ZAKONA O LOVSTVU - lovackisavez-hb.ba

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-BosneMostar • srpanj - rujan 2014. • god. XVII. • br. 95

USVOJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O LOVSTVU

busovača, 9. kolovoza 2014.

3www.lovackisavez-hb.ba

IZASLANSTVO SAVEZA KOD DRAGANA ČOVIĆA

SASTANAK O BUDUĆNOSTI LOVNE KINOLOGIJE

USVOJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O LOVSTVU

BUSOVAČA: PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

KAKO POSTATI LOVAC

STRADAVANJE DIVLJAČI NA PROMETNICAMA

PRIPREMA PASA PTIČARA ZA LOVNU SEZONU

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na listŽiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora iznesenim u njihovim tekstovimaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KM

ISSN 1840-0647

iz sADRŽAJA

05

07

10

12

15

38

43

Umjesto uobičajenih šest, prošle je godine tiskano pet brojeva Hoopa. Ove godine isto tako.

Broj koji držite u rukama, 95. po redu, za srpanj je, kolovoz i rujan. Do kraja 2014. trebao bi izaći još jedan broj, u prosincu.Razlog? Ušteda novca. Naime, već neko vrijeme Savez je prinuđen dodatno šte-djeti, u nadi da će to pomoći financij-skoj konsolidaciji. I hoće, samo je pita-nje je li to dovoljno. Vjerojatno nije, bez „još nečega“ teško je očekivati potrebnu financijsku stabilnost Saveza.Ako Savez mora (dodatno) štedjeti na svome glasilu koje okuplja, povezuje i zbližava njegove članice – a u ovome trenutku doista mora – onda se vod-stvo Saveza, ali i lovačke udruge ozbilj-no moraju zapitati kamo to vodi.Tri prošla, teško je reći ljetna mjeseca jer pravoga ljeta ove godine gotovo i nije bilo, u lovačkom su smislu bila obi-lježena radovima u lovištu, sastancima, lovom na srnjaka, na prepelicu… Prilozi o tim temama su u rubrici „Iz lovačkih društava“. No i teme izvan toga spektra zaslužuju pozornost. Prije svega, infor-macija o usvojenom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lov-stvu, odnosno usvojenim amandmani-ma koje su predložili lovački savezi u Federaciji BiH. Jednostavnije rečeno, sada imamo Zakon o lovstvu koji se može (i mora) mnogo lakše oživotvo-riti, posebice u dijelu koji se odnosi na lovišta i gospodarenje njima.Novi Upravni odbor Saveza održao je svoj prvi sastanak 24. srpnja u Mostaru. Aktivnosti Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, provedba Zakona o lovstvu, financijsko stanje u Savezu, prostor za

smještaj i rad Saveza…, mnogo posla očekuje članove ovoga tijela.Lovna kinologija, odnosno međusobni odnos Lovačkog i Kinološkog saveza, tema je koja već dulje vrijeme ne si-lazi s dnevnog reda. Hoće li se nešto promijeniti nabolje poslije sastanka u Masnoj Luci i predloženog ugovora, uskoro ćemo vidjeti. Možda je predivna priroda u podnožju Čvrsnice, gdje su se susreli izabrani lovci i kinolozi, bila do-voljno poticajan i inspirativan čimbenik za „čuti i drugu stranu“.Zanimljiva tema je i Prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu održano u Busovači, na novoj streljani, kao i tema o posjetu Slavka Marina i Ivice Lučića međuna-rodnom sajmu lova, ribolova, ekologije i turizma u Bjelovaru. Obje smo teme obogatili kolažom fotografija na korica-ma.Na početku Hoopa je prilog o posjetu izaslanstva Saveza predsjedniku Hrvat-skog narodnog sabora Draganu Čovi-ću. „Moja je želja da vam pomognem i da zajedno s vama rješavam probleme i poteškoće koje ste iznijeli. Želim za-jedno s vama graditi zgradu Saveza, biti na čelu toga projekta i pomoći da je za godinu dana završimo“, obećao je pred-sjednik HNS-a. „Kuća lovstva“ nam do-ista treba, godina će brzo proći… Dvanaestog listopada su izbori. Treba nam neka bolja BiH i neka drukčija F BiH. U Savezu nas je oko osam tisuća, naš glas mnogo vrijedi.Većina će lovačkih udruga ovogodišnju, „pravu“ sezonu lova otvoriti u nedjelju poslije izbora. Dobra vam kob, kolege lovci od Posavine do Neuma.

Dragan Naletilić

Pogled s čeke

Sadržajem bogat „tromjesečnik“

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović u Mostaru je, 2. rujna 2014., primio izaslanstvo Lovačkog saveza Her-ceg Bosne, koje je predvodio pred-sjednik Saveza Slavko Marin. Uz predsjednika Marina, u izaslan-stvu su bili dopredsjednik Saveza Tomislav Mihaljević, predsjed-nik Skupštine Saveza Ilija Vrljić, predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Županije Zapadnoherce-govačke Mario Herceg, predsjed-nik Županijskog vijeća za lovstvo Hercegovačko-neretvanske župa-nije Željko Džidić, član Upravnog odbora Saveza Krešo Ćavar i taj-nik Saveza Ivica Lučić

piše IvIca LučIć


Prijam je upriličen u povodu izbora novoga vodstva Saveza, a iskorišten je i kao prigoda da se pred-sjednika Čovića upozna s radom i aktivnostima Saveza i njegovih članica i otvoreno porazgovara o stanju, prilika-ma i problemima u lovstvu na ovim prostorima. Predsjednik Marin upoznao je predsjednika Čovića s organi-zacijom Saveza i lovstva u BiH, kao i sa Zakonom o lovstvu F BiH i njegovom provedbom, ocijenivši stanje na terenu jedva prolaznom ocjenom iz razloga što se lovstvo relati-vizira i što je lovstvo veoma zahtjevna oblast. Istaknuo je da je implementacija Zakona o lovstvu veoma ozbiljan projekt i da je za Savez veoma važno

da se što prije završi procedura izmjena i dopuna Zakona o lovstvu u federalnom Parla-mentu. Također je istaknuo, bez obzira na sve probleme, da lovci moraju imati pravo lova i da im vodstvo Saveza to mora osigurati. Govoreći o financijskoj strani lovstva naglasio je potrebu da se u skoroj budućnosti lovstvo, odnosno lovački savezi, finan-ciraju iz entitetskih i državnog proračuna, a na temelju javnih ovlasti koje savezi imaju i koje obavljaju. U svome obraćanju Marin je istaknuo i neriješen problem prostora za smještaj i rad Sa-veza, predlažući, kao najbolje rješenje, gradnju zgrade u Mo-staru, koju je nazvao „kućom lovstva“.Osim Marina, o stanju u lov-stvu i lovačkim udrugama na razini županija govorili su Ilija

Vrljić, Željko Džidić, Mario Herceg i Tomislav Mihalje-vić, naglašavajući da je zastoj u implementaciji Zakona o lovstvu trenutačno najveći problem za lovce i lovačke udruge.Nakon što je pozorno saslušao izlaganja čelnih ljudi Saveza, Dragan Čović je istaknuo da je već godinama dobro upo-znat s radom Lovačkog saveza Herceg Bosne, s njegovim aktivnostima i projektima koje provodi, te da su lovci izgra-dili prepoznatljiv organizacij-ski model lovstva koji može poslužiti i kao odličan primjer i model za organizaciju države Bosne i Hercegovine. Također, izrazio je spre-mnost pomoći lovcima u svim njihovim aktivnostima, i dao apsolutnu potporu Savezu i lovačkim udrugama u implementaciji Zakona o

lovstvu, u iznalaženju trajnih rješenja za njihovo financira-nje, kao i zaštitu njihovih inte-resa, kroz kvalitetna kadrovska rješenja, na svim razinama. Na poseban način izrazio je spremnost sudjelovati, i mak-simalno pomoći, u izgradnji „kuće lovstva“ za smještaj Lo-vačkog saveza Herceg Bosne, kao i nekih drugih srodnih udruga i organizacija, a svoje izlaganje završio je riječima: „Moja su vam vrata uvijek otvorena!“.„Predsjedniče, imamo potre-bu nastaviti ovu suradnju i kad implementiramo Zakon o lovstvu, jer bez potpore sustava nećemo moći funkcio-nirati. Podržavamo aktivnosti Hrvatskog narodnog sabora“ - istaknuo je Slavko Marin, zahvaljujući predsjedniku Čoviću na prijmu i iskazanoj bezrezervnoj potpori.

DragaN ČovIć:Iako Sam Dobro upozNat S vašIm raDom, želIo Sam ČutI vaS, jer mI je bItNo ImatI preDStavu o orga-NIzacIjI I raDu lovaČkog Saveza Herceg boSNe. moja je želja Da vam Do kraja pomogNem u SvIm vašIm aktIvNoStIma I Da zajeDNo S vama rješavam probleme I poteškoće koje Ste IzNI-jelI. želIm zajeDNo S vama graDItI zgraDu Saveza, bItI Na Čelu toga projekta I po-moćI Da je za goDINu DaNa završImo. moja Su vam vrata uvIjek otvoreNa!

KOD PREDSJEDNIKA HNS-a DRAGANA ČOVIĆA

Snažna potpora HNS-a radu i aktivnostima Saveza

IZASLANSTVO SAVEZAIZ SAVEZA

6Broj 95, srpanj - rujan 2014.

Upravni odbor Lovačkog save-za Herceg Bosne, svoju redovitu, ujedno i konstituirajuću sjednicu i prvu nakon iz-borne skupštine Saveza, održao je 24. srp-nja 2014. u Mostaru.Nakon konstituiranja, Upravni je odbor pristupio izboru članova radnih tijela pro-pisanih Statutom Saveza, a potom nastavio rad prema predviđenim točkama dnevno-ga reda.U nastavku sjednice uslijedila su izvješća, odnosno informacije o aktivnostima Save-za i županijskih vijeća za lovstvo u prote-klom razdoblju.Predsjednik Saveza Slavko Marin infor-mirao je Upravni odbor o aktivnostima Saveza nakon izborne skupštine, ističući aktivnosti vezane za rješavanje problema-tike dodjele godišnje suglasnosti na lovišta u Hercegbosanskoj, Hercegovačko-nere-tvanskoj i Zapadnohercegovačkoj župani-ji, zatim aktivnosti na realizaciji pomoći lovstvu na poplavljenim područjima u BiH preko CIC-a (Svjetske lovačke organizaci-je) i Vijeća ministara BiH, kao i aktivnosti oko izmjena i dopuna Zakona o lovstvu F

BiH u smislu izrade Amandmana na Za-kon o lovstvu i njihova usvajanja na sjed-nici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.Uslijedile su informacije o radu županijskih vijeća za lovstvo koje su podnijeli njiho-vi predsjednici. Jako Čavara, predsjednik ŽVL-a Županije Središnja Bosna, istaknuo je da su u toj županiji lovačke udruge dobile godišnje suglasnosti na lovišta, te da je žu-panijska Vlada usvojila Prijedlog Odluke o osnivanju lovišta izrađen po nezakonitom modelu „jedna općina, jedno lovište“, kojeg bi provedba izazvala puno problema, čak i sigurnosnih. Također je istaknuo da su udruge u Središnjoj Bosni organizacijski, kadrovski i financijski spremne preuzeti lovišta. Pavo Kosić, predsjednik ŽVL-a Po-savske županije, istaknuo je velike štete od poplava koje su potpuno uništile pomladak i fondove divljači u posavskim lovištima, te zahvalio svima koji su im na bilo koji način pomogli u ovoj nevolji. Željko Džidić, pred-sjednik ŽVL-a Hercegovačko-neretvanske županije, istaknuo je problem nedobivanja godišnje suglasnosti na lovišta od strane resornoga županijskog ministarstva i pro-bleme s policijom pri provedbi aktivnosti u lovištima. Problem nedobivanja godišnje

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA

Konstituiran novi upravni odbor Saveza

Nakon informacija o aktivnostima Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, Upravni odbor razmatrao je trenutač-no financijsko stanje u Savezu i problem pro-stora za smještaj i rad Savezasuglasnosti na lovišta istaknuo je i Mario Herceg, predsjednik ŽVL-a Zapadnoher-cegovačke županije. On se osvrnuo i na in-spekcijski nadzor lovačkih udruga u toj žu-paniji od strane Federalne lovne inspekcije, kao i na dogovor s policijom oko popisa lo-vaca i revizije lovačkoga naoružanja. Filip Šarić, predsjednik ŽVL-a Hercegbosanske županije, također je istaknuo problem oko dodjele lovišta na korištenje u toj županiji, koja resorni ministar pokušava dodijeliti kroz nezakoniti Pravilnik, a što je izazvalo revolt i nezadovoljstvo lovaca. Predsjednik ŽVL-a Zeničko-dobojske županije, Ivica Širić, izvijestio je Upravni odbor da oni ne-maju problema oko Zakona o lovstvu, da su njihove lovačke udruge dobile godišnje suglasnosti na lovišta te da su otvorili lov na srnjaka.Nakon informacija o aktivnostima Save-za i županijskih vijeća za lovstvo, Upravni odbor je otvorio i razmatrao, uz proved-bu Zakona o lovstvu, za Savez trenutačno dva najvažnija pitanja: financijsko stanje u Savezu i prostor za smještaj i rad Saveza. Predsjednik Saveza Slavko Marin ovako je komentirao ta dva pitanja: „S obzirom na značenje i dugoročni karakter ovih pita-nja, nije realno očekivati da se ona riješe na jednoj sjednici, ali je dobro i pozitivno da se otvorila rasprava o njima i da su neki članovi Upravnog odbora dobili konkretna zaduženja za njihovo rješavanje“.Upravni odbor, sukladno zaključku Skup-štine Saveza, razmatrao je stanje lovne ki-nologije, suradnju i odnose s Kinološkim savezom Herceg-Bosne, te zadužio Povje-renstvo za lovnu kinologiju da započne s provedbom zaključka Skupštine i o tome pripremi informaciju za iduću sjednicu Upravnog odbora.Na ovoj sjednici Upravni odbor je raz-

piše IvIca LučIć

IZ SAVEZA


matrao i suradnju, odnose i problematiku lovačkih udruga u pograničnom pojasu Hercegovina – Dalmacija, kao i aktivnosti vezane za otvorenje jesenje lovne sezone. Također je usvojio i Plan aktivnosti pred-

Sastanak članova Povjerenstva s pred-stavnicima Kinološkog saveza Herceg-Bosne održan je u Masnoj Luci, u Parku prirode Blidinje, 11. kolovoza 2014. godine. Kao čla-novi Povjerenstva, sastanku su nazočili Miran Radišić, Dominko Mlakić, Željko Džidić, Mirko Šarić te Mario Herceg kao predsjed-nik Povjerenstva (ujedno i dopredsjednik Kinološkog saveza Herceg-Bosne). Sastanku je nazočio i Ivica Lučić, tajnik Saveza. U ime Kinološkog saveza Herceg-Bosne sastanku su nazočili njegov predsjednik Perica Jukić i fra Petar Krasić.U uvodnom obraćanju fra Petar Krasić je istaknuo povijesnu povezanost lovstva i kino-logije, te iznio kronologiju nastanka Lovačkog

BUDUĆNOST LOVNE KINOLOGIJEZajedničkim naporom

piše IvIca LučIć

sjednika i Upravnog odbora Saveza do kraja 2014. godine, u kojem su navedene sve bitne aktivnosti koje bi predsjednik i Upravni odbor trebali realizirati do kraja te godine.

Na koncu, sukladno Poslovniku o radu Upravnog odbora, o svim točkama dnev-nog reda usvojeni su i odgovarajući za-ključci, koji su dostavljeni svim članicama Saveza.

1. Slavko Marin, LD Pavlovica, Novi Travnik, predsjednik

2. Ilija Vrljić, LD Jarebica, Mostar3. Tomislav Mihaljević, LU Cincar, Livno4. Pavo Kosić, LU Sava, Orašje5. Željko Džidić, LD Jarebica, Mostar6. Mario Herceg, HUL Kravica, Ljubuški

7. Filip Šarić, LU Livanjsko polje, Lištani8. Jako Čavara, LD Zec, Busovača9. Ivica Širić, LD Jeleč, Žepče10. Joso Leovac, LU Kuna, Domaljevac11. Ivica Bačić, LU Jadran, Neum12. Krešo Ćavar, LD Mosor, Široki Brijeg13. Vlado Soldo, ŠGD Šume HNŽ, Mostar

UPRAVNI ODBORLovačkog saveza Herceg Bosne

Sukladno zaključku Skupštine, Upravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne, na sjednici održanoj 24. srpnja 2014., zadužio je Povjerenstvo za lovnu kino-logiju da započne s provedbom aktivnosti vezanih za lovnu kinologiju

Sastanak, od kojega se dosta očekuje

IZ SAVEZA

i Kinološkog saveza Herceg Bosne, kao jedinstvenog dijela hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH. Naveo je i dosadašnje modele suradnje lovaca i kinologa, te istaknuo teško stanje lovne kinologije i okolnosti koje su do toga dovele. Potom se fokusirao na moguće modele suradnje predlažući potpisivanje Ugo-vora o suradnji između dvaju saveza, čiji je sadržaj detaljno elaborirao Perica Jukić. Ugovor je predstavljen kao radni materijal podijeljen u nekoliko poglavlja, od kojih su najzna-čajnija sljedeća:

Poglavlje I. Predmet ugovora:Ovim Ugovorom strane ugovornice ugovaraju surad-nju dvaju Saveza vezanu za obavljanje njihovih temeljnih zadaća uključujući i pružanje međusobnih usluga, član-

stvo članova LS-a u KS-u, izbor zastupnika, zajednički nastup pred institucijama, tijelima vlasti, na izložbama, revijama, tečajevima i svemu drugom što je od obostranog interesa, čime žele dati novi zamah lovnoj kinologiji, utvrđivanju kinološke politike u odnosu na lovne pasmine i njezinu unapređenju, što čini trajnu stratešku odrednicu obiju ugovornih strana.

Poglavlje II. Izdavanje rodovnika:KS se obvezuje članovima LS-a, na njihov zahtjev, izdavati rodovnike za lovne pse, u skladu s pozitivnim propisima. Članovi LS-a su dužni na ime izdavanja rodovnika uplatiti KS-u 5 (pet) KM po svakom članu LS-a. (Uplata vrijedi koliko i rodovnik???). Naknadu plaća LS godišnjom uplatom u 4 (četiri) akontativna obroka

uz sravnjivanje stanja koje bi vršila tijela KS-a i LS-a i izda-vanje odgovarajućih računa.

Poglavlje III. Članstvo članova LS-a u KS-u:Strane ugovornice ugovaraju mogućnost da svi članovi LS-a koji na račun kinoloških udru-ga ili klubova uplate iznos od 1 (jedne) KM stječu status pu-nopravnoga člana u KS-a. LS se obvezuje za svoje članove na račun KS-a uplatiti iznos do 1 (jedne) KM čime članovi LS-a stječu status punopravnog člana KS-a. (Razmotriti mo-gućnost kolektivnoga članstva ili suosnivanja KS-a.)

Poglavlje IV. Zajednički nastupi:Strane ugovornice ugovaraju da svi članovi LS-a koji na račun KS-a uplate naknadu iz Poglavlja II. (5 KM) imaju

pravo kao i punopravni čla-novi KS-a na prijavu legala, sudjelovanje na izložbama bez posebne naknade za člana-rinu, tečajevima i drugim javnim nastupima. Strane ugovornice se obvezuju da će sve zajedničke nastupe dogo-varati, organizirati i ostvari-vati na obostranu dobrobit, u duhu kinološke i lovne etike, poštujući i uvažavajući intere-se obiju strana.Nakon upoznavanja sa sadr-žajem Ugovora, uslijedila je rasprava. Predstavnici Lovač-kog saveza bili su jedinstveni u mišljenju da ponuđeni sadržaj Ugovora može poslužiti kao okvir, odnosno ideja, za budući model suradnje, ali da na tome treba još poraditi, kao i u stavu da se treba i mora naći zajed-nički model suradnje lovaca i kinologa, odnosno dvaju Saveza, za što je potreban kompromis i zajednički napor. Konačna je odluka na tijelima dvaju Saveza.

Ambijent za susret i razgovor bio je jako poticajan

IZ SAVEZA

Ova međunarodna sajamska pri-redba održana je po 22. put i okupila je sudionike iz 15 zemalja i preko 150 izlaga-ča. Izlagački prostor sajma lova, smješten u sajamskom kompleksu Gudovec, pokraj lovačke kuće Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije, i ovaj put je krasila di-orama s eksponatima preparirane divljači u prirodnom ambijentu, Lovačkog muzeja Hrvatskog lovačkog saveza. Sajam lova je za posjetitelje lovce ali i za sve ljubitelje prirode, osim izložbeno-pro-dajnog dijela opreme najšireg asortimana, ponudio i velik broj sadržaja poput pred-stavljanja najnovijih tehnologija korisnih u današnjoj lovnoj praksi, natjecanja u gađanju mete lovačkim karabinom, Kup „Loreko“ – gađanje letećih meta, disciplina TRAP, te natjecanje u pripremanju lovač-kog paprikaša. Sajam je, uz nazočnost mnogobrojnih uzvanika iz gospodarskog, političkog i društvenog života, otvorio hrvatski mini-star poduzetništva i obrta Gordan Maras. Otvorenju sajma zajedno su nazočili Đuro Dečak i Slavko Marin sa suradnicima.Nakon otvorenja uslijedilo je uobičajeno razgledanje i obilazak sajma, druženje na izložbenom štandu Hrvatskog lovačkog saveza, te zajednički ručak u lovačkoj kući Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije.Posjet sajmu uvijek je prigoda za brojne susrete, druženja i dogovore, pa je tako i predsjednik Slavko Marin boravak na sajmu iskoristio za radni sastanak s pred-sjednikom HLS-a Đurom Dečakom koje-ga je informirao o aktivnostima Lovačkog saveza Herceg Bosne, kao i o aktualnom stanju i prilikama u bosansko-hercego-vačkom lovstvu. Tom je prigodom potvr-đena i tradicionalno dobra, prijateljska

Potvrđeno rijateljstvo

dvaju saveza

POSJET SAJMU LOVA U BJELOVARU Na poziv predsjednika Hrvatskog lovač-kog saveza Đure Dečaka, predsjednik i tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne: Slavko Marin i Ivica Lučić, posjetili su sajam lova, ribolova, ekologije i ruralnog turizma LOREKO, koji je u okviru jesen-skog međunarodnog sajma održan u Bje-lovaru od 5. do 7. rujna 2014.

suradnja dvaju saveza, a dogovorene su i neke zajedničke aktivnosti u idućem raz-doblju.Predsjednik Marin i tajnik Lučić, istoga dana, bili su i gosti na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog lovačkog saveza koja je održana u okviru sajma. U vrlo nadah-nutom i emotivnom govoru, predsjednik Marin je predstavio Lovački savez Herceg

Bosne, njegovu organizaciju, članstvo, rad i aktivnosti, ističući da upravo Hrvatskom lovačkom savezu pripadaju najveće za-sluge za njegovo utemeljenje i postojanje. Svoje obraćanje završio je riječima: „Vi ste najveći ‘krivci’ što smo mi danas ovdje i što postojimo već više od dvadeset godi-na. Podržavajte nas i dalje, a mi vas neće-mo iznevjeriti.“

piše IvIca LučIć

Predsjednik Saveza Slavko Marin s domaćinima u obilasku sajma

Istup Slavka Marina pred članovima Izvršnog odbora HLS-a

IZ SAVEZA

AKTUALNO

Zastupnički dom Parlamenta F BiH, prije više od dvije go-dine, donio je zaključak da se u najkraćem roku pripre-me izmjene i dopune Zakona o lovstvu, za što je zadužio

federalnu Vladu a ova resorno Ministarstvo poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva. Prvi prijedlog izmjena i dopuna Zako-na, u formi prednacrta, izrađen je u listopadu 2012. i proslije-đen interesnim stranama na mišljenje. Potom su uslijedile javne rasprave, parlamentarne procedure, dorade i dopune, ali bez konkretnih rezultata, sve do zaključka Doma naroda iz ožujka 2014. da će Prijedlog predmetnog zakona staviti na dnevni red nakon što se on usuglasi s predstavnicima lovaca na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.Nakon ovakvog zaključka Doma naroda, Lovački savez Herceg Bosne i Savez lovačkih organizacija u BiH, kao legalni i legiti-mni predstavnici lovačkih društava i lovaca u F BiH, samoinici-jativno su načinili zajedničke Amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu i dostavili ih Domu naroda koji ih je usvojio na svojoj sjednici održanoj 11. srpnja ove godine, a isto je, dva mjeseca poslije, učinio i Zastupnički dom Parlamenta F BiH.Rezultat je to upornosti i ustrajnosti lovaca, ali i razumijevanja zastupnika u oba doma Federalnog Parlamenta, a prije svih To-mislava Martinovića, Marinka Čavare, Tomislava Mandića, Ive Tadića, Luke Faletara i ostalih.Usvajanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o lovstvu omogućit će se njegova lakša i brža implemen-tacija i napokon prekinuti višegodišnja agonija lovstva i lovnog zakonodavstva na području F BiH.

1. Amandman na članak 6.

Članak 6.

U članku 10. stavak 4. mijenja se i glasi:(4) Korisnici lovišta u smislu ovo-ga Zakona ne mogu biti pravne osobe koje su u tijeku lovne godi-ne dva ili više puta kažnjavane za prekršaj iz članka 82. stav 1. toč-ka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.


Članak 14.

U članku 31. iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:(10) Postupak dodjele posebnog lovišta na korištenje propisat će federalni ministar.

Obrazloženje:U članku 31. stavak 7., 8. i 9., pro-pisuje se osnivanje posebnih lo-višta i određuje njihov korisnik, ali nigdje u zakonu nije propi-sana procedura, odnosno način njihove dodjele na korištenje, niti je igdje propisana bilo kakva naknada za njihovo korištenje, kao što je to propisano za gos-podarska i sportsko-gospodarska lovišta (javni poziv i naknada za korištenje). Ovakvu odredbu smatramo veli-kim zakonskim nedostatkom koji otvara mogućnost manipulacije jer se na taj način posebna lovi-šta mogu dodijeliti po modelu „ja tebi - ti meni“, bez javnog poziva i bez ikakve naknade za njihovo korištenje.U namjeri da se ovakvi nedosta-ci u zakonu otklone predlažemo da federalni ministar posebnim podzakonskim aktom (Pravilnik), propiše postupak dodjele poseb-nih lovišta na korištenje koji će biti transparentan, javan i tržišan, kao što je to propisano za gospo-darska i sportsko-gospodarska lovišta.


Članak 17.

U članku 36. stavak 2., 3. i 5. mije-

njaju se i glase:(2) Pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu gospodarskog lovišta na koncesiju imaju pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom, gospodarska društva šumarstva i lovačka udruženja. (3) Na prijedlog kantonalnog mi-nistarstva Vlada kantona će pro-pisati uvjete, kriterije i postupak dodjele gospodarskih lovišta na koncesiju.

Obrazloženje: Stavak 2.U stavku 2. Prijedloga zakona, predlagač propisuje pravo su-djelovanja na javnom pozivu za dodjelu gospodarskog lovišta dajući to pravo isključivo prav-nim osobama registriranim u sudskom registru za obavljanje djelatnosti lovstva. S obzirom na činjenicu da su gos-podarska lovišta po kvaliteti sta-ništa, uvjetima za život divljači, te brojnosti i raznovrsnosti divljači (uz posebna lovišta), najkvalitet-nija lovišta u F BiH, kao i činjeni-cu da su ta lovišta komercijalna (korisnik će ostvarivati profit), smatramo da svi korisnici lovišta obuhvaćeni Zakonom o lovstvu („lovačke udruge, gospodarska društva šumarstva te ostale prav-ne osobe registrirane za bavljenje lovstvom“, članak 10. Zakona), trebaju imati jednako pravo (i šansu) da sudjeluju na javnom pozivu za dodjelu ovih lovišta, a ne samo pravne osobe registrira-ne u sudskom registru za obavlja-nje djelatnosti lovstva, kako je to predloženo od strane predlagača zakona. Osim toga, navedenim korisnici-ma lovišta pravo sudjelovanja na javnom pozivu dano je i kanto-nalnim zakonima o koncesijama, tako da bi njihova eliminacija iz procedure sudjelovanja za do-djelu gospodarskih lovišta bila u suprotnosti i s tim zakonima, što bi stvorilo dodatne probleme i konfuziju u proceduri dodjele ovih lovišta.

Nakon što je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sredinom srpnja usvojio Amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o lovstvu, to je učinio i Zastupnički dom početkom rujna ove godine, čime je konačno usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu F BiH

ZAKON O LOVSTVU F BiH

usvojene izmjene i dopune Zakona o lovstvu

piše IvIca LučIć

Usvojeni AmAndmAni predloženi od strAne lovAčkih sAvezA


LOVNO ZAKONODAVSTVO

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Stavak 3.Izmjena stavka 3. se predlaže iz razloga što su gospodarska lovi-šta Zakonom o lovstvu dodijelje-na u isključivu nadležnost kan-tona pa je sasvim opravdano, da Vlade kantona u skladu sa svojim zakonima propišu način, uvjete i postupak dodjele gospodarskih lovišta na koncesije, uvažavajući primjenu jedinstvene godišnje koncesijske naknade propisane u ovom Zakonu.


Članak 18.

U članku 37. stavak 2. mijenja se i glasi:(2) Pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu sportsko-gos-podarskog lovišta u zakup imaju lovačka udruženja. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Nadležno kantonalno mini-starstvo će propisati uvjete, krite-rije i postupak dodjele sportsko-gospodarskih lovišta u zakup.

Obrazloženje:Stavak 2.U stavku 2. Prijedloga zakona, predlagač propisuje tko ima pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu sportsko-gos-podarskog lovišta dajući to pravo pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti lovstva i lovačkim udruženjima.Sportsko-gospodarska lovišta, za razliku od gospodarskih, po kva-liteti staništa, uvjetima za život divljači, te brojnosti i raznovrsno-sti divljači, najlošija su lovišta u F BiH. Ona su namijenjena za sport i rekreaciju, ne dodjeljuju se pu-tem koncesija, nisu komercijalna i njihovi korisnici neće ostvarivati profit. Ovim lovištima više od stotinu godina gospodare lovačka druš-tva, kao udruge građana, kojih u F BiH trenutno ima oko 150. Lovci u ta lovišta godinama ulažu vlastiti novac provodeći mjere uzgoja i zaštite divljači i izgradnje različite lovne infrastrukture, doživljavaju ih kao „svoja“ i svako uvođenje novih korisnika u posjed tih lovi-šta, za lovce bi bilo neprihvatljivo, bolno i neprovedivo.

Osim toga, ova lovišta su dio sto-ljetne lovne tradicije i kulturne baštine ovih prostora koja se ne smije i ne treba zanemariti, kao što se ne može zanemariti niti brojna lovačka populacija u F BiH od oko 30.000 lovaca.S obzirom na navedene činjeni-ce, kao i činjenicu da se ovakav model korištenja sportsko-gos-podarskih lovišta primjenjuje i u zemljama EU, smatramo da u proceduri dodjele ovih lovišta na korištenje ne trebaju sudjelovati pravne osobe registrirane za dje-latnost lovstva nego samo lovač-ka udruženja.

Stavak 3.Izmjena stavka 3. se predlaže iz razloga što su sportsko-gospo-darska lovišta Zakonom o lovstvu dodijeljena u isključivu nadlež-nost kantona pa je sasvim oprav-dano, da kantonalna ministarstva u skladu sa svojim zakonima propišu način, uvjete i postu-pak dodjele lovišta, uvažavajući primjenu jedinstvene godišnje zakupnine propisane u ovom Za-konu.


Članak 23.

U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi:(1) Za lovišta koja je osnovala Vlada Federacije suglasnost na lovno-gospodarsku osnovu daje Federalno ministarstvo, a za lo-višta koja je osnovala skupština kantona suglasnost na lovno-gospodarsku osnovu daje resor-no kantonalno ministarstvo.

Obrazloženje:Zakon o lovstvu jasno je definirao vrste lovišta i propisao nadležno-sti nad njima u smislu ustanovlje-nja i dodjele, na način da su gos-podarska i sportsko-gospodarska lovišta u isključivoj nadležnosti kantona, dok su posebna lovišta u isključivoj nadležnosti Vlade Fe-deracije. S obzirom na tu činjenicu sasvim je logičan i opravdan amandman da kantoni, odnosno resorna kantonalna ministarstva daju su-glasnost na lovno-gospodarsku osnovu za kantonalna lovišta, a

Vlada Federacije na posebna lo-višta. Time bi se jasno definirale i raz-graničile nadležnosti i ovlasti kantona i Federacije, bez ikakve kolizije jer su posebnim Pravilni-kom, kao podzakonskim aktom, propisane jedinstvene procedure izrade i odobravanja lovnogos-podarske osnove, jednako ob-vezujuće i za kantone i za Vladu Federacije.


Članak 25.

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:(2) Izrada i revizija lovnogospo-darske osnove može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje djelatnosti iz oblasti lovstva ili fizičkoj osobi sa viso-kom stručnom spremom šumar-ske, agronomske i veterinarske struke, koja je tijekom fakultet-skog školovanja izučavala i po-ložila predmet Lovstvo i koja ima obrtnicu za obavljanje te djelat-nosti.

Obrazloženje:U članku 49. stavak 2. predlagač zakona propisuje da se izrada i re-vizija lovnogospodarske osnove može povjeriti osobi sa visokom stručnom spremom šumarske struke. Smatramo da se ovakvom odred-bom osobama šumarske struke daje privilegiran položaj, odno-sno da se diskriminiraju osobe agronomske i veterinarske struke koje su također, kao i inženjeri šumarstva, tijekom fakultetskog školovanja izučavale i položile predmet Lovstvo, što bi trebao biti jedini uvjet za obavljanje po-slova izrade i revizije lovnogos-podarske osnove.


Članak 30.

(30) Članak 30. Prijedloga Zako-na o izmjenama i dopunama Za-kona o lovstvu, briše se.


Članak 32.

U članku 32. stavak 1. i 2. brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:(3) U stavku 6. istog članka iza ri-ječi: „Lovački savez“ briše se točka i dodaju riječi: „i o tome obavje-štava Federalno ministarstvo“.


Članak 75.

U članku 75. stavak 4. mijenja se i glasi:(4) Lovočuvar može biti oso-ba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole, koja je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, s položenim lo-vačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava uvjete za nošenje oružja kao i druge uvjete utvrđe-ne zakonom i aktima korisnika lovišta.

Obrazloženje:U članku 75. Stavak 4. Zakona o lovstvu propisano je da lovoču-var može biti osoba koja je zavr-šila najmanje III. stupanj srednje škole šumarske, agronomske, ve-terinarske struke.Ovakva odredba se u praksi po-kazala kao otežavajuća okolnost jer na pojedinim područjima u F BiH nema srednjih škola koje obrazuju kadrove te struke (Her-cegovina…), pa je veoma teško pronaći osobe koje ispunjavaju propisane zakonske uvjete za obavljanje poslova lovočuvara. Također, pokazalo se da osobe koje imaju odgovarajuću škol-sku spremu nerado prihvaćaju poslove lovočuvara, dok s druge strane u lovačkim društvima po-stoje osobe koje su vrlo kvalitet-ne, sposobne i educirane za te poslove ali nemaju odgovarajuće stručne spreme.Ove izmjene predlažemo iz teh-ničkih i praktičnih razloga kako bi lovačkim društvima i drugim korisnicima lovišta olakšali uvjete i proširili izbor kandidata za obav-ljanje lovočuvarske službe.

Napomena:Članak 75. nije obuhvaćen Pri-jedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, ali iz praktičnih i pragmatičnih razlo-ga predlažemo njegove izmjene.


LOVNO ZAKONODAVSTVO

no vrijeme. U popodnevnim satima stizali su strijelci, od Posavine do Neuma. Najo-riginalniji su bili strijelci iz Mostara, Leo i Ivo Stojčić, koji su došli „kamperom“ i ulo-gorili se tik uz streljanu. Trebalo je isproba-ti prednosti i mane koje nova streljana nudi strijelcima. Vrijedni domaćini na čelu s predsjednikom LD „Zec“ Jakom Čavarom odrađivali su posljednje „sitnice“ oko pri-prema za natjecanje. Sve planirano moralo je biti na svome mjestu. I bilo je tako. Na-kon ispaljene jedne ili dvije serije, većina strijelaca, posebice onih iz daljih mjesta, otišla je na večeru i počinak u neki od bu-sovačkih ugostiteljskih objekata. Pisac ovih redaka i Jelena proveli su ugodnu večer u restoranu „Oskar“ u društvu Dobroslava Vrdoljaka, koji nam je u neku ruku bio do-maćin.Subota jutro, dan natjecanja. Busovača pod maglom. Penjući se ka streljani, magla je bivala sve gušća i sivlja. Na streljanu među prvima dolaze strijelci iz Čapljine i Čitluka, oni su to jutro krenuli iz svojih mjesta. Usli-jedile su prijave. Za natjecanje se prijavilo 48 strijelaca, što je rekord ovoga natjecanja, iz 13 lovačkih udruga (LU „Sava“ Orašje,

Streljana je izgrađena na proplanku Obišenjak, sjeverno od Busovače, s kojeg se lijepo u pozadini vidi grad Busovača. A pogled sa streljane u pravcu „leta golu-ba“ prekrasan je. Ispred streljane u dužini od nekoliko kilometara prostire se dolina koju „grli“ nekoliko uzvisina, sve zatvoreno u jedan krug. Posebnim ovaj krajolik čini šumski dekor listopadnog drveća ukra-šenog ponekim proplankom crnogorice. Uostalom, busovačku streljanu najbolje opisa Zvonko Udovičić, strijelac iz Kiselja-

ka, riječima: „Položaj i okruženje isto kao na streljani u Neumu, samo što je kod njih sve gol kamenjar, a ovdje sve prekriveno šumom“. Neki primijetiše kako će ovdje biti lijepo u listopadu kad jesen svojom ča-rolijom prošara ove perivoje. Tada će plato streljane biti idealno mjesto za slikare i fo-tografe. Eto busovačkim lovcima još jedne namjene za streljanu.

REKORDaN BROJ NaTJEcaTELJa

Petak, dan uoči natjecanja službeno je bio određen za trening. Nakon niza kišnih dana, i Busovači se smilovalo lijepo, sunča-

Zanimljivo natjecanje na streljani u BusovačiPrvenstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne u lovnom stre-ljaštvu, 14. po redu, održano je 9. kolovoza ove godine na streljani „Kula“ u Busovači. Obećanje koje su strijelci i čelnici LD „Zec“ dali prošle godine na natjecanju u Mo-staru, ispunili su. Natjecatelji, ali i ostali koje je ovaj do-gađaj zainteresirao, ostali su zadivljeni streljanom i njezi-nim okruženjem

piše vLaDO BOšNJaK


LU „Kuna“ Domaljevac, LD „Zec“ Busova-ča“, LD „Tetrijeb“ Kreševo, LD „Lještarka“ Kiseljak, HLD „Vepar“ Fojnica, LO „Vitez“ Vitez, LD „Tetrijeb“ Kupres, LD „Mosor“ Široki Brijeg, LD „Jarebica“ Mostar, HLU „Orao“ Čitluk, LD „Galeb“ Čapljina i LU „Jadran“ Neum). Nakon registriranja strije-laca kod Jelene i izvučenih startnih brojeva, uslijedila je svečanost otvaranja streljane i ovoga natjecanja. Skupu se, u ime domaći-na, najprije obratio Jako Čavara, predsjed-nik LD „Zec“. Pozdravio je nazočne, izrazio zadovoljstvo brojnošću sudionika na natje-canju te poželio svima da novoizgrađena streljana, u koju su busovački lovci uložili dosta novca i rada, bude mjesto ugodna druženja, kako danas tako i ubuduće. Za-tim je pozvao dvojicu lovaca, Dobroslava Vrdoljaka – najstarijeg i najzaslužnijeg do-maćeg lovca i Slavišu Čavaru, jednoga od najmlađih lovaca, strijelca i aktivnog člana na izgradnji streljane, da „počasnim“ hicem službeno otvore streljanu. Gusta magla nije dala Dobrinu golubu da poleti na nekoliko njegovih poziva, no ipak, uz buran pljesak nazočnih Dobro i Slaviša su odradili ovaj svečani, ujedno i povijesni zadatak za ra-zvoj lovnoga streljaštva u Busovači. Zatim se skupu, u ime organizatora natje-canja, obratio Slavko Marin, predsjednik Saveza. Čestitao je domaćinu na odlično urađenom poslu i naglasio da je izgradnja streljane u Busovači nastavak aktivnosti Saveza na promicanju lovnoga streljaštva u njegovim članicama. „U lovnom streljaštvu naš je Savez napravio velike pomake. Evo,

u posljednjih nekoliko godina svake godi-ne otvaramo novu, suvremenu streljanu. Uložena su u taj projekt velika financijska sredstva, ali su zato stvoreni uvjeti da se lovci, posebice oni mlađi, mogu na kvalite-tan način baviti lovnim streljaštvom. Savez će i dalje poticati, promovirati i pomagati izgradnju streljana u onim udrugama koje ih nemaju“, kazao je Marin. Još jedanput je čestitao domaćinu na izgrađenoj streljani i pripremama za ovo natjecanje, poželio je svim strijelcima dobar rezultat te proglasio ovo natjecanje otvorenim.

MaGLa, Pa PREKRaSNO vRIJEME

Pucalo se prema ustaljenim propozicijama – dvije serije po 15 golubova. Za ekipu su nastupala četiri strijelca, a za ekipni pla-sman računao se rezultat najbolje trojice. Najboljih šest strijelaca iz prve dvije serije pucalo je još jednu seriju za pojedinačni plasman. Početak prve serije protekao je u „nenor-malnim“ uvjetima. Gusta magla još uvijek je prekrivala streljanu. Kako je bilo dosta strijelaca, a kada će se magla razići „nitko nije znao“, žiri je odlu-čio početi s natjeca-njem. Iako u magli, strijelci su krenuli silovito. U gledali-štu komentari: Kako bi tek pucali da nije magle, ili: Ovi što promašuju imat će opravdanje da im je magla smetala. A magla je ometala samo prve dvije gru-pe. Onda se razišla i do kraja natjecanja bilo je prekrasno vrijeme i uvjeti za natjecanje. A onda, u trećoj grupi prve serije streljanom se prolomio pljesak. Nadir Nišlić iz LU „Sava“ Orašje obo-rio je prvu službenu

petnaesticu na ovoj streljani. Istom mje-rom mu uzvraća Slavenko Lasić iz široko-briješkoga „Mosora“. Do kraja prve serije većina je strijelaca bila s dvoznamenkastim brojen pogodaka, tako da nekoga izrazitog favorita nije bilo. U drugu seriju izjednačeni su ušli strijel-ci „Mosora“ i „Lještarke“, a u goluba su ih pratili strijelci „Save“. No i ostali su bili tu negdje, s prilikom da iznenade. I u drugoj seriji pale se dvije petnaestice. Najprije Filip Đukić iz „Kune“, a zatim Denis Vla-ho iz „Orla“. Ekipno, najujednačeniji su bili iskusni „Mosorovi“ strijelci (Slavenko Lasić, Vladimir Mandić-Ćada i Tomislav Mandić), oni ubacuju u brzinu više i s po-gođenim 81 golubom osvajaju prvo mjesto. Strijelci „Save“ (Marjan Marošević, Martin Nedić, Marinko Dominković i Nadir Niš-lić) pucaju dvije jednake serije i s pogođe-nih 78 golubova osvajaju dugo mjesto. Tre-će mjesto pripalo je strijelcima „Jadrana“ (Ivica Bačić, Mato Bačić, Ivica Čamo i Alen Franić) s pogođenim 71 golubom koliko su

PRVENSTVO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE U LOVNOM STRELJAŠTVU


Pobjednik natjecanja Nadir Nišlić s predsjednikom Saveza Slavkom Marinom

LOVNO STRELJAŠTVO

14

imali i strijelci „Lještarke“, ali je zbog bolje druge serije Neumljanima pripao pokal. Koliko su rezultati bili ujednačeni i dobri pokazuje i podatak da se iza prva tri mje-sta u rasponu od dva goluba plasiralo još 7 ekipa.Za ekipne pobjednike nije bilo vremena za slavlje jer je odmah uslijedila završna serija pojedinaca. Koliko se kvalitetno pucalo na ovome natjecanju, najbolje govori podatak

da u završnu seriju nisu mogli ući strijel-ci s pogođenih 26 golubova. Za završnicu pojedinaca plasirali su se Nadir Nišlić (29), Slavenko Lasić (29), Filip Đukić (28), Denis Vlaho (27), Ivica Franjko (27) i Vladimir Mandić (27). Posavljaci Filip Đukić i Na-dir Nišlić pogađaju po svoju drugu „pet-naesticu“ na ovom natjecanju i u Posavinu odnose pokale za prvo (Nadir Nišlić 44) i drugo (Filip Đukić 43) mjesto. Treće i če-

tvrto mjesto s istim brojem pogodaka (41) osvajaju Slavenko Lasić i Vladimir Mandić-Ćada iz Širokog Brijega, koji su se u raspu-cavanju na kraju sporazumno dogovorili o poretku jer jednostavno nisu znali proma-šiti, a dan je bio na izmaku.

DOGODINE u DOMaLJEvcu I čITLuKu

Uslijedio je svečani dio – proglašenje po-bjednika. Najprije je Dragan Bilić, pred-sjednik Skupštine LD „Zec“ Busovača, uručio zahvalnice pojedincima i organiza-cijama koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji streljane. Ivica Bačić, predsjednik Povjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg Bosne, uručio je predstav-nicima ekipa diplome za sudjelovanje na ovome natjecanju. Pokale i medalje trima prvoplasiranim ekipama uručio je Jako Čavara, a četvorci najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Slavko Marin. Sve ovo fotoa-paratom je popratio tajnik Saveza Ivica Lu-čić. Tako se danas u Busovači „poklopilo“ sve ono najbolje: lijepo vrijeme, izvrsna streljana, odlična organizacija i vrhunsko pucanje. Na kraju, sve nazočne Jako je pozvao na za-jednički ručak koji je pripreman i organizi-ran na samoj streljani. U hladovini stoljet-nog hrasta strijelci, domaći lovci i njihovi gosti prionuli su na odlično pripremljen lovački gulaš. Počeše komentari o natje-canju, streljani, promašenim golubovima, poteče pjesma… Stvori se ambijent kao iz bajke i svatko bi htio da što duže potraje. Sunce, koje je neumoljivo naginjalo ka za-padu, ipak je upozoravalo da treba poći do Posavine, Neuma… Đuro i Role prvi se po-zdravljaju i odlaze put Posavine, zadovolj-ni rezultatima svojih strijelaca. „Kako nas pometoše, gore nego njih poplava“, bio je komentar uvijek za šalu spremnog Ćade. Kao i svake godine na ovim natjecanjima, „padne“ i načelan dogovor za sljedeće su-srete. Tako je dogovoreno da bi Otvoreno prvenstvo Saveza trebalo biti u Domaljev-cu, a Prvenstvo članica Saveza kod „Orla“ u Čitluku, s čim su se složili Role i Mario Dugandžić, pa evo otvorenog poziva i nji-hovim čelnicima da ih u tome podrže. Dok pojedine ekipe odlaze, domaćini opu-šteni, zadovoljni zbog uspješne organizaci-je i pomalo umorni od posla koji su obavili, mogli su tek tada u miru, uz zvuke harmo-nike, dati oduška i duši i tijelu. Zaslužili su.

Broj 95, srpanj - rujan 2014.

Ekipni pobjednici, strijelci LD “Mosor”, s Vladom Bošnjakom i Jakom Čavarom

Strijelci iz Posavine bili su jako uspješni u Busovači

LOVNO STRELJAŠTVO


Pridržavati se lovačke etike, tra-dicije i lovačkih običaja nije samo vrlina lovaca, već bi trebala biti i njihova ne-zaobilazna obveza. Njegovanje i osuvre-menjivanje postojećih lovačkih običaja, uvođenjem novih, lijepih i sadržajnih koji su se već udomaćili u drugim lovačkim organizacijama, obogatilo bi društveni život, a druženje bi činilo ljepšim, razno-vrsnijim, veselijim. Uvijek treba imati na umu da divljač nije samo meta, da se baš nikada ne smije promatrati isključivo kao meso, već kao dio prirode koji svaki lovac mora duboko poštovati i cijeniti. Ljubav prema prirodi i divljači lovci iskazuju aktivnim i stručnim radom na uzgoju, čuvanju, zaštiti, naseljavanju i prehrani divljači, posebice za nepogoda i prirodnih katastrofa. Biti pravi lovac podrazumijeva više nego znati pucati na divljač i odstri-jeliti je što više. Pravom lovcu, to bi treba-lo biti zadnje na pameti. Iz tog razloga

želimo da se kroz lovačku izobrazbu ste-kne odgovorno ponašanje u pridržavanju lovačkih zakona i pravila, ponajprije sa svrhom da se umanji broj nesreća u lovu i da se stvori iskusna i pouzdana lovca koji će svoje pozitivno lovačko iskustvo prenositi na mlade i tako osigurati nasta-vak lovačkih običaja i tradicije, poštujući ostale lovce i prirodu uopće. Izobrazba jest kratka, ali je ipak dovoljno duga da se prenese određeno znanje i iskustvo, da vas drugi vide u pozitivnom smislu, jer opreza u lovu s lovačkim oružjem nikada dosta. Valja imati na umu da se nesreća u lovu može dogoditi i opreznu lovcu, ali se neopreznu, bahatu i nepouzdanu lovcu nesreća mora dogoditi. Pridržavanje lovačke tradicije i lovačkih običaja obve-za je svakoga lovca. U tome se ogleda i njegov odnos prema kolegama lovcima i njegov odnos prema divljači. Pravilo je da se ne mimoiđu ovi tradicionalni običaji: zajednički sastanak i dogovor prije počet-ka lova, sastanak i pozdrav odstrijeljenoj divljači poslije lova, pružanje grančice

piše TOMISLav MIHaLJEvIć

Kako postatilovac

Presudno značenje teorijske i praktične poduke

poslije uspješnog lova na krupnu divljač, lovačko suđenje – uvođenje pripravnika u krug zrelih lovaca.Sukladno članku 55. Zakona o lovstvu F BiH, divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju položen lovački ispit. Osobe koje su kroz školovanje izučavale i položile predmet lovstvo, oslobođene su polaganja lovačkog ispita. Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja o položenom ispitu propisuje federalni ministar. Sukladno Pravilniku o programu, uvje-tima i načinu polaganja lovačkog ispita, Program za polaganje lovačkog ispita sadrži sljedeće teme:• zakonski propisi iz oblasti lovstva;• rasprostranjenost i biologija divljači;• planiranje i organizacija u lovnom

gospodarstvu;• lovačko oružje, temelji balistike i lov-

nog streljaštva te lovačka oprema;• trofeji divljači, obrada i ocjenjivanje;• lovna kultura;


• lovna kinologija;• načini korištenja lovišta;• oboljenja divljači i lovačkih

pasa;• prva pomoć u lovu.

PRIPRavNIcI

Punoljetni državljanin Bosne i Hercegovine, koji nema položen ispit, učlanjenjem u lovačku udrugu stječe status pripravni-ka. Maloljetne osobe, koje su kao članovi lovačkog pomlatka lovačke udruge do stjecanja punoljetnosti imale status mlađeg pripravnika i koje su u posljednjoj godini prije stjecanja punoljetnosti vodile dnevnik, stječu pravo polaganja ispita. Mlađi pripravnici, koji su kraće od tri godine imali ovaj status, stjecanjem punoljetnosti dobi-vaju status pripravnika. Tijekom trajanja pripravničkog staža lovačka je udruga obvezna pro-vesti plan i program teorijske i praktične poduke pripravnika. Praktični dio plana i programa osobito sadrži sljedeće teme: • izgradnja lovnih objekata, prihvatili-

šta, remize, polja za divljač i lovno-tehničkih objekata (hranilišta, solila, pojilišta, čeke…) u lovištu;

• prihranjivanje divljači u lovištu; • utvrđivanje brojnog stanja divljači u

lovištu; • čuvanje i zaštita lovišta; • organizirane akcije za zaštitu divljači

i lovišta, smanjenja broja predatora (bez oružja);

• obrada divljači i priprema trofeja divljači za ocjenjivanje.

Za realizaciju teorijske i praktične obuke pripravnika, odgovorni su: mentor, stručna osoba lovišta i stručni predavači sa završenim V. i VII. stupnjem stručne spreme iz oblasti koja je predviđena u Programu za polaganje lovačkih ispita. Prije početka pripravničkog staža, lovač-ka je udruga obvezna svakom pripravni-ku osigurati teorijsku nastavu i priručnik, u cilju lakšeg stjecanja znanja predviđe-nog Programom. Pripravnici o svojim aktivnostima u tijeku pripravničkog staža vode dnevnik, koji po završetku priprav-ničkog staža ovjerava mentor. Pripravnik koji nije položio ispit, zadržava dnevnik

do ponovnog polaganja ispita, a nakon položenog ispita dnevnik se arhivira u lovačkoj udruzi. Mentora imenuje Lo-vački savez i mora posjedovati najmanje IV. stupanj šumarske, veterinarske ili poljoprivredne (stočarski smjer) struke i najmanje pet godina lovačkog staža, odnosno IV. stupanj bilo koje struke i deset godina lovačkog staža. Jedan men-tor može biti zadužen za rad s najviše petnaest pripravnika. Rad mentora ko-ordinira stručna osoba lovačke udruge u kojoj se obavlja pripravnički staž. Po završetku pripravničkog staža mentor podnosi izvješće i ocjenu korisniku lovi-šta i lovačkom savezu, a lovačka udruga na temelju toga izvješća odlučuje jesu li pripravnici osposobljeni za polaganje lovačkog ispita i tu odluku dostavlja pripravnicima, koji po dobivanju odluke podnose pismenu prijavu za polaganje ispita. Po prijmu najmanje deset prija-va za polaganje ispita, lovačka udruga dostavlja zahtjev lovačkom savezu te je dužna u roku od najviše trideset dana organizirati polaganje lovačkog ispita.

LOvačKI ISPIT

Lovački ispit pripravnici polažu pisme-no – rješavanjem testa, i usmeno. Ispit se polaže pred povjerenstvom za lovački ispit, po isteku pripravničkog staža, koji

traje godinu dana računajući od dana stjecanja statusa priprav-nika, odnosno prijma u lovačku udrugu. Ispit se polaže pismeno rješavanjem testa pred povje-renstvom u punom sastavu. Pripravnici odgovaraju na 50 pitanja svrstanih u 10 grupa, sukladno pitanjima iz priruč-nika te se ocjenjuju ocjenom POLOŽIO ili NIJE POLOŽIO. Kandidat se ocjenjuje ocje-nom „položio“ ako je pokazao zadovoljavajuće znanje ispitnog gradiva, odnosno ako je točno odgovorio na 95 posto i više pitanja. Kandidati koji su točno odgovorili na 75 do 95 posto pitanja, pristupaju usmenom dijelu ispita, koji se polaže od-govaranjem na tri pitanja, koja su pisanoj formi. Kandidat koji neopravdano odustane od za-početog polaganja ispita, smatra se da nije položio ispit. Lovačka udruga u člansku iska-

znicu lovca upisuje podatak o polože-nom ispitu. Osobi koja dostavi dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 55. Zakona o lovstvu Federacije BiH, povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita izdaje uvjerenje o oslobađanju polaganja ispita (rješenje), nakon postupka nostrifika-cije. Državljaninu Bosne i Hercegovine koji dostavi dokaz o položenom ispitu izvan teritorija Bosne i Hercegovine, nakon položenog ispita iz lovnog zako-nodavstva u Bosni i Hercegovini, povje-renstvo će izdati uvjerenje o položenom ispitu. Kandidat koji nije položio ispit nakon drugog polaganja, gubi status pripravnika te ima pravo, nakon isteka jedne godine od drugoga neuspješnog polaganja, ponovno podnijeti zahtjev za stjecanje statusa pripravnika. Nakon položenog lovačkog ispita mladi lovci podnose zahtjev za izdavanje lovač-ke iskaznice te zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, upućen policijskoj postaji.Pridržavanje lovačke tradicije, etičkih i civilizacijskih načela omogućilo je da lov danas bude sport i rekreacija, zaba-va i odmor uz uživanje u prirodi, a ne odstrjel divljači radi mesa ili postizanja rekorda u jačini trofeja. Lov je postao sinonim za plemenit odnos prema pri-rodi i svim živim bićima.

Prije početka pripravničkog staža, obveza je svake lovač-ke udruge svom pripravniku osigurati teorijsku nastavu i priručnik. Kroz izobrazbu, budući lovac stječe potrebna znanja iz oblasti lovstva, ali i naviku pridržavati se lovač-kih zakona i pravila, običaja i tradicije. Jednako tako uči se odgovornosti i poštovanju svojih kolega i prirode

LOVNA IZOBRAZBA

Kako je prošao lov na prepelicu? Baš to se najčešće međusobno pitaju lovci kad se sretnu u vri-

jeme između lova na prepelicu i početka „prave“ lovne sezone. Odgovori su različiti, ali se uglavnom svi slažu da je ulov bio dobar i da se ovogo-dišnji lov na prepelicu može usporediti s nekim starim, dobrim vremenima lova.

ZAVRŠENA SEZONA LOVA NA PREPELICUMnoštvo prepelica i puno kišovitih lovnih dana

Odavno, govore iskusni lovci-ptičari, prepelice nije bilo u ovolikom broju. Vlažno vrijeme s učestalim kišama ti-jekom ljeta, pogodovalo je rastu žitari-ca i travnate vegetacije u polju. Gusta i visoka trava te velike zaorane njive na kojima je ostalo strnište nakon vršidbe, stvorili su idealne uvjete za gniježđenje i opstanak prepelice. U takvom je stani-

štu prepelica provela ljeto i zadržala se u njemu dosta dugo, može se reći sve do kraja rujna. Svoje ovogodiš-nje potomstvo prepelice su podigle s vrlo malim gubicima i zato ih je na početku lovne sezone u svim lovi-štima bilo u izobilju.Za loše ili bolje reći nezadovoljava-juće rezultate ulova, pojedini se lov-ci pravdaju neiskustvom u ovakvoj vrsti lova, lošom lovačkom srećom te posebno lošim vremenskim uvje-tima koji su ih pratili tijekom sezo-ne. Jest, nedjeljna su jutra često svi-tala kišna, puna rose, i u takvim je okolnostima neugodno bilo loviti i lovcima i psima. Ali, protiv više sile se nije moglo. Zapravo, dobro je da je koja prepelica više ostala, vratit će se ona i dogodine.

Mladen Bešlić

Nakon dugotrajne bor-be s papirologijom, zakonskim propisima

i svakojakim „prijateljima“ lov-stva, lovačke udruge u Županiji zapadnohercegovačkoj (ŽZH) napokon su dobile godišnju su-glasnost na korištenje lovišta. Beskonačno bi dugačak bio po-pis poziva, sastanaka, dogovora i pregovora oko lovišta, koje su u zadnje tri godine vodili lovci, predsjednici udruga i njihovi prijatelji od utjecaja na određe-ne političke krugove, nerijetko slušajući isprazna obećanja da će im se dodijeliti lovišta samo da prođe ovo ili ono. Divljač u lovištima ne poznaje pojam dodjele lovišta na gos-podarenje i ne zna razlikovati lovce od krivolovaca. One koji siju žita, travu i kukuruz, koji pune lokve vodom i nose hranu u lovište, od onih koji postavlja-ju ošce i stupice, koji love svaki dan i u svako doba godine.Sve ove godine u kojima su lovci imali vjere i ulagali u lo-

višta, puštali divljač i unosili hranu, gradili lovno-gospodar-ske objekte i prosijecali staze, trošili svoj novac i vrijeme na uređenje lovišta, ništa je u us-poredbi s onim što su propatili gledajući kako krivolovci deva-stiraju i uništavaju lovišta koja su oni, lovci, s toliko truda i ljubavi nastojali izgraditi i sa-čuvati. A glavni razlog za takvo stanje u ovdašnjim lovištima upravo je nedavanje suglasno-sti na korištenje lovišta, koju je trebalo dati mjerodavno župa-nijsko ministarstvo, zbog čega se nisu mogli kvalitetno proce-suirati počinitelji krivolova.Zbog toga su lovci, njih oko 2500, i lovačke udruge u ŽZH tapkali u mjestu tri godine i nikako da nađu rješenje, razo-čarani poražavajućom činje-nicom da su od deset županija u Federaciji BiH u osam dodi-jeljena lovišta, ali ne i u ovoj županiji.Ovaj problem je istaknut i na sastanku predstavnika Lo-

vačkog saveza Herceg Bosne i lovačkih udruga s predsjed-nikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i resornim ministrom Ivicom Ćorićem, održanom koncem svibnja u Mostaru, na kojem je ministar obećao dati godišnje suglasnosti na lovišta svim lovačkim udrugama.Vrijeme je, međutim, prolazi-lo, a od ministrova obećanja ni traga ni glasa, pa se, jer se primicala nova lovna sezona, ponovno moralo pokrenuti pitanje dodjele suglasnosti na lovišta. Ta je inicijativa, konač-no, urodila plodom, te je Vlada ŽZH donijela odluku o davanju suglasnosti na korištenje lo-

Lovačke udruge u ŽZH dobile suglasnost na lovišta

višta i za to ovlastila resornog ministra Ćorića.U pomaganju lovcima da dobi-ju suglasnost na lovišta poseb-no se istaknuo Radoslav Lubu-rić, ministar financija u Vladi ŽZH, ujedno lovac i član HUL „Kravica“ iz Ljubuškog, koji nije žalio ni vremena ni truda boriti se za prava lovaca.Dodjelom suglasnosti na lo-višta lovci i lovačke udruge u ovoj županiji, nakon višegodiš-nje agonije, napokon, kao za-konski korisnici lovišta, zado-voljno i spremno ulaze u novu lovnu sezonu.

Mario Herceg


LOVIŠTE


Vlado Čalić, predsjednik lovne jedinice „Kuber“ LO „Vitez“, 23. lipnja

ove godine, u širem područ-ju sela Nadioci, odstrijelio je mlađeg odraslog primjerka nepoznate vrste iz porodice pasa (Canidae). To se dogodilo nakon učestalih žalbi lokalnog stanovništva zbog šteta učinje-nih na peradi. Vrsta je fotogra-firana, nakon čega se pokušala usporediti s do sada poznatim vrstama. Preciznije razvrsta-vanje nije moguće, jer je golim okom uočljiva razlika između tipičnog predstavnika svake od „sumnjivih“ vrsta. Glava i luba-nja najviše sliče glavi i lubanji

krupnije lisice, ali lisicu, ipak, u cijelosti isključuju visoke noge. Izgled šapa ukazuje da nije riječ o domaćem psu, a sveukupan izgled isključuje vuka. Je li mo-guće da je u pitanju mješanac između psa i čaglja? U patrol-nom listu od 12. travnja ove godine Nenad Rajković navodi sljedeće: Odstrijeljeno: „Ker lu-talica, koji izgledom podsjeća na mješavinu čaglja i ‘šarova’“.U glasilu „Hoop!“ br. 92 dan je iscrpan prikaz čaglja kao vrste. Ovom ćemo prilikom pokušati dati jedan drugačiji pogled na čaglja. Naime, dr. sc. Ivica Boš-ković, poznati kinološki sudac, na Poljoprivrednom fakultetu u

slučaja, zemljopisno potpuno odvojena (jedan na području poluotoka Pelješca, a drugi na području općine Slavonski Ša-mac), otkriveno je da je riječ o mješancima psa i čaglja. Ge-netska istraživanja obavljena su u Rimu, te o ovome postoje čvrsti dokazi. Je li u konkretnom slučaju ri-ječ samo o još jednoj potvrdi valjanosti naprijed navedenog rada i što ovo može značiti u našem slučaju? Opće je pozna-to da Zakon o dobrobiti živo-tinja štiti pse i mačke lutalice u Bosni i Hercegovini, osim u lovištu, te da postoji tendencija naglog porasta broja pasa luta-

lica u Bosni i Hercegovini. Pra-te li se napisi o pojavi čaglja u BiH, može se uočiti da se osim Hercegovine, proširio i na velik dio Bosne: odstrijeljeni su pri-mjerci na širem području Posa-vine, u dolinama rijeka Bosna, Vrbas, Ukrina, na planinama Vlašiću, Manjači, Grmeču, Ko-zari, masivima Dinare, pa čak i u neposrednoj blizini Sarajeva. Već samo širenje čaglja trebalo bi biti svojevrsno zvono za uz-bunu, a osobito ukoliko dođe do križanja između čagljeva i pasa lutalica, što je vrlo izvje-sno (ako do toga već i nije doš-lo). Brojnost čaglja treba držati pod nadzorom, kako bi se spri-ječilo naglo širenje populacije, što se dogodilo na području Er-nestinova. Prve godine lovci su odstrijelili jednog, druge četiri, treće 18, a sada odstreljuju 50 do 60 primjeraka godišnje. Pojedinačni slučajevi križanja su zanimljivi za znanost, pa će znanstvenici i studenti dobiti niz novih tema za disertacije, diplomske radove, članke, se-minarske radove i sl. No što ako do ovakvih slučajeva dođe u značajnijem broju? Što će se dogoditi ako mješanac zadr-ži predatorske odlike čaglja, a sposobnosti reprodukcije do-maćeg psa? Slična pojava opa-žena je kod divljih svinja, koje se sada ponegdje pare dva puta godišnje. Nepoznanica je ko-liko će u budućnosti biti mje-šanaca, što znači da će čovjek u svakom slučaju populaciju i jednih i drugih morati držati pod nadzorom. Kako se ne bi povećale štete, ali i mogućnost prijenosa bolesti.I što se tiče hranidbe čaglja, po-stoje velike zablude. Premda je dr. Bošković istraživao i anali-zirao čak 238 želudaca čagljeva odstrijeljenih na području Hr-vatske, nije utvrdio velike štete na krupnoj divljači, samo veo-ma male štete na sitnoj divljači (4 kljuna fazana), u želucu jed-noga čaglja pronađeno je čak 26 miševa, u određenom dije-lu sezone se hrani voćkarica-

VITEZ - ODSTRIJELJENA NEPOZNATA VRSTA

„Nešto između“ čaglja i psaU slučaju pojave čaglja na većem području Bosne i Hercegovine (čak i u malom broju) treba ga svrstati u planove gospodarenja, odnosno planove odstrela. Brza reakcija se očekuje i od mjerodavnih ministarstava, koja bi konačno morala prekinuti primjenu metode „od oka“ što se tiče odobravanja od-strelnih kvota

Osijeku prošle je godine obra-nio svoju doktorsku disertaciju s temom o morfološkim i ge-netskim karakteristikama ča-glja na području Slavonije. Dr. Bošković je u svom radu oborio dotadašnju tezu da u prirodi ne postoji križanje između čaglja i psa. Ta teza je do sada citirana preko 1000 puta, te se držalo da je teza i dokazana, odnosno da je postala tvrdnjom. U dva

Odstrijeljena nepoznata vrsta


ma. Ipak, rezultate istraživanja treba oprezno tumačiti. Što ako je bilo riječ o lovištima gdje postoji dosta animal-nog otpada, koji se ne zbrinjava na odgovarajući način? Stoga sam au-tor upozorava da je čagalj prije svega strvinar, zatim lovac, uglavnom je 90 posto mesožder, posebno u krajevima gdje ima obilje hrane. Nadalje, čagalj se pokazao fleksibilnom vrstom. U situaciji kada svoje potrebe ne može zadovoljiti otpadom, on se usmjera-va na hranu do koje je mnogo teže doći: plemenitoj divljači, kada čini velike štete. Kao izravan konkurent, utječe i na smanjenje brojnosti lisi-ce. A posebna opasnost je za srneću divljač, koja nema mogućnost izaći kao pobjednik u obrani od predatora koji love u čoporu. Dok se ta divljač ne prilagodi, ili dok ne dođe do uspo-stave prirodne ravnoteže, pretpostav-lja se da bi stradao najveći dio srneće divljači, a bili bi ugroženi i mladunci ostalih vrsta.U Bosni i Hercegovini, nažalost, još uvijek postoje znatne površine na ko-jima su postavljene, ili se sumnja da su postavljene, mine. Kao takve ne-pristupačne su čovjeku, pa su idealne lokacije za obitavanje čaglja. Ne sum-njamo da bi čagalj mogao biti atrak-tivna trofejna divljač. No budući da

se teško lovi, da mali broj lovaca ima potrebno iskustvo u lovu na čaglja, te da se brzo razmnožava, realno je predvidjeti porast šteta na plemenitoj divljači. Većina lovišta u Bosni i Her-cegovini je tijekom ratnih djelovanja pretrpjela velike gubitke na pleme-nitoj divljači. Lovačke udruge ulažu enormno velike napore u cilju pove-ćanja njezine brojnosti i zasigurno će poduzeti odgovarajuće mjere. Za po-četak trebamo svakodnevno opažati promjene do kojih dolazi u lovištu i pravodobno reagirati. U slučaju po-jave čaglja na većem području Bosne i Hercegovine (čak i u malom broju) treba ga svrstati u planove gospoda-renja, odnosno planove odstrela. Brza reakcija se očekuje i od mjerodavnih ministarstava, koja bi konačno mo-rala prekinuti primjenu metode „od oka“ što se tiče odobravanja odstre-lnih kvota. U protivnom možda će i nas spominjati zajedno s Bugarskom, koja je ignorirala upozorbe o širenju čaglja. A danas isplaćuju 100 eura za svakog odstrijeljenog čaglja, što je gornja visina prosječne plaće u Bu-garskoj (60 do 100 eura). Ne bi bilo ni prvi ni posljednji put! Stoga bismo barem mi lovci morali znati što nam je činiti!

Ivica Drmić

Ovogodišnji lov na srnjaka otvoren je 19. srpnja, a zatvoren 27. srpnja. Tra-

jao je, dakle, dva tjedna, odnosno do ispunjena plana odstrela od 15 srnjaka. Točnije, odstrijeljeno je 14 srnjaka, uz 5 ranjavanja i 12 promašaja. Dozvolu za lov na sr-njaka izvadila su 82 lovca.Glede trofejne vrijednosti odstri-jeljenih srnjaka, treba sačekati da Povjerenstvo ocijeni trofeje i onda izvlačiti zaključke.Općenito, bilo je dosta promaša-ja, od kojih su mnogi posljedica

tehničkih grešaka. Bilo je i ranje-ne divljači koja nije pronađena usprkos obučenim psima krvo-sljednicima. Lov na srnjaka protekao je u redu i bez prijava protiv lovaca od stra-ne lovočuvarske službe. Nije bilo problema ni na zbornim mjesti-ma, a najvažnije je da nitko nije ugrozio sigurnost sudionika u lovu niti građana koji su se svojim poslovima nalazili u lovištu u vri-jeme lova.

Nedžad Garić

Dvotjedna sezona lova na srnjaka

LD faZaN Odžak


Zubalo nepoznate vrste

Prednja šapa Stražnja šapa


Čim zora pobjegne u svo-je zaklone i rumenilo neba obuče zlatni plašt,

razmile se Blatom lovci i njihovi vjerni pomagači, tražeći majuš-ne prepelice i pucnji njihovih pušaka odjekuju okolicom po naseljima. Užitak je to za lovce ptičare koji se ne može riječju iskazati, to samo vedar osmijeh na licima i sočna prepričavanja nakon lova mogu dočarati. - Ova poletila vako, ona se obo-rila a nisam ni opuca, moj pas je nađe i tamo di je nema, moje su debele ko krme, moga sam ji ubit još ovoliko da sam ponijo streljivo..., i tako priča teče u nedogled! Pa, neka su se naše lovčine izdobrovoljile na ovoj sitnoj divljači, bit će valjda suz-držaniji kada se otvori sezona na zeca. Rekosmo suzdržaniji! Iskustvo nam kazuje da postoje pojedinci koji do podne love na jednom terenu a poslijepodne se „instaliraju“ na drugom kraju lovišta, nekada i u pripitu sta-nju. E, takav način lova ne spa-da u kategoriju moralnoga lo-vačkog ponašanja. Samo neka se znade! Kažu pojedinci da je

uz prepelicu stradala i poneka patka prije službenog otvara-nja lova na nju, a možda je to samo naša lovačka sujeta. Lov-ci pričaju da su im psi pokazali i pravo bogatstvo zečje divljači i da su pažnja i odgovornost bili na visokoj razini, pa se nije čulo da je netko pucao na neku drugu divljač osim prepelice. Bilo je nešto malo prelazaka na „tuđi“ teren, ali tko to ne može u lovačkom zanosu malo i zalu-tati. Ta, bit lova je i u druženju a ne samo u odstrjelu! Nitko se nije požalio na nedostatak ove sitne divljači, a ima pojedinaca koji su odstrijelili za jedan dan i po nekoliko desetaka prepe-lica! Kako je lovna sezona kre-nula, moglo bi biti zadovoljstva među lovcima.Međutim, stigle su i drugačije

vijesti od lovočuvara Damira i još nekoliko pojedinaca. Na-ime, pojavilo se toliko mnogo vučje divljači pa je pitanje hoće li vučine što istjerati, što pota-maniti divlju svinju i unakaziti goniče koji se već pomalo tre-niraju za otvaranje sezone. Na-ravno, neće biti pošteđena ni stoka koja im se nađe na putu.Na Blatu su vukovi već viđe-ni i nekoliko puta su dolazili na strvinu uginule svinje, a po tragovima se vidi da ih je ne-koliko i da su poprilično veliki. Trtla, šumovito brdo iznad juž-ne strane Mostarskoga blata, o tome smo puno puta pisali, uvijek ima vučje divljači a ne-kim lovcima to teško ulazi u uho pa se strašno razočaraju kada im četveronožni ljubimci postanu obrokom vučje gozbe.

To je neki dan osjetio i uzarićki lovnik Stanko, kada je na ne-djeljnom treningu mladih pasa u Trtli ostao bez dvoje koji su bili već uvedeni u lov. Nažalost, nije on sam, javljaju se i drugi lovci iz drugih sekcija o takvim „vučjim ispadima“, a da ne go-vorimo o silnim štetama koje su vukovi (a možda i vuci) na-činili na Bilima kuda ponosito šeta veliko krdo konja i njihove ždrebadi. Tamošnji lovci govo-re o nestanku desetaka konja samo u ljetošnjoj sezoni. Nema razloga ne vjerovati tim infor-macijama, ali to onda upućuje na potrebu donošenja nekoga programa mjera i aktivnosti na suzbijanju šteta od ove opasne divljači, koja srećom nije našim zakonom zaštićena. Vjerojatno je ta najezda vukova, prije sve-ga, posljedica blizine hrvatskih lovišta, a tamo je vuk zaštićena divljač kojoj nije potrebna „pu-tovnica“ da se polako i posve sigurno nastani i kod nas u ve-ćem broji nego li je potrebno za održavanje prirodne ravnoteže ove divljači. I na koncu, ne treba preskočiti jednu ružnu pojavu koja se, re-kli bismo, pretvorila u neslavnu tradiciju. Već nekoliko godi-na se po blatskim putovima i stazama susreću zamaskirane daske s ekserima koji su nami-jenjeni pustopašnim lovcima i onim drugima, što terencima vršljaju i danju i noću, gazeći sve pod moćnim kotačima. I jedni i drugi tjeraju neku svo-ju pravdu, ne vodeći računa o mogućnosti da žrtve mogu biti nevine osobe koje se slučaj-no nađu u šetnji. Romantično Blato nije samo lovački terito-rij i poligon za zabavu i svaku drugu ugodu, pa neka im je na znanje!

Blago Lasić

Navala prepelice i vukaLD MOSOR Široki Brijeg

Ovogodišnji urod prepelice na njiva-ma i ledinama Mostarskoga blata pri-redio je ljubiteljima lova na ovu malu koku izuzetno zadovoljstvo i ugođaj


Brojni blatski lovci uživaju u lovu na prepelicu




Ovogodišnja sezona lova na krupnu divljač u LO „Vitez“ započela je

prve nedjelje nakon dobivanja ugovora o privremenom dava-nju lovišta „Vitez“ na gospoda-renje i suglasnosti na privreme-ni godišnji plan gospodarenja lovištem za lovnu 2014./2015. godinu. Možda smo dosadni, ali po-novit ćemo da Vlada Županije Središnja Bosna (ŽSB) ni do današnjeg dana nije provela Zakon o lovstvu, tj. nije formi-rala lovišta. Lovištima se i dalje gospodari na temelju ugovora o privremenoj dodjeli lovišta, privremenih godišnjih planova gospodarenja lovištem te po-stignutih sporazuma između lovačkih udruga koje postoje na područjima općina. Novina u odnosu na protekle godine ogleda se, prvo, u činjenici da je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ŽSB ugovore o dodjeli lovišta ove godine potpisalo znatno ranije, i drugo, da je dalo jedinstve-nu suglasnost na godišnji plan

gospodarenja glavnim vrstama divljači na području ŽSB s ja-snim pregledom po svim opći-nama, kako za krupnu, tako i za sitnu divljač. Kao i dosad, ugo-vor o privremenoj dodjeli lovi-šta „Vitez“ vrijedi godinu dana. Potpisnici ugovora su resorno ministarstvo, LO „Kruščica“ Vitez i LO „Vitez“ Vitez. Već sljedeća subota zaokruže-na je u kalendarima zaljublje-nika u lov krupne divljači. Če-trnaestog lipnja organizirano je večernje, a sutradan jutarnje čekanje srnjaka. Prvi put su vo-ditelji skupina izvlačili raspo-red po lokalitetima lova. Lov je planiran na području Kruščić-ke planine, lokaliteti Mutna voda, Konačišta, Vrioci, Samar, Hamanov pod i Pozman. Ogra-ničavajući čimbenici za lov bili su izgrađeni lovnotehnički objekti koji mogu poslužiti i za prenoćište lovaca, kao i posje-dovanje odgovarajućeg lovač-kog oružja s risanom cijevi za lov srnjaka. Lov se odvijao po izuzetno teškom vremenu, uz brojne grmljavinske pljuskove,

što je bio razlog da se dio lova-ca nakon večernje čeke povuče kućama. Dio hrabrijih, koji se nadao ljepšem vremenu, ujutro je odustao, te su na jutarnje če-kanje izišli samo najodvažniji i najuporniji. Božica Dijana ovaj put se osmjehnula mladom lov-cu Tihomiru Rajiću, koji je pre-ciznim pogotkom odstrijelio li-jep primjerak srnjaka šesterca.Svako otvorenje lova na divljač, krupnu ili sitnu, kultni je doga-đaj i posebno se obilježava. Sve se može preskočiti, ali ne i otvo-renje sezone lova. Prilika je to za ponovna druženja, šalu, veselje, razmjenu iskustava… Ovaj put, po povratku iz lovišta druženje se nastavilo uz jelo i piće u ogra-ničenim kapacitetima lovačkog doma, gdje su se našle skupine lovaca iz obje lovačke udruge. Ugođaju je doprinijela glazba kolega lovaca Marijana Šarića Zecka, Slavka Mlakića i njegova sina Ante Mlakića, mlađega lov-nog pripravnika.Nakon otvorenja sezone, idući su lovovi na krupnu divljač or-ganizirani prema načelu rotaci-

je, tako da su svi sudionici lova imali približno jednake uvjete. Od početka lova do pisanja ovoga priloga odstrijeljena su još tri srnjaka, a sretnici su bili Ivan Drmić, Dragan Trogrlić i Mirko Šarić. Slavko Rajić-Mišković i Zdravko Bevanda odstrijelili su po jednu divlju svinju.Punim pogotkom pokazale su se odluke lovačkih udruga o izgradnji novih nadstrešnica, uz dodatke za noćenje lovaca. S takvom bi se praksom trebalo nastaviti kako smještaj više ne bi bio ograničavajući čimbenik. Osim kiše, ovogodišnji su lov ometali: sječa šume (čak i noću), aktivnosti pčelara (po-stavljanjem košnica u blizini lovnogospodarskih i lovnoteh-ničkih objekata) te zaljubljeni-ci u pustolovne sportove, koji ponekad nasumce planiraju svoje relacije ne razmišljajući da bi time mogli ugroziti svoju sigurnost. Dugotrajnim lovom na srnja-ka u širem području Kruščić-ke planine smanjen je pritisak

Kiša ometala lov na krupnu divljač

LOvačKa ORGaNIZacIJa Vitez

krivolovaca na taj dio lovišta, a time i nelovni gubici. Sastavni dio lova je i proma-šaj. Podsjetimo, ispravnost i preciznost oružja provjerava se izvan lovišta. Opravdano je

ako je lovačka groznica uzrok promašaja, ali promašaj nije opravdan ako je do njego došlo zbog nebrige o lovačkom oruž-ju („neupucana“ puška, puška i optički ciljnik pretrpjeli jak

udar, u više navrata „slagao“ naboj, itd.). Još je veći problem ranjavanje divljači, odnosno nemogućnost samokontrole lovca u situaciji kad nije osobito siguran da će

pogoditi na točno određeno mjesto. Lovac ne smije uzroko-vati nepotrebne muke ranjene divljači, koja polako skončava. Osim toga, skončana je divljač nepotreban gubitak divljači, kako za lovca, tako i za lovište. Pojedinci bi se trebali podsjetiti pravila lovačke etike, odnosno u kojim se uvjetima puca na pojedine vrste krupne divljači. Ovaj put nećemo imenovati „prekršitelje“, neka se sami pre-poznaju. No nećemo se libiti i javno ih imenovati u slučaju ponavljanja pogrešaka. Također, u idućem razdoblju treba pokušati na početku lov-ne sezone iz lovišta uklanjati trofejno nevrijedna grla, a tek nakon sezone parenja i trofejno zrele srnjake. Dosadašnja prak-sa lova, uz izlučivanje isklju-čivo srnjaka, vodi ka daljnjem smanjenju trofejne vrijednosti srnjaka, što nikako ne može biti cilj gospodarenja. Naprotiv, trebalo bi biti posve suprotno!

Ivica Drmić

Lovište kojim gospodari LD „Sokol“ ubraja se među najljepša lovišta. Rijeke, livade, šume i potoci kao iz

bajke. Planina Vlašić stanište je brojnim biljnim i životinjskim vrstama, često i ne-običnim. Primjerice, ovdje rastu posebne ruže bez trnja, a kada se prenesu na neku drugu lokaciju, trnje izraste!Čast i dužnost da se brinu o ovim ljepotama imaju članovi LD „Sokol“ iz Nove Bile koji redovito obilaze lovište, uređuju ga, hrane divljač i sl. Među njima, posebice se ističu lovočuvari Anto Peša i Stipo Kolenda, koji i za najvećih nepogoda iznose hranu za div-ljač u lovište. Snijeg na Vlašiću ostaje jako dugo, stari lovci kažu da se znade i ucrvati, pa taj zadatak često obave po jako teškim vremenskim uvjetima.No, takav rad donosi rezultate. U ovo lovi-

Sve više stranaca u lovištu

LD SOKOL Nova Bila

šte sve češće do-laze gosti iz su-sjednih lovačkih društava, ali i iz drugih zemalja. Među prvima su ovdje bili lovci iz Austrije, pokuša-vajući na lokaci-jama Ponir i Ko-ričani loviti vuka i divlju svinju. Nisu ništa odstrijelili, ali su bili jako oduševljeni onim što su vidjeli, i obećali su ponovni dolazak.U prosincu 2013. došla su druga dvojica lovaca iz Austrije, želeći odstrijeliti vuka. Nisu uspjeli, ali su i oni obećali ponovno doći, što su i učinili u siječnju 2014. Ponov-no nisu imali lovačke sreće, ali su rekli da je ovo za njih veliki izazov i da neće odustati.

U travnju 2014. u ovom je lovištu boravio jedan gost iz Dubrovnika. Za razliku od Austrijanaca, on je bio uspješan – ulovio je vuka.Ovi primjeri govore o atraktivnosti lovišta na Vlašiću i o mogućim pravcima razvoja lovstva u ovome kraju.

Ružica Bajo

Broj 95, srpanj - rujan 2014.22

Zajedničko druženje

Rad u lovištu donijet će rezultat

LD PavLOvIca Novi TravnikDa bi dobio dozvolu za odstrel srnjaka, svaki član LD „Pavlovica“ morao je platiti godišnju članarinu, odraditi predviđene

akcije na razini Društva i sekcije, tj. prihranu div-ljači, uništavanje štetočina u proljeće i jesen, či-šćenje i održavanje staza i putova, izgradnju i odr-žavanje lovnih objekata, solila, hranilišta i čeka, te imati predviđeno lovačko oružje za ovakvu vrstu lova. Osim toga, morao je dobiti potvrdu od pred-sjednika i lovnika sekcije da je ispunio sve uvjete predviđene Statutom i drugim normativnim ak-tima Društva i da tijekom sezone nije povrijedio pravila ponašanja, odnosno lovačku etiku.Ove godine lovci sekcije Bučići bili su spretniji i sretniji od lovaca drugih sekcija. Po riječima Sti-pe Marina-Macka i Ante-Tone Mlakića, za sezo-nu su se počeli pripremati početkom svibnja, kad su počeli izviđati teren, pratiti divljač i određivati najpogodnija mjesta za čekanje kako divljač ne bi osjetila lovca i kako bi, pri lovu, imali preglednost koja jamči sigurnost svih sudionika lova. Ove je godine lov na srnjaka počeo u rijetko li-jepom, ljetnom ugođaju, a zborno je mjesto bilo podno Lučevca. Na okupljanju, o mjestu i načinu lova te ostalim pojedinostima lovce su upoznali vođe grupa Marko Mlakić i Dragan Jukić-Šaban, skrenuvši posebnu pozornost na sigurnosne mje-re, pridržavanje dogovora i poštovanje lovačke etike. Jednu grupu lovaca činili su Stipo Marin-Macko, Ivo Kolar, Saša Baškarad i Dragan Jukić-Šaban, a drugu Anto-Tone Mlakić, Marko Mlakić, Anto-Boca Mlakić i Stipo Bavrka. U subotu 16. kolovoza, vođe grupa Dragan i Mar-ko rasporedili su svoje lovce na čeke, s upozore-njem da budu mirni i da se mogu nadati divljači. To se pokazalo točnim, jer se nakon samo pola sata čuo pucanj i Mackovo „gotov je“. Do duboko u noć društvo se zabavljalo i veselilo uz jela s ro-štilja koja je pripremao Saša Baškarad, najmlađi član grupe. U rano jutro, 17. kolovoza, valjalo je ponovno na čeke. Nedugo nakon zauzimanja mjesta, napetu je tišinu prolomio pucanj, i opet Mackov povik „gotovo je“. Malo kasnije novi pucanj, ali ono „go-tovo je“ sad je uzviknuo Tone Mlakić. Uslijedila su čestitanja i propitkivanja kolega, a Macko i Tone potanko su opisivali kako se sve odigralo, ne za-boravivši za svoj uspjeh zahvaliti Marku i Šabanu, vještim i iskusnim grupovođama. Macko je sve sudionike lova pozvao u svoju kuću gdje je nje-gova Brkanuša, kako od milja zove svoju suprugu koja, kako kaže, ima neizmjerno razumijevanje za njegove lovačke obveze, pripremila zajednički ručak. Prepričavanje dogodovština bučićkih lo-vaca trajalo je do kasnih večernjih sati, uz dobru šljivovicu, pjesmu i slasne zalogaje iz Brkanušine kuhinje.

Anto Cvitanović

Bučićani uspješni u lovu na srnjaka

www.lovackisavez-hb.ba23

Nakon dobrih priprema, obično i ulov bude dobar



Među brojnim ovoljet-nim aktivnostima članova LD „Zec“

iz Busovače, posebno mjesto pripada izgradnji streljane na Obišenjaku. Korišten je svaki iole lijep dan za rad na stre-ljani, sve s ciljem da ona bude u funkciji do 9. kolovoza, od-nosno do Prvenstva Saveza u lovnom streljaštvu. (Prvenstvo je proteklo uspješno, o čemu donosimo poseban prilog, op. ur.). Druga značajna aktivnost bio je sastanak Županijskog vijeća za lovstvo Županije Središnja Bo-sna, kojem su, uz predsjednike deset lovačkih društava, nazo-čili Slavko Marin i Ivica Lučić, predsjednik i tajnik Lovač-kog saveza Herceg Bosne. Po tko zna koji put, na dnevnom je redu bio Zakon o lovstvu, odnosno famozni prijedlog „jedna općina, jedno lovište, jedno lovačko društvo“, nepri-hvatljiv članovima LD „Zec“ iz Busovače. Bilo bi mnogo bolje zakonski omogućiti da se u svakoj općini može formirati više lovačkih društava. To, na kraju krajeva, dopušta i Zakon o udruživanju građana, pa je čudno da se to pokušava one-mogućiti Zakonom o lovstvu. Jednako tako u Zakon o lov-stvu bi trebalo unijeti odredni-cu da se u svakoj općini može formirati više lovišta. Zapravo, onoliko lovišta koliko to do-puštaju konfiguracija i veliči-na općine, bogatstvo florom i faunom te drugi čimbenici bitni za opstanak i razvoj lov-ne divljači. Komu smeta ako u nekoj općini postoje dva lo-vačka društva, jer lovcima tako odgovara? Zašto se pri spome-

nu načela „jedna općina, jedno lovište, jedno lovačko društvo“ uvijek gleda (samo) u Središnju Bosnu? Zašto se na formiranje više lovišta i više lovačkih dru-štava u jednoj općini ne gleda kao na potez koji vodi boljem gospodarenju lovištem, većoj brizi za očuvanjem divljači i većem zadovoljstvu lovaca? Zašto se na taj potez u Središ-njoj Bosni želi gledati isključi-vo iskrivljenom „nacionalnom dioptrijom“? Ima dosta općina u kojima 15-ak i više godina živi i radi više lovačkih društa-va i svako od njih ima „svoje“ lovište. Dobro rade, dobro gos-podare, dogovaraju se i uskla-đuju aktivnosti u zajedničkom interesu. Doista, nema nijed-nog opravdanog razloga da Za-kon o lovstvu onemogući više lovišta i više lovačkih društava u jednoj općini. Lovcima treba ostaviti mogućnost da se od-luče za opciju koja im najviše odgovara, bez unaprijed neo-pravdano nametnutih okvira i ograničenja. U daljnjem tijeku sjednice ŽVL-a govorilo se o još nekim aktualnim pitanjima. Podržana je akcija pomoći lovištima koja su nastradala u svibanjskim poplavama. Pomoć je stigla od nekih članica Vijeća, ali i od nekih pojedinaca. Očekuje se nastavak akcije i njezino ubr-zanje, jer je zima na pragu.Na sjednici Upravnog odbo-ra Društva odlučeno je da se najzaslužnijima za uredno i pravodobno obavljene poslove dodijele odgovarajuća prizna-nja, a lovcima koji su se poseb-no istaknuli lovačka odličja.

Dobroslav Vrdoljak

Radno lovačko ljeto

LD ZEc Busovača

Sjednica ŽVL-a na Obišenjaku

S Prvenstva Lovačkog saveza Herceg Bosne

Gradnja streljane



Lu cINcaR Livno

Lovačka sekcija „Podhum“ sekcija je LU „Cincar“ iz Livna. Trenutačno broji

42 člana. Nalazi se na jugoisto-ku livanjskog lovišta, na tere-nu Mjesne zajednice Podhum koja obuhvaća sela: Podhum, Golinjevo, Miši, Batinića Brdo, Vržerala, Bilo Polje i Podgradi-na. Na sjeveru i zapadu grani-cu dijeli s livanjskim sekcijama „Tribanj“ i „Vidoši“, na istoku s lovištem susjedne općine Tomislavgrad, a suradnja s lo-vačkim društvima „Jelinak“ i „Kamešnica“ iz Republike Hr-vatske na koju se naslanja svo-jom južnom stranom, iznimno je dobra i primjer je uspješne suradnje koja se ogleda prije svega u zajedničkim lovovima i druženjima koja polako prelaze u tradiciju. Reljef i klima lovišta jako su pogodni za divljač, prije svega srneću, no i broj divljih svinja u stalnom je porastu. Osim nekolicine riječnih toko-va ovdje su i dva akumulacijska jezera: Mandek i dio Buškog je-zera, što rezultira velikim bro-jem ptica močvarica i divljači kojoj odgovara ovakva vrsta staništa. U razgovoru s predsjednikom sekcije Podhum Ilijom Miha-ljevićem, lovnikom Amirom Žunićem i lovcem Ivanom Mi-loložom, doznajemo da se ovih dana, osim završetka čeke na Maloj Tušnici napravljenoj pri-

Stalan rad i dobri uvjeti za divljač

je svega za lov srneće divljači, te niza hranilica i solila, nastoji osigurati novac potreban za iz-gradnju lovačke kuće.Treba napomenuti da se na lokalitetu Ploča, koji sekcija “Podhum” dijeli sa sekcijom „Vidoši“, nalazi gater koji je u vlasništvu Udruge i u kojem su idealni uvjeti za obuku pasa goniča i organizaciju utakmica. Iz ovog se gatera, u kojem traj-no borave dvije krmače i vepar, svake godine u lovište pusti određen broj divljih svinja. Naj-zaslužniji za održavanje gatera je član sekcije Ivica Pervan-Pu-ćin, bez čijeg bi truda, zalaganja i upornosti gater teško opstao. Ove godine sekcija je preuzela brigu oko krmače koja je pušte-na iz gatera i boravi na unapri-jed pripremljenom terenu, gdje se i okotila, te se planira pustiti u teren u nadi da će tu ostati i formirati krdo.Želimo, na kraju, skrenuti pozornost na jedan primjer ne-razumijevanja i loše suradnje aktualne vlasti, odnosno resor-nih institucija na županijskoj i federalnoj razini, s lovačkim udrugama. Naime, na područ-ju lovišta sekcije Podhum rade tri kamenoloma, planira se i četvrti, a pri njihovu otvaranju nije tražena bilo kakva sugla-snost niti bilo kakav vid surad-nje s lovačkom udrugom u cilju smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Nedopustivo!

Ilija Bandov

Nakon uspješnog lova

Čeka na Maloj Tušnici

U gateru

Razmatrajući stanje divljači u svome lovištu, Upravni odbor sekcije

Sovići-Gorica konstatirao je da ima nešto zeca, ali fali pernate divljači, pa je bilo prijedloga da se nabave i puste u lovište odrasli fazani. No, predsjednik sekcije Zvonko Pejić predlo-žio je da se pokuša s uzgojem fazana, izražavajući spremnost da on bude voditelj toga pro-jekta. Naravno, ako se prijedlog prihvati, onda treba izgraditi prihvatilište za fazane (volijeru).Upravni odbor je prihvatio prijedlog svoga predsjednika i jednoglasno odlučio da se, za

početak, nabavi 200 fazanskih pilića. Izabrano je i povje-renstvo u sastavu: Zvonko Pejić (predsjednik), te člano-vi: Ivan-Iko Paradžik, Jerko Boban, Toni Paradžik i Ivan Bušić „Čičić“, koje ima zadatak brinuti se o kompletnom poslu oko nabavke i uzgoja fazana.Za početak, Toni Paradžik je dobio zadatak kontaktirati s fazanerijama kako bi dobio potrebna saznanja o načinu uzgoja i prilagodbi fazanske divljači na ovdašnje prostore. Stupio je u kontakt s Draga-nom Gubercom i fazanerijom u Odžaku gdje mu je pružena sva moguća potpora i pomoć i gdje je osigurao fazane stare pet tjedana koji će, po dogo-voru, biti isporučeni kad se izgradi prihvatilište u sekciji Sovići-Gorica.Prihvatilište je brzo izgrađe-no, čemu su, osim članova Povjerenstva, velik doprinos dali i volonteri: Ante Mikulić, Marko Mikulić „Jegerović“, Milan Pejić, Mate Boban „Mat-ko“ i Križan Šimić te nekoli-cina mladih, budućih lovaca. Pilići su useljeni u prihvatilište,

uzgoj fazanske divljači u GrudamaHLu MaLIč Grude

Lu Sava Orašje

osigurana im je hrana i bilo je vidljivo kako svakodnevno na-preduju. Njihovo zdravstveno stanje briga je veterinara Ante Galića.Primjer ovih fazana dokaz je da se uz dobru volju, trud i nešto novca može uzgojiti kvalitetna i zdrava divljač za vlastito lovište, što se često za-nemaruje. Istina, možda treba netko poput Zvonke Pejića, čiji je svakodnevni angažman doista za svaku pohvalu.Upravni odbor sekcije donijet će odluku kad će se fazani pu-stiti u lovište. Prije toga, uprili-

čit će se hajka s ciljem čišćenja lovišta od predatora, jer bi predatori jako ugrozili puštene fazane. Kad se fazani puste, bit će organizirane grupe lovaca koje će obilaziti lovište i nadzi-rati stanje fazanske divljači te učinak hajke.Ovo je početak uzgoja fazan-ske divljači na ovim područ-jima, dobro je krenulo, ali treba pripaziti da se ne učine neke pogreške koje bi dovele u pitanje dosadašnji rad i ideju o uzgoju divljači.

Emil Jurčić

LU „Sava“ i ove je godine kupila fazansku divljač staru 14 tjedana u omjeru fazana i koka 2:1, za što je izdvojeno otprilike 11.500 KM. Fazani

su pušteni u lovište 9. kolovoza s namjerom da se lovište obnovi za sljedeću lovnu sezonu. Kako je u svibnju gotovo cijelo lovište bilo poplavljeno, ove sezone neće biti lova, osim lova na štetočine. Nije bilo ni lova na srndaća, koji je također jako stradao u poplavama, pa će se morati obnoviti i njegov fond.

Blaž Živković

Obnavljanje lovišta fazanskom divljači


Zvonko Pejić

Prihvailište za fazane

Priprema za sljedeću sezonu


Lu ZavELIM Roško Polje

LD MOSOR Široki Brijeg

Na sastanku Upravnog odbora LU „Zavelim“ održanom 8. kolovoza

2014., kojem su nazočili B. Kela-va, B. Serdarušić, M. Sušilović, R. Serdarušić i S. Šapina, odlu-čeno je da se Skupštini Udruge predlože sljedeće odluke: 1. Se-zona lova na prepelicu otvara se 10. kolovoza, a na divlju svi-nju u prvu nedjelju listopada; 2. Cijena dnevne dozvole za lov na prepelicu je 40 KM; 3. Zec se pušta u lovište prvi ili drugi tjedan u rujnu; 4. LU „Zavelim“

do daljnjega neće sudjelovati u radu Županijskog vijeća za lov-stvo Županije hercegbosanske; 5. Skupština Udruge održat će se 10. kolovoza. Kako je i odlučeno na Uprav-nom odboru, Skupština je sazvana za 10. kolovoza. Na-zočilo joj je 17 zastupnika, do-voljno za kvorum i donošenje pravovaljanih odluka.Uz Marija Sušilovića, predsjed-nika Skupštine, u radno pred-sjedništvo izabrani su Branimir Šapina i Mate Kelava. Za ovje-

Skupština udruge prihvatila sve prijedloge upravnog odbora

rovitelje zapisnika izabrani su Marinko Sušilović i Frano Kra-jina, a za zapisničara Radovan Serdarušić, tajnik Udruge.Iz financijskog izvješća bilo je vidljivo da je Udruga i ove godine postigla respektabilne rezultate kad je riječ o lovu i lovištu, pa je izvješće jednogla-sno prihvaćeno, kao što je jed-noglasno prihvaćen i ponuđeni Program rada i financijski plan Udruge.Aktualno stanje u Udruzi te-meljito je elaborirao tajnik Udruge iznijevši mnoštvo po-dataka o stanju računa, utroše-nom novcu, članarini, radnim akcijama, radovima i slično, pročitavši pritom i sve odluke koje su od prethodne skupšti-ne donijeli Upravni i Nadzorni odbor Udruge.Svi članovi Skupštine upoznati su s realizacijom projekta sufi-nanciranja i uređenja lokava, s

novim projektom za 2014. go-dinu i s terminom ubacivanja zeca u lovište.Nakon priopćenja da je Udru-ga platila naknadu za korištenje lovišta u sezoni 2014./2015., o tome se povela žučna rasprava. Skupština je potvrdila odluku Upravnog odbora da Udruga do daljnjega neće sudjelovati u radu Županijskog vijeća za lovstvo Županije hercegbosanske, zato što pojedine članice ne poštuju jednoglasno donesene odluke.Skupština je prihvatila i ostale prijedloge Upravnog odbora, te donijela odluka da se Marijanu Gačiću, jednome od najstarijih članova Udruge, dodijeli status počasnog člana Udruge.Kako je Udruga nabavila reflek-tirajuće prsluke za svoje članove, na samom kraju skupštine uslije-dila je raspodjela tih prsluka.

Radovan Serdauršić

Već nekoliko godina u lovište LD „Mosor“ re-dovito se unosi divljač

iz uzgajališta. Ovisno o reviru gdje se pušta, nabavlja se divlja

svinja, jarebica poljka, fazan, a najviše zec.Lovna jedinica „Orovnik“ ove je godine u svoje lovište pustila 45 zečeva, kupljenih u uzgajali-

štu „Kočerin“ vlasnika Ivice Sa-bljića i plaćenih 6.250 KM. Skoro cijelo lovno područje ove lovne jedinice, oko 6.000 ha, bilo je pogodno stanište za zeca i zec je bio „glavna“ lovna div-ljač za oko 200 njezinih člano-va. Danas više nije tako. Brda, proplanke i vrtače sve više osvaja gusto šumsko raslinje i šikara, što ne odgovara zečjoj divljači. Sve je manje obradi-vih površina i pokošenih livada gdje su zečevi pronalazili sebi hranu. Povećao se broj preda-tora, posebice kune, koja se sve manje lovi jer za njezino krzno tržište više nije zainteresirano. Ako se ovim prirodnim neda-ćama doda i krivolov, koji ni-kako ne jenjava, onda je pravo umijeće život i opstanak zeca na ovim prostorima. A i dalje je ostao „glavna“ lovna divljač. Unošenjem novih jedinki, čel-ništva LD „Mosor“ i LJ „Orov-nik“ pokušavaju brojnost zeca u lovištu održati bar na mini-

Zečevi iz umjetnog uzgojapušteni u lovište, ali… mumu njegova opstanka. No,

je li puštanje zečeva iz umjet-nog uzgoja u – ovakvo – lovi-šte, koje se nedovoljno čisti od predatora, i uz ovako visoku ci-jenu zeca, najbolji način gospo-darenja ovom divljači? Nema pouzdanih podataka oko toga koliko na ovakav način une-senih zečeva uspije „preživje-ti“ susret s novom – ovakvom – sredinom i novim načinom života, ali taj postotak jamačno nije velik. Jedino što je „dobro“ u svemu ovome jest svojevrsni psihološki moment za lovce – u lovište je pušten zec i, po toj logici, trebalo bi ga biti. A što ga pojedinci, pa i cijele grupe ne vide cijele sezone u lovu, to se tumači svakojakim lovačkim nagađanjima, srećom, nezna-njem, lovačkom šalom… Riječ je, međutim, o ozbiljnom pita-nju i za LD „Mosor“ i za njego-vu LJ „Orovnik“.

Vlado Bošnjak


Šansa da opstane i nije mu baš velika...




U rujnu ove godine u lovište LU „Zavelim“ pušteno je dva-deset od dvadeset pet planiranih zečeva iz kaveznog uz-goja. Pet preostalih zečeva koje ovom prigodom iz objek-

tivnih razloga dobavljač s Kočerina nije uspio isporučiti bit će isporučeno iduće godine u lipnju. Valja istaknuti da je nešto malo manje od pola novca za kupnju zečeva donirao lovac, planinar i gljivar Bože Serdarušić zvani Cokić-šumar. Ovo od našega Bože je za svaku pohvalu. Kako rekoše sudionici puštanja zečeva, po onome što se dalo vidjeti zečevi su zdravi i u dobroj kondiciji. Ovaj su put pušteni sjeverno od asfaltnog puta i isto tako sjever-no od starog makadamskog puta koji vodi prema Zidinama. U dijelu lovišta gdje su zečevi pušteni uvedena je zabrana lova zeca u trajanju od dvije godine. Uz domaćeg autohtonog zeca i dva-deset puštenih zečeva iz kaveznog uzgoja, lovci LU „Zavelim“ ne bi se trebali brinuti za brojnost i kvalitetu zečje populacije, ali uz obvezu da se još ozbiljnije pozabave predatorima u lovištu kojih ih je još uvijek nemali broj.

Ante Đikić

u lovište pušteno dvadeset zečeva iz kaveza

Nakon svega, zajednička fotografija za uspomenu

Ovdje se zec neće loviti u sljedeće dvije godine


U sklopu obilježavanja 61. obljetnice Društva, 7. rujna na Bučićkoj ravni,

u podnožju Kuka, održane su ovogodišnje lovačke športske igre LD „Pavlovica“.U gađanju zračnom puškom, iz svake sekcije natjecala su se po tri strijelca, svaki je strijelac is-palio po pet hitaca. Strijelci sek-cije Bučići bili su najprecizniji, a onda redom Mravinjac, Sebešić, Gradina i Novi Travnik. Od po-jedinaca, najbolji je bio Slavko Jakić, poslije njega Dragan Mar-janović, pa Dominko Mlakić. Natjecalo se i 17 članova lovač-ke mladeži, najbolji je bio Karlo Mlakić, ispred Ivana Cvitanovi-ća i Tonija Varivode. Od „starih“ članova Društva natjecali su se Ivica Fišić, Vlado Lešić, Fabi-jan Mlakić, Franjo Cvitanović,

Frano Fišić-Dido i Ivo Kolar. Najbolji je bio Frano Fišić-Dido, do njega Ivica Fišić, a onda Ivo Kolar.U bacanju kamena s ramena su-djelovala su trojica natjecatelja iz svake sekcije. Najbolji su bili bacači kamena iz sekcije Mravi-njac, a onda natjecatelji iz Buči-ća, Gradine, Sebešića te Novog Travnika. Od pojedinaca, ka-men je najdalje bacio Josip Mla-kić, drugi je bio Anto Propada-lo, treći Krunoslav Cvitanović. Među lovačkom mladeži, prvi je bio Toni Varivoda, drugi Kar-lo Mlakić, treći Ivan Cvitanović. Tko će dalje skočiti, u toj su dis-ciplini najbolji bili predstavnici sekcije Mravinjac, drugo i treće mjesto zaslužile su sekcije Bu-čići i Gradina, a četvrto i peto sekcije Sebešić i Novi Travnik.

Pojedinačno, najdalje je skočio Zdravko Lešić, potom Josip Mlakić, treći je bio Nikola Ra-mljak. Među lovačkom mlade-ži, prvi Toni Varivoda, drugi Karlo Mlakić, treći Ivan Cvita-nović.Potežući konop, u završnici su snagu odmjerile sekcije Mra-vinjac i Bučići, jači su bili ko-nopaši Mravinjca. Boreći se za treće mjesto, natjecatelji iz sek-cije Gradina bili su uspješniji od svojih kolega iz sekcije Sebešić.U malom nogometu, „zlato“ je pripalo sekciji Mravinjac, „srebro“ sekciji Bučići, „bron-ca“ sekciji Gradina. Ivica Barnjak bio je najbolji igrač, Zdravko Lešić najbolji strije-lac, a Anto Propadalo najbolji vratar, sva trojica članovi sek-cije Mravinjac.

Lovačke športske igre LD PavLOvIca Novi Travnik

Na završetku natjecanja, pred-sjednik Društva Mirko-Mićo Lešić zahvalio je svim sudioni-cima na sudjelovanju i šport-skom ponašanju, a kapetanima i pobjednicima uručio prigod-nu povelju. Lovački gulaš koji su pripremili Vlatko Mamuša-Paradajz, Anto Mlakić-Boca, Martin Mlakić i Mario Au-gustinović nije mogao čekati. „Začinjen“ pravom bučićkom šljivovicom, bio je izvrsna okrepa već poprilično oglad-njelim natjecateljima. A onda priča i šala, te obećanje „glave“ da će se ovo natjecanje održati i dogodine. I poziv da se dođe na zajedničko otvaranje lovne sezone i akciju na uništavanju štetočina u lovištu.

Anto Cvitanović

Nakon prolaska kombajna i završene vršidbe žita u polju, na scenu su stupili zaljubljenici u lov na prepelicu. Početkom kolovoza po-

čele su prve najave i dolasci lovaca iz nama obližnjih lovačkih udruga. Izredalo se nekoliko lovačkih ekipa, uglavnom onih koji godinama dolaze loviti prepelicu. Sudeći po riječima nekih od njih, može se reći da pre-pelice u Roškom Polju ne manjka. Na potezu zvanom Zgona, između naseljenih mjesta Vojkovići i Radoši, ranom zorom mogu se vidjeti lovci kako uz pomoć dobro obučenih pasa ptičara „češljaju“ strništa i pri-tom odstreljuju desetke prepelica. Lijepo i ugodno sunčano vrijeme, bez one prave ljet-ne žege, iskoristila su i trojica Imoćana kako bi uži-vali loveći prepelicu. Komodor Ivica Tolić, kandidat hrvatskih branitelja za Europski parlament, sin mu Matej i okorjeli lovac Markica Perić, uz pomoć mlade i radišne ptičarke zvane Bura, došli su na svoje ustrije-livši tridesetak prepelica do deset sati. Vrijedna seter-ka svako malo bi stajala u fermu dajući do znanja da je prepelica tu, a nakon toga njezin pokret, te dizanje jedne ili više prepelica koje bi vrsni strijelci vješto oba-rali i spremali na lovački visak. Po završenom lovu, u hladu lijepo uređene nadstrešnice na isto tako lijepo uređenom izletištu Korita, uživala je zadovoljna imot-ska trojka, koju tom prigodom posjetismo i pozdravi-smo lovnik LU „Zavelim“ Damir i autor ovih redaka.

Ante Đikić

Prepelice ima, ima i lovaca




Redovita izborna Skupšti-na HLD „Vepar“ Fojnica, uz nazočnost 35 zastu-

pnika i svih članova Upravnog odbora Društva, održana je 29. ožujka 2014. u Osnovnoj školi u Gojevićima.U izvješću o radu Upravnog odbora naglasak je bio na na-činu i specifičnostima gos-podarenja lovištem, edukaciji

članstva (posebice mlađe po-pulacije lovaca i lovnih priprav-nika), lovnoj kinologiji, lovnoj trofejistici, lovočuvarskoj služ-bi, radnim akcijama, lovnogos-podarskim i lovnotehničkim objektima, prehrani i prihrani divljači te omasovljenju i po-mlađivanju članstva. Predložen je i program rada Društva u sljedećoj godini.

Izborna skupština

U sklopu kontinuiranog rada na omasovljenju i edukaciji član-stva, u prošloj je godini lovački ispit položilo 10 pripravnika, koji su prethodno prošli kroz program teorijske i praktične izobrazbe uz asistenciju men-tora. Mentori su dužni još godi-nu dana nakon položenog ispita nadzirati aktivnosti „svojih“ lov-nih pripravnika kako bi se ovi što prije profilirali u primjerne lovce i članove Društva.Nadzorni odbor u svome iz-vješću o radu nije naznačio ni jednu primjedbu na financijsko poslovanje Društva.U izvješću glavnog lovnika bilo je riječi o načinu lova na sitnu i krupnu divljač, pravilnoj upo-rabi lovačkog oružja i streljiva, pridržavanju Zakona o lovstvu te akata Društva, korištenju is-ključivo rasnih lovačkih pasa s rodovnicima i potrebnim ispi-tima i ocjenama.Sva podnesena izvješća jedno-glasno su usvojena. U drugome dijelu skupštine pristupilo se izboru članova ti-jela koji će u iduće četiri godine voditi Društvo.U Upravni odbor Društva iza-brani su: Drago Šimunić, Lju-

HLD vEPaR Fojnica

ban Oroz, Zoran (Nike) Oroz, Nikica Miletić, Željo Oroz, Zo-ran (Ilije) Oroz, Vlatko Puljić, Juro Čuturić, Ivo Vrebac, Niko Mijić, Ivan Knežević i Oliver Grubešić. Većina njih obnaša-la je tu dužnost i u proteklom mandatu kad su postignuti značajni rezultati.Za predsjednika Upravnog od-bora izabran je Drago Šimu-nić, za dopredsjednika Ljuban Oroz, za tajnika Zoran (Nike) Oroz, za glavnog lovnika Niki-ca Miletić, a za rizničara Ivan Knežević. Izabrana su i ostala radna tijela Društva.Ovogodišnja skupština pokazala je veoma visok stupanj jedinstva članova Skupštine i Upravnog odbora. Skupština je kvalitetno pripremljena, zastupnici su po-tanko informirani o uspjesima i aktivnostima Društva, a sve bi to moglo biti i bolje ako se pronađe prostor za rad Društva negdje u užem gradskom području.Na kraju, nevezano za skupšti-nu, valja napomenuti da je sek-cija Gojevići u rajonu Dugog brda (ispod Zec planine) na-pravila prelijepu lovačku kuću.

Drago Šimunić

Lovište kojim gospoda-ri LU „Zavelim“ dosta je dobro očuvano kada

je u pitanju fond divljači koja obitava u njemu, kako krupne tako i one sitne. Nama lovcima

Prije desetak godina, vodeći se primjerom nekih lovačkih društava iz našega okruženja, odlučili smo nabaviti dvade-set istarskih zečeva koje smo unijeli u lovište i na taj način „osvježili“ krv autohtonom zecu kojeg je oduvijek bilo u zavidnom broju. Slobodno možemo reći da je taj potez bio pun pogodak jer danas, ho-deći našim lovištem, možemo vidjeti zeca gotovo na svakom koraku. I za ovu godinu LU „Zavelim“ planira u lovište unijeti dva-desetak kvalitetnih zečeva iz kaveznog uzgoja te na taj na-čin još povećati brojnost zeca i tako „sutra“ ponuditi lov na ovu traženu divljač kako domaćim tako i lovcima sa strane.

Ante Đikić

Zec do zecaLu ZavELIM Roško Polje

je dobro poznato da je za op-stanak divljači u nekom lovištu potrebna hrana, voda, zaklon i – mir, ovo zadnje osobito u fazi reprodukcije. Sve ovo za sada divljač ima u ovome lovištu.

Svakoga lovca naveliko veseli kad prolazeći lovištem vidi svi-nju, srnu, jarebicu, a na pose-ban način kad vidi zeca kojeg je danas u mnogim lovištima sve manje i manje.

Lovačka kuća sekcije Gojevići


LD uSKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf

Na odobrenje mjerodavnog župa-nijskog ministarstva za otvaranje lova na srndaća u Uskoplju se i ove

godine čekalo do zadnjeg trena. Kao i do sada odobrenje je uvjetovano sporazumom dvaju lovačkih društava o međusobnoj su-radnji i korištenju lovišta. Ovaj put čelnici LD „Uskoplje“ i LD „Radovina“ odlučili su se voditi načelom supsidijarnosti odnosno „spuštanja“ problema na niže razine. Sva-ka od sekcija koja graniči sa sekcijom iz drugog društva imala je zadatak postignuti dogovor o međusobnoj suradnji i riješi-ti probleme iz prošlosti, dakle rješavanje problema tamo gdje su nastali, i tek nakon potvrde toga, pismeni sporazum društava

uspješan početak sezoneje išao prema ministarstvu.Otvaranju lova prethodilo je, sad već tra-dicionalno, ciljanje u pokretnu metu divlje svinje na Podovima. U pojedinačnoj kon-kurenciji nastupilo je 40-ak lovaca iz 7 sek-cija. Najmirniju ruku imao je Zrinko Katić iz sekcije Uskoplje dokazavši time mlađim lovcima da još „pure moraju pojesti“ kako bi stekli rutinu i ciljačke sposobnosti. Va-lja napomenuti da je ukupnu pobjedu na ovom natjecanju odnijela sekcija Uskoplje, druga je bila sekcija Voljice, a Ždrimačani su osvojili treće mjesto.Nakon pripreme i upucavanja pušaka na Podovima, krajem lipnja lovci su konačno dobili prigodu svoje sposobnosti pokazati

u realnim situacijama. Sve sekcije su po-jedinačno organizirale otvaranje u svojim lovištima. Jedno takvo se dogodio na Pa-lama gdje je Niko Juričević, lovnik sekcije Voljice, odstrijelio srndaća. Ždrimačani su bili malo veće sreće pa je na Seocu, uz srndaća kojeg je odstrijelio Stanko Katović, na čeku Stipi Katušiću naišao vepar od 70-ak kilograma. Zadovoljstvo je bilo još veće što su se ova tri odstrela mogla proslaviti u dvjema novoizgrađenim lovačkim kućama na Seocu i Palama. Lovilo se i u Bistričkoj rici, Dedovinama i Mačkovcu. Iako je od-strel izostao lovci sekcija Uskoplje, Bistrica i Pajić Polje nisu mnogo žalili. Primarni cilj je ispunjen, bitno je bilo sastati se, popriča-ti i zapjevati koju, a sve ostalo je u drugom planu.

Velimir Šekerija

Kako je fazanska divljač jedna od „glavnih“ lovnih divljači u Usori, LD „Fazan“ i ove je godine nabavilo i pustilo u lovi-šte 330 novih jedinki. Fazani starosti 14 tjedana nabavljeni

su u fazaneriji u Odžaku te su ravnopravno raspodijeljeni između tri sekcije Društva. Dio fazana je pušten izravno u lovište, a dio je smješten u prihvatilištima te će se postupno ispuštati u lovište. Kako je riječ o gotovo potpuno razvijenim jedinkama, očekuju se povoljni rezultati preživljavanja i „podivljavanja“, no lovna sezona koja slijedi zaista će pokazati koliki je bio uspjeh ove akcije.

Mato Labudović

Dio fazana u lovištu, dio u prihvatilištima

LD faZaN Usora


Stipo Katušić s ulovom

Od ove se akcije očekuje dobar rezultat


AKTUALNO

Već godinama članovi LO „Vitez“ Vitez su-djeluju u lovovima u

lovačkim udrugama diljem BiH. Jedno od dostignuća ovih lovova su stvorena osobna pri-jateljstva, koja su godinama dalje razvijana i produbljiva-na. Članovi Upravnog odbora LO „Vitez“ došli su na ideju da se ostvari čvršća suradnja iz-među njihove udruge i jedne od lovačkih udruga s područja Hercegovine, a zatim i Repu-blike Hrvatske. Konstatirano je da članovi LO „Vitez“ imaju najviše prijatelja iz HLU „Ma-lič“ Grude. Svoju namjeru o bratimljenju LO „Vitez“ iska-zala je pismom namjere, koje je predsjednik Upravnog odbora Dragan Stojak pročitao na lo-vačkoj večeri u Grudama, što je prihvaćeno s oduševljenjem.Predstavnici HLU „Malič“ Grude, njih devet, na čelu s predsjednikom Brankom Le-kom-Liskom, 16. i 17. kolovoza ove godine posjetili su LO „Vi-tez“. Doček pred lovačkim do-mom, odlazak u objekt „Vila“, gdje je planirano noćenje, a zatim vozilima do nadstrešnice na lokalitetu „Jezero“. Uslijedi-lo je pojedinačno upoznava-nje, dobrodošlica, zajednička molitva i blagoslov jela, nakon čega se pristupilo objedu. Kiša je dijelom poremetila planove

te odgodila, ali ne i spriječila lov. Nakon što je glavni lovnik informirao nazočne o vrstama divljači koje se mogu loviti i sigurnosnim pravilima, doma-ćini su podijelili goste na neko-liko podskupina te ih poveli na tri pravca, raspoređujući lovce na mjesta čekanja. Budući da je netom prije toga kiša prestala, postojala je velika mogućnost da će srnjaci izići iz šume na otvoren prostor i da će tako gosti imati prigodu za pucanj. Prigoda se i ukazala jednom gostujućem lovcu, no uzbu-đenje i nedostatak iskustva u lovu srneće divljači uzeli su danak. Srnjak se, neozlijeđen, vratio u šumu. Ostali gosti nisu ništa vidjeli. Druženju poslije večernjeg čekanja priključio se i Dragan Stojak, predsjed-nik Upravnog odbora LO „Vi-tez“. U prirodnom ambijentu, pod nadstrešnicom, uz kamin, pečenje, hercegovačko vino, „Žuju“ i domaću rakiju, druže-nje je trajalo do kasno u noć, nakon čega su se lovci povukli na odmor. Jer, ujutro je opet trebalo na čekanje.

Jutro je brzo svanulo, i ista se ekipa ponovno našla u samu zoru. Cijelu noć nije kišilo, ali ujutro jest, te je trebalo od-goditi raspoređivanje gostiju. Uslijedio je scenarij sličan ju-čerašnjem. Branko Leko je pri raspoređivanju imao prigodu vidjeti jednu srnu s dvoje lana-di, zatim još tri srne. I dok smo, na mjestima čekanja, nestrplji-vo očekivali divljač, čuli smo

prvo jedan, a poslije nekog vre-mena i drugi, potpuno neovi-san pucanj. Mislili smo da je ri-ječ o odstrelu, jer se sve stišalo. Kiša je i dalje nemilosrdno pa-dala, lovci su se smočili, što od kiše, što od šume i visoke trave, te se započelo s povratkom na mjesto okupljanja. U povratku Branko Leko je ponovno vidio srnu, čak je omogućio i njezi-no fotografiranje. U međuvre-

Korak bliže bratimljenju

Lovci LD „Radovanj“ Posušje otvaranje lovne sezone doče-kuju s nekoliko novih lovnogospodarskih objekata u lovi-štu. Ove je godine posebna pozornost dana izgradnji po-

jilišta za divljač. Na raznim lokalitetima izgrađeno je pet novih lokava, a namjena im je osigurati vodu u ljetnom sušnom raz-doblju prije svega za divlju svinju i srneću divljač. Uz ona prije izgrađena, sad je cijelo lovište dosta dobro „pokriveno“ pojilišti-ma za divljač. Tako su se postigli dosta dobri uvjeti da pojedina divljač ovdje nađe svoj stalni boravak, a ne kao do sada da zbog nedostatka životnih uvjeta bude u prolazu.

Miro Galić

LO vITEZ Vitez

LD RaDOvaNJ Posušje

POSJET LOVACA HLU „MALIČ“ GRUDE

Pet novih pojilišta

Zajednička fotografija za album

Izgradnja lokve na lokalitetu Livakovice



menu, bili su poznati rezultati onoga pucanja. Mobilne komu-nikacije su omogućile da cijele Grude znaju kako su trojica nji-hovih lovaca imala prigodu za odstrel, međutim, do njega nije došlo. U šali su dobili nadimak „Mašići“. Uslijedilo je sušenje uz vatru, ručak, druženje i raz-mjena iskustava. Najsmješniji trenutak bio je kada je lovac, koji je prethodnu večer proma-šio srnjaka, pitao kolegu kako je promašio. Kao da i sam ne zna da je „puno veće ne pogoditi nego pogoditi“! Posjet je, osim za lov, poslužio i za konkretiziranje razgovora o bratimljenju, čime dajemo do

znanja kako nas treba presta-ti dijeliti na bilo koji način, jer pripadamo istom korpusu. A različitosti, kojih svakako ima, uvijek su bile dodatno bogat-stvo. Kao rezultat dugogodišnje suradnje i druženja lovaca, ove dvije lovačke udruge su se spo-razumjele da uspostave bratske veze i nastave razvijati odnose u oblasti lovstva. Cilj bratimlje-nja je daljnji razvoj i unaprjeđi-vanje lovačkih aktivnosti koje su od zajedničkog interesa lova-ca, trajna međusobna razmjena iskustava te planiranje i provo-đenje dogovorene suradnje na području lovstva, ali i na nekim drugim područjima. Suradnja će biti ostvarena međusobnim druženjem u lovu, čuvanjem lo-vačke tradicije i običaja, natje-canjima, zajedničkim kulturno-zabavnim i drugim priredbama te drugim sličnim aktivnostima koje su od interesa za lovstvo obiju potpisnica.Uslijedilo je zajedničko foto-grafiranje za povijest, pozdravi i poziv za uzvratni posjet, u lov na prepelicu. Treba napome-nuti da je ovaj lov organiziran samo za gostujuće lovce te da na ovom terenu do sada nisu lovili lovci iz LO „Vitez“. Ne-povoljni vremenski uvjeti is-ključivi su razlog što gosti nisu išli u lov na područje Kruščićke planine. Dva naporna dana, uz

malo spavanja i puno uzbuđe-nja, te uz stalnu prijetnju kiše, uzrokovali su malo raniji po-vratak kućama. Jer do Gruda je dug put, ali svakako će biti pri-kraćen razgovorom o brojnim dogodovštinama tijekom krat-kog posjeta Vitezu. Nadamo se da su lovci iz obje lovačke udruge stekli neka nova sazna-

nja i iskustva koja će im omo-gućiti bolje izvršavanje svojih zadaća na dužnostima koje ob-našaju. A svečano potpisivanje povelja o bratimljenju obavit će se tijekom iduće lovačke večeri, koju će organizirati HLU „Ma-lič“ Grude.

Ivica Drmić

Fali novca, pa sekcija Gorčevica još uvijek nema krov na svojoj lovačkoj kući. Stoga su članovi ove sekcije iskoristili „Dane Grahovčića“, kad se ovdje okupi i većina onih koji

su za rata otišli živjeti u druge zemlje, pa su za sve nazočne na ovoj proslavi pripremili ukusan lovački gulaš. Glavni u poslu oko gulaša bili su Živko Barbić, predsjednik sekcije Gorčevica i Boris Bralić, glavni lovnik Društva, a oko organizacije najviše se zau-zeo Žarko Jandrić, tajnik sekcije. Vrijeme je bilo poprilično ružno, ali se ipak okupio dobar broj uzvanika, među njima i brojni članovi LD „Sokol“. Svatko je do-nirao koliko je mogao, a prikupljeni novac pomoći će da i sekcija Gorčevica pokrije svoju lovačku kuću.

Ružica Bajo

Lovačka solidarnost LD SOKOL Nova Bila

Druženje i razmjena iskustava

Dobrodošla pomoć sekciji Gorčevica



U nekoliko posljednjih godina u LD „Usko-plje“, kao nikada do

sada, možemo primijetiti na-predak glede izgradnje lovne infrastrukture, točnije lov-nouzgojnih i lovnotehničkih objekata. Uza sve probleme koje ovo Društvo, bez ikakve sumnje, ima i koje će sigurno

imati još dugi niz godina, ra-duje činjenica da su inicijatori i realizatori svih projekata lovci, grupe i sekcije odnosno niže organizacijske cjeline. Sjetimo se samo da je namjera i mi-sao vodilja sadašnjeg vodstva Društva, na početku mandata, bila: želimo jake sekcije koje će izgraditi jako Društvo. Lovačka

sekcija Voljice sigurnim koraci-ma grabi ka tome.Početkom godine odlučiše Vo-ljičani da, nakon Mačkovca i Seoca, i podno planine Raduše nikne dugo iščekivana lovač-ka kuća u kojoj će lovci ali i oni koji to nisu naći mjesto za odmor i druženje, kao i skloni-šte od vremenskih neprilika. S obzirom na to da je lovno po-dručje ove sekcije poprilično veliko, proteže se od Zekine grude, Pala, Oštraca, Podo-va, Galečice, Prijaca i Šarića kuća, pronaći najbolju lokaciju bio je najveći problem. Nakon višemjesečnog dogovaranja, traženja najboljeg rješenja te iznalaženja modela za finan-ciranje, za izgradnju kuće je izabrana lokacija na područ-ju Pala, za koju je član sekcije Anto Soldo darovao 800 m² privatnog zemljišta. Početkom

Pokriše je i voljičaniLD uSKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf svibnja počela je gradnja kuće,

a već u srpnju ona je bila pokri-vena. „Sekcija broji 26 članova. Oko dvije trećine nas živi i radi ovdje, a ostali borave i rade u inozemstvu. Ideja o izgradnji lovačke kuće nije od jučer, ona postoji dugo vremena, među-tim, uvijek su se čekala neka bolja vremena. Neki naši čla-novi u proteklom su razdoblju obnavljali svoje, u ratu poruše-ne obiteljske kuće, obnavljala se voljička crkva, popravljali putovi itd., želim reći da su sve to neki od razloga što ranije ni-smo počeli s izgradnjom. Ipak, nikad nije kasno, a na ovome nećemo i ne želimo stati, ima-mo mi u planu još nekoliko sličnih projekata“, govori nam Petar Arežina, predsjednik sek-cije. Većina novca za izgradnju prikupljena je dragovoljnim prilozima članova sekcije, osta-lih uskopaljskih lovaca, plani-nara, žitelja Uskoplja, donacija-ma nekoliko lokalnih poduzeća i, naravno, LD „Uskoplje“ kao punopravnog vlasnika objekta. Za Voljičane je dobar dio posla urađen, bitno je, kažu, da se za-vijorio barjak te da se ima gdje skriti. Do zime treba urediti prilazne putove, prostor oko kuće te izgraditi nadstrešnicu, a fasada je u planu tek sljedeće godine.Stari ljudi kažu da je svaka mar-ka uložena u izgradnju kuće popraćena nekim posebnim blagoslovom, stoga smo vrlo često čuli onu „napravio sam je, ne znam kako ali sam je napra-vio“. I od Voljičana smo, bar od nekolicine njih, ovih dana čuli jednu posebnu rečenicu koja glasi „pokriše je i Voljičani“. Teško za interpretirati, mogu-će samo na dva načina. Prvi je da su sumnjali u sebe, odnosno da nisu vjerovali da kuću mogu pokriti u ovako kratkom roku, a drugi je da je to ironična poruka nekomu tko nije vjerovao u to. Kakogod, nama se učinila zgod-nom za naslov ovoga teksta.

Velimir Šekerija

Lovačka kuća sekcije Voljice

Radovi na kući počeli su početkom svibnja



Lovci LD „Pavlovica“ upri-ličili su 29. srpnja ove go-dine radnu akciju na ob-

navljanju čeka, solila i hranilišta u svome lovištu, kao što to već godinama čine.Akciju su vodili lovnici sekci-ja: Vlado Marković (Gradina), Fabijan Marin (Bučići), Fabijan Ramljak (Mravinjac), Slavko Čabro (Novi Travnik) i Dra-ženko Jakić (Sebešić), uz koor-dinaciju glavnog lovnika Vlade Kneževića i predsjednika Druš-tva Mirka-Miće Lešića.Premda su sve sekcije učinile značajan posao, sekcija Sebe-šić se posebice istaknula jer je, osim obnavljanja postojećih čeka, solila i hranilišta, uspje-la izgraditi još jedno prelijepo

hranilište za srneću divljač i to u prostoru gdje je zabranjeno loviti, što bi trebalo doprinijeti povećanju matičnog fonda ove divljači.U radnoj akciji sudjelovali su i mladi lovci samostalno izgra-divši nekoliko solila i sudjelu-jući u izgradnji hranilišta za srneću divljač: Luka-Fran Ja-kić, Pavo, Petar i Stjepan Ivoš, Marko Slipac, Žarko Šiško, Dominik Knežević, Karlo Mla-kić, Ivan i Josip Radeljić-Jakića, Ivan Cvitanović, Manuel Budi-mir, Toni Varivoda, Ivan Zeko te neizbježna i najaktivnija Ana Tomić.Dan je završio lovačkim gula-šom, pićem, pjesmom i poša-licama, a stariji su lovci i u toj

Obnavljanje čeka, solila i hranilišta

Lovac LD „Pavlovica“ Ja-dranko Budimir, 11. ko-lovoza 2014., u rajonu

Margetići, na lokalitetu Do, kod Kašćelovih kuća, našao je odstrijeljena srnjaka. Kao član redovite ophodnje, obilazeći teren sekcije Mra-vinjac, lokalitet Bare – Do – Kiselovac, prolazeći pokraj jednoga grma kupine Jadran-ko je osjetio smrad lešine. Zavirio je u grm i ugledao sr-njaka u početnoj fazi raspada-nja. Najprije je pozvao kolege iz ophodnje, a onda glavnog lovnika, lovočuvara i tajnika Društva, a oni su obavijestili policiju.Pregledom srnjaka na licu mjesta ustanovljeno je da je odstrijeljen sačmaricom, pro-mjera zrna 8,55 mm, tzv. de-vetakom. Bila je riječ o stari-jem primjerku, te mu rogovi nisu imali trofejnu vrijednost. Napravljen je zapisnik i bit će poduzete sve daljnje mje-

Nagrada za otkriveni krivolov

LD PavLOvIca Novi Travnik

LD PavLOvIca Novi Travnik

prigodi ponovno progovorili o nekim problemima u lov-stvu koji ih godinama muče. No bez obzira na te probleme, novotravnički su lovci ovom akcijom još jednom pokazali da

se znaju i žele brinuti o svome lovištu, ma koliko im neki drugi subjekti ne bili saveznik u tome poslu.

Anto Cvitanović

re kako bi se otkrio počinitelj ovoga sramnog događaja.Za prijavu krivolova Jadranko Budimir nagrađen je s dvije besplatne odstrelne dozvole i rogovima srnjaka, prema pra-vilniku Društva.Obavještavamo sve lovce i gra-đane, ako primijete neki sličan slučaj, da to mogu dojaviti u Društvo na telefone 793-917 ili 063 366-46, ili na telefon lo-vočuvara Slavka Jakića 063 365 881, ili na telefon 122 Policijske stanice Novi Travnik. Za svaki otkriveni krivolov slijedi nagra-da po pravilniku Društva, na-ravno i diskrecija.Trenutačno je u tijeku nekoliko sudskih procesa radi krivolova i čeka se njihov rezultat, a lo-vačke ophodnje i lovočuvar bit će još ažurniji kako bi se bolest zvana krivolov posve iskorije-nila u lovištu ovoga lovačkog društva.

Anto Cvitanović

Akcija je završila objedom, druženjem i pjesmom

Postupak za pohvalu - Jadranko Budimir


Ovogodišnja redovna izvještajna skupština HLU „Malič“ Grude

održana je 2. svibnja, nakon što je prethodno Upravni odbor Udruge razmatrao i prihva-tio sva izvješća koja će biti na dnevnom redu skupštine.U odnosu na prošlu skupštinu, došlo je do određenih promje-na u zastupničkim redovima. Naime, neki su zastupnici opo-zvani sa svojih dužnosti, pa su izabrani drugi. Uglavnom, kvorum nije bio upitan, pa je Skupština mogla donositi pra-vovaljane odluke.Skupštinom je predsjedao predsjednik Jerko Boban, uz „asistenciju“ Branka Leke i Iva-na-Ike Paradžika, predsjednika i dopredsjednika Udruge. Za zapisničara je izabran Emil Jur-čić, tajnik Udruge, a za ovjero-

vitelje zapisnika Dražen Luken-da i Marinko Marijanović.Podnoseći izvješće o radu Udruge u protekloj godini, Branko Leko se dotaknuo po-zitivnih, ali i negativnih doga-đanja u radu Udruge. Uz to, osvrnuo se i na inicijativu koja je krenula od HLU „Malič“ o suradnji s Lovačkim savezom Herceg Bosne glede dobivanja koncesije na lovište ili barem privremene suglasnosti na go-dišnji plan gospodarenja lovi-štem.Osim izvješća o radu Udruge, Skupština je razmatrala pro-gram rada Udruge za 2014., fi-nancijsko izvješće za 2013.,, fi-nancijski plan Udruge za 2014., i sva su izvješća jednoglasno usvojena.

Emil Jurčić

Izvještajna skupština

Mnogi su grudski lovci primi-jetili da u njihovu lovištu u posljednje vrijeme gotovo i

nema divlje svinje, koja je ovdje u pro-lazu. Uzrok tomu je, sumnja se, vuk, koji je sve brojniji, koji se sve dulje za-država u ovome lovištu i koji nanosi goleme štete na domaćoj stoci i psima.Da su lovački i drugi psi sve češća meta ovih predatora, kazuje primjer mladoga lovca Ante Lukende iz Ti-haljine koji je ostao bez svoga godinu dana starog posavca. U dva poponoći Ante je čuo cviljenje psa, istrčao je iz kuće i imao je što vidjeti: dva su vuka razdirala nemoćnog psa. Na povik, vukovi su se razbježali, ali su plijen ostavili jer ga nisu mogli izvući iz lan-ca. Kad je Ante ujutro pošao skloniti ostatke psa, iznenadio se i nije mogao vjerovati da su se vukovi vratili i od-nijeli ostatke razdrtoga psa.

Nije baš posve jasno otkuda vuk na ovome području i zašto se baš ovdje zadržava, no situacija je takva da se treba brzo reagirati. Moguća rješenja su različita, a jedno od njih ponudio je Danko Knezović „Zinga“ iz G. Vrila. Postavio je zamku-mamac, tj. između dva vezana lovačka psa privezao je ko-zle. U ranim jutarnjim satima vuk se pojavio i počeo daviti kozle, no prisje-lo mu je: Danko ga je ustrijelio.Osim vuka, u grudskom se lovištu na-množilo lisice i kunice, i možda bi bilo dobro da Županijsko vijeće za lovstvo Županije Zapadnohercegovačke odre-di dan kad će se u lovištu svih sedam članica Vijeća upriličiti organizirana hajka na ove predatore.

Emil Jurčić

HLu MaLIč Grude

HLu MaLIč Grude

vuk se udomaćio u grudskome lovištu

Prozor-Rama. U 83. broju našega lista napisano je o gušteru s dva repa, što je i fotografirano. Navod-no je viđen i s tri repa. U istom tom dvorištu, samo nekoliko metara dalje, opet se dogodilo nešto neobično. Na vratima ga-raže lovac Marko Barišić nalazi mrtvu pticu kako visi o svom kljunu. Riječ je o djetliću ili klikavcu kako tu pticu još nazivaju u ovom kraju. „Jedva sam iščupao pticu iz vrata. Kako je riječ o veoma dobru primjerku klikavca - imao je jako velik i sna-žan kljun - bio sam pomišljao da ga prepariram“, reče nam Marko, dugogodišnji član Društva. Što je natjeralo ovu pticu da na ovakav način okonča svoj život? Možemo samo pretpostaviti da je vjerojatno bježala od orla.

Stanko Ćurčić

Neobična smrt


Radno predsjedništvo

Bilo je i novih lica među zastupnicima


Ovogodišnji lov na srnja-ka otvoren je 14./15. lipnja, a prethodila mu

je suglasnost županijskog Mi-nistarstva poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva.Dogovoren je lov, noćna i jutar-nja čeka na rajonu Ponir i Ko-ričani te zajednički ručak kod lovačke kuće na Poniru.Lov je predvodio Boris Bralić, glavni lovnik Društva, a prije početka lova lovci su došli na zborna mjesta gdje je izvršena kontrola naoružanja, lovačke opreme i dokumentacije.Večernji lov je otežavala obilna

kiša, ali je ujutro prestala pa su lovci mogli u normalnim okol-nostima iskušati svoju lovačku sreću. Najviše uspjeha imali su mladi Danijel Vidović, koji je odstrijelio svoga prvog srnja-ka, i iskusni Marijo Franjić, koji u svojoj zbirci ima više trofeja ove divljači.Nakon lova, kod lovačke kuće na Poniru upriličeno je natjeca-nje u gađanju glinenih golubo-va, gađanje lukom i strijelom, zračnom puškom, povlačenje konopa, bacanje kamena s ra-mena te nošenje jaja u žlicama, a pobjednicima su osigurane

Odstrijeljeno šest srnjaka

LD SOKOL Nova Bila

LD faZaN Odžak

skromne nagrade.Nakon što je obavljen obred lovačkoga krštenja mladoga lovca Danijela Vidovića, bilo je vrijeme za slasni lovački gulaš koji je pripremio iskusni lovac Dragoljub Bobaš.U ugodnu raspoloženju i dru-ženju domaćih lovaca s gostima iz Hrvatske, Republike Srpske i susjednih lovačkih društava, te uz svirku i pjesmu harmonika-ša Milka Grebenara, sve je po-trajalo do kasnih večernjih sati.U nastavku sezone lova, srnja-ka je odstrijelio Mato Stojak, zatim Marijo Franjić i Danijel

Vidović kojima je to bio drugi ovogodišnji trofej, te mladi lo-vac Predrag Bikić, čime je ovo-godišnja kvota odstrela, za jako kratko vrijeme, bila ispunjena.

Ružica Bajo

Štete od poplava u svibnju ove godine na području općine Odžak jako su velike. Stradale životinje broje se na tone, a posebice je devastiran fond divljači. Stoga je Upravni odbor

Društva, na sastanku održanom 30. lipnja 2014., odlučio izmi-jeniti Godišnji plan gospodarenja lovištem za 2014./15. Divlja svinja lovit će se prema lovnom kalendaru, ali ih je umjesto 25 dopušteno odstrijeliti 20. Lov srnjaka počinje 19. srpnja, umjesto planiranih 60 dopušteno je odstrijeliti 15 srnjaka i neće biti ko-mercijalnog lova ove divljači. Zec će se loviti samo 21. prosinca, umjesto planirana tri izlaska.Svoje obveze u lovištu odžački lovci dosljedno izvršavaju: grade nove i popravljaju postojeće lovnouzgojne i lovnotehničke objek-te te unose divljač, hranu i sol u lovište.

Nedžad Garić

Promjene zbog poplava


Danijel Vidović

Mato Stojak-Giba

Stol s nadstrešnicom prije i poslije poplave



Prije nekoliko mjeseci, na regionalnoj cesti Posušje – Rakitno, u Hercegovini, prega-žen je jedan prelijepi trogodiš-nji srnjak. Nesretna je životinja u sred bijela dana, na jednome zavoju ceste, iz okolne šumi-ce izletjela pred automobil. U sudaru je automobil oštećen, a srnjak teško ranjen. Slomlje-na su mu oba roga i stražnja noga. Osim policije, na mjesto nesreće stigli su i predstavnici LD „Jarebinjak“ iz Rakitna, koje gospodari lovištem na kojem se dogodila nesreća. Nakon oče-vida srnjak je prebačen u vete-rinarsku ambulantu, gdje mu se pokušalo pomoći. No, zbog težih ozljeda i unutarnjeg krva-renja, nije mu bilo pomoći te je prinudno usmrćen.Ovaj slučaj samo je jedan od brojnih primjera stradavanja divljači na našim prometnica-

ma, i to je tema o kojoj svi skupa moramo ozbiljno razmišljati.Učestalost prometnih nesreća u kojima su životinje jedan od aktera, ovisi o mnogim čimbe-nicima. Prije svega o brojnosti divljači, gustoći prometa, bro-ju prometnica koje presijecaju lovišta i vrstama divljači koje obitavaju okolo njih.Od krupne divljači, najviše je ugrožena srneća divljač i div-lja svinja. Sitnu divljač: kune, vjeverice, puhove i ježeve sva-kodnevno možemo vidjeti na našim cestama. Lisice i zečevi redovito stradavaju, ali tu po-stoje oscilacije, ovisno o di-

jelu dana i godišnjoj dobi. Za učestalost nezgoda bitna je i sezona parenja. Zečevi obič-no stradavaju u rano proljeće. Najopasnije vrijeme je pred su-mrak i u svitanje. U to se doba divljač najčešće premješta u potrazi za hranom ili u povrat-ku s ispaše.U sprječavanju ovakvih nez-goda najviše pomažu ograni-čenja brzine, upozorenja na prometnicama koja upućuju na osobito veliku opasnost, žičane ograde, razna plašila itd. Uspješnim se pokazalo i postavljanje svjetlećih ograda, tj. optičkih prepreka, mirisnih

repelenata i prepreka koje re-flektiraju svjetlost nadolazećih vozila te time plaše divljač.

šTETE I ZaKON

Područje odgovornosti za štetu nastalu zbog naleta na divljač, u Bosni i Hercegovini nije baš pravno najjasnije regulirano. U Zakonu o cestama i Zakonu o sigurnosti prometa na cesta-ma u BiH, ni u jednome članku nije decidirano navedena odgo-vornost po osnovi krivnje, već se ona svrstava u odgovornost vozača zbog neprilagođenosti brzine uvjetima na cesti.

STRADAVANJE DIVLJAČI NA PROMETNICAMA U BiHTko je odgovoran za štetu, nije baš osobito jasno

U Zakonu o cestama i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u BiH, ni u jednome članku nije decidirano nave-dena odgovornost po osnovi krivnje, već se ona svrstava u odgovornost vozača zbog neprilagođenosti brzine uvjeti-ma na cesti

piše MLaDEN BEšLIć


U Hrvatskoj, ovo je područje uređeno člankom 50. Zakona o cestama, u kojem stoji da se za štetu trećim osobama nasta-lu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje te da tvrtka koja uprav-lja javnom cestom, odnosno koncesionar, odgovara za šte-tu nastalu na javnoj cesti ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signali-zacijom i opremom u skladu s posebnim propisima.Dakle, osoba kojoj je, zbog na-leta na divljač na javnoj cesti, nanesena šteta na motornom vozilu, može odštetni zahtjev podnijeti tvrtki koja uprav-lja prometnicom ako ta tvrtka nije održavala prometnicu tako da je na siguran način mogu koristiti svi korisnici ili ako je propustila, na zahtjev osobe ili tvrtke koja gospodari lovištem, označiti javnu cestu odgovara-jućom prometnom signali-zacijom i opremom. Osobi ili tvrtki koja gospodari lo-vištem u skladu s propisima koji uređuju lovstvo (lovo-ovlašteniku lovišta, vlasni-ku lovišta), vlasnik vozila koje je oštećeno u naletu na divljač može podnijeti odštetni zahtjev ako lovo-ovlaštenik ili vlasnik lovišta nisu poduzeli mjere kojima će spriječiti štetu koju div-ljač može nanijeti ljudima ili imovini na javnim cestama koje prolaze kroz lovište.U Federaciji BiH, pri rješava-nju ovakvih odštetnih zahtjeva najčešće se uzima u obzir even-tualna suodgovornost ili isklju-čiva odgovornost vozača ošte-ćenog motornog vozila ako je postupao protivno propisima o sigurnosti prometa na cestama te na taj način pridonio nastan-ku štetnog događaja, odnosno ako ga je sam skrivio ne poštu-jući prometne propise. Zakon o lovstvu Federacije BiH ne izdvaja štete od divljači u prometu od drugih šteta isto-ga štetnika. Tako se u poglavlju

VIII. Zakona – Sprječavanje i nadoknada štete, od 68. do 74. članka nigdje posebno ne spo-minju vrste šteta koje bi se svr-stale u nezgode na cestama od drugih šteta koje je uzrokovala divljač na ljudima ili imovini.U članku 68., između ostalog, navodi se samo da je korisnik lovišta dužan poduzeti mjere sprječavanja šteta koje divljač može učiniti na imovini ljudi, te na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište. U članku 69. se kaže: „Ako se radnjama odnosno mjerama iz članka 68. stav 1. učini šteta, korisnik lovišta je dužan nado-knaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi lovište.“Dalje, u članku 73. stoji da se prijava o učinjenoj šteti od

divljači podnosi Županijskom (kantonalnom) ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kad je šteta nastala. Županijsko (kantonal-no) ministarstvo dužno je od-mah, a najkasnije u roku od tri dana po prijmu prijave štete, odrediti komisiju za utvrđiva-nje uzroka štete i procjenu vri-jednosti. Komisija je dužna odmah oba-viti očevid i o svome radu na-činiti zapisnik. Na očevid se pozivaju oštećeni i korisnik lovišta.Članak 74. kaže, po prijmu zapisnika iz članka 73. stav 4.

ovoga zakona, županijsko (kan-tonalno) ministarstvo pokušat će sporazumno utvrditi štetu između oštećenog i korisnika, odnosno tijela odgovornog za nadoknadu štete.Sporazum o nadoknadi štete sadrži osobito visinu nadokna-de i rok njezine isplate.Sporazum o nadoknadi štete ima snagu izvršnog naslova.Ako ne dođe do sporazuma, glede utvrđivanja štete i njezi-ne visine oštećeni će se pravno uputiti na podnošenje tužbe mjerodavnom sudu.

PRavILa PONašaNJa NaKON NESREćE

Za naše lovce i čitatelje pre-nosimo nekoliko veoma bit-nih naputaka iz Pravilnika o

prometnim nezgodama

s divljači, koje je

objavio Chri-

s t i -a n

Franke u uglednom njemač-kom časopisi „Wild und Hund“. Ova su pravila u danim okol-nostima jako bitna i korisna, i trebali bi ih se pridržavati svi lovci, osobito lovnici i druge odgovorne osobe iz lovačkih udruga.Kad se prijavi nezgoda s div-ljači, policija ili neki drugi ak-ter odmah treba pribilježiti sve bitne podatke (kada, gdje, što, kako, koliko komada divljači je stradalo, koliko je još živo, je li policija već obaviještena, osob-na šteta, vrijeme dolaska na mjesto nesreće, upućivanje na osiguravanje toga mjesta).

Na mjestu nesreće treba se predstaviti, djelovati umiruju-će. U nazočnosti policije svaka-ko se valja legitimirati.Mjesto nesreće treba obvezno osigurati: uključiti sva četiri žmigavca na automobilu, posta-viti sigurnosni trokut na pravil-noj udaljenosti, a ako je nesreća teža treba osigurati obje strane ceste. Ako je mjesto nesreće iza zavoja, sigurnosni trokut valja postaviti na dovoljnoj udalje-nosti ispred zavoja. Treba uda-ljiti djecu s ceste i, zbog vlastite sigurnosti, navući sigurnosni prsluk ili signalne vrpce. Treba udaljiti znatiželjnike dovoljno daleko od mjesta nesreće.Usmrćivanje divljači valja oba-viti prema pravilima struke, odabirom odgovarajućeg ka-libra za jaku divljač i izborom ispravnog mjesta na tijelu div-ljači, da smrt nastane trenutač-no. Mrtvu divljač treba odvući s voznoga traka.Ako divljač pobjegne nakon nesreće, mjesto bijega odmah treba upadljivo označiti prema uputama vozača motornog vo-zila, zbog vodiča psa osposo-bljenog za praćenje krvavog tra-ga. Budući da prometne nesreće većinom uzrokuju unutarnje

ozljede divljači, naknadno tra-ženje divljači jako je teško.

Ako na mjestu nesreće ima malo krvi, valja obavije-stiti vodiča psa koji traži

po trgu krvi. Ova kontrol-na pretraga je obvezna.Treba zabilježiti iskaze svjedo-ka, snimiti divljač i mjesto ne-sreće (bitno i za kasniji zahtjev da se postavi odgovarajući pro-metni znak).Nesreće koje izazove divljač, korisnici lovišta, nadglednici lovišta i lovni djelatnici u na-čelu trebaju voditi u posebnoj knjizi. Nesreća se mora savje-sno i točno opisati. Zabilješka u dnevniku lovišta i točna ozna-ka mjesta nesreće na karti lovi-šta, također su jako bitni.Lokalni lovci i lovnici moraju posebno ljubazno i edukativno djelovati na javnost.

DIVLJAČ I CESTE

U subotu 31. kolovoza, na strelja-

ni „Bovan“ u Mo-staru održano je Otvoreno prven-stvo LD „Jarebica“ Mostar u lovnom streljaštvu – disci-plina trap. Natje-cali su se strijelci iz Neuma, Čapljine, Čitluka, Širokog Brijega i, naravno, domaćina. Kako se od prošlogodišnjeg Prvenstva na ovoj

streljani nije ništa događalo, trebalo je dosta truda da se uredi okoliš streljane i „razra-de“ strojevi za izbacivanje letećih meta. Leo Stojčić, vođa „Jarebičinih“ strijelaca i pred-sjednik „Jarebice“ Željko Džidić „Džinks“ sa svojim suradnicima, gdje se posebno anga-žirao Ivo Stojčić, imali su pune ruke posla i na zadovoljstvo svih sudionika dobro ga odradili.

Neumljani slavili u obje konkurencije

OTVORENO PRVENSTVO LD „JAREBICA“ MOSTAR

Županijsko prvenstvo u lovnom stre-ljaštvu – disciplina trap, drugo po redu, održano je 5. srpnja 2014. na

lokalitetu Stolino vrilo, općina Kupres.Lijepo vrijeme te jako dobra organizacija domaćina (LD „Tetrijeb“) izmamili su velik broj natjecatelja, ali i promatrača.Nastupile su ekipe iz LD „Tetrijeb“ Kupres“, LU „Cincar“ Livno, LU „Livanjsko polje“ Lištani, LU „Vran“ Tomislavgrad, te strijelci iz LD „Lještarka“ Kiseljak u svojstvu gosta i njihov se nastup nije bodovao.Na početku, mirnu ruku i oštro oko natje-cateljima su poželjeli Mario Lovrić, mini-star unutarnjih poslova u Vladi Hercegbo-sanske županije i Perica Romić, načelnik Općine Kupres.U ekipnom dijelu natjecanja najboljim se pokazala ekipa LU „Cincar“ iz Livna: Pere Kelava, Mirko Kelava, Ivica Kelava i Tome Brešić. Drugo i treće mjesto pripalo je do-maćinima, koji su za ovo natjecanje pripre-mili dvije ekipe: „Ekipu 1“: Jurica Smoljo, Ivan Akrap, Jozo Kaštelan i Zrinko Svalina

Pucale su se dvije serije po 15 golubova za ekipni poredak i jedna serija najbolje še-storice za pojedinačni poredak. Najbolji su bili strijelci LU „Jadran“ Neum (Ivica Bačić, Mato Bačić, Anto Matuško i Alen Franić) sa 75 pogodaka, drugi su bili strijelci „Moso-ra“ iz Širokog Brijega (Slaven Lasić, Zoran Mandić, Vladimir Mandić i Tomislav Man-dić) sa 72 pogotka, a treći domaćini (Leo Stojčić, Ivo Stojčić, Goran Knezović i Bla-ženko Dujmović) s 53 pogotka. U završnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Leo Stojčić (24), Tomislav Mandić (24), Vladimir Mandić (24), Anto Matuško (26) i Ivica Bačić (26). Rezultati završne serije nisu bili na razini očekivanog, s obzirom na ugled natjecatelja. Za prvo mjesto izborio se Ivica Bačić (38), za drugo Zoran Mandić (37), za treće Anto Matuško (37), za četvrto Vladimir Mandić (35). Treba napomenuti da je ovo ujedno bilo i četvrto kolo Streljačke lige Hercegovine. Strijelci „Jadrana“ i ovaj su put pokazali svoju snagu i zasluženo slavili u obje konkurencije.Pokale pobjednicima uručili su veterani lovnog streljaštva iz LD „Jarebica“: Marko Cvitković u ekipnom dijelu i Ante Knezović „Jova“ u pojedinačnoj konkurenciji, a zatim je Džinks zahvalio svima na sudjelovanju i pozvao na zajednički ručak kod „Bulija“.Još jedno streljačko natjecanje uspješno je organizirano, no ostaje činjenica da se u sve ovo trebaju malo više unijeti vodstva ekipa. Ligi treba pristupiti temeljitije, posebice na organizacijskom planu. Nije dobro da ona ovisi o trudu nekolicine pojedinaca.

Vlado Bošnjak

KuPRES ŽUPANIJSKO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU

Pobjednik Ivica franjko iz Kupresa

40

Ivica Bačić, prvo mjesto

Ekipni pobjednik, LU Jadran, Neum Strijelci LU Cincar, Livno

Kada su 1996. čitlučki lovci postali ekipni pobjednici Prvenstva članica Lovačkog saveza Herceg Bosne, i

njihovu članstvu i čelništvu stvorena je po-voljna klima za izgradnju streljane. Od tada do danas, mijenjale su se čelne garniture, Društvo se podijelilo u dvije udruge i svi su u svojim planovima imali izgradnju strelja-ne. Sve je, međutim, ostalo na priči. I kad ne može masa od preko 600 lovaca, može pojedinac, Mario Dugandžić, član HLU „Orao“ Čitluk iz Donjega Malog Ograđeni-ka, veliki zaljubljenik u lov i ono što ide uz lov. Mario je vlasnik gatera „Sveti Hubert“ u kojem su održane brojne kinološke pri-redbe. Prekrasnoj lovačkoj konobi u sklo-pu gatera pridodana je streljana, te je sada riječ o lovačkom kompleksu koji zaslužuje posebnu pozornost.Kada je početkom godine inicirana Liga Hercegovine u lovnom streljaštvu, Mario je odlučio izgraditi streljanu i obećao da će se 13. rujna na njoj održati Otvoreno pr-venstvo „Gatera sveti Hubert“ i u sklopu njega redovito, peto kolo ove lige.Subota, 13. rujna 2014. godine. Kako je to bilo prvo službeno natjecanje na ovoj stre-ljani, bilo je predviđeno da streljanu otvo-ri fra Petar Krasić. Nažalost, zbog zdrav-stvenih razloga fra Petar nije mogao biti nazočan pa je to učinio predsjednik HLU „Orao“ Miran Radišić.Na natjecanje su se prijavila 34 strijelca iz

Otvoreno prvenstvo „Gatera sv. Hubert“

8 ekipa („Gater sv. Hubert“, „Jarebica“ Mo-star“, „Jadran“ Neum, „Mosor“ i „Mosor 2“ Široki Brijeg, „Galeb“ Čapljina“, „Grude“ i „Jakiša“ iz LD “Orao” Čitluk). Pucale su se dvije serije po 15 golubova za ekipni pore-dak te jedna serija najboljih šest strijelaca za pojedinačni poredak. Nova streljana bila je izazov i svaki je strijelac pokušavao ući u njezine tajne. Nakon dvije serije prvo je mjesto zaslužila ekipa „Mosora“ (Slavenko Lasić, Zoran Mandić, Tomislav Mandić i Vladimir Mandić) sa 76 pogodaka, dru-go ekipa „Jadrana“ iz Neuma (Ivica Bačić, Mato Bačić, Alen Franić i Ante Matuško) sa 74 pogotka i treće ekipa „Mosora 2“ (Ivan Banoža, Jozo Šušak, Dragan Jurić i Vlado Bokšić) sa 64 pogotka. U završnu seriju pojedinaca plasirali su se Alen Franić (26), Zoran Mandić (26), Dra-gan Jurić (25), Ivica Bačić (25), Vladimir Mandić (25) i Slavenko Lasić (25). U toj seriji Zoran Mandić pogađa svih petnaest golubova, za prvo mjesto Bila je to prva službena petnaestica na ovoj streljani, a prvu neslužbenu, dan ranije, na treningu, pogodio je Ivo Stojčić iz Mostara. Drugi je bio Ivica Bačić, treći Slavenko Lasić, a če-tvrti Alen Franić. Pokale i medalje u ekipnom dijelu uručio je predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Ma-rin Radišić, za treće i četvrto mjesto poje-dinačno Miran Radišić, a za prvo i drugo domaćin Mario Dugandžić. Nakon natje-canja Mario je sve strijelce i goste pozvao na ručak u svoju konobu „Sveti Hubert“, gdje je, između ostalog, bio poslužen spe-cijalitet kuće – tepsija ispod peke.Mario zaslužuje čestitke za sve ono što daje lovstvu, a na njegovoj streljani bit će upri-ličeno Prvenstvo članica Saveza početkom kolovoza sljedeće godine.

Vlado Bošnjak

KuPRES ŽUPANIJSKO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU

Pobjednik Ivica franjko iz Kupresa

i „Ekipu 2“: Ivica Franjko, Zoran Lovrić, Oliver Ravančić i Goran Vila.Član kupreške „Ekipe 2“ i vrsni strijelac Ivica Franjko zaslužio je prvo mjesto u po-jedinačnoj konkurenciji, drugi je bio Juri-ca Smoljo, također član „Tetrijeba“, a treći mladi Mirko Kelava.Najboljim ekipama i pojedincima uručene su prigodne nagrade, a sve je okončano za-jedničkim ručkom i nastavkom druženja u ugodnom ambijentu hotela „Knez“ u Ku-presu.

Ilija Bandov


Trojica najboljih strijelaca

Mario Dugandžić, vlasnik streljane i Zoran Mandić, pobjednik

Strijelci “Mosora” s Marinom Radišićem

LOVNO STRELJAŠTVO

Nekoliko godina, uzastopno, išli smo na otvara-

nje lova na nisku divljač na obronke planine Čabulje. To su prostrane padine terena iznad Vilina polja. Sa sjeveroistočne strane, prema kanjonu rijeke Dre-žanke, su katuni u Nugli-ma, koji su smješteni ispod čabuljske borovine, s pre-krasnim planinskim izvo-rom, koji, doduše, nema veliku izdašnost vrela, ali je voda bistra „kao suza“.S jugozapadne strane ovo-ga dijela lovišta je Trodraga, koja je na nešto strmijem terenu. Čitav ovaj prostor orijentiran je prema jugo-istoku i lijepo je osunčan, pa je, uz ostale prirodne uvjete, vrlo pogodan za stanište zeca i jarebice ka-menjarke. Ima ovdje i dosta planinskoga ljekovitog bilja: kadulje, vrijeska, gospine trave i ostaloga. Nađe se tu i srčanika, koji je prilič-no istrijebljen, a od koga se komadići korijena stavljaju u prirodnu domaću rakiju i to u pravilnom omjeru, pa se tako dobije u narodu poznata lincura. Konzumi-ra se izjutra, nakon ustaja-nja, u količini maksimalno 0,3 decilitra. To je poznati stari narodni lijek za čišće-nje organizma, a koristan je i pušačima.Vratimo se Trodragi, jer ona je, može se reći, tema ove priče i to zbog strada-nja lovca na tome mjestu. Trodraga je, kako joj i sam naziv kaže, mjesto gdje se tri drage spajaju u jednu. Glavna draga, u nastavku, spušta se u pravcu Bogo-dola i dobro je usječena u terenu, pa ja na gornjem dijelu prijelaz preko nje moguć samo na pojedinim rjeđim mjestima. Sličan slu-čaj je s još nekim manjim dragama na Čabulji, koje izgledaju kao relativno uski

i duboki kanali za odvod vode prilikom topljenja sni-jega i jakih planinskih plju-skova, s tako velikog na-plavnog područja. Prostro Trodrage je uglav-nom pošumljen, gdje ima nešto i visokog drveća, ali pretežito je niska i vrlo

kržljava hrastovina, pa je Trodraga (i kao takva) po-godna za sklonište divljači u određenim situacijama. Ovo privremeno sklanjanje divljači, pretežito divlja-či niskoga lova, bitno je s jeseni, kada ona migrira s brisanih prostora Čabulje prema nižim i zaklonjenijim staništima.Međutim, naši odlasci na spomenuta otvaranja lova na nisku divljač, bili su više povezani za stradanje gospodina Cajdera Zovke, našega kolege lovca koji je, nesretnim slučajem u lovu, poginuo na Trodragi. Želio bih odmah istaknuti da je pokojni Cajder bio vrlo omiljen i drag prijatelj među nama lovcima, a što se moglo vidjeti i na njego-vu ukopu u Kolenju, gdje je bilo mnoštvo lovaca.Na spomenutim otvaranji-ma lova, naša grupa svaki je put išla iz pravca Vilina po-lja, gdje smo ostavljali vozila, pa lovom prema Trodragi, gdje bismo izišli oko podne. Druge grupe lovaca dolazi-le su iz pravca Bogodola i iz pravca Ladine, pa bi se na Trodragi okupilo i preko če-trdeset lovaca. Svi smo že-ljeli na otvaranju lova upaliti svijeću na mjestu Cajderove pogibije.

Nakon izvjesnog vremena, napravljeno je i spomen-obilježje na tome mjestu, što je, svakako, najviše za-sluga obitelji pokojnog Cajdera, ali je, pri tome, ci-jenjena i uloga lovaca, uk-ljučujući i organizirane po-sjete Trodragi. Inače, sam

spomenik je skroman, ali je lijep i dobro prilagođen okolišu.Otvaranje spomen-obiljež-ja bila je prava svečanost, također na dan otvaranja lova, a i vrijeme je toga dana bilo vrlo povoljno za izlazak na planinu. Našli su se tu i mnogi ljudi, koji su ovo mjesto posjećivali i prije otvaranja spomenika, pa da spomenem bar neke vete-rane: pok. Jozo Glamuzina, pok. Slavko Lovrić, Marko Cvitković, Mario Markić, Blaško Stojčić, Zoran Duj-mović, Šimun Marić i drugi.Nakon otvaranja spomeni-ka, sjedilo se po grupama na manjim čistinama, koje su bile na malim razmaci-ma, u vrlo niskoj hrastovini, pa je čitavo društvo djelo-valo kao jedna cjelina. Bilo je tu i lijepih priča i dosjetki, koje su odgovarale toj situ-aciji, pa sam jednu izdvojio za ovu priliku: Upita stari-ji lovac mlađeg prijatelja: „Boga ti, zašto ti ovo čitavo vrijeme oslovljavaš gospo-dina predsjednika našega lovačkog društva s kume i po čemu ti je on kum?!“. Na to se mlađi lovac malo „unezgodio“, pa reče: „Evo, svi ga tako oslovljava-ju, pa i ja!“. Nakon toga ga stariji lovac ponovno upita:

„A, da svi skaču s prozora, bi li i ti skočio?“, na što mu mlađi lovac odgovori vrlo jednostavno: „Ovisno, koli-ko je visoko!“.Pojavila se i u našoj grupi jedna priča, koju sam tako-đer izdvojio. Jedan od pri-sutnih, koji je stvarno bio kum s predsjednikom ta-dašnjega lovačkog društva, reče predsjedniku: „Jozo, sada te svi oslovljavaju s kume, dok si predsjednik društva, a kada ti istekne mandat, sve će se razići i zaboraviti ovo prividno kumstvo, pa ti jedino opet samo ja ostajem kum!“. Bilo je, naravno, još zanimljivih priča, ali su za ovu novin-sku priču dovoljne i ove.U rano popodne, po obi-čaju, krenuli smo na or-ganizirani lovački ručak u Gorancima, a bili smo i u restoranu kod Lovrića (pre-ma Bilima). Tim zajedničkim objedima, prisustvovalo je prosječno preko dvadeset i pet lovaca, gdje bi se lije-po proveli i opustili sve do večeri. Poznato je da se i ranije kod nas slavilo otva-ranje lova, makar u manjim grupama, pa je ovo bio na-stavak te tradicije. Navedeni slučaj pokojnog Cajdera, kao i mnoga druga stradanja znanih i neznanih ljudi u lovu, upozoravaju nas lovce da to moramo stalno imati na umu i po-većavati pažnju u svakom lovu, osobito pri rukovanju oružjem. U ovome kontek-stu, želio bih posebno upo-zoriti mlađe kolege lovce, da unaprijed izbjegavaju sve nejasne situacije i tere-ne, jer, ne dao Bog, kada se već desi nesreća, onda je prekasno reagirati.Ovu lovačku priču, napi-sao sam sa željom da se još jednom sjetimo pokojnog Cajdera i njegova stradanja u lovu, jer je on to za života i zaslužio.

OTVARANJA LOVA isPOD ČABULJE

piše DRaGO LaSIć


LOVAČKA PRIČA


Dok nastaju ovi redci, u nekim lovačkim udrugama već je otvoren lov na prepelicu, a tamo gdje je kiša ometala „skidanje“ ratarskih kultura s parcela, lov na prepelicu još će malo pričekati. Među-tim, kod lovaca koji preferiraju lov s ptiča-rima, adrenalin raste, jer došlo je vrijeme, barem kalendarski, da se može u polje na prepelicu. Pravom ljubitelju i poznavatelju lova sa psima ptičarima jako je bitno koliko je nje-gov pas spreman za lov na određenu vrstu pernate divljači, jer osim prepelice slijedi lov na goluba, patku, jarebicu poljku, jare-bicu kamenjarku, bekasinu, šumsku šljuku i fazana, a s pojedinim pasminama uspješ-no se lovi i dlakava divljač: zec, lisica, pa čak i divlja svinja. Kod mladoga psa izu-zetno je značajno pravilno aktivirati nje-gove urođene osobine i, narodski rečeno, „u hodu“ mu usavršavati i određene radne discipline, kako bismo kada dođe lovna sezona imali pravilno obučenog i lovno korisnog psa. Osobno sam, promatrajući ekipu koja lovi na susjednoj parceli, često bio u prilici nazočiti smiješnim, a ponekad i tužnim scenama na relaciji lovac – pas – divljač, jer nepravilno obučen pas samo stvara probleme u lovištu, od probijanja vlastite ferme, probijanja ferme drugom psu, rastjerivanja divljači, do kidanja pa čak i gutanja divljači. Takav pas je kino-loški gledano „škart“, te se bez obzira na cijenu koju je vlasnik za njega platio i ro-

dovnik koja mu jamči kvalitetno podrije-tlo, mora povući i iz lova i iz priploda. Poradi boljeg poznavanja obuke pasa pti-čara, osim onoga starog pravila: „Koliko si patika poderao na terenu s mladim psom, takvog ćeš pomagača u lovu i imati“, nije loše malo proučiti i pravilnike o radu pasa ptičara. Kako je kod pasa ptičara pravilni-kom FCI-a obvezatan radni ispit, a taj je ispit propisan i Zakonom o lovstvu F BiH, evo za ljubitelje takve vrste lova nekoliko bitnih izvadaka iz Pravilnika o radu pasa ptičara.

ISPIT uROĐENIH OSOBINa

Ispitivanje radnih sposobnosti ptičara po-dijeljeno je u dvije skupine: A – ispitivanje rada engleskih ptičara, B – ispitivanje rada kontinentalnih ptičara.U skupini rada engleskih ptičara je i ispit urođenih osobina (tip „Ap“). Cilj ovoga proljetnog ispita je utvrditi kod psa na-sljedne osobine za rad u lovu, koje su ka-rakteristične za pasminu kojoj pripada. Na ovaj ispit dovode se psi do navršenih 30 mjeseci starosti koji su upisani u rodovnu knjigu jednoga od saveza priznatih od FCI-ja i koji imaju pozitivnu ocjenu oblika. Psi se ocjenjuju u paru, a ispitne discipline su sljedeće: 1) nos/njuh, 2) stil traženja, 3) sta-janje na divljač, 4) sekundiranje, 5) ponaša-nje na pucanj, 6) volja za rad, 7) poslušnost.U biti, ponašanje na pucanj i poslušnost

nisu urođene osobine, ali su pravilnikom dodane ostalim disciplinama, jer je nepo-slušan pas i pas koji se boji puške neupora-bljiv u lovu i kao takav se diskvalificira. Za one lovce koji ne žele sudjelovati na uta-kmicama višega ranga, ovaj ispit je posve dovoljan da se pas može koristiti u priplo-du, a također i u lovu.

1. Nos/njuhNos/njuh je kod svih pasmina pasa naj-značajnija urođena osobina i pas s dobrim njuhom jako je cijenjen u lovstvu, ali i u različitim državnim i privatnim službama. Kod ptičara, a ovdje je riječ o „englezima“, osjetilo mirisa je razvijenije nego kod osta-lih pasmina ptičara, jer su generacijama stvarani kao trkači-galoperi, te zbog svoje brzine i kratkog vremena propisanog za is-pit, s lošijim njuhom ne bi uspjeli položiti ovu disciplinu, pa samim tim ni dobiti do-zvolu za priplod, niti za lov.

2. Stil traženjaJako je bitno da pas ptičar pretražuje teren u stilu pasmine kojoj pripada. Engleski pti-čari u tom su segmentu specifikum, jer su jako brzi, s visoko nošenom glavom u trku, s anatomski perfektnim tijelom i s obvezat-no mirujućim repom u pokretu. Promatrati jednoga poentera ili engleskog setera u tra-ženju znači uživati u njegovoj ljepoti, snazi i brzini. Osobno više volim „živi rep“, jer su mirujućim, „mrtvim repom“, po meni, na-rušeni zakoni fizike. Ako znamo da su kod psa stražnje noge „motor“, pokretač tijela, a prednje upravljač, onda bi rep trebao biti skretničar pravca, jer promatrajući lisicu u trku, zapazit ćemo da uz pomoć repa stra-hovito brzo mijenja pravac, što je i psima jako potrebno kad u punom galopu prime u nos bočni miris divljači.

3. Stajanje na divljačU lovačkom rječniku postoje tri termi-na za ovu disciplinu. Lovci iz Dalmacije i Hercegovine najčešće rabe termin „ferma“, dio lovaca iz Bosne i Srbije rabi termin

Nepravilno obučenu psu nije mjesto u lovištuKad pas ptičar u punom galopu primi u nos miris divljači koja najčešće miruje na logi, njegov ga uro-đeni nagon tjera da u istom trenu zastane okrenut glavom u pravcu divljači, čime pokazuje lovcu da je divljač tu i da bude spreman za odstrelni hitac. Međutim, u praksi često ipak nije tako…

piše ZDRavKO PRaNJIć-BRIŽaNKIć

Priprema pasa ptičara za lovnu sezonu

LOVNA KINOLOGIJA

„marka na divljač“, a u pravilniku HKS-a napisano je „stajanje na divljač“, što je vje-rojatno i najispravniji termin za ovu radnju i disciplinu. Naime, kad pas ptičar u pu-nom galopu primi u nos miris divljači koja najčešće miruje na logi, njegov ga urođeni nagon tjera da u istom trenu zastane okre-nut glavom u pravcu divljači, čime pokazu-je lovcu da je divljač tu i da bude spreman za odstrelni hitac. Međutim, u praksi često ipak nije tako. Naime, posebice kod mla-dih i slabo obučenih pasa, česta su lažna stajanja. Neiskustvo i loša obuka dovode ih u situaciju da počnu zastajati na svaki primljeni miris, jer njihov mozak nije imao vremena razgraničiti i memorirati lovnu i nelovnu divljač. Ovo se na ispitu urođenih osobina konstatira kao mana, a na utakmi-cama višega ranga pas se čak i diskvalifici-ra, ako tri puta ponovi lažno stajanje.Figure koje prave engleski ptičari pri staja-nju na divljač, priča su za sebe. Za pravoga ljubitelja lova s ptičarima to je odmor za oči i dušu, jer se figure ovih pasa profinje-na nosa, ovisno od vrste divljači, terena na kojem love i vremenskih uvjeta, izmjenjuju od polustojećeg stava, polučučnja, čučnja, pa sve do ležećeg stava, a onaj mirno ledeni pogled i samo vibriranje nosnica pokazuju s koliko strasti ti psi rade svoj posao.

4. SekundiranjeSekundiranje je urođeni refleks poštovanja tuđeg stajanja na divljač. U slučaju pola-

ganja ispita urođenih osobina za engleske ptičare tipa „Ap“, u teren se puštaju dva psa i njihov je zadatak da neovisno, u stilu pre-tražuju teren. Kad jedan od njih stane na divljač, drugi se pas u trenutku kad to spazi također mora okrenut prema njemu, stati na njegovo stajanje i ostati u tom položaju sve dok prvi pas ne učini neku radnju koja sama po sebi izaziva pokretanje obadva psa. To je za engleske ptičare obvezatna i ujedno urođena osobina, a, recimo, za kontinentalne ptičare nije urođena, ali je na utakmicama višega ranga obvezatna. Sekundiranje je samo po sebi za oko vrlo ugodan prizor, ali je i za lov vrlo učinkovita radnja. Zamislite u praktičnom lovu dva ili više pasa, i dok jedan stoji na divljač, osta-li bezglavo jure oko njega (što je, nažalost, često vidljivo na našim poljima) i ne samo što rastjeruju divljač, nego i psa „stajača“ natjeraju da krene prije vremena (probije vlastito stajanje), a lovcu onemoguće smi-ren prilaz i odstrelni hitac. S takvim je psi-ma smisao lova, a i samo uživanje u radu ptičara, totalan promašaj.

5. Ponašanje na pucanjOvu smo osobinu i disciplinu već u startu okarakterizirali kao neurođenu, ali u sva-kom slučaju obvezatnu, jer pas mora na pucanj ostati miran, a to se postiže uvođe-njem psa u pucanj od malih nogu, izaziva-jući određeni zvuk različitim predmetima koji lagano pucketaju, i kako štene raste

pojačava se intenzitet zvuka sve do onog trenutka kad će doći na red i lovačka puš-ka. U blizini šteneta se smijemo nikad iza-zivati detonacije bilo kojeg intenziteta, jer će one u njemu izazvati nelagodu i strah, što će kasnije, kad dođe vrijeme ispita, re-zultirati negativnom ocjenom za ovu dis-ciplinu, odnosno diskvalifikacijom jedinke za čitav život.

6. volja za radBez obzira na to od kakvih je roditelja šte-ne – može biti i od svjetskih šampiona u radu – ako mu nismo posvetili dovoljno vremena za obuku ne možemo očekivati od njega velike rezultate. Poradi toga je potrebno sa štenetom provoditi puno vre-mena, uvoditi ga u tajne okoliša i po mo-gućnosti dovoditi ga u doticaj s divljači. S vremenom će se njegovi lovački nagoni buditi, i kako raste, njegova potreba za is-pitivanjem terena postajat će sve veća. To je u biti i preduvjet za kvalitetno buđenje njegovih urođenih osobina, koje će ako se pravilno poslože u konačnici rezulti-rati jednim kvalitetnim i nadasve radnim psom, s kojim ćete moći ponosno nastu-pati kako na utakmicama u radu, tako i u praktičnom lovu.

7. PoslušnostPoslušnost je stečeni refleks-osobina svakoga kvalitetnog ptičara, jer bez po-slušnosti ni rezultati na utakmicama, niti učinkovitost u praktičnom lovu neće biti zadovoljavajući. Ova disciplina se lagano usađuje psu od malih nogu, a bitna stavka u tome je stjecanje međusobnog povjere-nja. Engleski ptičari su karakterno mnogo nježniji od kontinentalaca, i zato s njima morate postupati jako pažljivo, vodeći ra-čuna da kroz igru, prehranu i socijalizaci-ju pridobijete njihovo povjerenje.Pokušali smo ukratko elaborirati discipline za ispit urođenih osobina engleskih ptiča-ra. O ispitima višega ranga ovoga puta ne-mamo ni vremena ni prostora, pa ćemo ih samo nabrojiti po redoslijedu: ispit rada en-gleskih ptičara u polju bez odstrela divljači (tip „B“), ispit rada engleskih ptičara u polju s odstrelom divljači (tip „C“) i ispit rada en-gleskih ptičara u polju i vodi (tip „D“).Kriteriji za svaki ispit višega ranga sve su stroži, disciplina je sve više, a o eliminacij-skim pogreškama da i ne govorimo. O ispitima u radu kontinentalnih ptičara, nekom drugom prilikom.


Pravom ljubitelju lova jako je bitan dobro obučen pas

Krajem kolovoza svake godine – ove je godine to bilo 23. i 24. kolovoza – Posušje bude u središtu pozornosti

ljubitelja pasa širom regije. Razlog: CAC i CACIB te dvije specijalke: Specijalka Ex Yu i autohtonih goniča „Robert Oreč-Bobo“ i Specijalka ruskih pasmina pasa.Na ovogodišnju, devetu priredbu stigao je zavidan broj izlagača sa psima svih pasmi-na iz cijele Europe. Posebice treba spome-nuti pun autobus izlagača koji su sa svojim ljubimcima došli iz Poljske i Češke, te broj-ne izlagače iz Slovačke i Rusije.Na pripremljenim prostorima Sportskog centra „Šego“ u Posušju, prijavljeno je i brojnoj publici predstavljeno preko 450 pasa svih pasmina. Pse su ocjenjivali po-znati europski suci: Vasko Mudreša, Du-bravka Reicher, Zlatko Kljajić, Zijah Zu-lović, Zdravko Pranjić i Nebojša Savičić. Dvodnevni program i izložbu znalački je vodio Mirko Čolak, tajnik Kinološkog sa-veza Herceg-Bosne.

PRvI DaN IZLOŽBE

cac. Pobjednici prvoga dana izložbe po FCI skupinama bili su: I. fcI skupina (su-dac Vasko Mudreša): Njemački ovčar muž-jak mladi (9-18) ASTOR VON BRCKO, vlasnik Nebojša Đukić; II. fcI skupina (sudac Vasko Mudreša): Srednjoazijski ov-čar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Novaković; III. fcI skupi-na (sudac Dubravka Reicher): Plavi irski terijer VOLZHSKY ARKOS DIVHNAYA ORCHIDEA, vlasnik Irina Knyazeva; Iv. fcI skupina (sudac Dubravka Reicher): Jazavčar dugodlaki BELLA VITA S VI-SNEVOY ROSHI, vlasnik Olga Bezmeno-va; v. fcI skupina (sudac Zlatko Kljajić): Akita Inu NINGO HALNE WZGORZE, vlasnik Radtka Grulikova; vI. fcI skupina (sudac Zlatko Kljajić): Istarski kratkodlaki gonič RITA, vlasnik Ante Boras; vII. fcI skupina (sudac Zlatko Kljajić): Njemački oštrodlaki ptičar AJK, vlasnik Elvir Velić; vIII. fcI skupina (sudac Zijah Zulović): Zlatni retriver FAIR PLAY BELLA MARE, vlasnik Galina Kuryanova; IX. fcI sku-pina (sudac Zijah Zulović): Ši-cu MISSY

MADIS AXEL GIPSI KINGS DANCER, vlasnik Nada Matijaš; X. fcI skupina (su-dac Dubravka Reicher): Ruski hrt – borzoj MISTIKASWETTDEMON, vlasnik An-drea Carminati.Po odluci Dubravke Reicher, u kategoriji Najljepši mladi pas (JBIS - Junior Best in Show) poredak je bio sljedeći: 1. Šiba, 2. Njemački ovčar, 3. Istarski kratkodlaki gonič.Po odluci Vaska Mudreše, u kategoriji Naj-ljepši pas izložbe (BIS - Best in Show) po-redak je bio sljedeći: 1. Srednjoazijski ov-čar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Novaković, 2. Zlatni retriver FAIR PLAY BELLA MARE, vlasnik Galina Kuryanova, 3. Njemački oštrodlaki ptičar AJK, vlasnik Elvir Velić.

cacIB. Po FCI skupinama, pobjednici su bili: I. fcI skupina (sudac Zdravko Pra-njić): Bradati koli TIME OF SHINE FOR ROBODREAM, vlasnik Tomislav Med-vid; II. fcI skupina (sudac Zdravko Pra-njić): Veliki šnaucer GLORIS WAY FIRE FLY, vlasnik Olga Erofeeva; III. fcI sku-pina (sudac Nebojša Savičić): Jorkšir teri-jer LETVORA VIRGINIA, vlasnik Natalia Kuzina; Iv. fcI skupina (sudac Nebojša Savičić): Jazavčar dugodlaki BELLA VITA, vlasnik Olga Bezmenova; v. fcI skupina (sudac Dubravka Reicher): Njemački pa-tuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vlasnik Tsvetelina Genoa; vI. fcI skupina (sudac Vasko Mudreša) pobjednik: Posav-ski gonič BELKA, vlasnik Damir Markota (Dejan Ađanin); vII. fcI skupina (sudac

Vasko Mudreša): Njemački oš-trodlaki ptičar AJK, vlasnik El-vir Velić; vIII. fcI skupina (su-dac Dubravka Reicher): Zlatni retriver DEWMIST GLITTE-RATO, vlasnik Roumen Kuz-manov; IX. fcI skupina (su-dac Zlatko Kraljić): Kineski kukmasti pas VOLSHEBNAJA LOSHADTKA ELVIN, vlasnik Natalia Lovasova; X. fcI sku-pina (sudac Zlatko Kraljić): Ru-ski hrt – borzoj LEONID VOM TOLLHAUS, vlasnik Susanne Leeb.Po odluci Zdravka Pranjića, u kategoriji Najljepši mladi pas (JBIS - Junior Best in Show) po-redak je bio sljedeći: 1. Njemač-ki ovčar ASTOR VON BRCKO, vlasnik Nebojša Đukić, 2. Istar-ski kratkodlaki gonič BELLA, vlasnik Ivo Krezo, 3. Rotweiler TKS LITTLE TSUNAMI, vla-snici Tamara Krišto i Igor Josi-pović.U kategoriji Najljepši pas izložbe (BIS - Best in Show), poredak je bio sljedeći: 1. Veli-ki šnaucer GLORIS WAY FIRE FLY, vlasnik Olga Erefeeva, 2. Njemački patuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vla-

CAC I CACIB POSUŠJE 2014Dvodnevna fešta za desetogodišnjicu Kinološke udruge


Najljepši pas izložbe

Mjerenje i ocjenjivanje pasa

KINOLOGIJA

snik Tsvetelina Genoa, 3. Posavski gonič BELKA, vlasnik Damir Markota (Dejan Ađanin).

DRuGI DaN IZLOŽBE

Po FCI skupinama, pobjednici drugo-ga dana izložbe (CACIB) bili su: I. fcI skupina (sudac Zlatko Kraljić): Bobtejl LAFAYETTE AUS DEM ELBE – UR-STROMTAL, vlasnik Dorotea Bodzioch; II. fcI skupina (sudac Zlatko Kraljić): Tornjak bosansko-hercegovački SAM-SON, vlasnik Ante Radoš Odžić; III. fcI skupina (sudac Vasko Mudreša): Jork-šir terijer EXKLUSIVE FUNNY LITTLE THING, vlasnik Natalia Ronowska; Iv. fcI skupina (sudac Vasko Mudreša): Ja-zavčar dugodlaki BELLA VITA, vlasnik Olga Bezmenova; v. fcI skupina (sudac Nebojša Savičić): Njemački patuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vlasnik Tsvetelina Genoa; vI. fcI skupina (sudac Dubravka Reicher): Posav-ski gonič BELKA, vlasnik Damir Markota (Dejan Ađanin); vII. fcI skupina (sudac Dubravka Reicher): Njemački oštrodlaki pti-čar AJK, vlasnik Elvir Velić; vIII. fcI skupina (sudac Nebojša Savičić): Zlatni retriver DEWMIST GLITTERATO, vlasnik Roumen Kuzmanov; IX. fcI skupina (sudac Ne-bojša Savičić): Ši-cu MI-SSY MADIS AXEL, vla-snik Nada Matijaš; X. fcI skupina (sudac Vasko Mu-dreša): Ruski hrt – borzoj

Ove godine Kinološka udruga Po-sušje navršava deset godina svoga postojanja. Utemeljili su je Igor Ra-mljak, prvi predsjednik, Zoran Šuš-njar, prvi dopredsjednik, Tomo Raič, prvi tajnik udruge (i danas na toj dužnosti), Berislav Jukić-Beća te po-kojni Robert-Bobo Oreč (po njemu je dobila naziv Specijalka Ex Yu i au-tohtonih goniča). Među zaslužne za uspješan rad udruge treba spomenu-ti i Roberta Petrica, pok. Živka Žulja, pok. Ivana-Iku Ramljaka, pok. Stefa-na-Bracu Bešlića, Antu Borasa-Jelin-kušića, Mladena Bešlića, Petra Gali-ća-Pepu te svakako LD „Radovanj“ Posušje. Danas udrugu vode također dobro poznata imena iz svijeta kino-logije: predsjednik Tonćo Jukić-So-kol, tajnik Srećko Žulj i predsjednik Kluba uzgajivača srednjoazijskih i kavkaskih ovčara te ruskih terijera „Hercegovina“, Darko Vican.Obraćajući se nazočnima prije po-četka ovogodišnje međunarodne izložbe pasa, Tonćo Jukić-Sokol je, između ostaloga, rekao: „Iskreno zahvaljujem svim ljudima koji su požrtvovnim radom doprinijeli da danas imamo kvalitetnu i zdravu kinološku udrugu, članicu Kinološ-kog saveza Herceg-Bosne i članicu Unije kinoloških saveza BiH. Nadam se da ćemo se još dugo družiti i kao udruga postojati, da ćemo nastaviti s organizacijom međunarodnih kino-loških priredbi u Posušju i da će nas, danas-sutra, naslijediti neki novi, mlađi zaljubljenici u kinologiju, koje već danas vidim ovdje, među nama.“

DESET GODINa Ku POSušJE

MISTIKAS WEETDEMON, vlasnik An-drea Carminati.Po odluci Zlatka Kraljića, u kategoriji Naj-ljepši mladi pas (JBIS - Junior Best in Show) poredak je bio sljedeći: 1. Rotweiler, 2. Tornjak bosansko-hercegovački, 3. Šiba.

Po odluci Nebojše Sa-vičića, u kategoriji Naj-ljepši pas izložbe (BIS - Best in Show) pore-dak je bio sljedeći: 1. Bobtejl LAFAYETTE AUS DEM ELBE, vla-snik Dorotea Bodzioch i Tsvetlana Genova, 2. Njemački patuljasti špic CH RETURN OF THE KING, vlasnik Tsve-tlana Genova, 3. Ši-cu MISY MADIS AXEL, vlasnik Nada Matijaš.Po odluci Dubravke Reicher, pobjednik u kategoriji SuPER BIS

(Super Best in Show) je srednjoazijski ov-čar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Novaković.

SPEcIJaLKE. Na kraju ove značajne i jako zanimljive dvodnevne kinološke pri-redbe u Posušju, održane su i dvije tzv. specijalke.Pobjednik Specijalke Ex Yu i autohtonih goniča „Robert Oreč-Bobo“ bio je posav-ski gonič KING, vlasnik Josip Žulj, a po-bjednik Specijalke ruskih pasmina pasa bio je srednjoazijski ovčar BEZJANA CAKANMONTENEGRO, vlasnik Stevo Novaković.

Mladen Bešlić


Prvonagrađeni psi drugoga dana CACIB-a u Posušju

Uljepšavanje psa prije ocjenjivanja

Osnivači udruge: Berislav-Beća Jukić, Zoran Šušnjar, Igor Ramljak i Tomo Raič

KINOLOGIJA


Sjaj i bijeda svijeta u ko-jem živimo pokazuje se i na planu korištenja vode

u svakidašnjem životu. Tako danas Europljani koriste 200 litara vode dnevno, stanovnici Sjeverne Amerike 400 litara, a siromašni u zemljama u razvo-ju svega 10 litara vode za piće, kuhanje i dnevno čišćenje. Sudeći po vodi kao proble-mu čovječanstva, Hercegovci i Bosanci su iznimno boga-ti ljudi, samo to još trebaju i shvatiti. Naime, Bosna i Her-cegovina jedna je od najboga-tijih zemalja u Europi, pa čak i u svijetu, po svojim vodenim resursima. “Bogati smo vode-nim resursima, ali se prema njima ponašamo poput pija-nih milijunera“, istaknuto je jednom prigodom.

RIJEKE NISu Za KuPaNJE

Umjesto ribama, bh. rijeke obiluju virusima i paraziti-ma. Kupanjem u bh. vodama često se oboli od dizenterije, zarazne žutice, leptospiro-ze te gljivičnih i parazitarnih bolesti, a u posljednje vrije-me i seroznog meningitisa. U BiH malo je rijeka na kojima se možete kupati bez straha da ćete zaraditi neku infek-ciju zbog njezina zagađenja. Naime, u našoj zemlji vode se ne štite kao resurs, pa tako u rijekama nema pročistača otpadnih voda, a često one postaju i divlji deponiji. Na području Federacije BiH osobito su zagađene rijeke Željeznica, Miljacka, Krivaja,

Zujevina, Jala i Bosna, kao i sve rijeke nizvodno od većih gradova i naselja, budući da se otpadne vode ispuštaju u vo-dotoke uglavnom bez ikakvog pročišćavanja. Ono što bh. vo-dotoke najviše zagađuje, jesu kanalizacije naselja i industrije. – Osim mikrobiološkog onečišćenja, koje se odnosi na koliformne bakterije, fe-kalni streptokok, ešerihiju koli, virus hepatitisa A te druge viruse i parazite, sve je veća kontaminacija vode kemijskim supstancijama – tvrde stručnjaci. No, da se ne spominju vrećice, boce i drugi otpadni materija-li koji plutaju bh. rijekama. Jedini način zaštite rijeka od mikrobiološkog i kemijskog zagađenja jest pročišćavanje otpadnih voda naselja i in-dustrije prije ispuštanja u vodotoke. Ovo podrazumi-jeva mehaničko, kemijsko i biološko pročišćavanje s pomoću odgovarajućih filtara.

ODNOS PREMA VODENOM BOGATSTVU

voda je iznimno značajna

Bosna i Hercegovina jedna je od na-jbogatijih zemalja u Europi, pa čak i u svijetu, po vodenim resursima

Od petka 12. rujna do nedjelje 14. rujna, u organizaciji ŠRD Posušje, na Tribistovu, jezeru pokraj Posušja, održano je natjecanje u lovu na šarana i amura. Bio je to drugi po redu jesenski Carp Cup, a natjecale su se ekipe iz Gruda, Ljubuškog, Tihaljine te iz Hrvatske, ukupno osam ekipa. Prvo mjesto zaslužila je ekipa „C. T. Izvor“, drugo mjesto ekipa „C. T. Zvani zajebani“, a treće ekipa „C. T. Ljubuški“.Osim ovoga jesenskog natjecanja ŠRD Posušje organizira i proljetni Carp Cup, a svake se godine više puta organizira i čišćenje okoliša jezera. Svrha ovih natjecanja jest upoznavanje članova ŠRD Posušje s članovima susjednih ribolovnih društava, razmjena iskustava, čuvanje jezera Tribistovo te podizanje ekološke svijesti ribolovaca i posjetitelja ovoga planinskog bisera. Nakon natjecanja organiziran je zajednički ručak i druženje natjecatelja i prijatelja prirode.Sponzori natjecanja bili su: Stanić, Čistoća „Ladanušić“ Rakitno te Lov&Ribolov „Prepelica“ Grude.

Mladen Bešlić

Športsko ribolovno društvo Posušje

Drugi jesenski carp cup– Tribistovo 2014.

Promjene u životnoj sredini koje izazivaju posebnu po-zornost često su izravna ili neizravna posljedica ljuds-kih aktivnosti u prirodi, i to uglavnom kao posljedica prilagođavanja prirode osob-nim potrebama, koje nerijet-ko gube obilježje zadovolja-vanja potreba ljudske prirode.

DIvLJač uGIBa I ZBOG SušE

O tome koliko je značenje vode za opstanak divljači u lovištu ne treba trošiti previše riječi. To značenje je poseb-no izraženo u sušnim i ljet-nim mjesecima kada mnoge rijeke, kanali, potoci nemaju dovoljnu količinu vode. Da bi se što više smanjile posljedice suše po divljač, potrebno je adekvatno se pripremiti i u lovištu osigurati dovoljnu količinu vode za divljač.

Pero Zelenikaza opstanak divljači

C.T. Izvor - prvo mjesto

VODENI OKOLIŠ

Konac ljeta, premda ono bilo kilavo i nepouzdano kao ovogodišnje, i po-četak rujne jeseni za većinu su ljudi

najugodnije i najljepše vrijeme kroz godi-nu, vrijeme koje i lijenima i mudrima nudi istinski užitak i dobit od strane prirode. Ne može se ni nabrojiti sve blagodare koji su nam dostupni u ovo blaženo vrijeme. Među najizdašnijim darovima prirode je svakako sakupljanje šumskih plodova, među kojima je uistinu jedna od najkorisnijih –

KuPINa (Rubus fruticosus L.)

Kupina, koju u narodu još nazivaju crna ja-goda, ostriga, kupinjača, još je u mnogim glavama sinonim za neugodan bodljikavi korov koji treba što više i brže uništavati, paliti, iskorijeniti. Ima nekoliko vrsta ku-pina i sve one imaju istu vrijednost i isti status. Ne treba trošiti mnogo prostora na opis ove poznate i grmolike biljke koja u obliku busja raste svugdje po rubovima šuma, poljskih i šumskih putova, kraj po-toka i jaraka, pokraj divljih deponija..., ne-kada prava neuzgojena divlja plantaža, u kojoj onda caruju kolonije ptica, guštera, zečeva i divljih svinja. Po mladicama (koje na plodnu tlu mogu narasti i do tri metra u jednom ljetu) i lišću su razbacane bodlje

pa je „neprijateljski“ okrenuta prema svim nježnim stvorenjima, radi čega je, moguće, mnogi zaobilaze, a tako je izdašna, kori-sna, ljekovita, ako hoćete i izuzetno lijepa, premda je ljepota kao estetski pojam kraj-nje neusuglašen. Kod kupine se rabe svi dijelovi za lijek: li-šće, mladi izdanci, korijenje i svakako vrlo slatki, sočni i mirisni plodovi. Valja napo-menuti da se neke vrste kupina uzgajaju po vrtovima i plantažama, one su bez bodlji ali su te nešto slabije kvalitete od onih div-ljih. Za čajeve se koristi mlado lišće tije-kom cijele vegetacije (od travnja do rujna), mladice i korijenje koje se vadi iz zemlje već u veljači, te plodovi koji još nisu dobili crnu boju. Plodovi prvo budu sitne zelene kuglice, onda te bobice pocrvene a na kra-ju postaju sjajno crne i tada su vrlo dobre za pravljenje sokova, vina, džema, a svi ti proizvodi su jako dobri za popravak krvne slike kod ljudi, za ljude koji se oporavljaju nakon teških bolesti i operacija.Kupina je vrlo bogata tvarima koji pozitiv-no utječu na ljudski organizam i zdravlje: različita eterična ulja, vitamini C i skupine B, pektin, tanini, organske kiseline (oksal-na, mliječna, jabučna, salicalna), karoten, flavonid, soli... Zreo plod sadrži dosta kalija i voćnog šećera.

Mladi proljetni izdanci kupine su vrlo soč-ni i mogu se kuhati i koristiti za pripremu ukusnih variva koja su posebice dobra za ljude slabokrvne i one koji imaju proble-me s probavom. Dugačak je popis tegoba i bolesti na koje kupinov čaj i pripravci od sočnih plodova pozitivno i ljekovito djeluju: proljev (pa i onaj najteži, krvavi), upala želudca i crijeva, upala debeloga cri-jeva (kolon), upala i krvarenje hemoroida, tuberkuloza, čišćenje krvi, kod kroničnog nadražaja slijepog crijeva, bijeli cvijet, ra-stvaranje i izbacivanje sluzi, liječi sve kož-ne osipe, lišajeve i sl. Posebice se preporuča trudnicama koje imaju slične tegobe. Plod se koristi protiv vodene bolesti, kod sla-bokrvnosti, nesanice, kroničnog umora, živčane rastrojenosti. Čaj od korijena se koristi za rastvaranje bubrežnih kamena-ca, protiv gađenja i povraćanja, za ispiranje bolesnih očiju. Kada se mladi list i latice cvijeta potope u bijelom vinu, njima se ispire grlo, krajnici, usna šupljina i desni, učvršćuje zube...Kupinov čaj je mnogo korisniji i zdraviji od ruskog i crnog čaja, kažu biljari. On, osim onoga navedenog, uspješno liječi kašalj, pro-muklost, skida visoku temperaturu, ublažava bol u krajnicima, a samljeven suh list se od prapovijesti kod mnogih naroda koristi kao sredstvo za posipanje i sušenje rana.U mnogim našim krajevima kupina se sadi za podizanje višegodišnjih remiza u dobro organiziranim lovištima. Tamo se divljač uspješno skriva i hrani. Kupinovo grmlje ne mogu srušiti ni vjetrovi niti duboki sni-jeg. Tijekom kolovoza i rujna kada kupine masovnije sazrijevaju i kada ljudi koji cije-ne te plodove, pohrle na branje (u kombi-naciji s drenjinama dobiva se izuzetan sok i pekmez), po kupinovu busju često se sun-čaju zmije ljutice, čekajući ptice koje se sla-de plodovima. Tu činjenicu berači bi treba-li imati na umu, jer to sam i osobno iskusio! Uz poneku neplaniranu bodlju pod nokat, to je jedino negativno iskustvo s kupinom koja nam je tako blizu i tako daleko, ako ne znademo sve ovo što smo o njoj opisali i kao takvo darujemo svojim čitateljima!I kada vam iz susjedove parcele kupina prodire u vrt ili vinograd, nemojte je re-zati ili iskopavati, dovodeći tako u pitanje dobrosusjedske odnose, dovoljno je ne-kim tvrdim štapom pomlatiti one nestašne mladice što su prešle u vaše imanje i kupi-na će se suzdržati od daljnjega nadiranja. Probajte!

Blago Lasić

KUPINAKoristite blagodare prirode


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE IN MEMORIAM

aNte peša (1934. – 2014.)

U kolovozu 2014. zauvijek je presta-lo kucati veliko srce našega dragog prijatelja lovca Ante Peše zvanog Pantelića-Pante. Veliko srce i dobra duša iz rodnih Vinjana Donjih pre-seliše se u Kraljevstvo Gospodnje. Dragi naš prijatelju, počasni članu LU „Zavelim“, mnogo ćeš nam ne-dostajati, ali tvoj vedri lik, zvonak i mio gangaški i uvijek šaljivi glas zauvijek će ostati u našim sjećanji-ma. Sva naša lovačka druženja bila su i ostat će za vječno pamćenje. Prijatelju dragi, hvala ti na svakom trenutku provedenom s nama. Po-čivaj u miru Božjem.

LU Zavelim, Roško Polje

NeveNko barać(1942. – 2014.)

Nakon kraće bolesti redove našega Društva zauvijek je napustio naš ko-lega i prijatelj Nevenko Barać, član lovačke sekcije „Međugorje“.Njegovom smrću izgubili smo istin-skog zaljubljenika u lov, posebice u lovačka druženja, za koja je uvijek imao vremena. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj uspomeni, a posebice članovima njegove sekcije „Međugorje“. Za sve ono čime je doprinio razvo-ju i boljitku našega Društva, velika mu hvala. Neka mu je laka ova hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem.

LD Golub, Čitluk

Slavko korDIć(1943. – 2014.)

Redove našega Društva, u 72. go-dini života, zauvijek je napustio naš kolega i prijatelj Slavko Kordić, član sekcije „Vionica“ i počasni član Društva.U svome dugogodišnjem lovač-kom stažu dao je nemjerljiv obol razvoju i boljitku lovstva i lovač-

jakov Čamber(1952. – 2014.)

Zauvijek i prerano prekinut je životni i lovački put našega cijenjenog kole-ge, lovca i prijatelja Jakova Čambera.Uz njega nas vežu uspomene na zajednička druženja u lovu i posli-je njega. Izgubili smo lovca koji će nam nedostajati, ali će i dalje živje-ti u našim sjećanjima. Hvala mu za sve što je učinio za našu udrugu. Počivao u miru Božjem.

LU M. M. Bikan, Vir

vlaDo mIkulIć(1927. – 2014.)

U 87. godini života zauvijek nas je napustio kolega i prijatelj Vlado Mikulić, jedan od utemeljitelja HLU „Malič“ Grude i njezin počasni član. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu, a posebice je bio odgovoran prema obvezama vezanim za lovstvo. Kao uzoran lovac i plemenit čovjek, ostat će zauvijek u sjećanjima svi-ma onima koji su ga poznavali, po-sebice lovcima sekcije „Grude“. Za sve što je učinio za Udrugu, iskre-no mu i neizmjerno zahvaljujemo. Počivao u miru Božjem.

HLU Malič, Grude

zvoNko bušIć(1939. – 2014.)

HLU „Malič“ Grude i lovna sekcija Sovići-Gorica ostali su bez još jed-noga pouzdanog i uzornog člana, našega Zvonke. Ostali su bez čo-vjeka koji je svojim članstvom u Udruzi ostavio neizbrisiv trag. Bio je dobar kolega i lovac. Iako u po-sljednje vrijeme shrvan bolešću, često bi iz Imotskog gdje je živio posjećivao svoju rodnu Goricu i svoje kolege lovce. Nedostajat će nam njegova spremnost na druženje, rad i njegove originalne dosjetke na našim lovačkim susre-tima. Za sve učinjeno velika mu hvala. Počivao u miru Božjem.

HLU Malič, Grude

aNte šImIć(1934. – 2014.)

Redove HLU „Malič“ Grude i lovne sekcije Ružići-Cerov Dolac zauvijek je napustio kolega lovac Ante Šimić.Ante je 1993. kao prognanik iz Brč-kog došao u Ružiće i odmah ob-novio svoje članstvo u našoj udru-zi, jer je do tada bio član lovačkog društva u Brčkom.Do svoje teške bolesti od prije ne-koliko godina bio je aktivan član i poticao brojne lovačke aktivnosti u lovištu. Bio je vrstan poznavatelj prirode i divljači, a svoja iskustva je prenosio mlađim lovcima. HLU „Malič“ Grude i lovna sekcija Ružići-Cerov Dolac sjećat će ga se pri svakom lovačkom druženju. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem.

HLU Malič, Grude

IvIca glavINa-rIvI(1956. – 2014.)

U 58. godini života, nakon kraće bolesti redove LD „Mosor“ i sekcije Knešpolje zauvijek je napustio Ivi-ca Glavina-Rivi.Volio je lov, druženja, prirodu, ali eto, bolest je bila jača i nije do-pustila da Rivi dočeka otvaranje još jedne lovne sezone, kojem se toliko radovao. Ostaju uspomene, ostaju sjećanja, ostaje zanimljiva i bogata zajed-nička lovačka prošlost.Hvala ti, dragi naš Rivi, za sve što si učinio za svoje Društvo i sekci-ju, i neka te dragi Bog nagradi za sva dobra djela. Počivaj u miru Božjem.

LD Mosor, Široki Brijeg

ISmet kljuČo(1961. – 2014.)

Nakon kraće bolesti, napustio nas je naš dugogodišnji član, lovac Ismet Ključno. Nesebičnim radom, ljubavlju prema prirodi i divljači te lovačkim druženjima bio je pri-mjer u svojoj lovnoj sekciji Livno. Dragi naš Ismete, tvoj vedri duh uvijek će nam nedostajati, ali će živjeti u našim uspomenama. Kao lovac, a prije svega kao čovjek, dugo ćeš ostati u srcima onih koji su te poznavali.

LU Cincar, Livno

jure vlaDIć(1947. – 2014.)

Nakon kraće bolesti, zauvijek nas je napustio Jure Vladić, član sek-cije Gračac. Bio je član Društva od 1972., i uvijek je davao maksimalan doprinos svojoj sekciji i Društvu u zaštiti prirode i divljači. Njegov lik i blaga narav ostat će zauvijek u sjećanjima svih onih koji su ga poznavali. Hvala mu za sve što je učinio za Društvo i neka počiva u miru Božjem.

LD Vepar, Prozor-Rama

mIrko rezIć(1936. – 2014.)

Redove LD „Mosor“ Široki Brijeg i sekciju Crnač napustio je zauvi-jek još jedan istinski zaljubljenik u prirodu i lov, Mirko Rezić. Ostala je praznina među nama, ali i us-pomena na sve lijepe i ugodne trenutke provedene s njim u ži-votu i lovu. Imponirala je njegova upornost u poštovanju etike i hu-manog odnosa između čovjeka i prirode. Osobito se rado sjećamo vremena kad je obavljao dužnost predsjednika sekcije i člana Uprav-nog odbora Društva.Mirko, velika i iskrena ti hvala za sve što si učinio za nas. Počivaj u miru Božjem.


Dr. oNgluS alajbegovIć „omo“

(1941. – 2014.)Iznenada, u 73. godini života na-pustio nas je naš kolega i lovac dr. Onglus Alajbegović „Omo“.Njegovom smrću izgubili smo pri-jatelja, vrijedna i nadasve poštena i uzorna lovca. Svojim nesebičnim radom, ljubavlju prema prirodi i divljači te lovačkim druženjima bio je za primjer.Lov, a posebno ribolov obilježili su način njegova života. Rijeka Sava izgubila je svoga velikog zaštitnika i prijatelja.Njegov vedri duh i prijateljstvo uvijek će nam nedostajati, ali živjet će i dalje u našim uspomenama.

LD Fazan, Odžak

pavo glamuzINa(1951. – 2014.)

Ovih smo se dana, iznenada i pre-rano, oprostili od našega dugogo-dišnjeg člana, kolege i prijatelja Pave Glamuzine. Pavo je bio istin-ski lovac. Volio je red i rad u lovištu. Bio je prvi predsjednik svoje sekci-je Čalići. Za svoj rad dobio je više lovačkih priznanja i nagrada. Zau-vijek će ostati u sjećanju svih naših članova, posebice njegove sekcije Čalići. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem.

HLU Orao, Čitluk

raDe vukoja „DomIć“(1931. – 2014.)

Sa žalošću javljamo da je premi-nuo naš dragi prijatelj i kolega lovac Rade Vukoja „Domić“. Bio je dobar čovjek, istinski prijatelj i uzoran lovac od kojeg smo svi učili. Čuvat ćemo uspomenu na svoga Domića, osobito mi iz lovne jedinice Ljubotići. Neka mu Gospodin podari vječni mir.

LD Rujan, Kočerin

ke etike, a svoje bogato lovačko iskustvo prenosio je na mlađe lovce. Njegovom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u lov i lovačka druženja. Svima nama koji smo imali privilegij poznavati ga ostat će u trajnoj uspomeni, po-sebice članovima njegove sekcije „Vionica“.Za sve ono čime je doprinio razvo-ju i boljitku našega Društva, velika mu hvala. Neka mu je laka ova hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem.

LD Golub, Čitluk

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je pos-jetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

IN MEMORIAM

IvaN bošNjak(1944. – 2013.)

Prošla je godina dana, a još uvijek ne možemo shvatiti da naš Ivan, naš kolega i prijatelj, nije više s nama.Krasile su ga vrline istinskog za-ljubljenika u prirodu i njezine lje-

IvaN SolDo-Ića(1952. – 2014.)

Nakon kraće bolesti redove Druš-tva zauvijek je napustio naš kolega i prijatelj Ivan-Ića Soldo, član lov-ne sekcije Međugorje. Njegovom smrću izgubili smo istinskog zalju-bljenika u lov, a posebice u lovač-ka druženja za koja je uvijek imao vremena. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj uspo-meni. Hvala mu za sve što je učinio za Društvo. Počivao u miru Božjem.

LD Golub, Čitluk

omer bešo(1947. – 2014.)

U 67. godini života, nakon kratke bolesti napustio nas je naš dugo-godišnji član. Volio je lov i prirodu, uživao u lovačkim druženjima i ne-sebično prenosio iskustva na mla-đe. Rado ćemo se sjećati brojnih zajedničkih druženja u lovu i nje-gove plemenitosti i dobrote. Traj-no ćemo ga se svi sjećati, posebice članovi njegove sekcije Stolac.

LD Jarebica kamenjarka, Stolac

marko boškovIć(1989. – 2014.)

Tragičnom smrću u prometnoj nezgodi, u 25. godini života za-uvijek nas je napustio naš mladi kolega lovac Marko Bošković, član sekcije Burmazi. Njegovom smrću izgubili smo dobrog čovjeka i pri-jatelja te istinskog zaljubljenika u lov i prirodu. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj us-pomeni. Počivao u miru Božjem.

LD Jarebica kamenjarka, Stolac

jozo laSIć-joža(1935. – 2014.)

Vijest o smrti Jože Lasića bolno je odjeknula među lovcima, kinolo-zima, pčelarima, umirovljenicima i svima onima koji su ga pozna-vali. Joža je bio čovjek prirodnjak, čovjek od akcije i do posljednjeg trenutka, iako svjestan teške i pod-mukle bolesti, bio je aktivan u svo-me lovištu, pčelinjaku, vinogradu,

boro ćužIć(2013. – 2014.)

Prošla je duga i tužna godina otkako je naše redove i redove „Mosora“ zauvijek napustio naš Boro. Sjećamo se s ponosom Bore i njegovih djela, lovačkog znanja koje je prenosio nama, prijatelji-ma. Druženja i gostovanja u dru-gim lovačkim udrugama od Livna do Dubrovnika nezaboravna su. Sjećanje na Boru dio je našega života u kojem će nam Boro puno nedostajati.

Tvoji bećari iz LD Mosor, Široki Brijeg

IvaN bIloš(1940. – 2013.)

Prošla je godina dana otkako nije s nama naš član, prijatelj i kolega lovac Ivan Biloš. Ljubav za lov i druženja vodila ga je cijeli život. Pamtimo ga kao vrijedna i odgo-vorna čovjeka koji je ostavio svoj trag u Društvu. U trajnom su nam sjećanju druženja i lovovi s našim Ivanom. Počivao u miru Božjem.

LD Vepar, Rama

jozo glamuzINa(1932. – 2014.)

Zauvijek smo se rastali od dragog prijatelja lovca i bivšeg predsjedni-ka LD „Jarebica“ Mostar. Njegova ljubav prema druženju i lovu te predani rad u Društvu ostavili su neizbrisiv trag. Krasile su ga ljud-ske i lovačke vrline sve do kraja njegova života. Dragi Jozo, vječno ćeš živjeti u na-šim mislima i lovačkim uspomena-ma. Počivaj u miru Božjem.

LD Jarebica, Mostar

na kinološkim priredbama… Obnašao je brojne dužnosti u Društvu. Uz njega su stasale broj-ne generacije lovaca na koje je prenosio svoje bogato lovačko znanje i iskustvo, posebice u njegovoj sekciji Uzarići. Dobitnik je brojnih lovačkih i kinoloških nagrada i priznanja. Za izuzetne zasluge u lovstvu dobitnik je Od-ličja prvoga reda Lovačkog saveza Herceg Bosne.Njegov lik i djelo ostat će trajno u našim lovačkim pričama, u našim mislima i sjećanjima. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem.


obljetNIca SmrtI pote, druženje s ljudima, što je posebice volio. Svojim radom i ponašanjem ostavio je neizbrisiv trag u Društvu, posebice u svojoj lovnoj sekciji Dobrič.Dragi Ivane, ni jedan izlazak u lovište ne prođe a da Te se ne sjetimo, ponosni što smo bili sudionici zajedničkih druženja u lovu i poslije njega. Za sve što si učinio, mi lovci i Tvoji prijatelji najiskrenije Ti zahvaljujemo. Po-čivaj u miru Božjem.


Sajam lova u Bjelovaru

AKTUALNO

Documents

ZAKONA O LOVSTVU - lovackisavez-hb.ba