KukuruzUz pšenicu i rižu, kukuruz je najvažniji usjev u svijetu prema površinama koje zaposjeda, biološkom potencijalu i mogućnosti raznovrsnog korištenja.Osnovni gospodarski značaj kukuruza proizlazi iz svojstava same biljke, raznovrsnosti upotrebe i obima proizvodnje. Pored toga velik je i agrotehnički značaj kukuruza, kao biljke koja zahtjeva intenzivne uvjete uzgajanja. Gotovo svi dijelovi biljke kukuruza mogu poslužiti za preradu, pa upravo to daje kukuruzu poseban ekonomski značajZa tih deset godina prosječni prinos iznosi nešto manje od 4.500 kg po svakom hektaru. To je danas osrednji ili čak mali prinos kukuruza.Nama bliska Austrija, koja ima slabije prirodne uvjete za uzgoj kukuruza nego što su u našoj zemlji, i u kojoj se mogu samo uzgajati samo manje rodni rani hibridi, ima znatno više prosječne prinose zrna kukuruza. Zadnjih godina njihovi prinosi su od 8.221 do 8.971 kg/ha. Zato, za upola manje površine pod kukuruzom, Austrija, nekada «nekukuruzna» zemlja, proizvodi skoro istu količinu kukuruza kao Hrvatska.Ppotrebno je poboljšati agrotehniku, a ponajprije povećati i pravilno primjenjivati umjetna gnojiva i određena zaštitna sredstva. 

JečamJečam je žitarica koja uspijeva u hladnijim krajevima.

Sirak Uzgaja se za stočnu i ljudsku hranu (Afrika, Indija, Kina), zelenu masu (sijeno, silaža), postrni usjev; za dobivanje škroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle.Sirak se zbog niza gospodarskih vrijednosti i mogućnosti uporabe širi u svijetu. Najveći svjetski proizvođači su Nigerija, Čile, SAD, Meksiko, Indija i ArgentinaPosljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (lat. Sorghum sudanense ) i krmnog sirka (lat.Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture. Prednost ovih vrsta u odnosu na kukuruz je ekonomičnije iskorištavanje proizvodnih površina koje su na raspolaganju poljoprivrednom gospodarstvu za proizvodnju krme, jer se mogu sijati kao interpolirajući usjev – naknadni i postrni, posebno zbog visoke tolerantnosti prema suši i toplom vremenskom razdoblju tijekom ljetnih mjeseci.ProsoNaime, za razliku od nekih žitarica, proso ne sadrži gluten.Koristi se za stočnu i ljudsku prehranu (kaša, peciva), alkoholnu industriju (pivo, alkoholna pića), postrna kultura.