pando, Santa Cruz i Tarija, inače najbogatijih djelovaBo livije, i njihovih guvernera s centralnim vlastima u La Pazu. Dubina konflikta i podjela može se reći da vuče korijene još

iz kolonijalnog vremena. Ne radi se samo o podjeli na bogatei si romašne, Indiose, Mestike i Evropljane. Nezavisan posma -trač stiče utisak da je problem u životnom konceptu, načinugledanja na zajedničku budućnost i razvoj, što sve opet imadu boke istorijske korijene, danas oličene u veoma teško pre-mostivim ideološkim razlikama. Međusobne optužbe suveoma teške i u konfrontacijama posebno među ekstremistima



sa obje strane se dosta često mogu čuti tonovi obojeni rasnomnetrpeljivošću.U čitavoj političkoj borbi i velikom pitanju hoće li sva deša-

vanja u Boliviji dovesti do stvaranja još jedne države u regionuizvire još jedan podatak interesantan za našu javnost.Naime na strani autonomaša s bogatog istoka veoma značajnu

ako ne i presudnu političku ulogu ima Komitet pro Santa Cruz,moćno tijelo koje okuplja najuticajnije ljude u najvećoj i najbo-gatijoj pokrajni Santa Cruzu.U medijima u Crnoj Gori još uvijek nije spominjano to da je

na čelu ovog komiteta čovjek čije ime je - Branko Mari nko vić.Puno ime ovog gospodina, inače člana jedne od najbogatijih fa -milija u tom dijelu svijeta je Branko Goran Marinković -Jovićević.Branko je, kako i sam kaže u mnogobrojnim intervjuima đe se

veoma često bave njegovim porijeklom i dosta rijetkim imenom zabolivijske prilike, Bolivijanac - potomak Silvija Mari nkovića -Hrvata, porijeklom s Brača i Radmile Jovićević - Crnogorke kojisu u Boliviju stigli krajem pedesetih godina prošlog vijeka.Dosta svjetskih medija, kao i onih u našem regionu, objavilo

je biografije ove neosporno veoma značajne političke ličnostidanašnje Bolivije. Najmanje se o tome govorilo upravo u CrnojGori, iako gospodin Marinković uvijek gotovo jednako ističeporijeklo svoje majke, kao i porijeklo svog oca.Gospodin Marinković - Jovićević nije jedini čovjek koji vodi

porijeklo iz Crne Gore, a značajna je istorijska i politička lič-nost u Boliviji.Između ostalog važno je pomenuti ime pukovnika vojske

Bolivije - Andres Selicha / Andije Selića, inače potomka iselje-nika iz Morače, Božidara Selića (Natalio Selich) koji je počet-kom prošlog vijeka preko Argentine stigao u Cochabambu uBoliviji, đe je tada bilo glavno śedište i mjesto okupljanja emi-granata sa naših prostora.

Gordan Stojović


Upravo iz Cochabambre, najveći dio njih je tokom pedesetihgodina prešao da živi u Santa Cruz de la Sierra, glavnom gradudanašnje autonomne pokrajine Santa Kruz.Bolivijski pukovnik našeg porijekla, Andres Selić je svjetskoj

javnosti i istoričarima poznat po dvije stvari: učešću u hvatanjuikone gerilskih pokreta i kubanske revolucije Ernesta Gevarezvanog Che. Selić je bio taj koji je prvi ispitivao Chea nakonhvatanja i kasnije učestvovao u sahranjivanju ostataka. Godine1971. nakon dolaska na vlast Huga Baznera Suareza, kao jedanod glavnih vođa udara koji ga je doveo na vlast i svrgnuo ljevi-čarskog predśednika Jose Torresa Gonzaleza - postaje ministarunutrašnjih poslova Bolivije. Ubrzo potom, kao veoma politi-čki uticajan u desničarskim krugovima, s još nekoliko politi-čkih saradnika biva optužen za pripremanje kontraudara, posli-je čega je na brutalan način likvidiran u svom ministarskomkabinetu.Značajna politička ličnost osamdesetih godina u Boliviji je

Andres Petricevich, bivši ministar saobraćaja takođe porijeklomiz Crne Gore. Porodica Petricevich i danas ima značajan eko-nomski i uticaj, upravo u pokrajini Santa Cruz.Još jedan visoki bolivijski funkcioner bio je našeg porijekla.

Radi se o dugogodišnjem članu Senata i ministru odbraneRepublike Bolivije - dr Jorge Otasevicu, koji je 1996. godinesmijenjen od predśednika države Gonzala Sančeza.U Boliviji su značajna mjesta u društvu tokom posljednjih

decenija zauzimale još mnoge porodice porijeklom iz Crne Go -re, a među njima su porodice: Raznatovich, Otasevic, Selich,Kilibarda, Kostich, Radonich, Radovich, Petricevich, Jovicevi -ch, Dabetich i druge.Tokom osamdesetih godina, za vrijeme pośete Boliviji, Ananije

Ano Stojović, tadašnji konzul SFRJ u Buenos Airesu, srio se sporodicom Radović, sa kojom je stupio u kontakt preko prijateljaiz La Paza. Radilo se o klasičnim domorocima koji su živjeli tra-



dicionalnim načinom života. Jedino što su imali od śe ćanja nađeda koji je tu, kao i mnogi Crnogorci, stigao i ostao gradeći pute-ve bili su - njegova stara crno-bijela slika, slika grupe Crnogoraca,i njegov dobro očuvani stari crnogorski pasoš.

Crnogorska prezimena i instrukcija

kako pronaći rodbinu u Argentini

Nastojeći da dođem do što je preciznijeg broja Argentinacanašeg porijekla, u ranijim istraživanjima objavljenim u knjiziCrnogorci u Argentini, 2000. godine, napravio sam na osnovutelefonskog imenika bazu podataka s imenima, prezimenima iadresama. To je bila neophodna osnova za dalja istraživanja nji-hove brojnosti po argentinskim provincijama, a i kao pomoć zaeventualno pronalaženje rodbine, plemenika, itd.Nema potrebe naglašavati koliko je bilo teško doći do bilo ka -

kvog podatka, uzimajući u obzir to da kod nas nema podataka ilisu veoma šturi, kao i to da je Argentinu u periodu od 1821. do1932. naselilo preko šest miliona i četiri stotine hiljada doselje-nika iz Evrope.Pomoću biračkog spiska grada Buenos Airesa, koji mi je u

tom trenutku jedini bio dostupan, iz preko 38 000 različitih pre-zimena i skoro deset miliona upisanih birača pokušao sam izvu-ći sva prezimena koja bi mogla biti porijeklom s prostora CrneGore ili iz suśednih zemalja slična nekim prezimenima iz CrneGore. Nekome ko se uputi u pretragu za rodbinom u JužnojAmerici olakšao bih posao, a uspostavljanje veza sa potomcimanaših iseljenika, ojačale bi veze s Republikom Argentinom.Na spisku su sva pronađena prezimena koja jesu ili podśećaju

na prezimena s područja današnje Crne Gore.Prilikom pretraga treba imati u vidu da su mnoga prezimena

prilagođena španskom jeziku. Npr. slovo C u ovom spisku obuh-vata sva prezimena sa Ć, Č a u dosta slučajeva slovo K.

Gordan Stojović


Mnogi naši iseljenici su, da bi olakšali izgovor svog prezime-na, izostavljali slovo J ili ga zamjenjivali slovom I, jer se našpanskom J izgovara kao naše H. Slično se dešavalo sa onimakoja sadrže slovo Đ, odnosno Dj, đe se izostavljalo J ili pak D.Ima i slučajeva da je prezime prevođeno na španski, kao

Gazivoda u Pasa-agua ili Garivoto, ili da je izvršena izmjenanekoliko karaktera pa se tako npr. prezime Krivokapić piše nanekoliko načina - Crivokapich, Krivocapich, Crivocapich; pre-zime Đukanović kao Ducanovich, Djukanovich, Jukanovich,Giucanovich; Đuričic kao Jurichich, Djurichich, Giuricich, pre-zime Janković se gotovo uvijek piše kao Yuankovich ili pak kaoYancovich, prezime Kalezić kao Calezich, Kalezich, Calesich ilipak kao Caleszich, a moguća su i mnoga druga odstupanja kojasu bila najčešće rezultat birokratskih grešaka u upisivanju prezi-mena prilikom doseljavanja, a ne samo prilikom prilagođavanjanjihovog izgovora na španski jezik. Primjer na koji sam ja nai-šao je prezime Mrvaljević koje u provinciji Tukuman u Arge -ntini postoji u obliku Mrvoljevich đe se radi o grešci prilikomupisa koja se kasnije nije ispravila tako da se i danas to prezimeu zvaničnom obliku piše i izgovara na taj način. Ponekad se dodavalo i drugo prezime (kao što se to inače radi

u hispanskom svijetu), kao npr. Lopez Brajovich ili CetkovichBakmas đe uvijek prvo prezime do imena označava očevo pre-zime dok se drugo prezime nasljeđuje od majke.Za sve one koji žele da se bave pretragama, najjednostavnije

je sve početi sa tim da se, ukoliko na internet pretraživaču posto-ji opcija izbora jezika, on podesi na španski jezik.Pritom je obavezno prezime prilagoditi španskom jeziku za šta

su dati mnogobrojni primjeri u spisku prezimena koji slijedi.Gotovo obavezno je dodati nastavak H na kraju svakog prezi-mena koje se završava sa IĆ ili VIĆ.Drugi savjet prilikom pretrage je da se ide na argentinske on

line imenike i preko tamošnje baze podataka pokuša pronaći



neki od prijavljenih brojeva telefona: http://www.paginasamaril-las.com.ar/. Prilikom pretrage, nakon što odaberete opcijuPersonas, kada dođete do imenika Guia Telefonica obaveznoodabrati opciju Todas, jer ćete onda u pretragu uključiti podatkeo brojevima iz svih provincija u Argentini. Nakon toga kliknetena buscar i dobijete rezultat.

Prevodi osnovnih uputa za pretraživanje:Busca = PretragaNombre = ImeTeléfono = TelefonApellido y Nombre/Empresa = Prezime/FirmaProvincia (Todas) = Provincija (Sve)Localidad = Lokalitet

Za one koji žele detaljnije podatke o rodbini, prezimenima idoseljenicima savjetujem da kontaktiraju neku od sljedećihinstitucija u Argentini čiji se podaci mogu pronaći na interne-tu:

Arhivi:Archivo General de la NaciónAvenida Leandro N. Alem 2461003 Buenos AiresArgentina

Podaci o emigraciji, liste useljenika sa on line bazom podataka:Centro de Estudios Migratorios Latinoamericanos http://www.cemla.com/Avenida Independencia 201099 Capital FederalArgentina

Gordan Stojović


Podaci o stanovništvu:Archivo del Registro Nacional del Estado Civil y Capacidad

de Las PersonasJean Jaures 9701215 Capital FederalArgentina

Nacionalna rodoslovna akadamija Argentine: Academia Americana de GenealogíaFrench 2262, Piso 41125 Buenos AiresArgentina

Transkripcija prezimena.

AABRAMOVIC; ABRAMOVICH; ADAMOVICH; ALDAVE

RADOVANOVICH; ALEKSIC; ALEKSICH; ANDRIASE-VICH; ANDRICH; ANDRIJASEVICH; ANDROVIC; ANDRO-VICH; ANGELICH; ANTICEVIC; ANTICH; ANTICHEVICH;ANTONIJEVIC; ANTONIJEVICH; ANTOVICH; ANTUNO-VICH; AKRAP; ARNAUT.

BBABICH; BABIC; BACEVICH; BAICH; BAKIC; BAKICH;

BAKOVIC; LOPEZ BRAJOVICH; BAKOVICH; BALABU-SIC; BALABUSICH; BAÑEVICH; BANICEVIC; BANICE-VICH; BANOVIC; BANOVICH; BAROVICH; BASICH;BATKOVICH; BATRICHEVICH; BELOSEVICH; BIELADI-NOVICH; BIELIC; BIELICA; BIELICH; BIJELICH; BIJELO-VICH; BLAGOJEVICH; BLAZEVIC; BLAZICEVIC; BLA-ZICH; BOGDANOVIC; BOGDANOVICH; BOGETIC;



BOGETICH; BOGICEVICH; BOGICH; BOGICHEVICH;BOGOSAVLJEVICH; BOGOSEVICH; BOIC; BOICH; BOJA-NIC; BOJANICH; BOJANOVIC; BOJANOVICH; BORO-VICH; BOSCOVICH; BOSKOVIC; BOSKOVICH; BOS -NJAK; BOSÑJAK; BOZOVICH; BRAJKOVIC; BRAJKO-VICH; BRAJOVICH; BRANKOVIC; BRANKOVICH; BRA-TOSEVICH; BRATOVICH; BRAZANOVICH; BRAZZANO-VICH; BULAICH; BULAICH , BULATOVICH; BULOVIC;BULOVICH; BURICH; BUSCOVICH; BUTUROVICH;BUTRIMOVICH .

C, Č, Ć

CALESICH; CALEZICH; CALULLEROVICH; CALZAVIADAKOVICH; CARDOSO IVANISEVICH; CAROVICH;CARROVICH; CASTRATOVICH; CATCOVICH; CATNICH;CAUSEVIC; CAUSEVICH; CECHOVIC; CEMOVICH;CEMOVICH; CEOVICH; CHEJOVICH; CHEJOVICH;CERANIC; CERNOGORCEVICH; CERNOGORCEVICH;CERNOGORCEVICH BASAVILBAS; CERNOGORCHE-VICH; CERNOGORCHEVIH; CERNOGOSCHEVICH; CET-KOVIC; CETKOVICH; CETKOVICH BAKMAS; CHETKO-VICH; CHETCOVICH; CHEPICH; CHOROVIC; CHIPOVIC;CHURCHIC; CHURCHICH; CHUROVICH; CHURICH;CIARRAPIC; CICOVIC; CICOVICH; CVIOVICH; CIRCO-VICH; COLOVICH; CONTICH; CORIC; COSIC; COSICH;COSOVICH; COSTICH; COVACECICH; COVACEVICH;COVACHEVICH; CRNCEVICH; CRIVOCAPICH; CRNJAK;CRNCIC; CRNOJEVICH; CUCKOVIC; CUCKOVICH;CUJETKOVICH; CVJETKOVIC; CVJETKOVICH; CUKICH;CUPCHIC; CUPIC; CURKOVIC; CURKOVICH .

Gordan Stojović


D, Đ, DžDABINOVICH; DABINOVICH CURTO; DABIDOVICH;

DABANOVIC; DACOVICH; DAKOVIC; DAKOVICH;DAMIANOVIC; DAMIANOVICH; DANICICH; DANILLO-VICH; DANILOVICH; DAVIDOVIC; DAVIDOVICH; DAVI-DOVICH; DEDIC; DEDICH; DEDOVIC; DEDOVICH;DEKOVICH; DELIBASICH; DELEVIC; DELICH; DERE-TICH; DIMITRIEVICH; DIMITRIEVITCH; DIMOVICH;DIMOVITCH; DIURCOVICH; DJORDJEVIC; DJORDJE-VITCH; DJORJOVICH; DJURCOVICH; DJUKANOVIC;DJUKIC; DJUKICH; DJURDJEVIC; DJUROVICH; DMI-TROVIC; DOBRILOVICH; DOLDI IVANISSEVICH; DO-MAZET; DOMAZETOVICH; DRAGICEVIC; DRAGICE-VICH; DRAGOEVICH; DRAGOJEVIC; DRAGOJEVICH;DRAGOMIR; DRAGOVICH; DRASCOVICH; DRASKOVIC;DRASKOVICH; DUIMOVICH; DUJMOVIC; DUJMOVICH;DUJOVICH; DUKIC; DURANOVICH; DURUTOVICH;DYOKOVIC; DZANJEVICH.

EERACOVICH; ERAK; ERCHEGOVICH; ERCEC; ERCE-

GOVICH; ESTOJACOVICH; ENDRUJOVICH; ESTEFANO-VICH; ESTEVANOVICH.

FFILIPOVIC; FILIPOVICH.

GGAZIVODA; GRAHOVAC; GRUBACH; GRUBAC; GRU-

JICH; GRUICICH; GVOZDENOVICH .



I-JIAKICH; IAKSICH; IANCOVICH; IANOVICH; ICEVICH;

ILIC; ILICH; IOKICH; IOVANOVICH; IOVOVICH; IURI-SICH; IUROVICH; IVANCEVIC; IVANCEVICH; IVANCHE-VICH; IVANCOVIC; IVANCOVICH; IVANISEVIC; IVANI-SEVICH; IVANISSEVICH; IVANISSEVICH MACHADO;IVANKOVIC; IVANKOVICH; IVANOVIC; IVANOVICH;IVOVIC; IVOVICH.

JJACHIMOVIC; JANCOVIC; JANCOVICH, JANKOVIC;

JANKOVICH; JANOVICH; JASOVICH; JOKANOVICH;JOKMANOVICH; JOVANOVIC; JOVANOVICH; JOVASE-VICH; JOVIC; JOVICEVIC; JOVICIC; JOVOVIC; JOVO-VICH; JUGOVIC; JUGOVICH; JUKANOVICH; JURISICH;JURKOVICH; JUROVICH; JURJEVICH; JURICICH; JURIC-HICH; JURETICH .

KKALUGJEROVIC; KALUGJEROVICH; KALUJEROVICH;

KNEZEVIC; KNEZEVICH; KNEZOVIC; KNEZOVICH;KOJADINOVIC; KOJANOVICH; KOJANOVICH; KOKO-TOVIC; KOKOTOVICH; KOLAKOVIC; KOLAKOVICH;KOLCEVICH; KONJEVIC; KOPRIVICA; KOSOVICH;KOSTIC; KOSTIC ARANDJELOVIC; KOSTICH; KOVACE-VIC; KOVACEVIC; KRALJEVIC; KRALJEVICH; KRAPO-VIC; KRSTICH; KRSTOVICH; KURTOVICH; KUSANO-VIC; KRIVOKAPIC; KRIVOKAPICH; KRIVOCAPICH;KILIBARDA; KLISICH; KOLCEVICH; KADIC; KADICH .

L, LjLAKOVIC; LAKOVICH; LACOVICH; LALEVICH;

LALOCEVICH; LALOSEVICH; LAPCEVIC; LATCOVICH;

Gordan Stojović


LATKOVIC; LAZAREVIC; LAZAREVICH; LAVROVICH;LAZOVIC; LAZOVICH; LECOVICH; LEKOVIC; LEKO-VICH; LESCOVICH; LESCOVICH; LESKOVIC; LONCA-REVIC; LOPEZ BRAJOVICH; LUCASEVICH; LUCASHE-VICH; LUCOVICH; LUKACEVICH; LUKOVICH; LACO-NICH; LAIOVICH; LAJOVICH; LAKICH; LAKONICH;LACONICH; LACIC; LACICH.

MMACHADO MILOVICH; MADZAREVICH; MALESE-

VICH; MALOVIC; MALOVICH; MARCOVIC; MARCO-VICH; MARICEVIC; MARICEVICH; MARICH; MARIJA-NOVIC; MARINCOVIC; MARINKOVIC; MARINKOVIC;MARINOVIC; MARINOVICH; MARKOVIC; MARKO-VICH; MAROVIC; MAROVICH; MARTINOVIC; MARTI-NOVIC; MRVALJEVICH; MATANOVIC; MATIASEVICH;MATIJASEVIC; MATKOVIC; MATOVIC; MATOVICH;MAVROVIC; MAVROVICH; MAXIMOVICH; MEDEDO-VIC; MEDIGOVICH; MESTROVIC; MESTROVICH; MIAI-LOVICH; MIANOVICH; MICHUNOVICH; MIHAILOVICH;MIHAJLOVICH; MIHALJEVIC; MIHALJEVICH; MIHO-VICH; MIJAILOVICH; MIJANOVICH; MIJATOVIC; MILA-NOVIC; MILANOVICH; MILEKOVIC; MILICEVIC; MILIN-COVIC; MILINCOVICH; MILINKOVIC; MILISAVICH;MILJENOVICH; MILJEVIC; MILJKOVIC; MILLOVICH;MILOSEVIC; MILOSEVICH; MILOVIC; MILOVICH;MILOVITCH; MILUTINOVIC; MILUTINOVICH; MIRANO-VICH; MIRKOVICH; MIRCOVICH; MIROSEVIC; MIROSE-VICH; MIROVICH; MISCOVICH; MISKOVIC; MISOVICH;MITROVICH; MRACOVIC; MRACOVICH; MRAKOVICH;MRVAJEVICH; MURKOVIC; MILUNOVICH; MILUSIC;MILICIC; MILICICH; MILOHNIC; MILISAVICH; MILINIC;MILINKOVIC.



NNAKICENOVIC; NENADOVIC; NESKOVIC; NIKOCE-

VIC; NIKCEVICH; NOVACOVICH; NOVAKOVIC; NOVA-KOVICH.

OOBRADOVICH; OGNENOVICH; OGÑENOVICH; ORLO-

VICH; OROVICH; OSTOICH; OSTOJIC; OSTOJICH .

PPAJOVIC; PAJOVICH; PARACA; PARACHA; PAPOVICH;

PAPOVIC; PAUNOVIC; PAUNOVICH; PAVIC; PAVICEVIC;PAVICEVICH; PAVICH; PAVICHEVICH; PAVICIC; PAVI-CICH; PAVKOVIC; PAVKOVICH; PAVLICEVIC; PAVLO-VIC; PAVLOVICH; PAYCOVICH; PECOVICH; PEIANO-VICH; PEJANOVICH; PERASOVIC; PEJOVICH; PEJOVICHGIANNETTI; PEIJOVICH; PERAKOVIC; PERCEVIC; PER-COVIC; PERCOVICH; PERKOVIC; PERKOVICH; PERO-VIC; PEROVICH; PERROVIC; PETCOVICH; PETKOVIC;PETKOVICH; PETRICEVIC; PETRICEVICH; PETROVIC;PETROVICH; PETRUSEVICH; POPOVIC; POPOVICH;PIPER; PAVLICICH; PAVLICIC; PERSICH; PERUTOVICH;PESTORICH; PILETIC; PUTICA; PANTOVIC; PAIOVICH;PAJOVIC; PAJOVICH; PANTICH; PAPICH; PAPOVICH;PAVICEVIC; PAVICEVICH; PAVICH; PAVICHEVICH .

RRACKOVIC; RACOSEVICH; RADACOVICI; RADANO-

VICH; RADEVICH; RADISIC; RADIVOYEVICH; RADOE-VICH; RADOJEVIC; RADOSAVIJEVIC; RADOSAVLEJE-VIC; RADOSAVLJEVIC; RADOSEVIC; RADOSEVICH;RADOSSEVICH; RADOVANOVIC; RADOVANOVICH;

Gordan Stojović


RADOVCIC; RADOVCICH; RADOVIC; RADOVICH;RADULOVIC; RADULOVICH; RAFAILOVIC; RAICEVIC;RAICEVICH; RAICH; RAICOVICH; RAJCOVICH; RAJE-VIC; RAKOCEVICH; RASCOVICH; RATKOVIC; RATKO-VICH; RESTOVIC; RESTOVIC; RISTOVICH; ROGANO-VICH; ROGANOVITCH; RONCEVIC; RONCEVICH; RAT-COVICH; RADETIC; RADETICH; RADETICH BORDON;RADOEVICH; RADOICHICH; RADOICOVICH; RADOJE-VIC; RADOJKOVIC RADONIC; RADONICH; RADONJIC;RADONJICH .

SSABANOVICH; SACOVICH; SAJNOVIC; SAJNOVICH;

SAMARDICH; SAMARDZIC; SAMARDZIJA; SAVELJICH;SAVICH; SAVICHEVICH; SCHEJOVICH; SECULICH;SEKULICH; SELMANOVICH; SERDAREVICH; SEROVIC;SEROVICH; SIERKOVICH; SIJERKOVIC; SIJERKOVICH;SIMANOVICH; SIMONOVIC; SIMONOVICH; SIMOVICH;SLIEPCEVICH; SLUKICH; SMOLOVICH; SREDANOVICH;SRNOJEVICH; SRZENTICH; STANCOVICH; STANIC;STANICH; STANISIC; STANISICH; STANKOVIC; STAN-KOVICH; STANOJEVIC; STANOJEVICH; STEFANOVIC;STEFANOVICH; STEVANOVICH; STEVANOVITCH; STE-VOVICH; STIEPOVICH; STIEPCEVICH; STIEPCICH; STO-COVICH; STOIANOVICH; STOICHEVICH; STOJANOVIC;STOJANOVICH; SUBOTIC; SUBOTICH; SCEPANOVIC .

TTADIA; TADIC; TADICH; TAIC; TAICH; TANEVICH;

TODOROVIC; TODOROVICH; TOMANOVICH; TOMASE-VICH; TOMIC; TOMICICH; TOMOVIC; TOMOVICH;TOSICH; TROJANOVICH; TURCHINOVICH; TURCINO-VICH; TURCOVICH; CIPOVICH .



UUDOVICICH; ULIAREVICH; UROSEVICH; USANO-

VICH; URIBURU STESEVICH.

VVASELEVICH; VAVICH; VELIMIROVICH; VESCOVICH;

VICEVICH; VIDAKOVIC; VIDAKOVICH; VLADISLA-VICH; VLAHOVIC; VLAHOVICH; VRANJES; VOJNOVIC;VOJVODIC; VOJVODICH; VOROTOVICH; VUCOMANO-VICH; VUCOTICH; VUKOTIC; VUKOTICH; VUCOVIC;VUCOVICH; VUCUROVICH; VUJCIC; VUJEVIC; VUJIC;VUJICH; VUJICHICH; VUJICICH; VUJINOVIC; VUJNO-VIC; VUJOSEVICH; VUJOVIC; VUJOVICH; VUKMAN;VUKMIROVICH; VUKOSALJEVIC; VUKOSAVJEVIC;VUKOSAVLJEVIC; VUJACICH; VUINOVICH; VUJASKO-VIC; VUCHEVICH; VUCHICH; VUCIC; VUCICEVIC;VUCERICH; VUCETIC; VUCETICH; VUCASOVIC;VUCASSOVICH; VRANESIC; VRANIC; VRANICH; VRBI-CA; VUKASINOVIC; VUKASOVIC; VUKASOVICH;VUKELIC; VUKIC; VUKICEVIC; VUKICH; VUKICHE-VICH; VULETICH; VULECOVICH; VULEKOVICH; VULE-SEVICH; VULIC; VULICH; VUYOVICH; VUGDRAGOVIC

YYAKSIC; YAKSICH; YANCOVIC; YANCOVICH; YOVA-

NOVIC; YOVANOVICH; YOVOCICH

ZZAMBELICH; ZARCOVICH; ZARKOVIC; ZARKOVICH;

ZARICH; ZELALIC; ZENOVICH; ZIPANCIC; ZIUCOVICH;ZIUKOVICH; ZIVCOVICH; ZIVKOVIC; ZIVKOVICH;ZIZIC; ZIZICH; ZONJIC; ZORIC; ZORIC; ZARUBRICA;ZUGIC; ZVICER.

Documents

CRNOGORSKA DIJASPORA U ARGENTINI I …maticacrnogorska.me/files/19 gordan stojovic.pdf · 396 MATICA, Jesen 2009. www. maticacrnogorska.me ... (najvećim dijelom uzgoj stoke), ostala