1.Etiki problemi AIDS-a

Openito AIDS - Acquired Immunodeficiency Syndrome Sida Syndrome d'ImmunoDficience Acquise SIDA Sindrom - naziv za skupinu simptoma (i/ili medicinskih znakova) koji se redovno pojavljuju zajedno. Nastaje kao posljedica infekcijom virusa HIV Zaraenoj osobi slabi imunoloki sustav Zarazna bolest koja razara obrambeni sustav organizma Smrtonosna,neizljeiva, spolno prenosiva bolest! Hrv. izraz - kopnica virus koji uzrokuje sindrom steenog gubitka imuniteta AIDS retrovirus, napada bijele krvne stanice Karakteristika virusa je napad na imunoloki sustav, osobito na limfocite, su odgovorni za obranu od infekcija i tumora. ulaskom u CD4 stanicu stvar veliki broj kopija virus stanica prsne, oslobaa mnotvo virusa u krvotok, stanica propada virusi ulaze u nove stanice te se proces ponavlja Imuni sustav postepeno slabi i na kraju HIV prelazi u AIDS Zaraza spolnim putem preko krvi - koritenjem zaraenih igala preko majke na djecu (trudnoa i porod) ostalim nainima (transplantacija, transfuzija, oteena koa) Osoba postaje SEROPOZITIVNA nositelj HIV virusaRizine skupine Homoseksualne osobe Bi- i heteroseksualne osobe rizinog ponaanja NarkomaniSimptomi Zaraena osoba funkcionira kao zdrava osoba moe biti dugo (5-6, pa ak i do 10 god!) bez simptoma potencijalni prenositelj zaraze 2. dugotrajna faza bez simptoma nakon nekoliko tjedana tijelo razvija antitijela - smanjuje se razina virusa HIV testiranje nakon 12 tjedana - prepoznaje se da osoba boluje od HIV-a preko antitijela u odnosu na virus HlV-a tada se moe nai poveanje limfnih vorova, broj limfocita CD4 je obino od 350-750/mm3 (zdrava osoba 1000 i vie). ova faza do 10 godina! 3. Faza 3. faza: bolest sa simptomima rana, srednja i kasna Rana: poveani limfni vorovi, upale plua, tuberkuloza, dermatitisi, upale usne upljine. Broj limfocita CD4 smanjuje se na 200-500/mm3 (do 5 god) Srednja izraeniji simptomi. Broj limfocita ispod 200 mm3. Vruica, opa slabost, anemija. Oteenja ivanog sustava: depresije, zaboravljivost, gubitak ravnotee (do 3 god) Kasna broj limfocita ispod 50 mm3. Gubitak teka, munina, povraanje, proljev, pad tjelesne teine i opa slabost.Lijeenje Neizljeiva bolest Ali produetak ivota, smanjenje simptoma ANTIRETROVIRUSNI LIJEKOVI Cilj antiretrovirusnog lijeenja je smanjiti koliinu virusa u krvi na nemjerljivu koliinu Najea terapija HART lijeenjem tri lijeka zajedno vrlo djelotvorno antiretrovirusno lijeenje (engl. "Highly Active Antiretroviral Treatment"). U vie od 70-80% sluajeva e se postii nemjerljiva koliina virusa u krvi i odravati navedenu razinu vie godina. Dosljednim uzimanjem lijekova postie se nemjerljiva koliina virusa u krvi uz postupan oporavak imunolokoga sustava.Bioetiki problemi 1.JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM ZATITA IVOTA/KVALITETA IVOTA Mogunost zaraze drugih lanova (Skupo) lijeenje Prevencija Testiranje Trudnoa/ovisnosti 2.OSOBNA I DRUTVENA ODGOVORNOST SPRAM LIJEENJA I PREVENCIJE BOLESTI Potivati ljudsko dostojanstvo zaraene osobe Jednaki zdravstveni tretman Pravo na kolovanje Pravo na posao Psiholoka podrka ALI I: raditi na prevenciji Centri za sterilne igle, za testiranje, kazneni zakoni kojima se progone namjerni iritelji zaraze (pokuaj ubojstva); informiranje javnosti, spolni i zdravstveni odgoj; borba protiv ovisnosti 3.PRAVO NA PRIVATNOST/PRAVA PACIJENATA(LIJENIKA TAJNA) Pravo na jednaku zdravstvenu skrb Za pacijente s HIV/AIDS-om mora se osigurati prikladna medicinska skrb. S njima se ne smije postupati nepravedno, niti ih se smije izlagati svojevoljnoj ili iracionalnoj diskriminaciji tijekom njihova svakidanjeg ivota.""Lijenik iz etikih razloga ne moe odbiti lijeiti bolesnika, ije je stanje unutar lijenikovog podruja kompetencije, samo zato to je pacijent seropozitivan. Nije u skladu s naelima medicinske etike dopustiti kategoriku diskriminaciju bolesnika utemeljenu iskljuivo na njegovoj seropozitivnosti." Zato?? MODEL ETIKIH PRAVA (gdje se istie pravo pojedinca na zdravlje tj. pravo da bude lijeen); MODEL UGOVORA (budui da zdravlje graana spada u ope dobro za koje se drava treba brinuti); MODEL KREPOSTI (temelji se na samoj biti lijenike profesije). Prava pacijenta Pravo na ljudsko dostojanstvo zabrana bilo kakve diskriminacije Pravo na privatnost i povjerljivost Pravo na privatnost naglaeno je i u Deklaraciji o obvezama u svezi HIV/AIDS-a koju je 2001. usvojila Generalna skuptina UN.Lijenika tajna-pravo na privatnost Dva dobra u suprotnosti: pravo pojedinca (osobe) i dobro zajednice Prije se zastupalo i branilo pravo pacijenta, a sada vie pravo drutva jer se bolest iri Ne moe se raunati na odgovornost pacijenata to je samo moralna (etika) preporuka Ovisnici o alkoholu i drogama neuraunljivo ponaanje, ili kod bolesti zato ba ja primjeri zaraenih igala u djejim toboganima Posljedice naruavanja prava pacijenta: diskriminacija, gubitak zaposlenja, socijalna izolacija Posljedice preuivanja: mogunost irenja zaraze, dovoenje u zabludu; teta nevinom treem Povjerljivost se temelji na vjerovanju da bi objelodanjivanje bolesnikih osobnih podataka i podataka o njegovoj bolesti od strane lijenika moglo obeshrabriti bolesnike u traenju lijenike pomoi. Nastala teta po drutvo u tom bi sluaju nadrasla korist od otkrivanja tajne. Ali lijenici potiu da pacijent o tome sam obavijesti medicinsko osoblje Ako se oda kazneno djelo iskljuenje protupravnosti (ako je tajna otkrivena u opem interesu ili interesu druge osobe korist vea od tete npr. suprunici) Odavanje lijenike tajne ETIKI su uvjeti za otkrivanje tajne u svakom sluaju sljedei: a) da potreba za otkrivanjem tajne proizlazi iz zahtjeva zatite nekog prava jednakog ili vieg od prava na suzdravanje: u praksi je to samo ivot i zdravlje treih; b) da je lijenik sve uinio da uvjeri pacijenta o potrebi otkrivanja tajne; c) da nema drugog naina za zatitu zdravlja treega; d) da lijenik primijeni sve mogue opreznosti; f) da ne bude otkriveno vie od onoga to je nuno za postignue cilja; g) da onaj komu se otkriva tajna bude suprunik ili partner s kojim se ivi, a koji o tome nita ne zna Moralna odgovornost zaraenog Osobna moralna odgovornost zaraenog: Rei bivim spolnim partnerima Rei aktualnom spolnom partneru Informirati stomatologa i druge zdravstvene djelatnike Ne prenositi dalje zarazu (kazneno djelo?) Suradnja s lijenicima Pravilno uzimanje terapijeDrutvena odgovornost Potivati ljudsko dostojanstvo zaraene osobe Jednaki zdravstveni tretman Pravo na kolovanje Pravo na posao Psiholoka podrka ALI I: raditi na prevenciji Centri za sterilne igle, za testiranje, kazneni zakoni kojima se progone namjerni iritelji zaraze (pokuaj ubojstva); informiranje javnosti, spolni i zdravstveni odgoj; borba protiv ovisnostiTestiranje UNAIDS/Svjetska Zdravstvena Organizacija preporuuje da se pravi razlikovanje izmeu 4 tipa testiranja: 1) testiranje na osobni zahtjev, 2) dijagnostiko testiranje (provodi se kad god osoba pokazuje znakove ili simptome HIV/AIDS bolesti), 3) rutinsko testiranje koje bi se trebalo nuditi osobama koje se lijee od spolne bolesti, trudnicima, pripadnicima zajednica u kojima je HIV prevalentan), 4) obvezatno testiranje (pri darivanju krvi, krvnih pripravaka, organa, tkiva ili tjelesnih tekuina). Sva uz informirani pristanak osim u iznimnim sluajevima (hitnost za zatitu ivota) Prema Zakonu o zatiti prava pacijenata (ZZPP), osobe koje su sposobne dati pristanak imaju pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostiki, odnosno terapijski postupak (l. 16. st. 1. ZZPPa) pisana forma Anonimno testiranje rezultati uz dodijeljenu ifruKatolika crkva i uoptreba prezevativa ispravan odnos prema seksualnosti Predbrana istoa i brana vjernost Prezervativi mogu pojaati rizik od zaraze HIV-om jer se potie seksualna sloboda Spolini odnosi Potie se moralna odgovornost Ukoliko zaraeni stupa u spolne odnose, treba o tome informirati osobu s kojom stupa u odnose Prezervativ naelno doputen iako jo nema potpunog konsenzusa Ako su oba partnera zaraena, odgovornost prema djeci koja mogu biti zaeta i na koje se moe prenijeti virus HIV-aZakljuak Svi oboljeli imaju prava koja proistjeu iz dostojanstva ljudske osobe pravo na zdravstvenu skrb, obrazovanje, posao No, imaju i odrebe odgovornosti koje potjeu od dunosti zatite druge osobe Lijenici trebaju uvati lijeniku tajnu, ali ona nije apsolutna. Drutvo treba raditi na smanjenju predrasuda i irenju informiranosti o ovoj bolesti Najbolja zatita je potovanje ljudske cjelovitosti i dostojanstva i izbjegavanje rizinog ponaanja2. Ovisnosti- Bioetiki problemi

Ovisnosti Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva. Poremeaj u ponaanju! stanje koje ne doputa slobodan odnos prema nekome ili neemu, a ovisnik je osoba koja ne moe bez neega, koja je u nemogunosti da bilo to uini bez nekoga ili neega, odnosno osoba postaje rob neke navikePsihika ovisnost Psihika ovisnost je stanje unutarnje prisile (znak gubitka kontrole) za povremeno ili redovito uzimanje sredstava ovisnosti radi stvaranja osjeaja ugode ili izbjegavanja nelagode, znakovi apstinencije su psihikog karaktera (iako slini onima fizikog). UZROK NIJE ILI NE MORA BITI MATERIJALNE PRIRODE (Npr. Video-igre, Internet, TV, druga osoba) Ponekad je teko odrediti granicu izmeu takve ovisnosti i ivotnih navika. Fizika ovisnost Fizika ovisnost je stanje prilagodbe organizma (staninih procesa na sredstvo ovisnosti) koje se manifestira karakteristinim (u odnosu na vrstu tvari) poremeajima fizike (i psihike) prirode pri obustavljanju ili znatnom smanjenju konzumiranja sredstva ovisnosti Snaan (nedoljivi) impuls, nagon za uzimanjem sredstva Pri smanjenju ili izostanku konzumacije, ovjek ne moe kontrolirati svoje ponaanjeOvisnot- promjene u ponaanju OSOBA ne kontrolira vie svoje ponaanje niti svoj ivot; naruene emotivne i kognitivne sposobnosti; fizika oteenja. Smisao ivota, svetost ivota i kvaliteta ivota vie nisu predmet razgovora. OBITELJ razdor u obitelji, teta drugome, bolesni lanovi (posebno djeca), razvodi, psihika oboljenja ostalih lanova obitelji, financijski slom POSAO nemogunost obavljanja redovitih zadataka; gubitak posla; gubitak sve steene zarade; nemogunost ponovnog zaposlenja i nakon lijeenja ili nakon mladenakog eksperimentiranja DRUTVO javnozdravstvo, kriminal, crna (siva) ekonomija Definicije ovisnosti Psihiki poremeaj koji obiljeava kompulzivno ponaanje i gubitak kontrole mijenja mozak (National Institute on Drug Abuse, 2010) Bihevioristiki pogled: naueni obrasci ponaanja koje je teko mijenjati (Carlo DiClemente, 2003.) Odluka: radi se o osobnom (dobrovoljnom a ne kompulzivnom) izboru pogrijene odluke. Put izlaska je u dobroj odluci (baco cigaretu, odluio ne piti) Gene Heyman, 2009. Bioetiki Osoba ima odgovornost Informiranost o posljedicama Priznavanje struke bolest Drutvo ima odgovornost Put: prevencija, zdravo drutvo (obitelji) i pruanje pomoi oboljelima Kako dolazimo do ovisnosti? Psihiki procesi Biheviorizam ugoda, podraaj sredstvo Pojedinac podraaj tjeskobnog tipa pokuava potisnuti uzimanjem alkohola. Vremenom uzimanje alkohola postaje odgovor na takav podraaj i na taj nain se stvara sve vri krug izmeu podraaja i posezanja za alkoholom koji za krajnju posljedicu ima pravu ovisnost, pa ak i onu fiziku. (Valjan, 328; Hotujac, 21) Disfukcionalne obitelji - uenje po modelu; rjeavanje problema; traenje onoga ega nedostaje (sigurnosti, prihvaenosti, ljubavi) Osobine linosti - nizak prag podnoenja frustracije, osjeaj inferiornosti koji se izmjenjuje sa stavom superiornosti, tjeskoba, depresija, sklonost rizicima, radoznalost, neprihvaanje autoriteta, besmisao ivotaObitelj Puno ljubavi, panje, brige nesamostalnost Puno svaa, nasilja bijeg Roditelji s navikom pijenja alkohola ili ovisnici Nedostatak komunikacije Zatitni imbenici zlouporabe droga su : vrste i pozitivne obiteljske veze, nadzor roditelja nad aktivnostima djece i njihovih vrnjaka, jasna pravila ponaanja koja se dosljedno provode unutar obitelji, ukljuenost roditelja u ivot njihove djece, vrste veze s institucijama poput kola, usvajanje ustaljenih normi o uporabi droge.Genetika jaki ili slabi ivani sustav otpor na frustracije, enzimi za razgraivanje akohola razvoj tolerancije Djeca iz obitelji u kojoj je netko bio alkoholiar ima vee sklonosti ka razvoju alkoholizma (4-5 puta vie u usp. s djecom nealkoholiara)Drutvo Socijalna situacija nezaposlenost, siromatvo Pomicanje ili gubitak vrijednosti (liberalizam, relativizam, hedonizam, individualizam) Blagostanje traenje novih izazova i stil ivota Drutveni obiaji i norme; religija, zakoni Bioetika pitanja Kako moralno vrednovati ovisnost? Je li ovisnik kriv/odgovoran za svoje ponaanje? Kako se drutvo treba ponijeti prema problemima ovisnosti i ovisnicima Drutveni problemi Kako sprijeiti razvoj ovisnosti; kriminal; smanjiti broj oboljelih? Zasluuje li ovisnik jednak i potpun zdravstveni tretman (AIDS; jetra (hepatitis))? Je li ovisnik kriv ako je poinio kazneno djelo? Ovisnost je veliko moralno zlo! To obvezuje svaku osobu da se ne izloi riziku upadanja u to zlo, a to svatko moe pri procjeni rizika i posljedica Svaki je ovjek (unato problemima) slobodan i odgovoran za svoje ponaanje Ako je osoba jo u stanju navike ili slabije ovisnosti (konzument), treba preuzeti odgovornost za svoj ivot, za ivote lanova svoje obitelji i drutva (a drugi mu u tome trebaju pomoi). Svatko treba uvati svetost ivota (svojega i tuega) Lijeenje Upotreba metadona? Terapijske zajednice Veliki zahvat puno strpljenja i strunosti. Recidivizam kao normalni tijek te bolesti. Dvije faze: prva- fiziko ienje; druga osmiljavanje ivota, raskid sa starim nainom ivota Izazovi i rizici lai bolesnika, napadi u fazi apstinencije, bijeg s lijeenja, nevoljkost za lijeenje...Obitelj i droge Rizini imbenici u obiteljskoj sredini su roditeljske navike konzumacije droga, niska razina roditeljskog nadzora, neprihvaanje djece, nedovoljna bliskost roditelja i djece, loi postupci discipliniranja, obiteljski sukobi i razvod braka, niska oekivanja od roditelja, disfunkcionalnost obitelji i nezaposlenost. Zatitni imbenici: izostanak rane separacije ili gubitka, kohezivnost obitelji, bliskost roditelja i djece, visoka razina roditeljskog nadzora, dosljedno i dobno primjereno discipliniranje, obiteljske sposobnosti rjeavanja problema, podupirua obiteljska komunikacija, znaajna vezanost za prosocijalnu odraslu osobu, odgoj za obiteljski sustav vrijednosti.Alkoholizam Svjetska zdravstvena organizacija: "Alkoholiari su osobe koje prekomjerno piju i ija je ovisnost o alkoholu dola do takve razine da uzrokuje neke od sljedeih pojava: oitim su postali mentalni poremeaji kod ovisnika; alkohol utjee na fiziko i mentalno zdravlje ovisnika; alkohol utjee na odnose ovisnika s drugim osobama; oiti su sindromi razvoja neke od navedenih pojava". Osoba zapada u teka psihika stanja; postaje rob alkohola Smanjuju se radni uinci, javljaju fizike bolesti (od mamurluka do ciroze jetre) Teke apstinenscijske krize (delirium tremens); halucinacije, gubitak pamenja, tresenje ruku, bolesti eluca i guterae, oteen probavni sustav i krvoilni sustav, miina slabost, koma i smrt Opasnost na cesti, nasilje... Lijeenje Fizika terapija Disulfiramom (bihevioralno naelo) Psiholoka obiteljska, auto i grupna terapija, psihoterapija (depresija)Moralna prosudba alkoholiara S obzirom na posljedice, alkoholizam je moralno zlo Odgovornost osobe koja konzumira alkohol je velika ak i privremeno upravljanje vozilom, ponaanje nakon konzumiranja alkohola, model koji daje djetetu ili drugima, naruavanje institucije u kojoj radi... Alkoholiar je pak bolesnik kojemu treba pristupiti kao i svakome bolesniku i pruiti mu medicinsku, ljudsku i drutvenu pomo jer ima nade! Ovisnost o kocki i igrama na sreu Igre na sreu, kocka vrlo star fenomen, poznat iz mitologije (Biblija odluivanje putem drijeba, Za haljine njegove bacie kocku) Filmski povezana uz mafiju ili Las Vegas 20./21. st. od igre ka drutvenoj poasti Razlog dobit kockarska mafija, drava Potranja za brzom, neoekivanom dobiti Izazov: 1. dobit; 2. novac Adrenalin, dopamin, srea Kree se bezazleno, ali prerasta u stalnu potrebu novog pokuaja sree Posljedice dolazi do nekontroliranog ponaanja, kockanje preuzima kontrolu, gubitak novca, rasprodaja imovine, zaduivanje, lai lanovima obitelji, duboka psihika patnja Psihika ovisnostOvisnost o videoigrama Jo uvijek premalo prepoznato nekontrolirana elja, tj. udnja za igranjem, gubitak kontrole nad ovisnikom aktivnosti i provoenje sve vie vremena u igranju, apstinencijski simptomi tj. osjeaj nemira i razdraenosti kada se ne igra, preokupiranost ovisnikim ponaanjem te zanemarivanje alternativnih zadovoljstva, kolskih i kunih obveza, nemogunost prestanka igranja videoigara, tj. trajno iskazivanje ovisnikog ponaanja usprkos problemima koje to ponaanje uzrokuje te, laganje da bi se prikrila vezanost za videoigre Rizinija skupina muke osobe Razlog nadmetanje, pobjeda kompenzacija realnih (ne)uspjeha Osobe nieg sapomopotovanja Posljedice tete za brak/kolski neuspjeh Ovisnost o internetu Traenje zadovoljstva Bijeg od problema Posljedice: stvaranje virtualnih prijateljstava, drutvena izolacija, depresija, pomak realnosti, zdravstveni problemi (kraljenica, oi, bol u zglobovima)zakljuak Ovisnosti su moralno zlo i najbolja prevencija je izbjegavanje okolnosti koje mogu dovesti do njenog stvaranja Drava se bori zakonima, ali zakoni ne mogu sami po sebi donijeti rjeenje Rjeenje je u aktivnostima cijelog drutva osobito edukacija, prevencija i lijeenje Ovisnik je bolesnik kojemu treba pomoi i uvijek drati naelo ljudskog dostojanstva U moralnu prosudbu ina ovisnika treba uzeti u obzir njegovu mogunost upravljanja slobodnom voljom i odgovornost3.Hospicij i palijativna skrb

Palijativna skrb Lat. pallium prekriva, pokriva Kad se bolest ne moe lijeiti, onda se prekriva simptome lijekovima i terapijama Omotati, dati toplinu, zatiti Dostojanstvo ovjeka i njegova ivota Palijativna skrb je pristup koji poboljava kvalitetu ivota bolesnika i njihovih obitelji suoenih s problemima uslijed smrtonosne bolesti, putem spreavanja i ublaavanja patnje pomou rane identifikacije i besprijekorne prosudbe te lijeenja boli i drugih problema - fizikih, psihosocijalnih i duhovnih (Europsko drutvo za palijativnu skrb, Svjetska zdravstvena organizacija) Palijativna skrb afirmira ivot, a smrt smatra sastavnim dijelom ivota, koji dolazi na kraju; ona smrt ne ubrzava niti je odgaa. Ona nastoji ouvati najbolju moguu kvalitetu ivota sve do smrti.

Eutanazija-distanazija-palijativna skrb Eutanazija je s kranskog gledita neprihvatljiva Ortotanazija pasivna eutanazija uskraivanje lijekova i skrbi kojima bi se inae produio ivot Distanazija - pretjerano produavanje agonije, patnje i smrti pacijenta. Terapijskom ustrajnou pomou brojnih lijekova i primjenom sofisticirane tehnologije, kada ne postoji nikakva nada za izljeenje, moe se produavati ivot. Takav postupak donosi malu ili nikakvu korist pacijentu, a poveava patnju njega samoga i njegovih blinjih. Palijativna skrb skrb za umirueg do kraja ivotaPalijativna medicina Subspecijalizacija u medicini Od 1987. u Velikoj Britaniji zasebna medicinska specijalizacija koja prouava i primjenjuje medicinsku skrb bolesnicima oboljelima od aktivne i uznapredovale bolesti ija je prognoza nepovoljna i nepredvidiva Ona je sastavni dio zdravstvene skrbi U fokusu su problemi psiholoke, drutvene i duhovne naravi Zakon o pravima pacijanta: Pristup bolesniku: Osiguravanje dostupnosti Kontinuitet u pruanju skrbi Nanaputanje Psihosocijalna utjeha Rjeavanje etikih pitanja vezanih uz kraj ivotaKada zapoinje palijativna skrb? Kada su iscrpljene klasine metode lijeenja ili su znaci irenja maligne bolesti dosegli takav stupanj da ih bolesnik teko podnosi Ciljevi palijativne skrbi Kontrola simptoma bolesti Ublaavanje boli Integralna skrb fizika, duhovna, psiholoka, socioloka Ouvanje kvalitete ivota Podrka obitelji i njegovateljima Pomo i podrka u pripremi za smrt (umirueg i obitelji)Nain organiziranja palijativne skrbi Hospicij Dnevni boravak Ambulanta za kontrolu i lijeenje boli Mobilni timovi Kuna palijativna skrbHospicij Hospicij (lat. svratite, konaite) je graevina ili sklop graevina koja se nalazi uz samostan. Pojam je nastao u srednjem vijeku, a znaenje mu se proirilo diljem Europe. Namjena ove graevine je bila ta da hodoasnici i gosti u njima mogu nai "gostoljubivost - hospitium, ukljuujui smjetaj s dormitorijem, spavaonicom Kriari u 11. st. Vitezovi monasi (hospitari) reda sv. Ivana od Jeruzalema Cicely Saunders utmeljiteljica modernog hospicija Hrvatska - Rijeka 1610. god. 1917. god. Franjevci Danas u RH jedino u Rijeci od 2013. god. Cicely Saunders, tada mlada lijenica (prije toga medicinska sestra i socijalni radnik), radila od 1957-1967 u St Josephs hospiciju, gdje je prouavala kontrolu boli kod uznapredovalog karcinoma poticaj za osnivanje St. Christopher Hospice u Londonu (1967)Palijativni tim UKLANJANJE BOLI najvei problem umiruih je fizika bol --> lijenik, medicinska sestra KVALITETA IVOTA Fizika razina fizioterapeut, njegovatelj, medicinska sestra Duhovna razina sveenik, vjernik laik Psihika razina psiholog, socijalni radnik Etika naela u palijativnoj skrbi DOSTOJANSTVO LJUDSKE OSOBE 2 naela iz Hipokratovog oba: dobroinstva i nekodljivosti DOBROINSTVO napraviti za pacijenta sve to je u mogunosti da mu se pobolja zdravstveno stanje i kvaliteta ivota NEKODLJIVOST ne initi nita to bi moglo koditi pacijentu 2 novija (Beauchamp i Childress, 1989.),autonomije i pravednosti AUTONOMIJA pravo pacijenta da samostalno odluuje o svom lijeenju; prava pacijenata (informirani pristanak) PRAVEDNOST pravo svih ljudi na zdravstvenu skrb i zatitu (bez obzira na dob, spol, rasu, socijalni status) ISTINITOST rei pacijentu i obitelji stvarno stanje, istinu o napretku bolesti. Naravno, treba se paziti to rei, kada, kome, kako. TERAPEUTSKE PROPORCIONALNOSTI proporcionalnost terapije i uinka. Izbjegavati preveliku terapijsku ustrajnost ako nema predvienih barem jednakih rezultata. Treba sauvati ivot i izbjei preveliku patnju. Primjena za ouvanje ivota, ali ne neopravdani produetak pod svaku cijenu. NAELO DVOSTRUKOG UINKA npr. primjena sedativa, morfija NAELO NENAPUTANJA NAELO PREVENCIJE (npr. dekubitusi) Informirani pristanak oboljelog o svom lijeenju Pravni i drutveni propisi palijativa u zdravstvenoj skrbi Svjetska zdravstvena organizacija definirala pravo na palijativnu skrb kao jedno od osnovnih prava na zdravstvenu skrb Svjetsko lijeniko udruenje : Rezolucija o pravima bolesnih i umiruih (1976.), Preporuka o pravima bolesnih i umiruih (1979.), Rezolucija o naelima skrbi za neizljeive i umirue pacijente s jakom kroninom boli (1990.), Preporuka o zatiti ljudskih prava i dostojanstva terminalno oboljelih i umiruih. Vijee Europe O organizaciji palijativne skrbi Zatita ljudskih prava i dostojanstvo neizljeivih i terminalnih bolesnika Preporuka 1418. Vijea Europe Zatita ljudskih prava i dostojanstva neizljeivih terminalnih bolesnika (1999.) Apel dravama lanicama da se zajami drutvena i pravna zatita bolesnika Palijativna skrb integralni je dio zdravstvenog sustava i neotuivi element graanskog prava na zdravstvenu skrb i zato je odgovornost vlade, jamiti i uiniti palijativnu skrb pristupanom svakome tko je trebaPalijativna skrb u RH Hrvatska nema palijativnu skrb organiziranu na nacionalnoj razini, te se ne provodi sustavno Prof. dr. sc. Anica Jui - 1994. organizirala Prvi hrvatski simpozij Hospicij i palijativna skrb u Zagrebu i osnovala Hrvatsko drutvo za hospicij HLZ-a Zakonska osnova postoji - pojam palijativne skrbi uveden je u Zakonu o zdravstvenoj zatiti iz 2003. godine (NN 121/03 l.16, l 25, l.69 i l 71). Zakon predvia i osnivanje Ustanove za palijativnu skrb (rok je bio 2008. godina) Usklaivanje s direktivama EU Postoje etiri bolnice za produeno lijeenje (u Novom Marofu, Dugoj Resi, Kninu, Biogradu na moru) u kojima su prenamijenjeni kreveti za palijativnu skrb, ali koje imaju manjak osoblja za obine bolesnike, a kamoli za umirue i palijativnu medicinu U Hrvatskim bolnicama nema palijativnih jedinica (ni gerijatrijskih odjela) s namjetenicima u punom radnom odnosu tek neke bolnice imaju nekoliko palijativnih kreveta Bolesnici i njihove obitelji usmjereni su na privatne ustanove koje treba platiti Struna pomo oboljelima u njihovom domu i njihovim obiteljima u sklopu zdravstvenog sustava organizirana je: U Centru za palijativnu skrb pri Domu zdravlja Primorsko - goranske upanije Rijeka (tri tima) U Domu zdravlja Osijek (Ambulata za palijativnu skrb) U Domu zdravlja Centar Zagreb (jedan tim) Privatne inicijative zasnovane na volonterskom raduHospicij u RH Hospicijski pokret 1994. god. Prvi hrvatski simpozij o hospiciju i palijativnoj skrbi Osnivanje Hrvatskog drutva za hospicij i palijativnu skrb 2006. Prvi hospicijski kongres 2013. Otvorenje prvog (i jedinog) hrvatskog hospicija!Naela skrbi Naelo solidarnosti Naelo autonomije Naelo dobroinstva i nekodljivosti

4. Spolnost i abortus

Spolnost ovjekova spolnost: preputena ovjekovom apsolutnom raspolaganju dar i poziv za ovjeka! Freud: ne izraava se osoba u spolnoj dimenziji ve spolnost izraava i strukturira osobu sa svojim dinamizmima koji su duboko u podsvijesti (gotovo kao da je spolnost sve, njome se ne upravlja i mnoge su neuroze i patnje osobe rezultat potiskivanja spolnosti). U tom kontekstu je tradicionalni odgoj predstavljen kao jedna velika represija, a isticanje dunosti/obveze kao rezultat sveukupne neuroze. Personalistika vizija Spolnost - dimenzija koja spada/ulazi u cjelovitost osobe Istina o odnosu spol-osoba ukljuuje takoer odnos tijelo-osoba. U tjelesnosti otkrivamo razliku i komplementarnost spolova. Tijelo otkriva niz imbenika diferencijacije koji obiljeavaju nutarnju temeljnu osobnost: imamo kromosomske imbenike (prisutnost X ili Y), endokrino-neuroloke, koji su spojeni s prethodnim, a meusobno razliiti kod mukarca i ene, ali takoer i one koji nadopunjavaju Spolovi se meusobno upotpunjuju: istodobno su slini i razlini; nisu istovjetni, ali su jednaki u dostojanstvu osobe; jednaki su da bi se mogli sporazumjeti, a razliiti da se meusobno upotpune Protiv redukcije spolnosti Spolnost se ne ograniava na genitalnost spolnost je upisana u ljudsko bie, ukorijenjena u ljudskoj prirodi i znak je cjelovita ljudskog bia, ali ga u isto vrijeme ne iscrpljuje Spolnost ne moe biti liena ovjekova duhovnog obiljeja. Ne uzeti u obzir te dimenzije i utjecaje duhovnoga ivota, svelo bi spolnost na psiho-fiziki mehanizam ili rezultat kulture, drugim rijeima, radilo bi se o redukcionizmu U temeljnom jedinstvu tijela i duha mukarca ili ene vidljiva je upuenost jednog prema drugom Spolnost u braku kao komplementarnost u fizikom, psihikom i duhovnom jedinstvu sa suprotnim spolomSpecifinosti branog ivota trajnost, - do smrti! i to ne pod uvjetima nego bezuvjetno u dobru i zlu! Ta se skladnost izgrauje jer nije posrijedi samo kemija koja privlai ve se radi o neprestanom izgraivanju prokreativnost (otvorenost prema ivotu) proizlazi iz takvoga zajednitva i karakterizira ga obiteljska dimenzija - u ljubavi se objedinjuju najvee razliitosti (spolova, generacija, interesa) i prepoznaje cilj - promocija i (po)rast dostojanstva svake osobe (brano i obiteljsko zajednitvo nije samo zbroj osoba koje ive pod istim krovom) drutvena dimenzija brak i obitelj nisu samo privatni in (nakon vjenanja mijenjaju se dokumenti, nova prava i obvezeodgovorno roditeljstvo odluka hoe li ili nee i koliko e djece imati - ta odluka ne moe biti roditeljima nametnuta od strane drave budui je to osobno pravo i pravo para Ta se odgovornost treba mjeriti prema vrednotama koje su upletene i uvjetima u kojima se one ostvaruju U okvir objektivne dimenzije odgovornosti ulazi i prosuivanje dobra ve roene djece ili djece koja e se eventualno roditi pravo na raanje priznaje i nakanu da se u odreenim okolnostima odlue za ine iz kojih se moe predvidjeti neplodnost ili uzdravati se od plodnih ina (npr. rizik za ivot i zdravlje) moral odgovornog raanja i kontracepcija da bi neki in bio ispravan potrebno je da bude ispravan njegov cilj, tj. mora ii za dobrom ljudske osobe, a isto tako da su ispravna i sredstva za ostvarenje toga cilja. To naelo treba primijeniti i na ljudsko raanje. Raanje je sastavni dio (branoga) zajednitva. Svjesno i namjerno iskljuivanje raanja iz zajednitva koje je usmjereno ka raanju znai proturjeje konanom cilju branog ina. Razlikovanje izmeu kontracepcijskog i abortivnog djelovanja ili postupanja: Abortus namjerno i izravno ubijanje ljudskog bia u poetnoj fazi njegova postojanja, izmeu zaea i roenja! Kontracepcija - spreavanje oplodnje i sjedinjenja muke i enske spolne stanice. Kontracepcijski se efekt oituje na dva naina (mehanikim ili kemijskim sredstvima) Izrazom dijagnostike metode plodnosti ili prirodne metode ili metode prirodnog reguliranja plodnosti ukazuje se na skup metoda koje osposobljuju enu da spozna razdoblje plodnosti i neplodnosti svog menstrualnog ciklusa kako bi mogla regulirati vlastite spolne odnose ve prema eljama dobivanja ili izbjegavanja privremeno ili trajno trudnoe. Meu tim metodama nalaze se metoda temeljne temperature, metoda ovulacije ili Billingsova metoda, nazvana po branom paru John i Evelin Billings koji su je i otkrili te sintotermike metode.Principi katolikog morala u problematici regulacije zaea odbacivanje svake kontracepcije! potivanje naravi samog branog ina, doputajui ljudskoj inteligenciji uporabu naravnog ritma plodnih i neplodnih razdoblja u vidu odgovorne prokreacije; prihvat naravnih metoda regulacije zaea, ne privilegirajui nijednu od njih, pod uvjetom da ne naruavaju bioloku stvarnost i da su sukladne zahtjevima ljudskog dostojanstva. naravne metode pospjeuju dijalog meu suprunicima, zahtijevaju odgovorno postupanje oba suprunika Embrij embrio ima vrijednost ljudske osobe. U negativnom znaenju reeno: namjeran pobaaj je zloin protiv osobe; jest ubojstvo, pa i kad se subjektivno ili psiholoki tako i ne osjea ili kad to zakon ne priznaje. S biolokog motrita, promatrajui injenicu programiranog, neprekinutog, iznutra autonomnog razvoja, mora se zakljuiti da s tjelesnog motrita nema bitne razlike, nego samo u razvoju, izmeu trenutka zaea i trenutka roenja S filozofskog motrita ili motrita vrednota je od trenutka zaea prisutna, u ontolokom smislu, sva vrijednost ljudske individualne osobe. 1) Ljudski embriji - nije moralno indiferentni materijal s kojim se moe raspolagati po slobodnom nahoenju (stoga se Crkva protivi i umjetnoj oplodnji kod koje nastaju vikovi embrija koji se onda unite ili zalede Ili njima manipulira) za kasniju uporabu); 2) Ljudskost u izgledu i ponaanju ili ak kvaliteta osobe nisu uvjeti za odreivanje etikog statusa ljudskog; 3) Potpuna zatita odnosi se na sve stadije razvoja ivota; 4) Svaki ovjek duan je omoguiti neroenom ivotu ispunjenje njegovog odreenja na ivot; 5) Ljudski ivot nije mjeriv s drugim ciljevima. Abortus Kontracepcijski - Terapeutski pobaaj unitenje embrija za kojeg se misli da bi mogao dovesti u opasnost ivot i zdravlja majke. Selektivni ili eugeniki pobaaj: unitavanje embrija zahvaenih genetskom patologijom ili malformacijama! Abortivne kirurke tehnike aspiracija (usisavanje embriji mlai od 3 mjeseca) embriotomija (struganje stijenki maternice i pranjenje ) pobaaj carskim rezom (histerektomija)vrednovanje ivota Prva teza crkvenog nauka: potivanje ljudskog ivota, strahopotovanje pred njim, je temeljni moralni zahtjev koji zabranjuje izloiti taj ivot hirovitom raspolaganju i manipulaciji. Druga teza crkvenog nauka: u trenutku oplodnje nastaje tipian ivot koji od poetka ukljuuje sposobnost za razvoj svoje osobnosti i duhovnosti.

5. Umjetna oplodnja

Umjetna oplodnja Prva osoba roena umjetnom oplodnjom je Engleskinja Louise Brown roena 1978. godine. Prva umjetna oplodnja u Hrvatskoj obavljena je 1983. godine u Petrovoj bolnici u Zagrebu. Oplodnja, ili ljudsko raanje potomstva osoban in ljudskog para a plod je ljudski individuum: ukljuuje odgovornost suprunika, strukturu branoga ivota i sudbinu osobe pozvane u ivot. (ovjek vjernik vjeruje da je tijekom oplodnje izravno prisutan Stvoritelj koji stvara duu.) Problematina neplodnost predstavlja je zdravstveni problem koji zahvaa otprilike 15% populacije reprodukcijske dobi Meu irokim spektrom postupaka medicinski potpomognute oplodnje, bitno je razlikovati dva pristupa. Intrauterina inseminacija - provodi se kod pacijentica s prohodnim jajovodima. Inseminacija je relativno jednostavna procedura koja ukljuuje ubrizgavanje uzorka posebno pripremljene sperme mukoga partnera neposredno u upljinu maternice tijekom ovulacije Izvantjelesna oplodnja - provodi se kod neprohodnih jajovoda ili u sluaju neplodnosti mukaraca, kod teih oblika neplodnosti. in vitro oplodnja predstavlja zaee izvan majine maternice, kod teih medicinskih sluajeva neplodnosti Proces ljudskoga raanja ukljuuje dvije bitne i neraskidive dimenzije tjelesnoga sjedinjenja branih partnera: unitivnu i prokreativnu dimenziju. Neplodnost ima svoje varijacije - razlikujemo: sterilnost = nemogunost zaea; primarna sterilnost = odsutnost trudnoe; sekundarna sterilnost = nemogunost zaea nakon prethodnih trudnoa; neplodnost = nemogunost iznijeti trudnou do krajahomologna oplodnja Homologna umjetna oplodnja ili homologno umjetno raanje oznaava one tehnike kojima se eli ostvariti zaee s pomou spolnih stanica suprunika koji su sjedinjeni brakomHeternologna oplodnja Heterologna oplodnja ili heterologno umjetno raanje oznaava one vjetine kojima se eli umjetno postii zaee s pomou spolnih stanica za koje barem jedan od davalaca nije u dotinom braku. Surogat majinstvo Predstavlja enu koja nosi trudnou embrija oploenih in vitro s jajnom stanicom i spermom osoba naruitelja s namjerom da preda dijete drugim osobama koji stjeu roditeljska prava i obveze nad djetetom. ena koji nosi dijete nije genetska majka, nego gestacijska roditeljica. Dijete prima genetski patrimonij od dviju osoba, a krv/hranu i vitalnu unutarmaterninu komunikaciju od (neke) druge/tree osobe. Pogled Crkve Crkva se ne uplie u podruje koje je vlastito medicinskoj znanosti, ali poziva na etiku i drutvenu odgovornost za ono to ine. etika vrijednost biomedicinske znanosti prosuuje se prema bezuvjetnom potovanju koje se duguje svakomu ljudskom biu i prema obrani posebnoga znaaja osobnoga ina kojim se prenosi ivot. Crkva dri da je etiki neprihvatljivo odvajati zaee od cjelovitoga osobnog sklopa branoga ina. Spolno sjedinjenje suprunika nema samo tjelesno-genitalnu vrijednost koja je bioloki neophodna da bi se rodio novi ivot. Ono takoer i bitno oznaava psiholoko i duhovno sjedinjenje suprunika kao osoba: sjedinjenje koje nastaje uzajamnim darivanjem jedne osobe drugoj. Umjetna oplodnja u epruveti predstavlja objektivno izvjesnu profanaciju toga svetoga dogaanja. U svjetlu navedenih naela, moraju se iskljuiti svi naini heterologne umjetne oplodnje, ali i oni naini homologne tehnike umjetne oplodnje koji nadomjetaju brani in. doputene su tehnike koje slue kao pomo branomu inu i njegovoj plodnosti, zahvati usmjereni otklanjanju preprjeka prirodnoj oplodnji (kao primjerice hormonalna terapija za neplodnost, zahvati za uspostavljanje prohodnosti jajovoda propuhivanjem, proirivanjem, odepljivanjem ili kirurkim uklanjanjem priraslica). Umjetna oplodnja- etiki pogled U pogledu lijeenja neplodnosti nove medicinske tehnike trebaju potovati tri temeljna dobra: a) pravo na ivot i tjelesni integritet svakoga ljudskog bia od zaea do prirodne smrti; b) jedinstvo braka - podrazumijeva uzajamno potovanje prava suprunika da postanu otac ili majka samo jedno pomou drugoga; c) specifino ljudske vrijednosti spolnosti koje zahtijevaju da raanje ljudske osobe bude plod specifinoga branog ina ljubavi medu suprunicima. Etiko-moralni preduvjeti/uvjetovanosti: Umjetna oplodnja se ne moe iskljuivo gledati s biolokog i medicinskog stajalita ostavljajui po strani moralno i pravno stanovite; Sama elja roditelja da imaju dijete ne opravdava umjetnu oplodnju; Crkva priznaje (pozitivnu!) zakonitost elje za djetetom i razumije patnju parova koji se bore s problemom plodnosti. Ali, ta elja ne smije prijei preko dostojanstva ljudskog ivota. elja za djetetom ne moe opravdati proizvodnju potomstva, kao to ni elja da se nema djece (ili da dijete ne ispunjava oekivanja roditelja) ne moe opravdati odricanje ili unitavanje djeteta nakon to je zaeto. A)Ne postoji neogranieno pravo svakog ljudskog bia da prenosi ivot na svaki nain i pod svaku cijenu! b) Ne postoji apsolutno pravo na dijete! c) Glavna etika granica (koju se ne smije zaboraviti ili jednostavno zanemariti) je vrijednost koju dijete ima u sebi! d) Dijete nije neko korisno dobro koje zadovoljava potrebe para (npr. brak je u krizi pa nuno trebamo dijete da spasi brak!) e) Besplatnost, a ne korisnost, zakon je prenoenja ljudskoga ivota

18