IUno suv ladu ~t ' )

ld, is!tnl tnad!će l ~ ~ l Po lo &\alno

vatduh

izvrsno

r·llle .

l'huson C'vo 111

Iva mje.

e dt se ils\:orlsti ~ krupno ~~a larma hje Isko. e bolje a Sitnija,

se liče

l au o~l kvašenje tja l na

prouzrc. edonnje

Vo!e u se kao

še dana prestanu

ju i•J•. erlje no­e podne,

najzad, 'a poal je

jutro l krupn ja ona od l njetko

!itl jaja je podne A osim

a nasad a nf su·

e sili su u ivll Din. mil.}, na m1l) al·

~. 19!9),

E

radružnlh 1 su kr&· Jn art od sto­

je god. 30 svega

1 škola kod nas 2 poljo·

a, jedna a 476.000 .,ncuskoj

vedskoj 21.o00·

va[lll na Državni[!] )931-32

0 poljo·

7 mUljU· e nego u reko 66

za tO !11111·

Domorapna un••• J roTO•J·

Privredno· kulturne

Matice

za Sjevernu Dalmaciju

Godišnja pretplata za našu državu 40 din., za Ameriku 2 dolara, a za ostalo inostranstvo 80 din.

Clanovi Matice dobivaju list besplatno. Primjerak l dln.

zi lazi četvrtkom.

~ DpHapeaHo • KYntjpue

MarHu e sa Ciea. AanMau•iv

,(

/ J(

Wa6eBBIC, 17. CenTeM6pa 1931. J Vlasni.k •Privredno-kulturna Matlcaza Sjev. Dalmaciju« Pretst;- vnik : MILAN BRKIĆ, urednik

SPOJ 113. rOAHHA III. Telefon br. 63. - BroJ ček. računa 38.242

Članovima • l prijateljima "Privredno-kul ur e Matice"

Naskoro će se navršiti četiri godine od postanka Matice u Sjev.

Dalmaciji, a tri godine od izlaženja njenog "Glasa".

Kroz · ovo v·rijeme pokretali smo i djelomično ostvarivali sva ona ·

pitanja, koja su naše prilike tražile (pitanje "đačkog doma", "narodnih domova",

tečajeva poljoprivredno-zadružnih, domaćičkih, štampanje lista i brošura, po­

kretanje zadruga i osnivanje knjižnica i čitaonica, održavanje sastanaka i '

predavanja itd.) i okupili smo lijep broj ljudi oko naših osnovnih privredno-

kulturnih pitanja.

Želeći i dalje da razvijamo rad na narodnom prosvjećivanju, pri­

vrednom organizovanju i općem kulturnom napredovanju, ovogodišnja skupština

Matice u Kninu donijela je odluku, da članom Matice može postati svaki onaj,

koji uplati od l dinara pa dalje, da omogući svakom našem čovjeku, da bude

član Matice prema svojim mogućnostima.

Obznanjujući o ovom naše članove i prijatelje, molimo ih 'da obnove

svoje članstvo, i da se prijave novi članovi, da tako provedemo organizaciju

po svim našim mjestima: selima i varošima. Ovdje treba samo dobra volja

i da se nađe barem jedan zauzetan čovjek, koji će se maknuti sam i pokrenuti

i druge za sobom.

Molimo sve one, koji žele da budu naši povjerenici, da nam se od­

mah jave, da se s njima sporazumijemo o daljnjem radu, ili da prijave osobe,

koje bi zato bile sposobne.

Ovom će se prigodom vidjeti koliko ima ljubavi prema Matici kod

naših ljudi, pa svakoga pojedinog molimo, da se ne ogluši o ovaj poziv.

Poslije · prikupljanja članstva održaće se skupštine po svim našim

mjestima. SEKRETARIJAT PRIVREDNO-KU l TURNE MATICE

za Sjevernu Dalmaciju.

•

Strana 2.

Osigura vajmo stoku! Zaci u~tw upmua Zadužue posl ove

vode i obwlJaju: zad ru ž 1i povjereni e· • upravni i nadzorni odbor zać ruge 1

glwna skupština. Pvvjeren ici s po­staviJaiu po po ;edtnim krajevi. na (.;e­lima, z:t ·e. cima i dr) O.ti ba vljaju proc jenu i u st 1novl juj u ste' u l p<z , da se član:Jvi drž-:! prop isan h pravi la: Oal rade bes pla tno. U,. ravn i odb or, koji se s3s to ji od 5- članova, vodt sve p slove, k ji ne sp3daju u po­dručje rada glavne ~ kupš ti n e On pri­ma i isključ u je član o ve, postavlja p : ­vjerenlke, oc'rcd •Jje razrez pr:nosa prema ključu određenom od Središnja 'Zadruge i vrši drkge tekuće poslove, koJe obično i svagd je vrše upravni odbori. ~adzornom odboru dužnost je

• ·nadzirati, da uprava r rovodi zakonske propis _, odredbe pravila i zaključke glavne skupštine. Glavna s'cupšt.na bira l u rr1v ni i nad z:o rni odbor. Na glavnoj skupštini imaJu pr:iVO pristupa i glasovanj svi članovi. Broj g·aso •Ja svakog zadrug:ua odreduje se prema udjelim ;:~, Z:t postanak 1ađrug e, traži

•· se barem deset članova sa 50 glava goveda. O prestanko..1 •za dru~e odlu­"ču J e gfav·na s'c:upšt na. Suvlš 1k pre­mija, koji 'se t?. da pokaže, di}eli se međ 1 članove. Ako pri rješa-

. vanju o rreatanku zadruge de;et za­drvg-ua hjavi, da žele da zadruga i

· dalje p_ostojl, z"\druga ne može prestati. Sre(lišnja zadruga. Ova ima zadaću,

l

da na osnovu uzajamnosti (tako riše u . statutu. Vid j ećemo kasni jP, da to nile prava uzajamn ost) os 'gurava s ~ olcu.

Njezini čl.anovi jesu mjesne zadru~ <! kao i f. z'· izravni čl1novi. Ti lzravn članovi, to au pojedinci, koii nijesu u nikakvoj mJesnoj zadruzi, ·nego l'U Icao pojedinci u; isani za čianove Sred šnje zadruge.

Sredstva Sred. zad uge jesu: upis­nina, premije, pričuvne zaklade i ud jeli članova, potpora, darovi, zajmovi l dr. Upisni na se plaća prll•kom Fistupa č ;ana u zadrugu. Plemije s ~ pl ać:t i u prema broju osigurane stoke, a od­mjeruje je upravni ocibor Sred. zz­druge koncem svakog polugodišta za navedeno polugodište. S prestankom članstva ili k ~ d razlaza Src d. zadruge dobiva svc, ki član u te'cućem računu

premiJa iskazani event ualni višak -odbiv e d te svote u posl Jednjih pet gQdina eventualno primljene zem(llj ~'!e potpore i potpore dobrotvora, no z, to je svaki dL ž :tn da i svoj eventualni manjak Sred, zadr. namiri. U pričuvnu zakladu Sred. zadr. ide sav po1lovni višak osim enog itnosa, koji je po­treban za pokrić<! upravnih Ir Jši:Ovil. Pfičuvna Z'lkl ada ima da služi za po­kriće eventualnih gubitulca i da se jedan n;en dio upotrebljava za ispl 1te odšteta. Sto koji član dobije Iz pri­čuvne zaklade Sred. zadr., nije d!.lžan vratiti. Kod is!up1 iz Sred. zadr. bilo svojevoljno bil o isključenj e m , nema član nikakva prava na dio pr: č u vne

zaklade. K0d razlaza Sred. zadr . re­zervlle se im ovina pričuvne z:tklade takvom lli sl čnom udruženj u za osi­guranje stoke, ako se takvo e snuje u roku cd 10 godi na In ače se upotreb­ljava za unaprfđenje stočar . t va. Udjele pla(a :u članovi zad ruge kroz odred -no vrijeme (5 god .). Vtsina ud .ela odre­đena je prema vr i(ednos!l os'gurane stale€'. Udjeli služe k o dio prometne glavnice. Oni su svojina članova , te se prestankom članstva isplaćuju čla­

novima, ako su potpuno uplaćeni. Pri razlazu Sred. zt.tdr. isplaćuju se udjell članovima u uplaćenom iznosu. Ka · mate od ud jela teku u prlčuvnu za­k! du odnosnog čla na. Kod Sred zadr.

,. G L A S •

p stoje postbne pričuvne za\clade čl a n ova. S1ojom pričuvnom zakladom j amče člano i S ed. zadrud za svoje obveze prema njoj. M1esne su zadruge dužne, da <. n ~ j d'o poslovno2 v išla, koji im prec s ta ne iz 1 p o krića up.avn h t<c š 'rova, preda 1u S ed. z1dru d kao pri !J od njihove pr čuv_ne zakladt!. Kod istupa mj sne zadr uge iz S re J. zadr. il! kod razlaza mjesne zadruge, njena pričuvna zaldad 1 ostaje Sre d. zadr. s tim, da ~Lži iao pričuvna zaklada novoj takvoj zadruzi, koja se u istom mjestu o snuj ~ u roku od 10 godina i pristupi u Sred. zadrug '· Inače zakllda pripada S ed. zadruzi. Izravni člonovi

kod istupa iz S ed. zadr. dobivaju svoje pričuvne zaklade. Kod raz.laza s -ed z \dr. da;u se zailade članovima

Za obvtze red. z.adr. jamče čla­

novi solidarno do dvadeseterostrukog iznosa upisanih ud jela, kao i prlčuvna za'klada Sred. zadruge.

R čeno je, da članom S:ed. zadr. mogu bili mjesne zadruge i Izravni članovi. Ne mogu biti članom Sred. zadr. onl, koji su isključ~ni i iz č lan ­

stva mjesnih zadruga. Ctanstvo pre­staje, u gl&vnom, radi ist1h raz.loga, radi .lco ,lh se ~. restaie b1ti član om

mjesne zadruge. S prestankom Č · anstva

prestaju i obveze Sred. zadruge glede naknade šteta, ali ne preataju obveze članova, koje su za n: h nastale do prestanka njihova članstva. Prijenos članstva na drugu osobu može se <. baviti s:1mo dJzvo lom upravnog odbora.

Član c~ vi ima 'u pravo · na naknzdu štde 2a osiguranu stoku . (K tome i prav..> učestvovanje na glavnim skup­štinama, u glasanju i biranju). DJžnosti su članova u glavnom iate kao i

. dužnosti članova m:esnih zadrug". Važna je naročrto cdredba, da član vi

' moraju osigLrati sva goveda, (prve­bitno se S·ed. zadr. bavila samo osi­guranjem goveda), koj 1 su amjeitena u jednoj ili više staja istcg posjednika ili koja se nalaze na jednom gospo­darstvu, makar pripada la raznim vla­snicima. Ne mogu se 0sigurati gove­da mlađa od 6 mjeteci l atuiJa od 12 god. (ali goveda os'gJrana prije 12 god., ostaju i dalj e osigurana) ; bo­lesna, pregladnjela, iz.mrcvaren?, dok su u takvom stanju j goveda pretrglija i ena, koja se nalaze u stajama, u kojima pre!Jglije smje~t:~ju kupljenu i z::l prodaju određenu stoku i gJveda, koja su svugdje osigurana.

Središnja zadruga osigurava do­maću stoku svojih izravn h članova

k. o i stoku član J va mje ·ni h z 1druga pr tlv gubitaka, koji nas tanu uginućem, klanjem radi nužde lli veterinarsko re­dars t veno m zapl jenom mesa. Al! se u ?pće ne osiguravaju , ako se prvla '.no bJ!o kako umanji vri;ednost , lli ako p0st-:1ne nesposobno s:1mo za jednu iz.vjesnu vrstu upotn:oc, kao ni protiv šleta, koje nastanu pri otpremi željez­nicom ili parobr r. d >:n. 0 3iguranje po č i n ,e kod stoke članova mjes nih zadruga 14 d n o podne iLa upisa st Jke u katastar kod stoke izravnih člano­va 14. dan o podne od dana, kad je datirana obavijest članu, da je os1gu­ranje prihvaćeno, ako su do tJga rc:.ka uplaćene odredene premije i pr's!ojbe.

Za život nje, koje uginu ili stradaj u ill im se mes? zapli Jeni do 14. dana o podne, ne da va se otšttta. Ako živo!lnja kr .. z to vrijeme oboll, osigu­ranje počinje od ozdravljenja. Alco stolca promijeni vlasnika, njez.ino osi­guran;e i dalje traje. ako je novi vl asnik član zadruge ill ak to postane. Osigu •anie presta;e s prestankom članst v a, s prelazom osig'lrane stoke u ruke nečlana, s promjenom vlaano­stl, ako novi vlasnik ne učini pro,pi-

sanu prij avu o hj promjeni. Za temelj osiguran ja slull procijenjena vrijed :10st st oke, koja se u!vrđ 1je svakog polu­g dtHa. Ot•teta iznos i 80 posto od vrijednos!' po p 0slj~dnjoj procjeni B

prvo nastradalo gove če cdnosno za prvi sluč3j štete kod jednog člana mjesne zadruge, a i ,to L l ~o za prvih ~et slučajeva šlete kod jednog izrav­nog člana. Olšttta je manja za 10 posto kod uginuća od metilja i nadma, a za krave i junice još za 5 posto. Nastrada li 1ednom izravnom članu ill jednom člcnu mjesne zadruge u ist •Jj poslovnoj gedini više glava goveda, onda se otš teta i povrh toga snizuje, i to članu mjEs!'le zadruge za 5 posto za sva'co nastradalo g veče, izravnom članu za 5 posto za svaku L"alju za~

p če tu skupinu od 5 nastradalih g.::>veda. Gubi se pravo· na naknadu, ako član ne vodi tačno katastar stoke j ako nije ( sigurao svu za osiguranje sposobnu stoku j alc:o oboljelu stoku ne liječi prema odre Jbama S ređ. zadr.; eko nije plati premiju; ako stoka ugine ili nastrada u rdtu, buni, po­plavi lli u slučaju polaiil kuge j ako se vlas11ik u sl u čaju poš:nnih bolesti ne drži v, t!!linarskrh pro pi s', i dr.

Organi su S•ed zadr. glavna skup­ština, upravni i nadzorni odbor. Nihovo područje rada, njih wa prava i dužno ti sličn o je, osim izvjesnih razlika, kao i kod mjesnih zadruga. Odredbe o razlazu Sred. zadruge iste su kao kod mjesnih zadruga.

Koncentracija seljačkih zadruga

Zadnjih mjeseci, otkada se u Slo­veniji neobično jako osjetila gospo­darska depr<!'iija, K11etijsko drultvo u Ljubljani razvilo je intenzivno djelo­vanje it pravcu, da bar otupi oltricu gospodar&ke krize, alo je već ne može da otstrani. ' injeni su ratn i predlozl, kojima se htjelo ekonomski pomoći

selu l seljaku. D ·uš! v J je predlagalo sniženje, a za neke agrarne arti ~ le i potpuno dokidllnje carine. D Jkazano se utvrd•la nenormalna nerazmjera iz­mc du kupovne i prodajne eljene se­lj a čkih prod ukata. A:,lelovalo se je u tom pogledu na odgovorne faktore. Ali svi ti predlozi, i ako su naišli na 0,1. š le razumijevanje i priznanje, ostali su glas vap · juć 1 h.

To je pr:sililo Kmetl lslcn društvo, da traži druge puteve. D Jšlo se do uvjerenja, da se seljak može osloniti samo na samog sebe, jer fa~fčlci nl jed:ln drugi stalež ne:na razumijevanja, smislll, a ni velje da rješava selj ačke

br' gE>. Nije dovoljno da seljak bude zađ ruž r10 organiziran, već l san1e za­druge moraju se koncentrisati organi­zi rajuć se u kompaktnu cijelinu. Na taj način bi seljak postao tako moćan, da bi ! ~ ko svo;a pran ne više wolio nego zahtijevao. Buirajućl svoj rad na to osnovi kmd. drultvo je pozvalo sve tipove selj ač~i h zadruga: mljekar­ske, vinograci.Hske, k)nwmnl', mašin­ske, pčelarske, itd., da se što te!nje medu sobom povežu, da bl prema van\ u svim pitanjima jedinstveno na~ stu pali. Pr -gram Kmet. dru \tv a je zasnovan na ši rokoj bazi. Ne predviđa se s~mJ koncer, traclja zadruga u Slo­veni Ji , već se pledira na jedno opće

združenj e svih seljačk h zadruga u eljelo[ državi.

Ta kova org \nizacija bila bi mnogo moćnija ne~o pojedine zadruge i se­lj ačka bi se pitanja tlm putem daleko brže i la'de rješavala. Seljak bi po­stao f tktor bez čijeg se sudjelovanja ne bl mo~l o odlučivati o njegovim interesima. UtJecaj sela osjetio bi se

Broj 113.

u svim granama državne ekonomske pglitike, a zadrugarstvo kao takovo vodilo bl prvu riječ u trgovinskoj l carinskoj pol itici, zadobilo bl čak utjecaj na samo zakonodavstvo, gdje bl sa uspjehom moglo da pruvodl svoja načela .

Zato je neobično važno nastojanje Kmet. društva u Ljubljani i poželjno bl bil..>, da Isto nađe na što šire ra­zumijevanje l odaziv kod svih seljačkih zadruga. J .

Kriza u velegradu lleogradska "Politika • donijela je

nekidan dop s svoga dopisnika iz. Berlina o krizi i besposlici, koja tamo vlada. Iz toga članka prenosimo ml ovdje jedan dio, da naši čitaoci vide, keko se odrazuje ekonomska krfu u najvećem gradu njemačke republike.

Citava jedna traged ja civilizacije odsliku]e se u današnjem životu BerU­na. U ovoj varoši koja ima puko četrdeset muteja i trideset i tri pozo~ rišta, u kojoj su .dvorovi pretvoreni u k&fane i kdf me se prave u stilu dv._r. skog luksuza, ~dje ulični električni vozcvi kutare duboko pod zemljom l vis'lko iznad njene površine, gdje su ljudska pr..>n:cljvost l tthnlka neštedi mice inučili sve što služi udo b n<. s '.i l uljepšavanju života - sve veći je broj onih kojrh su lišeni najskromnljih l najprimitivnijih životnih potreba. R tda i hljeba.

Na Kutfirsterdamu, u centru mon­denskog BHIIna, na svakom koraku susreću vas blijeda ispijena lica i m le milostinju. To nis 'J profesionalni pro­sjaci, nl iznemogli starci, ni veliko­varoške propal:ce odvlknute od po­štenog života. N e, to je naj č es tiJI, najzdraviji element svakog drultva, sitni skromni varoški građanin. Ima mlad:ća u naponu fiLičfce snage i socijalnog nagona za korisnim radom. l .na na tlm ulicama građana kojima privredna kriza nije oduzela samo uslove za život već im povred•la čovječans'io dostojanatv..>, i na njlh'J­\i:n poštenim Heima možete da vidite, da je njima teže da prime m~ostinj u, nego nama da im damo. Ima dje­vojaka iz dobrih građanskih kuća koje su izišle na ulicu da prodaju svoje tijelo, da bi kupili hljeb sebi i avojimroctlteljima Moral počinje tamo gdje prestaje glad, i na berllnsiim ul cama susrećete ž~nt koje vam za nekoliko maraka nude sva zadovoljstva, a čiji muževi čekaju ila ugla, da s1 svojim suprugama odu kući, zbrinuti za idući dan. To nisu moralni otpatci jednog društva, već socija'ne ž tve jednog tragič11og duba, sigurno mnogo tragičnljeg od :onog ratnog, kad nije imalo šta da se jede. J er sada ima šta da se jede, i to mnogo vlše negu što je potrebno, l po m Jdernim privrednim teorijama zbog toga baš milijuni su i prisiljeni da gladuju. DGk se spaljuju ogromne kol t člne ž ta i drag:>cjene životne na­mirnice t ·ul e po magazinima, ovi ne­srećnlcll,šeni su najosnovnijih životnih potreba, i zato u njihovim suznim očima ne odsjajav.l samo blagodarnJat · za udjeljenu milostinju, već l plamena optužba cjelokupno" suludog poretka k Jji je zavlada 'J svijetom. To · su vi­jesnlci jedne užasne bure koja se javlja na vidiku, jer milijuni oYlh drhtavih ruku koje pro~e milostinju mogu uskoro grčevito da se stegnu u znak oča; nlčkog protesta.

Jesam li poslao pretplatu?

ll

o Ill

BO

se AO y Bl ., set yr ro ra A3

ra 6e np Ta

ce

Bpn . aa~

CBe~

&act!

::1 ((at~ je ro aa 1 kao ·1

Qao 1 i eAt lor11 cao11

y Ilac ll< ello •oJe kaA e ra Ci

Her0 ĐaiQe

l lita Ror 1 aoa~e BaliJe koJa l

~ !~konotnske o takovo ovlnskojl ~ bl čak ~Ivo, gdje

PtllVOdJ

nastojanje Poželjno lire ra. seljačkih

J.

u dv,r.

električni zemljom 1

gd e su nel tedi bnls'l l je broj

h l

Br. 113.

nuTalbe OHpOBHHC

BHpOBHHa I<aAa ce no nawaa cE.'neMa eno­

Mene aae 6Hposuua, ceJbaK OJJ,Max ocjeha no ca.Moa HMeHy ue1<y re}f(e­ny. 11 ađ&Jba, KaJJ,a ce yaMe y npe1pec lbE.'BHH oncranal<', Muoro pas­nonBKB ođa'!aju nanna1mBalba, ro a jecT. Osa) je Dopea ner1lje paapesau no đpoly y1<yhne tf"JbMH, a nerA)e no BCDos)eABBUBMa, a nerA]e e DO }f(B­BOTBihB .Manor B BenBKOr ay6a.

Osaj na<flln paapesuBalha MO>KAa Je neKaAa OArosapao npun&KaMa speMeoa, AO'IR.M ou Aanac DperciasJba cpaMoTy y A~aJJ,eceroa sajeKy. A caJJ,a Aa ce SPAli a oa'IHH y"rjepeBalha osora ne­aurnor nopeaa. Aewasano ce je y BeKBM DapOXH)aMa AB CBeWTl'liBK BB)e yr)epasao raj Dopea e aa neKonHKo fOAHBa caKynane cy ce same cyMe TaKo Aa seh ce.Jbat< Baje 6ao y cralhy JJ,a HCDnaTB. PaayMH)e C~ OBAB ce OA crpane napoxa nowno ospmaoM DyTeM, raKo Aa cy ce CE.'JbaKy DPOAasano y 6ecujelbe na Apa>K6a najny}f(BBjll opeAileru: 6nar0, na '!aK a sonoso. TaKo ceJbaUB )eJJ,an JJ,pyror niiTa)y: KIKsa je oso oeopaBAa, Aa na je oso A'JlBCr)aacKB? Oaa1<o ce reper& ca.Mo CeJLaKa. 3aro neKa naJJ,ne)f(BH YBMY osy cTBap ua paaMatpafbe B neKa ce AOBece opaseJJ,ao pjemelhe, napo'f&To ·Y osaM remKB.M npanHKaMa omure I<psae. HepoJJ,ne cy roABHe aaAY)f(Bne caaKor ceJbaKa, ocrao )e ro a 6oc. OaoroABIDiha cyma je cse ynamrana. Ap)f(asae s onmTIIHCKe nopeae nnarsru .MopaMo, aaro 6aposeua neKa ce na­Dnahyje OA nopecKBX ođseanaKa aa-

. JeAHO ea AP)f(aSHBM nopeaoM. Ma TBPAO sjepyjeMo y npaBeAHocr osora WTO HSHOCI!ll\0 y 'lnaHKy, Te DOBWBaMO s rt. caeinreHBKe neKa ce naljeMo Ha jeD,D.OM nyry re JeAHO.M sa ysajei< n&KBHABPaMo oso Hecaspelleuo nna­haa.e 6oposane. OsaKH. ce rnac tJyo y BaweM napOAY B OA HaBiA AeceraK roJJ,BHa, caao My ce naje D,aaano Ba)f(HOCTB, uanpor&B noi<pera· 'iBMa DpaBeD,oor pjemelba npe6auasano Ce Aa Cy 6yBT08HHUH.

CaD,a oaK sjepyje.Mo Aa je AOWJIO BpHjeMe Al ce ypeAB ua D,pyrH H8'1HH HBAp)f(aaaa.e caewreocraa.

~~spcKe, 12 9. J(ywao App;anuh Ahu•oa

.. BHpOBHHa y ]l.anMa~HjH Y ueBoJbe Koje canao TBwre oac

ceJbaKe y oso) remKoj npaspeD,noj KpBaH cnaAa noyaAaHo B đepoasoa,

Ko)y C.Mo ođasesns AaBara name• caemreucray. Taj crapoD,pesna D,anaK nacrao je y A06a KaA cy AaBalha D,p)f(aBB B ODIDTHHH đana H CySHIUe orpaneqena, a AaBana cy y oaryps Kao mro ce C<IAa AaBa 6apos11oa. Opona­KaKa oaor crapor ae.Meaa OAroaapano je ro D,aBalhe, jep BBje 6ao paaaujeo BH 11P)f(88Hll BH APYWTSeBII )f(HSOT Kao mro je caAa. TaAa naw I<paj usje 6uo osaKo rycro naceJben na je no­jeABHa o6BTeJb đana HMyhuaja B Marna Aa naKo noJ{nece raj AaHaK cso.M caewrencray.

Y noa11je A06a osaj je AaHaK aa oac ceJt.aKe uecnocao. jep ra neMo­)f(eMo AaBaTH pa~B CHpOMamTBa y r.oje Cilo caane a jep je uenpaseAaH KaJ{ ce ne 11aJe CBYA JeJJ.HaKo, a qecro ra CHpOM8WHBjH CeJbal< D,aje BBWe Hero ns HMyhnaja. HecaapeMeH je HaWBM CaAaWibBM npHnHKaMa y KO­)HMa cBaKor HaMjemrenaKa s npasar­aor B J{p)f(asaor BBABM.o nnaheua aosueM, a caMa csemrenBK rAJe o6o)a name oparose Kao npocjai<, 111 oA'iii'C, ICO)B C.MO B CIMB COanB AO Dpocjaq-

»GLASe

Kor wrana. ĐBAPII'Ianu Koju napakar< )f(HTa.

HananR cMo ce Aa ~eMo y caojoj cno6oD.Hoj AP>f<aBJI đpao 6HTB ocnođo­~ena JJ.8Balha 6BpOBBrte, jep C.MO BHaJIIt 11.a je oeMa y APYfHM J<pajenoMa name A O M OBI! Ile. To Cy HaM o6ehanH H MII­HHCTpH H CTpai!Ke H DOCJJaHHI.{H, !<aA cy liaM no I<yrnĐue D,onaaunu jaBJba­no HaM ce je ro H opeKo HOBHHa, anu OA csera rora ocTajana je no Koja csa~a ea csemreRili.{HMa sđor 6spo­seoe, a oawra seme.

BpajeMe je Aa ce osa oesoJba ea napoAa mro npaje CKIIHe. YyjeMo JJ,a cy B HaWe ODWTBHe capeMHe Ajenosaru y TOM Dpasuy na ce naD,aMo ycnjexy.

)l{erap 9 lX. UUnbpo nepnh, Cellia~

NAŠI DOPISI Šibenik, septembra 1931.

Novinarski izvještaji. - Početak

trganja. - Ertgleski književnik Šo, koji je isto toliko čuven po svojim vicevima, kuliko l po svojim književ­nim djelima, rekao je jednom, da je novinarstvo jedina prof~sija, u kojoj se najmanje traži l u koJOj najmanje Ima bčnost l savjesti. (On je to kazao u Jednom duhovitom vicu, koji se od· nosio na njega stmoga). Nažalost, taj je vic l suviše Istinit, da bl bio samo vic. jer s tom netačnošću l nesa­vjesnošću ml se susrećemo p::> novi· nama svaki dan. l ta se netačnost i nesavjesn )St, ne nalazi samo u kakvim neozbiljnim list : ćima, nego l u vrlo ozbiljnim l stručnim listovima. Tako smo nedavno čttall u jednom privred· nom tjedniku zagrebačkom, da se u Š.benfku prodava vino na malo po 2, a slabije po jedan dinar litra. Lako j e onda zaključiti de, ako su to eljene na malo, da su cijene na veliko još niž .. , najviše 1.50 Din. - I u beo­gradskim nekim listovima tvrdili su neki pisci {bili su pjes1fci 1), da su u Š1beniku p li vino ,kao nektarc po 2 i) ~ n. All se ovima može i oprostiti, jer pjesnici vrlo često vide ono, što ne postoji. Treba, mc đutim, svratiti p1žnju na mhčno izvještavanje t. zv. struč­

nih listov~r, koji mogu da zavedu u bludnju ljude, koje ti izvještaji Intere­siraju l koji na tim izvještajima svoje kalkulacije izvode .

Istina jeste, da je u Š beniku (gc­vor je o gradu S beniku) viuo vrlo jeflino, daleko Ispod njegovih proiz­vodnih troškova. All nije istina, da se je u š beniku prodavalo po 2 D :n Zdravo vino se je u Š ben•ku proda­valo u podrumima po 4 D in., a pc· kvareno, malo ciknuto, po Din. 3. Tek u nsjzadnje vrijeme, kad je već berba na vrata stigla i kad ljudi moraju isprazniti bačve, da bi usull novo vino, cljena je pala za l Din., tako da se sada pradava zdravo po Din. 3, a malo ciknulo po 2. I to nije nikakav nektar (osim možda za pjesnike, koji piju na vjeresiju u beogradskim po· drumlma pokvareno vino), nego sa­svim obično crno vino.

Misli se, da će se širenjem takvih nelačnih vijesti o bagatelnim cijenama vina pomoći vinogradarima. M(đutlm ovi Imaju samo štetu od toga. Trgo· vac, koji se pouzda u te vijesti, doći će, primamljen tobožnjim niskim c'­jenama, na lice mjesta l vratlće se neobavljena posla natrag, jer e jene, koje tu nađe, ne odgovaraju njego· vom računu. S druge strane vinogra­dar će, iz drugih krajeva čitajući o niskim cijenama našega vina, požuritl da svoje vino što brže proda i nudiće

ga uz jo š nižu cijenu. Tako će dobiti manje nego što bl inače mGgao dobiti po stvarnom odnosu ponude l tražnje na tržištu vina.

S takvim izvještajima treba prestati. Bolje je nikako ne izvještavati neio krivo Izvje štavatl.

Po §·u 8 Zakona o vinu zabranje­no je vršiti berbu grožđa za sprav­l janje vina pdje roka, koji za to bude određ en od nadležne op~tlnske vla.otl, a prema uputstvu državnog kontrol­nog organa .• Sada neposredno prije berbe smatramo uputn m upozoriti nadležne opštinske vlasti, na ovaj propis. I 1ko je ovaj propis l lan l bio na snazi, o njemu se nije vodilo računa. Vmogradari su počeli trgati kad je koji htio. R·zumljivo je, da je onda bilo sva s1la grožđa još zelena nezrela potrgana. A od nezrela grožđa loše vino. I to je jedan od uzroka zašlo se našim vlngradarlma vina kvarr. Korist je, dakle, samih vino~ gradara da počnu trganjem tek pošto stručni državni organ ustanovi, da je grožđe dozrelo ZI berbu. All pošto ima dosta nerazumnih vinogradara, potrebno je da opštlnska vlast pripazi na ovo l prijevremeno trganje sflom spriječi.

Blovčlno selo, 8 septembra

Zidanje škole u Biovčlnu selu. Vtše puta smo u ovom listu tratili

od Banske uprave, da se ozlđe škola u na!em selu.

Našoj molbi l potrebi izašlo ae u ususret, gradnja !kole je odobrena, a selo se je obvezalo dati sve ono, što se je od njega traž.lo.

Zidovi škole su ozidani, no na takav način, da su još sada, prvo neiO je krov stavljen sasvim popucali i

. prijeti opasnost da se pod krovom ne poruše.

Ono što se nigdje na svijetu nije radilo, radi se kod nas. Zgrada je visoka 6 met., a zidovi u kamenu ozidani, debeli su samo 30-40 cm.

Vldjevil ovakav nesolidni rad, se­ljaci su se uzbunili, otkazali davanje potrebnog materijala, i odlučil i, da neće avoju djecu &lati u tu školu, radi bojazni da njihova djeca ne postradaju.

Ovo je jav'jeno Banskoj upravi, l vjerujemo da će ona narediti, da se ova radnja por11ši, i da je 2akupnii mora izvesti onako, kako je u trebov­nil.cu predviđeno, l kako se je na Iicl­tac'ii obvezao.

BpJIHKa, 3 IX.

Cywa. llponana JbeTHHa. llpH­jeTH nesanaMliena rnaJJ,. Ha oT­KYAR Tpa'IKR HR)l.e y cnac. YaraM y "rnacy" AOnace aa MHorax Mjecra o cywa, uearoD,aMa B nponanoj Jbe­THHB, na MH Ce lfBHH A~ lie MB đHTH naKme, aKI.l H ja Ka>KeM KaKO je KOA nac.

3no H H80DaKO, Aa HBKO He MO)f(e npeABHAiere KaKo fie ce cspmHTH. Tpa MjeceLta Aa Kana I<Hme neMa. Csa JbeTHHa cop)f(rHa. OA IJ.oqeca cje.Meua ReMa HBHM HeiDTO paHBX ameHHLta. fpo>f<lja je y Hac .Mano, a uiTa lie BaM H 0110 KaA he 6HTH DO HBWTa. nona je H Ibera OAHHjena Cy!Da, a na p~asoj aeMJLB H cse. Mano je JbYAH e MnaAOCTR KOA Kylie. Cae onrwno y caojer aa aapaAO.M. JaAHO B 'feMepno a y caBjery. Caa1< ce D,arao aa paD,on Te I:IYilll MJI3JJ,OCT H CH ary y 6eCl{Bjea,e, jep HaAHHI.{a MaJiel:la, a wro je jom rope He Mo}f(e ce Haha Docna.

Oso wro je ocrano KOA Kyke o6yaena ryra H ana cnyT!ha. CBaK ce nara: wra ke 6HTII npei< aRMe, KaJ.t SeMJLa CMpaH e, a y He6y CTHCtle? Paaoa Ayroau crscna. Cro1<a ce ue

Strana 3.

MO)I(e npOA3TR DOA HH I(ai<oBy Qlil]eny. OA Kar<o je caujer tfeMepnaje naM nuje 6uno. Oso 11emro Tp rosa ua yopooaCTHJlll CMO. lfg OTKYA8 nape oa6ara Aa HM spaTBMo Ayrose.

PaAR Tora He M ory oJJ,ro sa­paTH csojaa o6aeaaMa. CaA CMO n a­j eJJ,uarw. HHTH OHO WTO JrlOry, HBTH MH WTO HMaMO l Jla)eDa BpnBKa M 6orara lbena oKonBLta oacrpaD,ana je KaKo ce HHKo Ha je Morao HaAaTH, a sa caD,a y Heqe.My He BB All cnaca. IJ.o Kora je neK noBeAe o oso.M pa'iyna AOK je jom Ha spajeMe, )ep HAe sua, a;, 'i He he đera S Bila secenaQa, seh l.{pHa aser l B.

Iz Uredništva

S ovim brojem prestaje uređJ­vati na§ list g. Milan Brkić.

Zadružna škola u Zagrebu raspisala je natječaj za prijem polaz­nika u Zadrušnu školu u škol. godini 1931·32. Trajanje obuke 6 mjeseci, od listopada 1931. do ožujka 1932.

Natjecati se mogu mladići koji su navršili 21 godinu života, a svršili barem osnovnu školu i koji su imet:­kom i zvanjem vezani na selo.

Nastava u školi besplatna je, je· dino se mora platiti Din. 100 upisnine prilikom dolaska u Akolu. Redoviti polaznici škole stanuju u školskom internatu i za izdržanje u latom za sve vrijeme obuke moraju da plate najedamput ili u obrocima Din. ZOOO.

Zanimanici koJi žele pohađati tu školu neka naJkašnje do konca sep­tembra podnesu bolbu nebiljegovauu ili putem koje mjesne zadruge Ul pu­tem njihovog zadružnog saveza. Molbi neka pridruše zadnju školsku svje­dočbu, krsni list i domovnicu.

BILJEŠKE

Pomor stoke u na§oj državi nanosi štetu godišnje oko jedne ~:­lijarde dinara. Za Ispitivanje i auzbl· vanje zaraznih stočnih bolesti pred­vi đeno je u državnim l banovlnskim budžetima svega oko 300.000 din. U Holandiji l Danskoj rijetko se mož-e nači l jedno grlo, koje nije bar jedan put godišnje cijepljeno.

Drvenih ralica u Jugoslavljl i sada Ima još oko 300.000.

Jugoslavija dolazi na četr­naeste mjesto u svijetu po površini obrađene zemlje, po veličini opće proizvodnje zauzima tek sedamnaesta, a po prinosu po hektaru dvadesetprvo mjesto. Prinos pšenice po hektaru u god. 1929·30 bio je najveći u Holan­diji i iznosio je 33.3 metričkih centi (l jedna metr. centa = 100 kg.), a kod nas 14 6. Kod raži je najveći prinos u Belgiji l Iznosio je 25, a kod nas samo 9.4 metr. e. po hektaru. Prinos u ovsu bio je najveći u Dan­skoj 26 2, a kod nu 9.9 tovara po hektaru .

KNJIGE I LISTOVI . Izašao je 7. broj l l. god. Agronomski

Glasnik", sa ovim sadrža jem :

Dr Željko Kovat:cvić: Organizacija zaštite ku lturnog bilja.

Adam grof Orssich : Putevi i sredstva za podignuće produkcije jaja i peradi u kl'aljevini Jugo !avi ji.

Ing Bogdan Ferlinc: Stanica za selekciju i oplemenjivanje bilja na državnom dobru "Belje • u Brestovcu (Baranja) .

Vije ti Udruženja jugo~lavetd. ih agronoma. Literatura. - l ist izlazi mjese no, a ure­đuje ga Dr. Stjepan Po~tić, univ. profesor Za1rreb; ob iže 4 stranica velikog ok ta v formata . 1jena mu je godišnje 120 Din., a z~ nad leštva i držav n e u ·tanove 160 Din.

Stampa Nove Staparije - Šibenik, zastupnik Nikola Cikato.

Strana 4

Srpska kreditna zadruga u Kninu osnovana 1923 godine, sa svojim rezervnim fondom, koji

se je povećavao kroz sve vrijeme njenog postojanja, po~

stala je naša najjača zadružna kreditna, ustanova i njena

ovogodišnja glavna skupština donijela je odluku, kojom se

učvršćuje i proširuje njeno djelovanje na zadružnoj osnovi

u cijeloj Sjevernoj Dalmaciji.

Svi prijatelji narodnog napretka treba da sa svojim

učestvovanjem doprinesu, da svaki dinar, najsigurnije

uložen, donese najveće koristi, te da lična korist svakog

pojedinca posluži dobru i drugih ljudi i zajednićkom na­

pretku i blagostanju.

Zadruga prima na štednju uloge od 6 o lo do go 101

prema uslovima, a daj e pozajmice od 1 O o l o do 12 o l 0 , ta ...

kođer prema prilikama kredita.

Ovo je najbolja prilika naše domaće kreditne kon­

centracije i za pojedine ljude i za naše ustanove, pa P<?"'

zivljemo sve naše prijatelje i ustanove, da preko ove

zadruge vrše sve svoje kreditno poslovanje, i daju joj na

čuvanje sve svoje uštede, od najsitnijih do krupnijih.

U PRA V A.

Privredni Savez u Kninu pokrenut 1928 godine, a ostvaren prošle godine u Kninu,

postavio je sebi za cilj da u Sjevernoj Dalmaciji razvije

zadružnu organizaciju, pa pozivlje sve one zadruge, koje

su odbačene i ostavljene same sebi, i sve one ljude, koji

u svom mjestu žele osnovati privredna udruženja i zemljo­

radničke zadruge raznih vrsta, da se jave za upute u radu

i za članstvo u Sa vezu.

Mi ne želimo da smetamo u radu drugim Zađruž­

nim Savezima~ naprotiv smatramo za korisno i njihovo

postojanje i djelovanje, jer što više ljudi i ustanava pri~

pomaže razvitak naših krajeva i što se više sredstava uloži

u taj razvitak, to nam svima bolje dolazi.

Svi oni, koji žele našu saradnju, neka nam se jave,

da im damo upute, pa ćemo poslije toga održati tečaj za

poslovođe i pripomoći sa početnim kreditima, koji su po­

trebiti za pokretanje rada.

U PR A V A.

Broj113.

-

ra nji ta go l še

naš nje vez ost do š v og š tim smo

I1 Stev Ira !Jj

Bogo djel j dr.

telja ka (8 nik~ l teža~ nih il saka • nika

l

hova Vili iz Illi es h zdra vj Obro i Hvar~ st~tnj~ vanju l

' ~· učestv ~onsh Jovan( ~elić, t kovrt

livoj J !lik~