DETALJNI PLAN UREĐENJA GRADSKOG PODRUČJA PEĆINE … · Početkom XX st. donešen je stoga i poseban gradski doumentk koji regulira gradnju na području Pećina, “Građevni red

ARHITEKTONSKO - GRAĐEVINSKI ATELJE d.o.o. PODUZEĆE ZA PROSTORNO PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE IVE MARINKOVIĆA 14, 51000 RIJEKA, HRVATSKA,TEL.: 051/ 331-204, FAX.: 051/ 323-270; E-mail: [email protected]; www.arhitektura.hr

DETALJNI PLAN UREĐENJA

GRADSKOG PODRUČJA PEĆINE

U RIJECI

OBRAZLOŽENJE PLANA

REPUBLIKA HRVATSKA * PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA * GRAD RIJEKA

ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA RAZVOJ, URBANIZAM, EKOLOGIJU I GOSPODARENJE ZEMLJIŠTEM

DIREKCIJA ZA URBANIZAM I EKOLOGIJU RIJEKA, 2009.

Detaljni plan uređenja područja Pećine

“Arhitektonsko – građevinski atelje”, d.o.o., Rijeka 2

SADRŽAJ 1. Polazišta str. 3 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu Plana str. 3 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti str. 3 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost str. 4 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja str. 5 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora str. 7 2. Plan prostornog uređenja str. 8 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta str. 8 2.1.1. Program gradnje luke nautičkog turizma na Brajdici str. 8 2.1.2. Program gradnje i rekonstrukcije ostalih građevina str. 9 2.2. Detaljna namjena površina str.11 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina i planiranih građevina st.13 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža str.13 2.3.1. Prometna mreža str.13 2.3.2. Telekomunikacijska mreža str.14 2.3.3. Vodoopskrba str.15 2.3.4. Odvodnja str.16 2.3.5. Plinoopskrba str.18 2.3.6. Elektroopskrba str.18 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina str.20 2.4.1. Uvjeti i način gradnje str.22 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti str.25 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš str.25



I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

Detaljni plan uređenja područja Pećine izrađuje se temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (“Službene novine" Primorskogoranske županije broj 17/07).

Važeći dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji pokrivaju područje su Prostorni plan uređenja grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 31/03 i 26/05) i Generalni urbanistički plan grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 07/07).

Granica područja obuhvata detaljnog plana uređenja proteže se duž sjevernog ruba Ulice Janka Polića Kamova sve do područja Plumbum na zapadu i Parka Augusta Cesarca na istoku. Na zapadu i istoku granica obuhvata detaljnog plana spušta se prema obali, a potom je u nastavku prema moru južna granica položena dijelom akvatorija na udaljenosti 300 m od obalne linije.

1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Područje obuhvata detaljnog plana uređenja, gradskog područje Pećine, je gotovo u cjelosti definiran urbani prostor primarno rezidencijalnog karaktera. Prve podatke o izgradnji na Pećinama sabire autor Andrija Rački u dijelu ”Povijest grada Sušaka”, koji navodi kako je početak izradnje obilježen događajem iz početka XIX. st. kad je Filip Vukasović, graditelj Lujzinske ceste, kupio veći posjed na području Pećina. Kasnije posjed prelazi u vlasništvo brodograditelja Kozlovića 1806., a potom započinje i izgradnje dužobalne ceste, Doroteje, koja se gradi istoveremeno sa izgradnjom lazareta u obližnjoj uvali Matinščica. Iz tog doba datira zgrada sadašnjeg dječjeg vrtića, izvorno koncipirana u duhu barokne arhitekture. Ova zgrada je i danas središnja i najstarija građevina nekadašnjeg Vukasovićevog, odnosno kasnijeg Kozulićeva posjeda na Pećinama.

U začetku izgradnja na Pećinama nije bila reprezentativno - rezidencijalnog karaktera. Snažniji graditeljski zamah rezidencijalnih građevina pojavljuje se međutim odmah nakon izgradnje prometnice Doroteje i to pretežito u zoni ispod Piramide, odnosno u zapadnom dijelu današnje Ulice Šetališta XIII. divizije. U to vrijeme grade se na Pećinama skromnije građevine sa elementima tradicionalne, ponekad i ruralne arhitekture.

Potom slijedi gradnja skupine građevina iz druge polovice XIX. st., većih građevina urbanog karaktera. Najbolji primjeri odlikuju se suzdržanom varijantom klasicizma i reduciranih stilskih elemenata u interpretaciji lokalnih radionica. Izraziti primjer ove izgradnje su građevine područja Sablićevo.

Sljedeću skupinu čine građevine sagrađene od konca XIX st. do početka I.svjetskog rata. U ovom razdoblju pojavljuju se začeci višestambenih, najamnih građevina skromnijih oblikovnih karakteristika, lociranih uglavnom uz proizvodne pogone, odnosno željezničku prugu. Međutim, u isto vrijeme grade se sve brojniji ljetnikovci i obiteljske vile. Početkom XX st. donešen je stoga i poseban gradski dokument koji regulira gradnju na području Pećina, “Građevni red za ladanje”, koji i službeno uvjetuje izgradnju vila i ljetnikovaca u tom području. Oblikovanje građevina tada slijedi prevladavajuće trendove ondašnje riječke arhitekture, građevine se grade sa ukrašenim pročeljima i ornamentikom kasnohistoricističkog, secesijskog i kasnosecesijskog izraza. Koncepcijski i po novom



konstruktivnom sistemu armirano - betonske izgradnje, iz ove skupine građevina, izdvaja se zgrada hotela Jadran. Istovremeno. manji industrijski pogoni grade se uz rub naselja i na obalnom prostoru u produžetku Brajdice, a pred I. svjetski rat započinje s radom i talionica olova Plumbum na istočnom rubu naselja. Vodeću ulogu u investicijskoj stanogradnji u to doba ima poduzetnik Đuro Ružić.

Razdoblje od druge polovice dvadesetih do početka II. svjetskog rata ključno je za oblikovanje konačne urbane fizionomije Pećina. Obilježava ga intenzivna parcelacija i izgradnja samostojećih obiteljskih kuća u široj zoni i na potezu Ulice Šetališta XIII. divizije, uglavnom u duhu spomenutog “Građevnog reda za ladanje”. Karakteristični elementi ove izgradnje su hortikulturno obrađene okućnice i ogradni zidovi oblikovani u rustici. U ovom razdoblju formira se perivoj, današnji park Augusta Cesarca, a na prostoru bivšeg Kozulićeva posjeda grade se javne ustanove poput Građanske škole i Jadranske straže. Izgradnja stambenih višekatnica u nizu nastavlja se na sjevernoj strani šetališta, dok se južna strana razvija kroz slobodnostojeću izgradnju. Ladanjski karakter prostora je sve naglašeniji, osobito uz kupališni hotel Jadran. Pristupa se uređenju obale i formiranju javnih plaža. Tridesetih godina započinje urbanistička regulacija današnje ulice Janka Polić Kamova. Na južnom dijelu nastavlja se koncept izgradnje slobodnostojećih obiteljskih vila, dok se na sjevernoj strani prema industrijskim pogonima Pavlovićeva, formira niz višestambenih najamnih kuća. Dvostrani drvored koprivića praćen nogostupima postavljen je u prvobitnoj regulaciji ulice i danas čini jedno od najvrednijih obilježja prostora Pećina. Među graditeljima se ističu Boren Emili i David Bunetta, izuzetno kvalitetno izgrađenim vilama Braun i Kezele. Od višestambene najamne izgradnje treba istaknuti modernističku Bunettinu stambeno-poslovnu kuću Alga, te antologijsku Ostrogovićevu kuću Kauzlarić. Nerealizirani regulacijski plan Jamnickog ne donosi posebne novine za prostor Pećina, ali zadržava i promovira rekreativni karakter cijelog prostora, osobito ukoliko izdvojimo ondašnju zamisao izgradnje marine na spoju Pećina i Brajdice.

Nakon II. svjetskog rata arhitekt Prikril sa arhitektima Silom i Kolacijem uspijeva očuvati izvornu urbanu matricu, nastavljajući izgradnju višekatnica u Ulici Janka Polića Kamova. Međutim, sedamdesetih i osamdesetih godina odstupa se od izvorne matrice Pećina gradnjom stambenih nebodera. Ipak, područje zadržava poseban ambijentalni ugođaj zahvaljujući blizini morske obale i prisustvu urbanog zelenila u okućnicama i parkovima.

1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

Dvije glavne ulice koje prolaze područjem obuhvata, Ulica Šetalište XIII. divizije i Ulica Janka Polića Kamova zauzimaju značajno mjesto u gradskoj prometnoj mreži i kategorizirane su kao glavne mjesne ulice/ceste. Ulice su međusobno visinski deniveliarne, anjihove trase položene su gotovo usporedno. U nedostatku cjelovito izgrađene obilazne gradske prometnice ulicama je preuzet dio tranzitnog prometa, a u cjelosti i dio lokalnog i gradskog prometa i to prema naseljenim mjestim Hrvatskog primorja te u nasuprotnom smjeru prema središtu grada.

Ulica Šetalište XIII. divizije je prometnica jednosmjernog režima prometa, položena gotovo u pravcu, opremljena s dva prometna traka, ali bez potpuno reguliranog prostora za parkiranje vozila. Iz tog razloga vozila se parkiraju na nogostupu čime priječe slobodan protok pješaka prisiljavajući ih na nepropisno kretanje kolnikom. Nepostojanje kontinuiranog pješačkog nogostupa, kao i činjenica da je trasa prometnice položena većim dijelom u pravcu, bitno smanjuje sigurnost prometa obzirom da na tom potezu znatnog



prometnog volumena vozila mogu razvijati vrlo velike brzine i tako ugrožavati pješake koji se često kreću dijelovima kolnika.

Ulica Janka Polića Kamova ima nešto širi profil od Ulice Šetalište XIII. divizije. Uređena je s dva prometna traka i jednim dodatnim trakom za parkiranje vozila koji je smješen na južnoj strani prometnice. Uz prometnicu je uređen obostrani nogostup s vrijednim drvoredom. Međutim, kontinuirano povećanje broja vozila postupno je dovelo do pojave parkiranja vozila na pješačkoj plohi sjevernog nogostupa te ulice što je djelomično prekinulo slobodan protok pješaka na nekim mjestima uličnog poteza.

Ipak, sa južne strane ulice ostao je kontinurani neprekinuti pješački hodnik, te je prometan situacija u Ulici Polić Kamova znatno povoljnija od prometne situacije u Ulici Šetalište XIII. divizije.

Između ovih ulica postoji samo jedna poprečna kolna veza i to Ulicom Vevčevski prolaz.

Ostale ulice područja su na razini kolno-pješačkih pristupa građevinama, često substandardnih prometnih dimenzija.

Smještaj osobnih vozila riješen je samo u manjem obimu na površini građevnih čestica i garaža, a najvećim dijelom na javnim površinama u ulicama Janka Polić Kamova i Šetalište XIII. divizije. U Ulici Janka Polić Kamova izbrojano je otprilike 500, a u Ulici Šetalište XIII. divizije oko 400 parkiranih vozila. Od tog ukupnog broja otprilke 300 vozila je parkirano na označenim parkirnim mjestima i to najviše u Ulici Janka Polić Kamova. Unutar građevnih čestica raznih građevina uređeno je otprilike 60 parkirnih mjesta. Unutar obuhvata izgrađeno je ukupno 136 privatnih garaža, od kojih je čak 20 prenamijenjeno u poslovne prostore. Ukupan broj trenutno parkiranih vozila iznosi otprilike 1.000 vozila.

Glavni nedostatak parkirališnih mjesta osjeća se na cijelom području obuhvata, osobito kod građevine hotela Jadran i na prostoru Piramide gdje zbog nepropisno parkiranih vozila dolazi do znatnog suženja uličnog profila namijenjenog kretanju vozila. K tomu, tijekom ljetne sezone, primjećuje se dodatni nedostatak parkirnih mjesta obzirom da građani iz ostalih dijelova grada koriste obalni pojas područja za odmor i rekeaciju na moru.

Autobusna linija 2 javnog gradskog prijevoza koja prometuje između područja i gradskog naselja Zamet prolazi Ulicom Šetalište XIII. divizije u smjeru okretišta na Plumbumu, a potom se opet vraća prema središtu grada i naselju Zamet Ulicom Janka Polića Kamova. Unutar područja obuhvata plana nalazi se ukupno sedam autobusnih stajališta navedene linije javnog gradskog prijevoza.

Osnovni pješački tokovi područja prolaze longitudinalno duž ulica Šetališta XIII. divizije i Janka Polića Kamova. Kako su dvije ulice visinski denivelirane postoji veći broj poprečnih stubišnih veza i pješačkih prolaza.

Zbog trase magistralne željezničke pruge Rijeka - Zagreb koja prolazi sjevernim rubom područja postoje svega dva pješačka prolaza koja spajaju područje sa ostalim dijelovima Sušaka.

Područje Pećina opremljeno je telekomunikacijskom, vodovodnom, kanalizacijskom, plinskom i električnom mrežom. 1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Važeći dokumenti prostornog uređenja šireg područja su Prostorni plan uređenja grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 31/03 i 26/05) i Generalni urbanistički plan grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 07/07). PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA RIJEKE Područje obuhvata Plana poklapa se s građevinskim područjem naselja Pećine



(oznake GP-8) iz PPUG_a Rijeke. Naselje Pećine (oznake GP-8) tretira se PPUG_a Rijeke kao naselje koje je već znatno izgrađeno sadržajima, te prometno i infrastrukturno opremljeno. Unutar građevinskog područja naselja dozvoljena je gradnja i uređenje građevina za stambenu namjenu, mješovitu namjenu, javnu i društvenu namjenu te gospodarsku namjenu, i to: proizvodnu namjenu - pretežito zanatsku namjenu, poslovnu namjenu, ugostiteljsko-turističku namjenu i športsko-rekreacijsku namjenu te javnih zelenih površina. Unutar obuhvata Plana nalaze se i dodatna građevinska područja i to područja izdvojene namjene za gradnju građevine luke nautičkog turizma "Brajdica" (oznake LN-3), područje postojeće sportske luke "Pećine" (oznake LS-3) i područje rekracijskog područja "Pećine" (oznake R-18). Površina (P= 36895 m2) građevinskog područja za izdvojenu namjenu luke nautičkog turizma Brajdica (oznake LN-3), orijentacione su i mogu se prostornim planom užeg područja mijenjati u apsolutnoj površini (do 50%), obliku i posljedično tome i kapacitetu, a sve u skladu s pokazateljima dobivenim izradom Procjene utjecaja na okoliš, odnosno drugom stručnom podlogom. PPUG_a Rijeke utvrđuje se da će izgradnja luke “Brajdica” zahtjevati velika nasipavanja u podmorju i izgradnju lukobrana kao zaštite od valova iz SW-SE smjerova. Kapacitet luke utvrđuje se kao kapacitet od otprilike 250 vezova (približno 170 komercijalnih i 80 nekomercijalnih vezova). Rekracijsko područje "Pećine" obuhvaća morsku obalu i namijenjeno je gradnji građevina i uređenju površina za potrebe rekreacije na moru: plaže, utvrdice za privez, sunčališta, šetnice, trim staze, igrališta za sportove loptom, smještaju objekata za pružanje ugostiteljske usluge, plažnih rekvizita, akvagana i drugih naprava za rekreaciju i drugih sadržaja. Kao površina za rekreaciju na moru, namijenjena kupanju i športovima na moru, određuje se pojas u širini od 300 m od obalnog ruba. Također, PPUG_A Rijeke područje Plana je označeno kao krajobrazna vrijednosti od značaja za grad Rijeku i to kao prirodno krajobraz (obala mora od Pećine od Brajdice). Prilikom izrade prostornog plana užeg područja potrebno je propisati mjere za zadržavanje kvalitete prirodnog krajobraza. Konačno, za građevinsko područje naselja Pećine (oznake GP-8) i područja izdvojene namjene za gradnju građevine luke nautičkog turizma Brajdica (oznake LN-3), područje postojeće sportske luke Pećine (oznake LS-3) i područje rekracijskog područja Pećine (ozake R-18) utvrđena je nužnost izrade prostornog plana užeg područja te je utvrđeno da će se Generalnim planom utvrditi detaljnija urbana pravila. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA RIJEKE Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke utvrđena su detaljnija urbana pravila za razvoj područja Pećine. Područje tog naselja svrstava se u red osobito vrijednih predjela pretežito višeobiteljske izgradnje za koje vrijedi urbano pravilo broj 3 (oznaka iz GUP-a). U sklopu područja GUP-om su potvrđene lokacije slijedećih (postojećih) građevina društvene djelatnosti: - socijalne ustanove Hrvatskog crvenog križa, na površini oznake D2-4; - predškolske ustanove na površini oznake D4-28; - osnovnoškolske ustanove na površini oznake D5-21; - srednješkolske ustanove, na površini D6-18; - vjerske građevine na površini oznake D9-29

Također, GUP-om se potvrđuje lokacija luke posebne namjene u rangu luke nautičkog turizma na području obuhvata (luka je već ranije bila planirana iz PPUG_a Rijeke), i to luke oznake LN-3 Brajdica, površine približno 36.895 m2 sa približno 250



vezova, odnosno 170 komercijalnih i 80 nekomercijalnih vezova, te sportske luke oznake LS-3 (Pećine – Đeletićevo), površine otprilike 2.665 sa otprilike 55 vezova. U sportskoj luci dozvoljava se gradnja i uređenje pomorske građevine koja u prostornom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili koja u okviru šire cjeline ima izdvojeni dio i udovoljava uvjetima za potrebe smještaja plovila domicilnog stanovništva. Sportska luka mora udovoljiti uvjetima sigurnosti plovila, te imati opremu i uređaje za održavanje sigurnosti, zaštite od požara, zaštitu okoliša, sanitarne prostorije te prostorije za odlaganje opreme i održavanje luke.

GUP-om se određuje lokacija za Sportski centar Pećine, oznake R1-15, koji se namjenjuje planiranju i gradnji igrališta na otvorenom (tenis, rukomet, košarka, odbojka i sl.), pratećih sportskih sadržaja i parkirališta i/ili garaže.

Dio građevinskih područja za izdvojenu namjenu – rekreacija (R2), oznake R2-1, R2-2, R2-3, R2-9 i R2-1, utvrđenih PPUG_a Rijeke na samom obalnom rubu, GUP-om je potvrđen u temeljnoj rekreativnoj namjeni, ali s namjenom kupališta, te je za ta građevna područja uvedena oznaka R3 - kupalište . Unutar ovih područja ovim se Planom dozvoljavaju obimniji zahvati uređenja obalnog pojasa u svrhu rekreacije nasipavanjem mora, povezivanjem više kupališta/plaža u kontinuirani plažni pojas i uređenjem pristupa plažama, kao i mogućnošću smještaja građevina pratećih sadržaja, postavi plažne rekreativne opreme (sprave za rekreaciju na moru i sl.), izgradnja obalnih utvrdica za privez čamaca i sl.

Postojeći parkovi koji su ocijenjeni kao urbana i hortikulturna vrijednost, tj. Park Nikole Hosta, park Mlaka, Park Crvenog križa, Park Jože Vlahovića, Park heroja, Vidov park, Park Augusta Cesarca, park Borik, zadržavaju se kao veći parkovi. Osim navedenih, GUP-om se štite i sve druge javne zelene površine uređene ili prostornim planom užeg područja planirane kao odmorišta. Za sve površine odmorišta GUP-om se određuju mjere stalnog uređenja i održavanja, te se isključuje prenamjena i dijela površine. 1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

Područje Pećina u cijelosti je izgrađeno i definirano područje koje predstavlja jedno od najvrednijih urbanih cjelina grada Rijeke. Određena degradacija ovog prostora proizlazi iz nedostatnog standarda urbane opremljenosti naselja, prije svega nedostatnih pješačkih veza i skromnog parkirališnog prostora. Sadašnja kategorizacija ulica Šetalište XIII. divizije i Janka Polića Kamova kao glavnih mjesnih ulica/cesta koje prolaze naseljem Pećina u suprotnosti je sa izvornim rezidencijanim, ladanjskim i rekreacijskim karakterom tog prostora. Ta činjenica predstavlja prepreku kvalitetnijem rješenju pješačke prohodnosti ulica i osiguranju dodatnih parkirališnih mjesta.

Kvalitetnije rastrećenje prometa na području Pećina moguće je očekivati u skoroj budućnosti tek nakon konačne realizacije brze gradske ceste čvor Draga - terminal Brajdica i središte grada što će otvoriti prostorne mogućnosti za novo definiranje kontaktne zone područja Brajdice i Pećina, te transformaciju tog dijela grada u kvalitetan urbani prostor. Naime, na kontaktnom području Brajdice _ Pećine postoje prostorne mogućnosti za smještaj nove luke nautičkog turizma znatnog kapaciteta koja bi mogla predstavljati dopadljiv gradski sadržaj smješten između lučkog kontejnerskog terminala i stambenog područja u nastavku gradskog poteza.



2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Budući da je područje Pećina gotovo u cjelosti izgrađeno područje, ovim detaljnim

planom uređenja uglavnom se utvrđuju uvjeti gradnje i rekonstrukcije postojećih izgrađenih struktura kojima se nastoji očuvati zatečene vrijednosti područja. Predviđeno je nekoliko manjih pojedinačnih zahvata temeljenih pretežito na konkretno iskazanom interesu vlasnika građevina i građevnih čestica. Najizraženiji planski zahvat je uređenje kontaktnog prostora Brajdice_Pećine što je povezano sa realizacijom brze gradske ceste čvor Draga - terminal Brajdica, središte grada i planskom intencijom izgradnje nove luke nautičkog turizma u tom području. 2.1.1. PROGRAM GRADNJE LUKE NAUTIČKOG TURIZMA NA BRAJDICI Sadašnju kontaktnu zonu između lučkog kontejnerskog terminala na Brajdici i područja Pećina, odnosno Ulice Šetalište XIII. divizije, prostorno određuju nasipana linija morske obale i infrastrukturni koridori postojeće magistralne željezničke pruge Rijeka - Zagreb i nove brze gradske ceste čvor Draga - terminal Brajdica, središte grada (u izgradnji). Važećim dokumentima prostornog uređenja šireg područja, Prostornim planom uređenja grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 31/03 i 26/05) i Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 07/07), na tom dijelu gradskog prostora planirana je izgradnja luke nautičkog turizma kao novog gradskog sadržaja koji bi bio smješten u kontaktnoj zoni između lučkog kontejnerskog terminala Brajdica i naselja Pećine. Lokacije luke nautičkog turizma na kontaktnom području Brajdice i Pećina opravdana je iz više razloga. Prije svega, kao zanimljiv sadržaj na obali mora, nautička luka će predstavljati dopadljiv prostorni prijelaz iz lučkog prostora (aktivan kontejnerski terminal), prema rezidencijalnim i ostalim “mirnijim” sadržajima naselja. U blizini vrlo aktivnog lučkog terminala nije moguće planirati nikakve kupališne sadržaje, a s druge strane, u gradskom prostoru Pećina i šire evidentan je nedostatak dovoljnog broja obalnih vezova za sportska i turistička plovila. Konačno, daljnjom izgradnjom i uređenjem cjelovitog obalnog pojasa i obalne šetnice istočnog dijela grada na širokom potezu od Brajdice do Martinšćice, nova nautička luka na Brajdici će predstavljati logičan sadržajni početak atraktivnog obalnog poteza. OSNOVNA DISPOZICIJA LUKE

Zapadni rub građevne čestice luke nautičkog turizma bio bi smješten uz kontejnerski terminal Brajdica, sjeverni rub protezao bi se uz izlazni krak državne ceste oznake D – 404, a istočni rub bi se nastavljao prema obalnoj šetnici i stambenim zgradama naselja Pećine. Južni rub nautičke luke protezao bi se uz vanjski rub glavnog lukobrana ukupne duljine 280 m koji bi se nastavljao u smjeru privezišta kontejnerskog terminala. Na taj način ukupna površina za smještaj luke nautičkog turizma iznosila bi otprilike 5,55 ha. Obzirom da bi akvatorij nautičke luke bio izložen vjetrovima i valovima iz južnog kvadranta (široko, jugo, lebić) glavni lučki lukobran bio bi postavljen okomito na smjer tih vjetrova. Luka bi imala i sekundarni lukobran ukupne duljine 30 m koji bi formirao pomorski ulaz u luku. Lučka obala planira se kao gravitacijska obala sa okomito postavljenim gatovima za privez plovila. Obzirom na prevelike dubinu mora i slabu nosivost morskog dna (pijesak i mulj), morsko dno luke planira se prekriti/nasipati



kvalitetnim materijalom različite granulacije čime bi se smanjila dubina luke na 4,5 m uz obalu, odnosno 7,0 m uz lukobran što bi omogućilo kvalitetno temeljenje gatova i lukobrana. KAPACITETI LUKE

Nautička luka je planirana sa kapacitetom od ukupno 198 vezova za plovila različitih dimenzija. Od toga je planirano urediti 118 komercijalnih i 80 nekomercijalnih vezova. U luci se planiraju smjestiti plovila veličine od 6,0 do 14,0 m na vezovima čije dimenzije variraju od Lv=8,0 m i bv=2,5 m do Lv=16,5 m i bV=5,0 m. Također, u luci nautičkog turizma planiraju se urediti i površine za parkiranje vozila. Pri tome je planirano za potrebe nautičara osigurati 70 PM, za potrebe zaposlenika 25 PM, a za potrebe posjetitelje luke 30 PM, odnosno sveukupno 125 PM. Tome treba pridodati i 20 PM za potrebe parkiranja skutera i motocikla.

SADRŽAJI LUKE U sklopu luke nautičkog turizma planiran je smještaj različitih sadržaja u sklopu građevina koje se planiraju smjestiti uz obalni rub (portirnica i čuvarska služba, recepcija, administrativni prostori i prostori zaposlenika, prostori za hitnu medicinsku pomoć, restoran, café bara i ostali ugostiteljski sadržaji, prodavaonica nautičke opreme, klub nautičara, servisa plovila i motora s prodavaonicom rezervnih dijelova i ostalo. Također, uz obalni rub planira se smještaj benzinske crpke za opskrbu plovila gorivom te smještaj dizalice i navoza za spuštanje i dizanje plovila u more. PROMETNA POVEZANOST Glavni kolni ulaz/izlaz u luku nautičkog turizma osiguran je spojem na državnu cestu D404 koja povezuje kontejnerski terminal Brajdicu i centar grada na obilaznicu Rijeke u čvorištu Draga. Na taj način bio bi omogućen kvalitetni pristup vozilima i plovilima (na prikolicama) koji dolaze iz šireg riječkog okružja i većih udaljenosti. Dodatni sekundarni i interventni kolni i pješački ulaz/izlaz iz nautičke luke planira se izgradnjom spojne ceste koje bi povezivala luku sa uzvišenom glavnom mjesnom ulicom/cestom Ulica Šetalište XIII. Divizije. Spojna ulica položila bi se uz portal ulaza u tunel brze državnu cestu D404 te bi se izgradila u propisnom nagibu do 16%. Ovaj ulaz/izlaz planiran je za korištenje posjetitelja koji bi u luku nautičkog turizma dolazili iz područja naselja i grada. Prostori luke dodatno bi se pješačkim vezama i stubištima povezali sa obalnom šetnicom i glavnom mjesnom ulicom/cestom, Ulicom Šetalište XIII. Divizije, prema ostalim pješačkim i rekreacijskim površinama (kupalište). INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST Sve površine i građevine luke nautičkog turizma bile bi opskrbljene vodopskrbnom i plinoopskrbnom mrežom, mrežom odvodnje, električnom i telekomunikacijskom mrežom. 2.1.2. PROGRAM GRADNJE I REKONSTRUKCIJE OSTALIH GRAĐEVINA

U planskom smislu unutar područja obuhvata planiraju se uglavnom zahvati održavanja i interpolacije, te manji zahvati sanacije građevina uz adekvatnu valorizaciju, zaštitu i uređivanje područja promatranog kroz prizmu zaštite prirodnih cjelina i graditeljskog nasljeđa obzirom da se znatni dio površine obuhvata nalazi u zoni zaštite kulturno povijesne cjeline i građevina urbanističke cjeline grada Rijeke.



Planiranje nove građevine planira se uglavnom uz građevinski pravac ulice, a zaštićene i adekvatno valorizirane građevine ne mogu se rušiti za gradnju zamjenskih građevina.

Intererpolacije novih građevina u tipološki i morfološki zaokruženim cjelinama potrebno je planirati uz uvažavanje lokalnih uvjeta i u svim segmentima arhitektonsko-urbanističkog oblikovanja prilagoditi zatečenoj matrici, sve uz suglasnost nadležne službe zaštite garditeljskog naslijeđa.

Kao oblikovni element u planiranju i dimenzioniranu prometnica svakako je nužno neprekidno obnavljati element autohtonog drvoreda u Ulici Janka Polić Kamova u skladu sa okolnim zelenilom.

Obzirom da je riječ o mahom konzumiranim prostorima prioritetno je težiti uređenju javnih prostora, osobito vrijednih obalnih površina u dodiru s morem i zelenih površina koja se mogu kvalitetno koristiti za odmor, rekreaciju, kupanje, šetnju i općenito boravak na otvorenom.

Također, prioritetno je težiti pronalaženju novih parkirališno-garažnih prostora koji su danas svakako nedostatni. NOVE GRAĐEVINE

Na građevnim česticama oznake S-155, S-159, S-171 i S-172 planira se gradnja novih stambenih građevina, obiteljskih kuća katnosti E = S+P+1.

Na građevnoj čestici oznake M1-1 i M1-4 planira se gradnja novih stambeno-

poslovnih građevina katnosti E = 3S+P+2, odnosno E = 3S+P+1 koja se interpoliraju u već izgrađen ulični niz u Uici Šetalište XIII. Divizije. Građevine treba arhitektonski komponirati visinskim stupnjevanjem volumena i vodoravnom raščlambom pročelja sa stambenim i poslovnim sadržajima, garažom te pratećim sadržajima u funkcije obližnje luke nautičkog turizma (sportski klubovi, sanitarni čvorovi, spremišta, ugostiteljski prostori). Visinsko stupnjevanje volumena potrebno je postići terasastim načinom gradnje građevine, a vodoravnu raščlambu pročelja potrebno je postići različitim oblikovanjem suterenskih pročelja u odnosu na oblikovanje nadzemnih pročelja građevine. Najnižu suterensku etažu potrebno je urediti kao poslovni prostor i/ili sportsko-rekreacijski prostor.

Građevine na građevnim česticama oznake M1-1 i M1-4 dozvoljeno je povezati toplom vezom u suterenskim etažama javnog stubišta na građevnoj čestici oznake P-26 koja se planira izgraditi između tih građevina za kvalitetnije povezivanje nogostupa Ulice Šetalište XIII. divizije sa morskom obalom.

Na građevnoj čestici oznake T1-1 planira se rekonstrukcija postojećeg hotela katnosti P+4+PK te gradnja novih građevina hotela u okružju postojeće građevine. Na taj način bit će omogućeno povećanje broja smještajnih jedinica, ali i smještaj ostalih potrebnih sadržaja u funkciji proširenog hotela. Nove građevine planirano je povezati sa postojećom građevinom u prostornu i funkcionalnu cjelinu. Katnost novih građevina varira od katnosti 2S sve do katnosti 3S+P+4. U sklopu građevne čestice planira se također i gradnja ukopane garaže katnosti 3Po+P za smještaj vozila i servisnu opskrbu građevine.

Na građevnoj čestici oznake R1-3 planira se gradnja dvoetažne građevine katnosti

P+1 sa sadržajima u funkciji sporta (garaže u prizemlju, te poslovnih i trgovačkih sadrzaja, kao i svlačionica, sanitarija, klupskih prostorija i drugih sadrzaja u funkciji sporta na katu). Na građevnoj čestici oznake G1-1 planira se gradnja nove javne garaže katnosti Po+P, a na građevnim česticana oznake G-1 do G-165 gradnja pojedinačnih garaža za smještaj osobnih vozila.



Na građevnoj čestici oznake Z1-8 planira se gradnja javnog sanitarnog čvora u funkciji javnog parka. REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA Na građevnoj čestici oznake M2-1 planira se rekonstrukcije postojeće građevine katnosti 3S+P ili P+1 i/ili uklanjanje postojeće građevine i gradnja nove građevine katnosti 3S+P+2. Na građevnoj čestici oznake D6-1 planira se rekonstrukcija postojeće građevine srednje škole katnosti E = P+3. Na građevnoj čestici oznake D7-1 planira se rekonstrukcija vjerske građevine katnosti E = S+P+1+Pk. 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Ovim detaljnim planom uređenja definirana je po građevnim česticama i površinama slijedeća namjena površina:

1) Stambena namjena (S) 2) Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1) 3) Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2) 4) Javna i društvena namjena - upravna i pravosudna namjena (D1) 5) Javna i društvena namjena - socijalna namjena (D2) 6) Javna i društvena namjena – predškolska namjena (D4) 7) Javna i društvena namjena - osnovnoškolska namjena (D5) 8) Javna i društvena namjena - srednjoškolska namjena (D6) 9) Javna i društvena namjena – vjerska namjena (D7) 10) Poslovna namjena – pretežito uslužna namjena (K1) 11) Poslovna namjena – pretežito trgovačka namjena (K2) 12) Ugostiteljsko-turistička namjena – hotel (T1) 13) Ugostiteljsko-turistička namjena – hostel (T4) 14) Luka nautičkog turizma (LN) 15) Sportska luka (LS) 16) Sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1) 17) Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2) 18) Sportsko-rekreacijska namjena - kupalište (R3) 19) Glavna mjesna ulica/cesta (GMC) 20) Ostala ulica (OU) 21) Kolno-pješačka površina (KP) 22) Garaža (G) 23) Javna garaža (G1) 24) Pješačka površina (PP) 25) Površina infrastrukturnih sustava (IS) 26) Javna zelena površina - javni park (Z1) 27) Javna zelena površina - igralište (Z2) 28) Javna zelena površina - vrt (Z3) 29) Zaštitna zelena površina (Z)

Na području namjene "Stambena namjena" dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija



stambene građevine i to: obiteljske, višeobiteljske i višestambene građevine. Na području namjene "Mješovita namjena - pretežito stambena namjena"

dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija stambeno-poslovne građevine. Na području namjene "Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena"

dozvoljava se rekonstrukcija poslovno-stambene građevine i/ili gradnja nove (zamjenske) građevine u slučaju uklanjanja postojeće građevine. Na području namjene "Javna i društvena namjena - upravna i pravosudna namjena" "Javna i društvena namjena - socijalna namjena" i "Javna i društvena namjena - predškolska namjena" dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice.

Na području namjene "Javna i društvena namjena - osnovnoškolska namjena" dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine, igrališta i uređenje građevne čestice.

Na području namjene "Javna i društvena namjena - srednjoškolska namjena" dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice.

Na području namjene "Javna i društvena namjena - vjerska namjena" dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice. Na području namjene “Poslovna namjena – pretežito uslužna namjena” i Poslovna namjena – pretežito trgovačka namjena” dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice.

Na području namjene “Ugostiteljsko-turistička namjena – hotel” dozvoljena je rekonstrukcija postojeće i gradnja nove građevine te uređenje građevne čestice.

Na području namjene “Ugostiteljsko-turistička namjena – hostel” dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice.

Na području namjene “Luka nautičkog turizma” dozvoljena je gradnja luke nautičkog turizma "Brajdica" s vezovima za plovila i građevinama pratećeg sadržaja, postavljanje infrastrukture, te uređenje obale i obalnih površina.

Na području namjene “Sportska luka” dozvoljena je rekonstrukcija sportske luke "Pećine" s vezovima za plovila, građevine pratećeg sadržaja, postavljanje infrastrukture, te uređenje obale i obalnih površina. Na području namjene “Sportsko - rekreacijska namjena - sport" dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine, gradnja nove građevine te uređenje građevne čestice za odvijanje sportskih aktivnosti.

Na području namjene “Sportsko - rekreacijska namjena - rekreacija" dozvoljena je rekonstrukcija boćarskog igrališta u postojećim gabaritima.

Na području namjene “Sportsko - rekreacijska namjena - kupalište" dozvoljena je rekonstrukcija postojećih plaža i obalne šetnice te gradnja i uređenje novih plaža i pješačke šetnice korekcijom obalnog ruba i nasipavanjem mora. Na području namjene "Glavna mjesna ulica/cesta" dozvoljena je rekonstrukcija postojećih glavnih mjesnih ulica/cesta i to: Ulice Šetalište XIII. divizije i Ulice Janka Polić Kamova. Na području namjene "Ostala ulica" dozvoljena je rekonstrukcija postojećih ostalih ulica i to: Ulice Vevčevski prolaz i Ulice Pećine te gradnja novoplaniranih ostalih ulica na građevnim česticama oznake OU-2 i OU-4. Na području namjene "Kolno-pješačka površina" dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija kolno-pješačkih puteva.

Na području namjene "Garaža" dozvoljava se rekonstrukcija postojeće i gradnja novoplanirane garaže za smještaj vozila.

Na području namjene "Javna garaža" dozvoljava se gradnja javne garaže za smještaj vozila.

Na području namjene “Pješačke površine" dozvoljena je rekonstrukcija, gradnja i uređenje pješačkih nogostupa i stuba. Na području namjene “Površina infrastrukturnih sustava" dozvoljena je gradnja i



rekonstrukcija građevina infrastrukturnog sustava, gradnja instalacija i uređaja za provođenje mjera zaštite okoliša, uređenje građevne čestice za smještaj vozila, prometnih i manipulativnih površina, hortikulturno uređenje i slično. Na području namjene “Javne zelene površine - javni park" dozvoljeno je hortikulturno uređenje te opremanje postojećih parkova urbanom i parkovnom opremom. Na području namjene “Javne zelene površine - igralište" dozvoljeno je uređivanje i opremanje igrališta namijenjenih igri i razonodi djece.

Na području namjene “Javne zelene površine - odmorište, vrt" dozvoljava se hortikulturno uređenje te opremanje površina parkovnom opremom. Na području namjene “Zaštitne zelene površine" dozvoljeno je hortikulturno uređenje površina u skladu s prirodnim osobitostima područja.

2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA

Brojčani prostorni pokazatelji, koeficijent iskorištenosti (k ig), koji prikazuje odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice i koeficijent iskorištenosti (kis) koji prikazuje odnos ukupne (brutto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice prikazani su tabelarno za svaku građevnu česticu.

Na području obuhvata Plana odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica iznosi:

Gig = 0,18

Odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica iznosi:

Kis = 0,62

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Područje obuhvata već ima izgrađenu infrastrukturnu prometnu, uličnu,

telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu koja uglavnom zadovoljava potrebe naselja. Planom se ipak planiraju manji zahvati na daljnjoj izgradnji te mreže, osobito u području planiranom za gradnju luke nautičkog turizma gdje je potrebno izvesti nove kolne i pješačke pristupe, te cjelovitu telekomunikacijsku i infrastrukturnu mrežu.

Također, nužno je rekonstruirati postojeći sustav mješovite odvodnje i na području obuhvata razviti i izgraditi razdjelni sustav u skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke ("Službene novine PGŽ", br. 07/07). Pri tome je važno istaknuti kako je dio zasebne mreža oborinske kanalizacije na području obuhvata djelomično već razrađen projektima odvodnje oborinskih voda iz područja Tower centra koji se nalazi u neposrednoj blizini obuhvata. Oborinske vode iz područja Tower centra prihvatit će se novoplaniranom mrežom odvodnje područja obuhvata, te potom sprovoditi propisnim podmorskim ispustom u more.

2.3.1. PROMETNA MREŽA Područjem obuhvata prolaze gotovo usporedno dvije glavne mjesne ulice/ceste, i to Ulica Janka Polić Kamova i Ulica Šetalište XIII. divizije. U nedostatku cjelovito izgrađene obilazne gradske prometnice ulicama je preuzet dio tranzitnog prometa, a u cjelosti i dio lokalnog i gradskog prometa. Međutim, nakon konačne izgradnje državne ceste oznake D – 404 moguće je očekivati znatno kvalitetniju prometnu situaciju područja.



Sigurnosti prometa i uređenje neprekinutog pješačkog nogostupa predstavljaju prioritet prilikom rekonstrukcije prometnica Ulica Janka Polić Kamova i Ulica Šetalište XIII. divizije. Smanjenjem širine prometnih trakova u Ulici Šetalište XIII. divizije moguće je osigurati uzdužno parkiranje s jedne strane ulice uz zadržavanje dva postojeća prometna traka za jednosmjerno kretanje vozla. Parkirališna mjesta racionalnije je urediti sa južne strane ulice kako bi se istovremeno omogućilo i uređenje novh garažnih mjesta na sjevernoj strani ulice uz izgradnju individualnih garaža koje je moguće ugraditi/ukopati u zemljište građevnih čestica brojnih građevina koje su izgrađene uz sjeverni rub ulice. U Ulici Janka Polića Kamova treba težiti uređenju sjevernog nogostupa isključivo za slobodan protok pješaka obzirom da se na dijelu nogostupa danas parkiraju vozila. Uslijed nedostatka parkirališnih prostora bit će potrebno urediti dodatna garažna mjesta na području obuhvata. Planom je predviđena izgradnja nove javne garaže na građevnoj čestici oznake G1-1, te gradnja novih garaža na građevnim česticama oznake M1-1 i M1-4 (za potrebe nove mješovite-pretežito stambene građevine), oznake R1-3 (za potrebe sportskih sadržaja) i oznake T1-2 (za potrebe rekonstrukcije i gradnje hotela), a potom i gradnja odnosno rekonstrukcija garaža na građevbnm česticama od oznake G-1 do G-164 (za potrebe stambenih građevina). Nova parkirališna mjesta planiraju se urediti i na kolno-pješačkoj građevnoj čestici oznake KP-3 (ukupno 26 PM), te na građevnoj čestici oznake GMC-2 za potrebe građevine socijalne namjene (ukupno 6 PM). Također, planira se izgradnja novih gradskih ulica na građevnim česticama oznake OU-2 i OU-4. Nova ulica na građevnoj čestici oznake OU-2 ima posebno značenje obzirom da je planirana kao dodatni sekundarni i interventni kolni i pješački ulaz/izlaz iz nove nautičke luke za posjetitelje koji bi u luku nautičkog turizma dolazili iz područja naselja i grada. U ulicama Šetalište XIII. divizije i Janka Polića Kamova planiraju se zadržati postojeće postaje autobusnog javnog gradskog prijevoza 2.3.2. Telekomunikacijska mreža Na prostoru obuhvata već postoji izgrađena nadzemna i podzemna telekomunikacijska mreža. Do individualnih stambenih građevina i građevina s manjim brojem stanova instalacijski kabeli su položeni pretežno zračno sa izvodnih ormara na stupu ili pročelju, a do višestambenih građevina položen je podzemni telekomunikacijski kabel. Tk kabeli su najvećim dijelom položeni prije tridesetak godina i kapacitetom i kvalitetom ne zadovoljavaju suvremene zahtjeve. U funkciji je veliki broj uređaja za višestruko korištenje vodova, što dijelu korisnika onemogućava korištenje novih TK usluga. Duž gotovo čitave trae Ulice Janka Polić Kamova izgrađena je nova distribucijska kabelska kanalizacija. U istočnom dijelu već su uvučeni novi telekomunikacijski kabeli, a izgrađena DTK i u ostalom će se dijelu prostora koristiti za zamjenu dotrajalih i potkapacitiranih kabela. Na području je uključeno oko 1.600 telefonskih priključaka od čega je dio priključaka uz područje Piramide vezan na udaljeni pretplatnički stupanj Kontinental, dio na AXE centralu Sušak. Istočni dio područja vezan je na privremeni udaljeni pretplatnički stupanj Pećine (kontejneru u Radničkoj ulici u ex prostoru Vulkana). Gotovo svi kabelski kapaciteti u telekomunikacijskoj mreži su iskorišteni, tako da je mogućnost uključivanja novih pretplatnika u telekomunikacijsku mrežu svedena na pojedinačne priključke. Obzirom na postojeće i novoplanirane građevina može se u budućnosti očekivati otprilike stotinjak novih telefonskih priključaka koje nije moguće riješiti iz postojeće kabelske mreže. Svaka izgradnja novih građevina, uz dodatne zahtjeve postojećih, traži izgradnju novog komutacijskog čvorišta udaljenog pretplatničkog stupnja, izgradnju nove DTK u Ulici XIII. divizije i ulici Pećine, te rekonstrukciju postojeće telekomunikacijske



mreže.

2.3.3. Vodoopksrba Područje je gotovo u potpunosti izgrađeno, te se planiraju uglavnom rekonstrukcije postojećih građevina uz vrlo mali broj novoplaniranih građevina.

Područje se opskrbljuje iz dvije vodospremen te se unutar područja nalaze dvije vodoopsrbne zone:

- vodoopskrbna zona “Centar” (v. “Zvir” 5.000 ∇ 83/78) - vodoopskrbna zona “Pećine” (v. “Pećine” 1500 ∇ 80/75).

Razdjelnica vodoopskrbnih zona proteže se u razini plaže Sablićevo, te dijeli područje u smjeru istoka i zapada u gotovo pravilnom omjeru 1:1. HIDRAULIČKI RAČUN POTROŠAČI BROJ MAX. Dnevna

potrošnja l/pot/dan UkupnaMAX

Dnevna potrošnja l/dan

Stanovnici 3.000 250 750,000 Hoteli/kreveti 260 400 104,000 Škole 700 10 7,000 Vrtići 100 10 1,000 Ugostiteljstvo 700 20 14,000 Zaposleni 500 30 15,000 Luka nautičkog turizma

≅300 vezova ≅1.000 gostiju

80 138,000

Kupači 1.800 25 45,000 1,074,000 Qmax dn=1,074,000 + 20% =1,288,800 l/dan =1,290 m3/dan..........max. dnevna potrošnja, s gubicima 25% Qmax sat=(1,290,000x10)/(3,600x100)=35,83 l/s Max. Satna potrošnja s gubicima 25% Qpp = 2x6,7= 13,4l/s protupožarna protoka DIMENZIONIRANJE_PROVJERA MREŽE Glavni dovodni cjevovod: Qmj= 35,8x0,5+13,4=32,00 l/s Φ 150 mm, v= 1,77 m/s I = 0,0273 m/m Priključak za lučicu Qmj= Qpp = 2x6,7= 13,4l/s Φ 100 mm, v= 1,71 m/s I = 0,0435 m/m Ogranak za sportsku lučicu će se odmah izvesti kako ga ubuduće ne bi trebalo mijenjati. To je ujedno i jedini ogranak. VODOOPSKRBA LUKE NAUTIČKOG TURIZMA Opskrbu vodom građevina u luci nautičkog turizma i planiranih vezova moguće je ostvariti priključkom na postojeći cjevovod u Ulici Šetalšte XIII. divizije (ljevano_željezni cjevovod ǿ 125mm), koji se napaja iz vodospreme "Zvir" i koji se nalazi u opskrbnoj zoni



"Centar". Ulaz glavnog cjevovoda zoni luke nautičkog turizma planiran je sekundarnim ulazom/izlazom I nalazi se u trupu prometnice koja se proteže uz građevine luke sve do lukobrana. Na ovaj cjevovod se priključuju potrošači svih građevina, odnosno ogranci na gatovima sa priključnim ormarićima za vezove plovila. POTROŠAČI BROJ DNEVNA POTROŠNJA

(l/dan/potr.) UKUPNA DNEVNA POTROŠNJA (l/dan)

NAUTIČARI NA VEZU 250 VEZOVA = 750 OSOBA

100 75.000

UGOST. RESTAURANT 500 OBROKA 30 15.000 BUFFET 500 OBROKA 10 5.000

ZAPOSLENI 40 50 2.000 POSJETITELJI 100 10 1.000 PRANJE POVRŠINA 8.000 m2 5 40.000 138.000 Qmax = 138.000 + 20% gub. = 165.600 l/dan = 166 m3/dan qmax = 166.000x10/3.600x100 = 4,6 l/s qpp = 2x6,7 = 13,4 l/s…………………..protupožarna zaštita qmj = 13,4 l/s…………………………….slučaj požara "Ductile", ljevano-željezni cjevovod ǿ 100 mm za radni tlak od 10 bar_a. v = 1,71 m/s J = 0,0435 m/m - Hidrostatski pritisak u marini : 8,0 bar_a - Hidraulički pritisak u marini : 6,0 bar_a Zbog prevelikih pritisaka na glavnom ulaznom cjevovodu predviđena je redukcijska stanica (R.S.) kojom će se pritisak vode reducirati na idealnih 5,5 bar_ (hidrostatski), odnosno 3,5 bar_a (hidraulički). 2.3.4. Odvodnja Odvodnja komunalnih i oborinskih voda se s područja predmetnog plana realizira se uglavnom mrežom mješovite kanalizacije izgrađene u trupu ulica Janka Polić Kamova i Šetalište XIII. Divizije, odnosno kraćim kanalima otpadnih voda i pumpnim stanicama za najniže građevine uz more čijim se onda posredstvom te vode dižu u kolektor Ulicom Šetalište XIII. divizije i njime odvode na centralni uređaj za pročišćavanje na Deltu. Planska intencija je u konačnosti izgraditi razdjelni sistem odvodnje. Početak izgradnje sistema je izvedba cjevovoda za odvodnju obiorinskih voda iz trgovačkog centra Tower centar. Na taj će se cjevovod koji ulazi u more uz istočni rub luke nautičkog turizma, priključiti i novoplanirani sistem odvodnje oborinskih voda iz Ulice Šetalište XIII. divizije I Ulice Janka Polić Kamova. Postojeći cjevovodi mješovite kanalizacije ostaju u funkciji za odvodnju otpadnih voda, a vodolovke oborinskih voda će se povezati na novu mrežu oborinske odvodnje. ODVODNJA LUKE NAUTIČKOG TURIZMA Odvodnja luke nautičog turizma također se planira kao razdjelni sistem odvodnje. Svi sanitarni čvorovi i odvodi iz kuhinje odnosno buffeta bit će spojeni na glavne kanale kojima će se se otpadne vode odvoditi do C.S. "Marina" i putem te stanice crpiti u



glavn kolektor "Sušak", a potom i na CUPOV na Delti. Qmax = 98.000 x 0,9 = 88.200l/dan…………..korisnici u luci Qmax = 200 x 250 x 0,9 = 45.000 l/dan………stambene građevine koje su trenutno priključene na C.S. "Brajdica" (ukida se nakon izgadnje javne garaže) Qmax = 133.200/6x3600 = 6,17 l/s… PVC Φ 25, Imin = 2,6 Promila, Vmin = 0,82 m/s Oborinske vode s prometnih površina (cesta i parkirališta) će se preko vodolovki ili preko vodolovnih kanala s rešetkom odvoditi u more ali uz prethodni tretman i obveznu separaciju masti i ulja u tipskim uređajima ugrađenim podzemno. Odvodnjom će se obuhvatiti sve cestovne i parkirališne površine te sekundarno i ulazno_/izlazna cesta (priključak na Ulicu Šetalište XIII. divizije). Oborinske I nezagađene vode koje se skupljaju na pješačkim površinama uz obalu slijevat će se diretno u akvatorij luke. Qmax = A x Ψ x q i (l/s) Ψ = 0,9 ………….. koeficijent oticanja qi = 250 l/s/ha……. mjerodavni intenzitet (20min pljuska) SMU1 A1 = 0,2 ha………..slična površina istočnog kraka A2 = 0,3 ha………..slična površina zapadnog kraka - istočni krak: Qmax = 0,2x0,9x250 = 45 l/s; P.V.C. Φ 25, Imin = 2,4% - zapadni krak: Qmax = 0,3x0,9x250=67,5 l/s; P.V.C. Φ 30, Imin = 3,2 promila Q = 112,5x0,25 = 28,13 l7s n = 28,13/10,5 = 3 bloka SMU1 A = 0,42 ha ………………………… slivna površina zapadne prometnice i dijela brze gradske ceste čvor Draga_terminal Brajdica Qmax = 0,42x0,9x250 = 94,5 l/s; PVC Φ 40 cm, I min = 2,0 promila Qmax = 94,5x0,25 = 23,6 l/s n = 23,6/10,5 = 3 bloka 2.3.5. Plinoopskrba U Ulici Janka Polić Kamova planira se gradnja i rekonstrukcija distributivnog plinovoda koji spaja mjerno_redukcijske stanice oznake MRS-R7, MRS-S4 i MRS-S3, a u ulici Ulici Šetalište XIII. divizije gradnja i rekonstrukcija opskrbnog plinovod. Plinopskrba cijev prolazi Ulicom Šetalište XIII. divizije do Ulice Vevčanski prolaz kojim se dalje vodi do ul. J.P. Kamova. Ovom ulicom N.T. plinovod vodi se do Radničke



ceste, kojom se vodi još dalje otprilike 200 m. Plinovod se završava odmah nakon priključka za trgovački kompleks Tower centar (φ 150 mm). Ova dionica plinovoda od ulaza u podhodnik na Piramidi do priključka za Tower centar na Radničkoj cesti tretira se kao distributivni plinovod. U sljedećoj etapi N.T. plinovod će se nastaviti graditi prema MRS-S4 lociranoj u naselju Donja Vežica. Opskrbni plinovod vodi se Ulicom Šetalištu XIII. divizije, te se odvojcima napaja iz opisanog distributivnog plinovoda u Ulici Janka Polić Kamova. Za sve potrošače plina (postojeće i nove korisnike) predviđeno je priključivanje na novi distributivni i opskrbni plinovod prirodnog plina. Za redukciju tlaka plina sa 100 mbar (stvarni tlak u distributivnom i opskrbnom plinovodu) na tlak od 12-22 mbar (radni tlak za trošila spojena na kućnu plinsku instalaciju) predviđena je ugradnja posebnih reduktora tlaka. Predviđene su tri veličine reduktora, RS-25, RS-40 i RS-50, odabir ovisi o potrošnji i broju potrošača u pojedinim građevinama. Redukotri s pratećom armaturom planiraju se ugraditi u čelične ormariće (poc. lim) veličine 460x480x200 mm za tip RS-25 (φ1”) i veličine 605x635x250 mm za tip RS-40 (φ1 1/2”) i RS-50 (φ 2”). Ormarići će se ugrađivati prema mogućnostima na licu mjesta (ulaz u zgradu, dio pročelja uz ulaz, prostorija u podrumu ili suterenu koja je prozračna i nezaključana i ogradni zid). PLINOOPSKRBA LUKE NAUTIČKOG TURIZMA Za pripremu jela u restoranima i buffetima, zgrijavanje vode u snitarnim čvorovima i zagrijavanje prostoruija u luci nautičkog turizma planom je predviđena izgradnja plinovoda kojim će se potrošači u građevinama na obali spojiti na gradsku mrežu prirodnog plina, tj. postojeći cjevovod u Ulici Šetalište XIII. Divizije. Na građevnoj čestici luke nautičkog turizma interni plinovod će se polagati u trupu prometnice koja povezuje Ulicu Šetalište XIII. divizije sa građevinama na obali i gatovima. 2.3.6. Elektroopskrba 1. POSTOJEĆE STANJE Područje unutar zone zahvata plana napaja se električnom energijom iz trafostanica 35/10 kV “Školjić”, “Krimeja” i “Martinšćica” koje su smještene izvan granica predmetnog plana. Trafostanice “Krimeja” i “Martinšćica” izgrađene su za kapacitet transformatora 2x8 MVA svaka, a što odgovara snazi danas ugrađenih transformatora. U toku eksploatacije trafostanice “Krimeja” i “Martinšćica” su već dostigle kapacitet ugrađenih transformatora (16 MVA). Trafostanica “Školjić” je izgrađena za kapacitet od 4x8 MVA, a što odgovara snazi danas ugrađenih transformatora. Vršno opterećenje joj je dostiglo 24 MW, što odgovara istovremenom pogonu tri transformatora, uz rezervu od 8 MVA za slučaj neraspoloživost jednog od tri transformatora u TS “Školjić” ili jednog transformatora u susjednoj TS “Krimeja”. Obzirom na kapacitet i lokaciju, trafostanici “Školjić” pripada konzumno područje užeg centra grada (od Žabice do Piramide) i na nju se ne može računati kod razmatranja potrebe napajanja šireg područja Pećina. TS 35/10 kV “Martinšćica” u zadnje vrijeme nije opterećena do maksimalnog kapaciteta transformatora, što je posljedica prestanka proizvodnje poduzeća “Vulkan”, koje je postizalo vršno opterećenje od 4,5 MW. Obzirom da se na prostoru bivšeg “Vulkana” pojavljuje više manjih potrošača, na planove povećanja vršnog opterećenja u remontnom brodogradilištu “Viktor Lenac” i porast potrošnje na području Kostrene, koja se također napajaju iz TS 35/10 kV “Martinšćica”, može se zaključiti da niti ona nema slobodnih kapaciteta za značajniji porast opterećenja na području Pećina. Trafostanice 35/10 kV Krimeja i Martinšćica napajaju se s podzemnim 35 kV kabelima iz TS 110/35 kV Rijeka. Rezervno napajanje osigurano je iz TS 35/10 kV Školjić preko



podzemnom kabela i iz TS 110/35 kV “Krasica” preko nadzemnog 35 kV voda. Predmetne trafostanice nisu uključene u sistem daljinskog upravljanja što ima utjecaja na sigurnost opskrbe potrošača električnom energijom. Distribucija električne energije prema potrošačima unutar plana vrši se preko 9 trafostanica 10/0,4 kV od kojih je 8 smješteno unutar zone zahvata (TS Pećine 2, TS Sablićevo, TS Plumbum 1, TS Plumbum 2, TS Alga 2, TS Tunel-N., TS Pećine 3 i TS Pećine 1), a jedna je smještena izvan zone zahvata plana (TS Plumbum 3). Sve trafostanice, osim jedne, su izgrađene kao slobodno stojeći objekti, tipa “gradska trafostanica”. TS Pećine 3 je izgrađena u sklopu poslovno-stambenog objekata. U svim trafostanicama osim u TS Plumbum 1 su sada ugrađeni transformatori snage 400 kVA. U TS Plumbum 1 je ugrađen transformator snage 630 kVA. Trafostanice, osim TS Plumbum 1 i Plumbum 2, su sada opterećene od 80% do 114% snage ugrađenih transformatora i nemaju slobodnih kapaciteta za priključak eventualnih budućih objekata. Trafostanice Plumbum 1 i Plumbum 2 su prosječno opterećene 60 do 75% i na njih se može priključiti buduće manje objekte. Trafostanice su na električnu mrežu priključene s podzemnim 10 kV kabelima koji po tipu i presjeku zadovoljavaju sadašnje potrebe. Kabeli su položeni u pločnicima, vođeni u zajedničkim kanalima s niskonaponskim kabelima i kabelima javne rasvjete. Obzirom da su kabeli u eksploataciji već preko 40 godina, planira se i provodi zamjena istih s 20 kV kabelima većeg presjeka i kapaciteta. Niskonaponska mreža, na predmetnom području, je mješovitog tipa. Dijelom je izvedena s podzemnim kabelima, a dijelom kao nadzemna na drvenim ili betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom, odnosno s neizoliranim vodičima. Postojeća niskonaponska mreža zadovoljava današnje potrebe napajanja potrošača električnom energijom, a zaostala zastarjela rješenja s neizoliranim vodičem se postepeno zamjenjuju s izoliranim samonosivim kabelskim snopom ili podzemnim kabelom. Javna rasvjeta je na području Pećina najvećim dijelom izvedena kao zasebna na metalnim stupovima i napajana s podzemnim kabelima (Šetalište XIII divizije i Ulica Janka Polić Kamova). Samo manjim dijelom javna rasvjeta je izvedena u sklopu niskonaponske nadzemne mreže. Javna rasvjeta zadovoljava današnje uvjete potrebne osvijetljenosti. 2. PLANIRANO STANJE Napajanje električnom energijom područja obuhvaćenog ovim planom osigurava se, kao i danas, iz tri trafostanice 35/10 kV (TS Martinšćica, TS Krimeja i TS Školjić), smještene izvan granica plana. Distribucija prema potrošačima vrši se preko postojećih 10 kV podzemnih kabela i trafostanica 10/0,4 kV s pripadajućom niskonaponskom mrežom. Razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se na području Vežice izgradnja trafostanice 110/10(20) kV Sušak, kapaciteta 2x40(63) MVA. Po izgradnji trafostanica će preuzeti napajanje cijelog konzumnog područja današnjih TS 35/10 kV Martinšćice i Krimeje, te dio područja koji se danas napaja iz TS 35/10 kV Školjić. Napajanje područja obuhvaćenog ovim planom u cijelosti će preuzeti nova TS 110/10(20) kV, iz koje će se osigurati osnovno i rezervno napajanje na 10 kV naponskom nivou. U daljnjim planovima elektrodistribucije je i prijelaz sa današnjeg 10 kV naponskog nivoa na napajanje na 20 kV naponskom nivou. Za navedeni prijelaz biti će potrebno, unutar granica ovog plana, sve postojeće 10 kV kabele zamijeniti po istim trasama s novim 20 kV kabelima, odnosno u postojećim 10/0,4 kV trafostanicama zamijeniti visokonaponsku opremu. Napajanje postojećih i budućih potrošača na 0,4 kV naponskom nivou osigurava se iz postojećih i novoplaniranih trafostanica. Za potrebe napajanja tunela nova trafostanica gradi se u sklopu državne ceste oznake D – 404. Lokacija je predviđena uz portal tunela, a trafostanica bi se izvela kao slobodno stojeća građevina na zasebnoj građevnoj čestici.



Za potrebe napajanja potrošača u funkciji luke nautičkog turizma nova trafostanica se izvodi kao slobodno stojeća građevina na lokaciji prema grafičkom dijelu plana. Buduća trafostanica zadovoljit će potrebe buduće luke i ostalih sadržaja koji će se pojaviti uz nju: prostorije uprave, ugostiteljski objekt i sanitarije i drugo. U zoni luke potrebno je osigurati energetske trase za distributivne 10(20) kV kabele i niskonaponske kabele u vlasništvu HEP-a, za potrebe popratne infrastrukture koja će se pojaviti uz marinu i sekundarne niskonaponske kabele, u vlasništvu marine, za priključak plovila na privezima. Lokacije, broj i tip priključno energetskih ormara, kao i broj sekundarnih kabela bit će određeni glavnim elektro projektom marine. Buduća javna rasvjeta ili interna rasvjeta unutar marine riješit će se u glavnom elektro projektu, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti. Priključenje novopredviđenih građevina na postojeću niskonaponsku mrežu izvoditi će se podzemnim kabelima ili nadzemnim izoliranim kabelima. Javna rasvjeta se zadržava u sadašnjem obliku, a u slučaju rekonstrukcije-dogradnje izvoditi će se prema zasebnim projektima koji će definirati njenu trasu, tip i visinu stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica, te njeno napajanje i upravljanje.

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti. Način uređenja građevnih čestica određen je kartografskim prikazom broj 3. Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao kolno-pješačku površinu, površinu za pristup građevini, pješačku površinu, površinu za parkiranje vozila i/ili hortikulturno urediti uvažavajući funkcionalna i oblikovna svojstva pejsaža. Na građevnim česticama oznake S-155, S-159, S-171 i S-172 planiranim za gradnju stambene građevine, najmanje 40% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta krajobrazne arhitekture kao sastavnim dijelom idejnog i glavnog projekta za gradnju građevine na tim česticama.

Neizgrađene djelove građevne čestice oznake T1-2 potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta krajobrazne arhitekture kao sastavnim dijelom idejnog i glavnog projekta za gradnju građevina na toj građevnoj čestici.

Dio obalnog ruba na području namjene "Športsko-rekreacijska namjena – kupalište" koji je u dodiru s morem, potrebno je urediti kao kupalište i/ili obalnu šetnicu te prostor za odvijanje rekreacijskih aktivnosti na moru.

Na području namjene "Stambena namjena", "Javna i društvena namjena - upravna i pravosudna namjena", "Javna i društvena namjena - predškolska namjena", "Javna i društvena namjena - osnovnoškolska namjena", "Javna i društvena namjena - srednjoškolska namjena", "Luka nautičkog turizma", "Sportska luka" i "Sportsko - rekreacijska namjena - sport" građevnu česticu dozvoljeno je ograditi. Najveća dozvoljena visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,80 m, osim na području namjene "Sportsko - rekreacijska namjena - sport" gdje najveća dozvoljena visina ograde iznosi 3,0 m. Najveća dozvoljena visina ograde prema građevnim česticama koje nisu javno-prometna površina iznosi 1,80 m i može biti izvedena kao puna ograda.Ograda se može izvesti kao puna ili čvrsta ograda u visini od najviše 1,0 m i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje ograda na susjednim građevnim česticama, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog materijala. Pješačku površinu potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenom, šljunkom, granitnom kockom, betonskim elementom, asfaltom u boji i sličnim materijalom te opremiti urbanom i likovnom opremom.



Na pješačkoj površini dozvoljava se postavljanje nadstrešnice i pergole. Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako je

visina zida veća od 1,50 m tada je zid potrebno izvesti terasasto. Širina terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m. U širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida. Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena. Izuzetno, ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, a prema javno-prometnoj površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.

Smještaj vozila unutar područja obuhvata ovoga Plana potrebno je osigurati u garažno-parkirnim građevinama, na parkirališnim površinama te uličnim parkiranjem. Svaka građevna čestica na kojoj se planira gradnja nove i/ili rekonstrukcija postojeće građevine mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.

Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi: a) s obzirom na površinu stana:

- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,

- za stan neto razvijene površine veće od 101 m2 potrebno je osigurati tri parkirališna mjesta;

b) s obzirom na vrstu djelatnosti: - za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati

jedno parkirališno mjesto; - za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri

do šest osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za zdravstvenu djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za školsku djelatnost i djelatnost visokog obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta;

- na građevnoj čestici oznake LN-1 planiranoj za gradnju luke nautičkog turizma potrebno je osigurati 125 parkirališnih mjesta za automobile i 20 parkirališnih mjesta za motocikle.

Izuzetno, za građevnu česticu oznake D2-1 i D7-1 površinu za smještaj vozila osigurava se uličnim parkiranjem na građevnoj čestici oznake GMC-1.

Na području namjene “Javne zelene površine - javni park” dozvoljava se hortikulturno uređenje i opremanje urbanom i parkovnom opremom postojećih parkova, te uređenje i opremanje igrališta. Prilikom uređenja i opremanja igrališta površina igrališta može isnositi najviše 10% ukupne površine građevne čestice. Izuzetno, na površini građevne čestice oznake Z1-8 dozvoljava se gradnja građevine javnog sanitarnog čvora najveće dozvoljene površine 12 m2. Na području namjene “Javne zelene površine - odmorište, vrt" dozvoljava se hortikulturno uređenje, te opremanje parkovnom opremom postojećih i novih odmorišta i vrtova, na području namjene “Javne zelene površine - igralište" dozvoljeno je uređivati



igrališta opremljena spravama i napravama koje su namijenjene igri i razonodi djece, a na području namjene "Zaštitne zelene površine" gradnja i uređenje zelenih površina ima isključivo zaštitnu i oblikovnu funkciju. Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.

Drvored ili grupu zelenila potrebno je urediti jednom vrstom stablašica. Unutar područja pomorskog dobra dozvoljavaju se manji zahvati na obalnom rubu radi

povećanja kapaciteta plaža i izgradnje obalnog puta. U cilju očuvanja krajobrazne vrijednosti područja, nasipavanje mora u svrhu formiranja plaža potrebno je izvesti vrlo blagim pokosom od postojećeg obalnog ruba do izobate od -2,0 do -3,0 m.n.m na građevnim česticama oznake R3-1, R3-3, R3-4, R3-6, R3-8 i R3-9. Nove plažne površine potrebno je nasipavati drobljenim kamenom koji će se abrazijom valova postepeno pretvarati u zaobljeni šljunak. Kupališne pristupe moru potrebno je izvesti najmanjim mogućim zahvatima kojima se neće bitno mijenjati sadašnje obilježje obalne crte. Potporne zidove uz obalu mora potrebno je obložiti prirodnim kamenom.

Rekonstrukcija postojećih građevina, koje su u kartografskom prikazu broj 4. označene kao “Definirana arhitektura”, dozvoljava se samo uporabom stilski usklađenih elemenata uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Rekonstrukcija postojećih građevina, koje su u kartografskom prikazu broj 4. označene kao “Povijesna arhitektonsko-urbanistička vrijednost”, dozvoljava se isključivo u svrhu sanacije građevine uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. 2.4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Obvezni građevni pravac novih građevina određen je kartografskim prikazom broj 4.

Građevina se s najmanje 1/2 svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom pravcu.

Izuzetno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog građevnog pravca za najviše +/ - 1,5 m.

Unutar gradivog dijela građevne čestice za osnovnu građevinu dozvoljava se gradnja osnovne građevine, pomoćne građevine u funkciji stanovanja i pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice, sukladno namjeni određenoj Planom.

Pomoćna građevina u funkciji stanovanja je garaža, kotlovnica, spremište i slično. Pomoćna građevina u funkciji uređenja okućnice je vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično. Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m. Izuzetno, izvan gradivog dijela građevne čestice, dozvoljena je gradnja garaže i pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice ukoliko to ne umanjuje kvalitetu stanovanja u okolnim stambenim građevinama. Gradnja garaže dozvoljava se na rubu građevne čestice prema javno-prometnoj površini samo u slučaju kad je visinska kota pristupne ceste uzdignuta najmanje 3,0 m u odnosu na završnu kotu prizemlja garaže. Gradnja pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice dozvoljava se na rubu građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici samo u slučaju kad je visinska kota zemljišta susjedne građevne čestice prema pomoćnoj građevini uzdignuta najmanje 3,5 m u odnosu na završnu kotu prizemlja te građevine. Površina pomoćne građevine koja se gradi kao zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) te u obračun koeficijenta građevne čestice (kis).

Izvan gradivog dijela građevne čestice oznake S-34 dozvoljava se gradnja balkona na pročelju građevine koje je orijentirano prema građevnoj čestici oznake M1-1. Balkon može biti konzolno istaknut za najviše 2,0 m u odnosu na liniju postojećeg pročelja građevine.

Na području namjene "Javna i društvena namjena - srednjoškolska namjena",



"Javna i društvena namjena - vjerska namjena", "Ugostiteljsko-turistička namjena-hotel" i "Sportsko-rekreacijska namjena - sport" izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postavljanje:

- stubišta, rampe i vanjske terase, najveće dozvoljene visine 1,50 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz stubište, rampu odnosno vanjsku terasu do najviše točke subišta, rampe odnosno vanjske terase,

- trijema, nadstrešnice i prozirne konstrukcije iznad ulaza u građevinu, - objekata i uređaja komunalne infrastrukture, - podzemnih i nadzemnih uređaja: spremišta goriva, otpadnih materijala, agregata,

baterija solarnih kolektora, dizalica topline i slično. Vrsta krova nije određena Planom. Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.

Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta pokrova osim bitumenskih, salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa. Na krovu građevine dozvoljeno je postavljanje sunčanih kolektora, a unutar zone zaštite kulturno povijesne cjeline i građevina postavljanje sunčanih kolektora dozvoljava se isključivo uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine, arhitektonski izraz građevine potrebno je uskladiti s arhitektonskim izrazom građevina bliske ili jednake tipologije.

Ovim Planom ne ograničava se izbor materijala i tipologije gradnje. Izuzetno, u oblikovanju i organizaciji pročelja nije dozvoljeno: - izvođenje krovnog vijenca konzolnim prepuštanjem krovnog grednika, - upotreba drva za oblikovanje konstruktivnih dijelova pročelja i detalja kao što su

zabat, vijenac, lođa, vidljivi podgled i slično, osim ako ti konstruktivni dijelovi pročelja i detalji nisu izvorni dijelovi građevine,

- oblikovanje pročelja na motivu luka "na koljeno". Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine koja ima ambijentalnu i stilsku

vrijednost ne dozvoljava se uklanjanje arhitektonske plastike pročelja (erte, portali, međukatni i završni vijenci, ukrasi izvedeni u žbuci i slično).

Na pročelju građevine orjentiranom prema javno-prometnoj površini ne dozvoljava se postavljanje antenske naprave, rashladnog uređaja, ventilacijskog otvora i slično. Izuzetno, rashladni uređaj može se ugraditi unutar građevne stolarije, izloga, parapeta prozorskog otvora, lođe odnosno balkona, pod uvjetom da se takvom ugradnjom ne remeti arhitektonska kompozicija pročelja, ne uklanja ili oštećuje arhitektonska plastika građevine izvedena kamenom ili žbukom i slično te pod uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu s javno-prometne površine.

Antensku napravu dozvoljeno je postavljati na krov građevine. Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljanje tende, nadstrešnice i slično, pod uvjetom da se njihovim postavljanjem ne utječe na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i vozila, postavljanje urbane opreme te drugih posebnih uvjeta korištenja javne i prometne površine.

Na građevnim česticama oznake M1-1 i M1-4 planirana je gradnja građevina koje treba arhitektonski komponirati visinskim stupnjevanjem volumena i vodoravnom raščlambom pročelja. Visinsko stupnjevanje volumena potrebno je postići terasastim načinom gradnje građevine, a vodoravnu raščlambu pročelja potrebno je postići različitim oblikovanjem suterenskih pročelja u odnosu na oblikovanje nadzemnih pročelja građevine.

Pročelja građevine na građevnoj čestici oznake M2-1 potrebno je arhitektonski prilagoditi okolini postojećih rezidencijalnih građevina u Ulici Šetalište XIII. divizije. Najmanje 80% pročelja građevine oznake "E" na građevnoj čestici oznake T1-2 potrebno je arhitektonski oblikovati kao prozirno pročelje. Na građevnoj čestici oznake LN-1 planirana je gradnja lukobrana, gatova, obala, obalnih površina i građevina u funkciji luke nautičkog turizma. Način gradnje lukobrana i gatova iz stavka 1. ovoga članka nije određen Planom. Na građevnoj čestici oznake LS-1 planirana je rekonstrukcija obala, obalnih



površina i postojeće građevine u funkciji sportske luke te održavanje lukobrana i čišćenje morskog dna radi održavanja dubine akvatorija luke. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1. Mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.

Najmanja dozvoljena širina kolnika za jednosmjernu cestu iznosi 4,50 m, a najmanja dozvoljena širina kolnika za dvosmjernu cestu iznosi 6,0 m.

Na području obuhvata Plana glavne mjesne ulice/ceste su: 1) Šetalište XIII. divizije i 2) Ulica Janka Polić Kamova.

Osnovni tehnički elementi za rekonstrukciju i uređenje glavne mjesne ulice/ceste određuju se kako slijedi: - širina prometnog traka iznosi 3,50 m, - najmanja dozvoljena širina pješačkog nogostupa iznosi 1,60 m, - poprečni nagib iznosi od 2,5% do 4,0%, - najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 7%. Na području obuhvata Plana ostale ulice su:

1) Ulica Vevčevski prolaz i 2) Ulica Pećine.

Na građevnoj čestici oznake OU-2 i OU-4 planirana je gradnja ostale ulice. Osnovni tehnički elementi za gradnju, rekonstrukciju i uređenje ostale ulice na

području obuhvata ovoga Plana određuju se kako slijedi: - širina prometnog traka iznosi 3,0 m, - najmanja dozvoljena širina pješačkog nogostupa iznosi 1,60 m, - poprečni nagib iznosi od 2,5% do 4,0%,

Javna parkirališta planiraju se na području namjene “Kolno-pješačke površine”. Način gradnje i uređenja javnih parkirališta iz stavka 1. ovoga članka određen je

kartografskim prikazom broj 2.1. Na građevnoj čestici oznake G1-1 planira se gradnja poluukopane garaže. Krov garaže potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta

krajobrazne arhitekture kao sastavnim dijelom idejnog i glavnog projekta za gradnju garaže na toj građevnoj čestici. Prilikom gradnje garaže potrebno je zadržati više od 50% površine postojećeg zida prema Ulici Šetalište XIII. divizije. Gradnju i uređenje pješačkih površina potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 3. Povezivanje pješačkih površina na području obuhvata Plana potrebno je izvesti gradnjom javnih stubišta, sukladno kartografskom prikazu broj 3.

Najmanja dozvoljena širina stubišnog kraka novog javnog stubišta iznosi 2,0 m. Najveća dozvoljena visina stube iznosi 15 cm, a najveći dozvoljeni broj stuba u

jednom kraku iznosi 10 stuba. Na građevnim česticama oznake od R3-1 do R3-10 dozvoljena je gradnja i

uređenje obalne šetnice. Najmanja dozvoljena širina obalne šetnice iznosi 2,0 m. Ostali uvjeti uređenja obalne šetnice određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 3.. Na građevnoj čestici oznake LN-1 planirana je gradnja lukobrana, gatova, obala, obalnih površina i građevina u funkciji luke nautičkog turizma. Način gradnje lukobrana i gatova iz stavka 1. ovoga članka nije određen Planom. Na građevnoj čestici oznake LS-1 planirana je rekonstrukcija obala, obalnih površina i postojeće građevine u funkciji sportske luke te održavanje lukobrana i čišćenje morskog dna radi održavanja dubine akvatorija luke. 2.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Unutar područja pomorskog dobra dozvoljavaju se zahvati na obalnom rubu radi



povećanja kapaciteta plaža i gradnje obalnog puta. U cilju očuvanja krajobrazne vrijednosti područja, nasipavanje mora radi formiranja plaža na građevnim česticama oznake R3-1, R3-3, R3-4, R3-6, R3-8 i R3-9 potrebno je izvesti blagim pokosom od postojećeg obalnog ruba do izobate od -2,0 do -3,0 m.n.m. Nove plažne površine potrebno je nasipavati drobljenim kamenom.

Potporne zidove uz obalu mora potrebno je graditi prirodnim kamenom i/ili opekom. Dio područja obuhvata Plana nalazi se u zoni zaštite kulturno povijesne cjeline i

građevina Urbanističke cjeline grada Rijeke broj Z-2691, sukladno Rješenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Klasa:UP-I/612-08/06-06/0162; Urbroj:532-04-01-1/4-06-2 od 23. ožujka 2006. godine.

Pojedine građevine u Ulici Janka Polića Kamova su u kartografskom prikazu broj 4. označene kao “definirana arhitektura”.

Prije izrade projektne dokumentacije za gradnju i/ili rekonstrukciju građevine unutar zone zaštite kulturno povijesne cjeline i građevina, odnosno rekonstrukciju pojedinih građevina, potrebno je od Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra. Prije izrade projektne dokumentacije za gradnju luke nautičkog turizma na građevnoj čestici oznake LN-1, potrebno je provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sukladno pozitivnim propisima kojima se uređuje procjena utjecaj na okoliš. Gradnja i/ili rekonstrukcija građevine unutar zone zaštite kulturno povijesne cjeline i građevina, odnosno rekonstrukcija pojedinih građevina, dozvoljava se isključivo uz prethodno odobrenje Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Postojeća građevina na građevnoj čestici oznake D6-1 je rodna kuća književnika Janka Polić Kamova. Prilikom rekonstrukcije građevine potrebno je u najvećoj mjeri poštivati izvorno stanje. Park Augusta Cesarca na građevnoj čestici oznake Z1-1 predstavlja vrijednu parkovnu površinu koja se ovim Planom štiti te se planira njegova kvalitetna obnova u duhu gradskog perivoja čije su vizure otvorene prema moru. Spomenik stradanju domoljuba u II. Svjetskom ratu u Ulici Stube trinaestorice streljanih potrebno je zaštiti od oštećenja nastalih prilikom izvođenja građevinskih radova obnove pročelja građevina na koje se spomenik oslanja. Postojeći obostrani gradski drvored u Ulici Janka Polić Kamova nužno je obnavljati kao vrijedni dio prirode. 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere zaštite zraka

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 178/04, 110/07 i 60/08) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje - I. kategorije kakvoće zraka.Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku propisanih Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (“Narodne novine” broj 133/05). U novoplaniranim poslovnim građevinama potrebno je promicati gradnju plinskih kotlovnica, a ako se kao energent upotrebljava lož ulje obvezna je uporaba niskosumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora od najviše 1%. Mjere zaštite od buke Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB. Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (“Narodne novine” broj 20/03 i 100/04) te podzakonskim propisima kojima se regulira zaštita od buke. Dijelove Ulice Janka Polić



Kamova koji su izloženi buci zbog blizine magistralne željezničke pruge Rijeka - Zagreb potrebno je zaštiti postavljanjem zvučne barijere sukladno kartografskom prikazu broj 3. Dijelovi zvučne barijere moraju biti izvedeni od prozirnog materijala. Izvođenje radova s bučnim alatima unutar područja obuhvata Plana nisu dozvoljeni u vremenu od 22 do 06 sati. Mjere zaštite voda Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama ("Narodne novine" broj 107/95 i 150/05) i sukladno "Studiji kanalizacijskih sustava riječkog područja (IGH - PC Rijeka elaborat broj 5100-1-514994/96 Rijeka 1996/97)".

Oborinske vode sa parkirališnih površina kapaciteta većeg od 10 parkirališnih mjesta i oborinske vode sa prometnih površina moraju se prije upuštanja u sustav javne oborinske kanalizacije obavezno pročistiti pjeskolovom i separatorom ugljikovodika. Otpadne vode nastale pranjem trupa i popravka plovila, otpadne vode iz kuhinja restorana i praonica rublja te tehnološke vode iz servisa i radionica na građevnim česticama oznake LN-1 i LS-1 potrebno je sprovoditi te upuštati u sustav javne odvodnje. Otpadne i tehnološke vode, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti odgovarajućim uređajem odabir kojega mora odgovarati kakvoći otpadne i tehnološke vode koju je potrebno pročistiti. Otpadne vode iz kuhinja, restorana i praonica rublja, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti separatorima masti i ulja te separatorima deterdženata.

U dijelu akvatorija na građevnim česticama oznake LN-1 i LS-1 potrebno je spriječiti onečišćenja mora, a naročito onečišćenja mora fizičkim i kemijskim tvarima (ugljikovodici, derivati nafte i slično). Otpadne tvari iz plovila privezanih uz gatove na građevnim česticama oznake LN-1 LS-1 te iz pokretnih sanitarnih kabina moraju se redovito prazniti i odvoziti u Centralni uređaj za pročišćavanja otpadnih voda (CUPOV). Mjere zaštite tla

Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno mjerama sprječavanja oštećivanja ekoloških funkcija tla. Pri izvedbi zemljanih radova nije dozvoljeno unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari. Na prometnim površinama nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada. Postupanje sa otpadom Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati u skladu sa Zakonom o otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 153/05, 111/06, 110/07 i 60/08). Mjere zaštite od požara Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara ("Narodne novine" broj 58/93, 100/04, 33/05 i 107/07) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Rijeke ("Službene novine» Primorsko-goranske županije broj 41/08). Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu. Kod projektiranja i gradnje podzemnih garaža potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati numeričku metodu TRVB 106.



Kod određivanja udaljenosti između građevina potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i pročeljnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Ako se grade slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno najmanje 6,0 m. Međusobna udaljenost kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manja od visine sljemena krovišta više građevine.

Ako se ne može postići najmanja propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara. Projektiranje i rekonstrukciju cesta/ulica potrebno je izvršiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe ("Narodne novine" broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03). Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara ("Narodne novine" broj 8/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina plinova, moraju se pošivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima («Narodne novine» broj 108/95) i propisa donesenih na temelju tog zakona. Mjere zaštite od potresa Zaštitu od potresa potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju ("Narodne novine" broj 174/04 i 79/07). Seizmičko zoniranje područja obuhvata Plana utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke ("Službene novine» Primorsko-goranske županije broj 31/03 i 26/05).

Documents

DETALJNI PLAN UREĐENJA GRADSKOG PODRUČJA PEĆINE … · Početkom XX st. donešen je stoga i poseban gradski doumentk koji regulira gradnju na području Pećina, “Građevni red