Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences, Ivana Lučića 3, HR–10000 Zagreb, Croatia

Phone: +385-(0)1-6111-808; Fax: +385-(0)1-6170-682; www.hrfd.hr

________________________________________________________________________________________

23. Dani Frane Petrića

Simpozij »Povijesni svijet«

21−24. 9. 2014., Cres, Hrvatska

Prvi poziv

Brončana skulptura "Bürger der Welt" Lea Wirtha.

Izvor: http://bildhauer-leo-wirth.de

HRVATSKO FILOZOFSKO DRUŠTVO Croatian Philosophical Society

Nedjelja,

21. 9. 2014.

Ponedjeljak,

22. 9. 2014.

Utorak,

23. 9. 2014.

Srijeda,

24. 9. 2014.

7:00–9:00

Doručak Doručak Doručak

9:00−10:00 Otvaranje skupa i

pozdravne riječi Plenarna izlaganja

Izlaganja u paralelnim

sekcijama

10:15–11:30 Plenarna izlaganja Izlaganja u paralelnim

sekcijama

Izlaganja u paralelnim

sekcijama

11:45–13:00 Izlaganja u

paralelnim sekcijama

Izlaganja u paralelnim

sekcijama

Plenarna izlaganja i

zatvaranje simpozija

13:00 Ručak;

obilazak grada Cresa Ručak Ručak

16:00–17:30 Dolazak sudionika

Izlaganja u paralelnim

sekcijama

Izlet

Odlazak sudionika 17:45–19:15

Izlaganja u paralelnim

sekcijama Piće dobrodošlice

19:30 Večera Večera Večera

21:00 Kulturni program Predstavljanje knjiga Kulturni program

Vrijeme održavanja 21−24. 9. 2014.

Mjesto održavanja hotel Kimen, Cres, Hrvatska

Jezici simpozija hrvatski, engleski, njemački

Program plenarna izlaganja

izlaganja u paralelnim

sekcijama

Dodatni program predstavljanja knjiga

kulturni program

izlet

Adresa za kontakt dfp.cres@gmail.com

Opće informacije

Program ukratko

Hrvatsko filozofsko društvo (HFD) utemeljeno je 1957. godine te predstavlja jedno od

najdugovječnijih stručnih i profesionalnih društava u Hrvatskoj i na području jugoistočne Europe.

Tijekom svoga polustoljetnoga djelovanja HFD se profiliralo u nezaobilazni medij filozofskoga života

na ovim prostorima i jednu od temeljnih kulturnih institucija u Hrvatskoj.

Prva desetljeća djelovanja HFD obilježena su aktivnostima oko časopisa Praxis te Korčulanske ljetne

škole, koji su svojim međunarodnim ugledom doprinijeli afirmaciji Društva u regiji i širem inozemstvu,

te postali produktivnim medijem komunikacije domaćih i inozemnih autora. Početkom osamdesetih

godina 20. stoljeća razvoj hrvatske filozofije doživio je značajan poticaj s utemeljenjem časopisa

Filozofska istraživanja, koji je ispunio prazninu nastalu gašenjem Praxisa sredinom sedamdesetih.

Nedugo nakon pokretanja Filozofskih istraživanja, HFD počinje s objavljivanjem časopisa Synthesis

philosophica, a od 1990. i časopisa Metodički ogledi. U izdavačkoj djelatnosti HFD ističe se i

Biblioteka Filozofska istraživanja te Biblioteka Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića.

Hrvatsko filozofsko društvo aktivno organizira simpozije, tribine i okrugle stolove, nastojeći izabranim

temama kritički reflektirati aktualnu situaciju. U konferencijskoj djelatnosti HFD ističu se Dani Frane

Petrića (od 1992.; Cres), Lošinjski dani bioetike (od 2002.; Mali Lošinj), Filozofija i demokracija (od

2005.; Dubrovnik), Mediteranski korijeni filozofije (od 2007.; Split) te redovni Godišnji simpozij HFD

u Zagrebu koji se održava od osnutka Društva.

Bogata tradicija Hrvatskoga filozofskoga društva te aktivnosti koje korespondiraju s aktualnim

pitanjima, uz interdisciplinarnu i internacionalnu usmjerenost, pozicionirali su Društvo među

relevantna svjetska filozofska društva. HFD je tako od 2006. godine stalni član Međunarodne

federacije filozofskih društava (FISP) te je do sada već u dva navrata bilo domaćinom godišnjega

sastanka Upravnoga odbora FISP.

Rok za slanje Obrasca za prijavu 30. 4. 2014.

Potvrda o prihvaćanju izlaganja (uz Potvrdu

će biti poslan i Upitnik o smještaju) najkasnije do 15. 5. 2014.

Rok za slanje Upitnika o smještaju 15. 6. 2014.

Rok za uplatu kotizacije 15. 9. 2014.

Rok za slanje radova

nastalih na temelju izlaganja 15. 12. 2014.

Hrvatsko filozofsko društvo

Važni datumi

U suradnji s gradom Cresom, rodnim gradom renesansnoga filozofa Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko

društvo utemeljilo je 1992. međunarodnu znanstveno-kulturnu manifestaciju Dani Frane Petrića.

Tijekom proteklih dvaju desetljeća kontinuiranoga održavanja, Dani su se profilirali u jednu od

najznačajnijih manifestacija koje okupljaju filozofe i znanstvenike najšireg profila. Na Danima Frane

Petrića sudjelovali su mnogi svjetski poznati autori, a u protekla dva desetljeća održano je ukupno više

od tisuću izlaganja sudionika iz 40-ak zemalja svijeta.

Dani Frane Petrića svake godine obuhvaćaju dva simpozija, jedan posvećen velikom renesansnom

polihistoru, Cresaninu po kojemu manifestacija nosi ime, dok je drugi simpozij svake godine usmjeren

novoj temi, ove godine je to »Povijesni svijet«. Od 2013. godine na Danima Frane Petrića održava se i

završna aktivnost projekta za popularizaciju znanosti »Znanstveni inkubator: trening za znanstvena

istraživanja«, kojime se učenicima osnovnih i srednjih škola želi približiti način rada na znanstvenim

istraživanjima. Dani Frane Petrića od svojih se početaka odlikuju interdisciplinarnošću, usmjerenošću

dijalogu i pluriperspektivnošću koja uvažava znanstvene jednako kao i ne-znanstvene relevantne

doprinose te vrednuje i različite kulturne i misaone tradicije i specifičnosti.

Promišljanje odnosa čovjeka i svijeta osnovna je tema ovog simpozija. Postoji li svijet prije i izvan čovjeka

te je li u tom smislu čovjek samo jedan od »proizvoda« svijeta ili je on taj koji svijet uspostavlja? Tko danas

određuje mogućnosti i granice ljudske proizvodnje svijeta i treba li te granice uopće određivati? Kakav je

odnos mikrokozmosa i makrokozmosa? Je li svijet samo jedan ili je, kao što je tvrdio Giordano Bruno,

beskonačno mnogo svjetova? Je li moguć drugačiji svijet, odnosno je li moguća svjetska revolucija? Kako

svijet objašnjava znanost, a kakve svjetove kreira umjetnost? Može li se uopće sveobuhvatni pojam svijeta

teorijski razlagati i koje su posljedice takvog pokušaja u sadašnjoj, tehno-znanstvenoj epohi obilježenoj

odustajanjem od filozofskog pristupa »velikim« pojmovima u korist partikularnih prirodoznanstvenih

rješenja? Što znači izlazak čovjeka u svijet i suživot s drugima u svijetu globalne komunikacije?

U aktualnoj svjetsko-povijesnoj situaciji, obilježenoj procesom svestrane globalizacije, svijet postaje

cjelinom u punom smislu riječi, ali to uspostavljanje svijeta kao jedinstvene cjeline objelodanjuje i

radikalizira protuslovlja imanentna logici svjetskog poretka. Dok je nekada izlazak u svijet podrazumijevao

pokušaj osvajanja nepoznatoga, danas smo svi mi, u većoj ili manjoj mjeri, »svjetski« ljudi. Kretanje

postaje temeljni način bivanja u svijetu, a učestala putovanja stil života. Osjećaj da smo osvojili svijet,

mijenja naše shvaćanje svijeta kao »kozmološke« nadljudske veličine, u njegovo razumijevanje kao čovjeku

prilagođenog »globalnog sela«. Naime, u starogrčkoj filozofiji prirode pojam kozmos služio je kao oznaka

za ljepotu i poredak svijeta. Anaksimen i Heraklit kozmosom su označavali svjetski poredak koji je nastao iz

jednog od praelemenata, bilo zraka, daha ili vatre. Demokrit spominje megas diakosmos i mikros

diakosmos, odnosno veliki i mali poredak svijeta. Pitagorejci i stoici su tumačili da se kosmos vječno

kružno kreće, a tu je misao kasnije na svoj način oživio Nietzsche. Antropocentričko razumijevanje svijeta

proizlazi iz svrgavanja fizičkog (vidljivog) kozmosa kao onog krajnjeg u korist nevidljivog Boga stvoritelja

čije je svijet prolazno djelo za volju čovjeka. Sv. Augustin dovršava ovo pretvaranje svijeta u teološko-

antropološki pojam. Nakon niza stoljeća, u novome vijeku Baconovo i Descartesovo shvaćanje znanja kao

moći u svrhu čovjekova ovladavanja prirodom dovodi do ključnog obrata u razumijevanju pojma svijeta,

gdje svijet, prethodno shvaćen kao onostrana veličina, počinje biti razumijevan kao čovjekov proizvod.

Poziv na simpozij »Povijesni svijet«

Dani Frane Petrića

»Svjetskost« čovjeka ogleda se i u promjeni načina i uspostave komunikacije. Sve do nedavno čovjek je

ovisio o statičnim sredstvima komunikacije s onima koji nisu fizički prisutni (primjerice o kućnom telefonu

ili telefonskoj govornici), zbog čega je ona mogla biti samo povremena. Danas sredstva komunikacije

putuju zajedno s čovjekom, ona postaju dinamična, a suvremeni čovjek, koji je komunikacijski »ovisnik«,

njihov je neprestano dostupni serviser, čime dolazi do punog izražaja komunikativna narav ljudskog. U tom

smislu možemo govoriti o izlaženju čovjeka u svijet, ali i sažimanju svijeta na ljudski proizvod. Ishod je

ovog procesa dvoznačan. S jedne strane, čovjek nikada nije bio »otvoreniji« prema svijetu, a svijet mu

nikada nije bio pristupačniji, no, s druge strane, sjedinjavanje čovjeka i svijeta izokrenuto je u pokušaj

podvrgavanja svijeta čovjeku što ima problematične, a potencijalno i katastrofalne posljedice. Tako je

ljudski osvajački pohod proizvođenja svijeta pokazao svoje naličje u raskidanju veza s »prirodnim«, od

prirode po sebi do onoga prirodnoga u čovjeku (pokušaji biomedicinskog usavršavanja čovjeka). Dok je

priroda po sebi, klimatskim promjenama i sve brojnijim ekološkim katastrofama, već upozorila na

posljedice njezina iskorištavanja, proizvođenje ljudske prirode nalazi se u povojima, stoga reakciju na

tehno-znanstvenu invaziju čovjeka na samoga sebe tek možemo očekivati. Kako bi se odgovorilo na pitanje

hoće li nastavkom sadašnjeg pristupa svijetu u kojem je on sveden na skup izračunljivih informacija doći do

njegova uništenja ili će čovjek po prvi puta imati mogućnost ozbiljiti humanističke ideale, neophodno je

temeljito sagledavanje odnosa čovjeka i svijeta danas.

Izbjegavanje promišljanja »velikih pojmova« poput svijeta ili smisla povijesti u filozofijskoj i

humanističkoj tradiciji omogućava dominaciju pozitivističkog mišljenja u kojem tehno-znanstvene metode

imaju monopol nad istinom. No, istina se ne može doseći monoperspektivnim tehno-znanstvenim

prodiranjem u stvarnost niti ju se može zaobići ignoriranjem njezina prožimajućeg postojanja. Istinu kao

cjelinu potrebno je graditi pokušajem osvjetljavanja različitih supripadnih perspektiva. Stoga se na ovom

simpoziju pluriperspektivnim pristupom odnosu čovjeka i svijeta, odnosno uvažavanjem i naglašavanjem

drugačijih, a također prisutnih, promišljanja koja uključuju znanstvene, ali i neznanstvene perspektive,

rasvjetljava mogućnost alternative redukcionističkom pristupu svijetu i čovjeku.

Na tom tragu pozivamo Vas da svojim izlaganjem pridonesete uspješnosti i plodnosti ovoga skupa.

Pojedinačni doprinosi simpoziju obuhvaćaju, ali nisu ograničeni na, sljedeći spektar tema:

- pokušaj rekonstrukcije pojma svijeta; razumijevanje pojma svijeta u filozofiji: kozmološko

razumijevanje svijeta versus uzajamno proizvođenje čovjeka i svijeta;

- odnos između pojma svijeta i pojma bitka – odnos između metafizike i povijesnog mišljenja;

- revolucija svijeta – svijet revolucije: suvremena svjetskopovijesna situacija, kritika kapitalizma i

neoliberalnog društva;

- globalizacija kao uspostavljanje planetarne cjeline ljudskoga svijeta – kontradikcije napretka i

pitanje o perspektivama čovječanstva;

- promišljanje pojma svijeta u hrvatskoj filozofijskoj tradiciji: povijesni svijet i filozofija prakse

- dualizam prirodnog i povijesnog: filozofija povijesti i ljudska priroda; ljudska priroda i proizvodnja

svijeta: opredmećivanje čovjeka i svijeta u tehnici;

- čovjek kao djelatno biće i moderna tehnika kao pokušaj kompenzacije biološke manjkavosti

čovjeka;

- beskonačno mnoštvo svjetova: preispisivanje i kreiranje svijeta u umjetnosti versus pokušaj

obuhvaćanja svijeta u znanosti;

- »izlaženje« čovjeka u svijet i »ulaženje« svijeta u čovjeka: kretanje i komunikacija danas;

umreženo društvo, internet i novi mediji, odnos medija i ekonomske i političke moći;

- svijet kao dio čovjeka: odgovornost prema svijetu;

- etički i bioetički doprinosi rješavanju suvremene svjetskopovijesne situacije…

Predsjednik Programskoga odbora simpozija

»Povijesni svijet«

prof. dr. sc. Lino Veljak

Molimo zainteresirane sudionike da u svrhu prijave na simpozij »Povijesni svijet« popune Obrazac

za prijavu (priložen pozivu). Sažetak se može poslati i kao zaseban Word dokument uz Obrazac za

prijavu. Poželjan način prijave je putem adrese e-pošte: dfp.cres@gmail.com (alternativno faxom:

01/6170−682 ili poštom na adresu: Hrvatsko filozofsko društvo, Simpozij »Povijesni svijet«, Krčka 1,

10000 Zagreb).

Izlaganja na simpoziju »Povijesni svijet« mogu biti na hrvatskom, engleskom ili njemačkom jeziku.

Krajnji rok za slanje prijave: 30. 4. 2014. Pristigle prijave bit će razmotrene, a sudionici obaviješteni o

prihvaćanju izlaganja najkasnije do 15. 5. 2014.

Izlaganja će se održavati u paralelnim sekcijama. Predviđeno vrijeme za izlaganje je 15 minuta (s

raspravama na kraju svake sesije koja se sastoji od tri do četiri referata), osim za plenarna predavanja

za koja je predviđeno vrijeme izlaganja 30 minuta. U svim dvoranama sudionici će moći koristiti

kompjuter i projektor. Program simpozija poslat ćemo sudionicima početkom 9. mjeseca, a knjižice

sažetaka bit će na raspolaganju prilikom otvaranja skupa.

Tekstovi nastali na osnovu izlaganja na simpoziju »Povijesni svijet« primat će se do 15. 12. 2014.

godine. Nakon provedenog recenzijskog postupka, pozitivno recenzirani radovi objavit će se u

časopisima Hrvatskog filozofskog društva: Metodički ogledi, Filozofska istraživanja i Synthesis

philosophica. Nadamo se i objavljivanju zasebnoga zbornika radova sa svim zaprimljenim

radovima sa simpozija.

Kotizacija iznosi 1350 HRK (180 EUR) ako je uplaćena do 15. 9. 2014. Moguća je i uplata kotizacije

na simpoziju, uz dodatak za provizije koje obračunava banka. Kotizacija uplaćena na simpoziju iznosi

1400 HRK (185 EUR). Kotizaciju uplaćuju samo sudionici simpozija koji imaju prihvaćeno izlaganje.

Osobe u pratnji same podmiruju svoje troškove boravka.

U kotizaciju uključeno:

- smještaj sudionika u dvokrevetnim sobama u hotelu Kimen (Cres) tijekom trajanja simpozija

(puni pansion: od večere 21. 9. do ručka 24. 9. 2014.),

- sudjelovanje na svim događanjima u okviru simpozija,

- program, knjižica sažetaka i popratni materijali za simpozij,

- piće dobrodošlice,

- vođeni obilazak grada Cresa.

Prijava

Objava radova

Kotizacija

Kotizacija ne uključuje:

- doplatu za jednokrevetnu sobu (23 EUR po danu, doplata se vrši u hotelu Kimen prilikom odjave

iz hotela),

- prijevoz organiziranim autobusom Zagreb−Cres−Zagreb (380 kn, 50 EUR),

- izlet.

Smještaj za sudionike simpozija (puni pansion) organiziran je u dvokrevetnim sobama hotela Kimen u

kojem će se održati i simpozij. Sudionicima su na raspolaganju i jednokrevetne sobe. Doplata za

jednokrevetnu sobu iznosi 23 EUR po danu što sudionici podmiruju na recepciji hotela. O svim

detaljima smještaja (datumi rezervacije smještaja, izbor sobe, osobe u pratnji) sudionici će se moći

izjasniti u Upitniku koji će im biti poslan zajedno s potvrdom u prihvaćenom izlaganju.

Osobe u pratnji sudionika same plaćaju svoje troškove smještaja. Molimo sudionike da nas putem

Upitnika obavijeste o osobama koje bi došle u pratnji kako bismo pravovremeno rezervirali smještaj.

Simpozij se održava u hotelu Kimen (Melin I/16, Cres).

Dolazak u vlastitom aranžmanu: Grad Cres nalazi se oko 180 km južno od Zagreba. Do Cresa se

stiže trajektom iz moguća dva smjera: iz Istre (Brestova–Porozina) ili s otoka Krka (Valbiska–Merag).

Vožnja trajektom traje 25 minuta. Također postoji i linija katamaranom koja povezuje Rijeku i Cres.

Povratna karta redovnom autobusnom linijom Zagreb–Cres–Zagreb iznosi oko 380 kn (50 EUR).

Organiziranim autobusom: Organizirani autobus za sudionike simpozija »Povijesni svijet« (i osobe u

pratnji sudionika) polazi iz Zagreba u nedjelju, 21. 9. 2014. u 13:00 sati. Mjesto polaska je ispred

International (Miramarska 24). Putovanje organiziranim autobusom omogućuje direktan dolazak do

hotela Kimen.

Autobus polazi iz Cresa (hotel Kimen) za Zagreb u srijedu, 24. 9. 2014. u 15:00 sati (predviđeno

vrijeme povratka u Zagreb je oko 19:30 sati).

Cijena putovanja organiziranim autobusom Zagreb–Cres–Zagreb jednaka je onoj u redovnome

prometu i iznosi 380 kn (50 EUR).

Smještaj

Putovanje

Najznačajnije prepoznatljivosti otoka Cresa:

- Valunska ploča – jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika iz 11.st., pisana dvojezično:

prvi red glagoljicom, a drugi i treći latinicom (karolinom), nalazi se u župnoj crkvi u Valunu

- Pred ulazom u Beli nalazi se jedini očuvani rimski most s istočne strane Jadrana

- Lubenice – kameniti grad neprekinute povijesti duge 4000 godina. To je srednjovjekovna utvrda

koja se uzdiže na vrhu litice visoke 378 metara i dragulj je hrvatske ruralne arhitekture. Jedna od

najljepših plaža na otoku svakako je plaža podno Lubenica, u uvali sv. Ivan, koju je njemački Bild

proglasio 15. najljepšom plažom na svijetu.

Najznačajnije prepoznatljivosti grada Cresa:

- Ostaci gradskih zidina u Cresu: cilindrična kula u sjeverozapadnom dijelu grada, troja gradska vrata

(Bragadina, sjeverna vrata Marcela i sv. Mikule)

- Župna crkva Sv. Marije Sniježne iz 15. stoljeća sa zvonikom iz 18. stoljeća

- Gradska loža iz 16. stoljeća sa stupom sramote. Loža je oduvijek bila središte javnog života grada, a

danas je najživlja tijekom prijepodneva kada se pretvara u tržnicu

- Gradski muzej iz 15. stoljeća, rodna kuća creskog filozofa Frane Petrića. Naziva se i Arsan jer se u

prošlosti na tom mjestu nalazio arsenal

- Franjevački samostan s crkvom sv. Franje iz 14. stoljeća. Posebnost samostana je dvostruki

klaustar: vanjski renesansni s grobnicama znamenitih creskih obitelji te unutarnji, stariji, s

bunarskim grlom u sredini na kojemu je uklesan najstariji creski grb iz 14. stoljeća. U samostanu se

nalazi muzej sa zbirkom slika i skulptura starih majstora, zatim etnografska zbirka kao i liturgijske

knjige. Među njima se kao raritet izdvaja primjerak glagoljskog misala tiskanog u Senju 1494.

godine.

Hrvatsko filozofsko društvo

Simpozij »Povijesni svijet«

Krčka 1, HR–10000 Zagreb

Hrvatska

Tel.: +385 (0)1 6111 808

Fax: +385 (0)1 6170 682

E-mail: dfp.cres@gmail.com

Molimo Vas da nam do 30. 4. 2014. pošaljete popunjeni Obrazac za prijavu na adresu:

dfp.cres@gmail.com

Srdačan pozdrav,

prof. dr. sc. Lino Veljak

Kontakt

Cres, Hrvatska