1. Navedite i objasnite uticajne faktore na proizvodnost vozila i voznog parka? Na proizvodnost rada u automobilskom transportu utie veliki broj faktora:1. PROIZVODNO-TEHNIKI FAKTORI2. PUTNI USLOVI I USLOVI SAOBRAAJA3. ORGANIZACIONI FAKTORI4. ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA TRANSPORTA5. EKSPLOATACIJA TEHNIKIH SREDSTAVA 6. TEHNIKO ODRAVANJE VOZILA 7. PRIRODNO-KLIMATSKI USLOVI 8.DRUTVENO.EKONOMSKI FAKTOR

2. Navedite i objasnite uticajne faktore eksploatacije vozila i voznog parka? PROIZVODNI:prosjena nosivost (statika i dinamika), kapacitet voznog parka, obim prevoza, transportni rad, preeni put sa teretom, proizvodnost transportnog sredstva, proizvodni uinak po jednom radniku INTEZITET EKSPLOATACIJE: autodani rada vozila, autoasovi rada i vonje, srednji dnevni i godinji preeni put vozila, obim prevoza i transportni rad vozila, EFIKASNOST EKSPLOATACIJE VOZILA: vremensko iskoritenje vozila, iskoritenje preenog pute i korisne nosivosti, srednja saobraajna brzina, vrijeme utovara i istovara tereta po vozilu ili toni, ELEMENTI ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJE TRANSPORTA: vrsta prevoznog puta, sistem rada vozaa i vozila, , prevozna i eksloataciona brzina, sinhronizacija rada vozila i utovarno istovarne stanice, eksploatacione karakteristike vozila, stepen tehnike ispravnosti i zaposlenosti vozila, TEHNIKOTEHNOLOKE I EKONOMSKE KARAKTERISTIKE PREDMETA I SREDSTAVA RADA : eksploataciona svojstva vozila, standardizacija vozila i tovarnih jedinica tereta, trokovi goriva po jedinici preenog puta, ili transportnog rada, trokovi odravanja i opravke vozila na jedinicu preenog puta, EKONOMSKA EFEKTIVNOST TRANSPORTA: cijena kotanja jedinice proizvodnje, akumulacija (dobit), ekonominost, rentabilnost, i drugi pokazatelji efikasnosti koritenja vozila, tehnikih sredstava i radne snage. 3. ta predstavlja eksploatacija vozila i voznog parka?EKSPLOATACIJA VOZILA je izraz za iskoritenje vozila (voznog parka) u odnosu na njihov tehniki (instalisani kapacitet) propisan tehnikim prirunikom za odravanje. Eksploatacija se moe pratiti sa obimom prevoza kao osnovnim mjerilom za praenje stepena koritenja kapaciteta.

4. ta je odravanje i kako ga dijelimo?Pod ovim pojmom podrazumijevamo djelatnosti,mjere i postupke potrebne za spreavanje pojava stanja u otkazu, odnosno vraanje tehnikih sredstava nakon pojave stanja u otkazu u stanje u radu u zahtijevanom vremenu i datim uslovima okoline. -preventivno odravanje -korektivno odravanje

5. Vremenska slika stanja tehnikog sredstva?

Sastoji se od naizmjeninih stanja u raduTr, i stanja u otkazuTo koja prestavlja vremenske intervale izraene u km, moto-asovima ili asovima rada tehnikog sredstva. Analiza tih uzroka omoguava odreivanje osnovnih vrijednosti parametara bitnih za koncipiranje postupaka i sistema odravanja u cjelini. 6. Efektivnost i njeni parametri?Efektivnost tehnikog sredstva zavisi od njegove operativne gotovosti i pouzdanosti(Gop,(P(t)). Ets=P(t)*Gop*FP-parametri-P(t)-pouzdanost sredstvaGop- operativna gotovost teh.sredstvaFP- funkcija prilagoenosti tj mjera ostvarenja projektovanih zahtjeva

7. ivotni ciklus tehnikih sredstva?Predstavlja vremenski interval od trenutka od trenutka kada se teh.sredstvo stavi u upotrebu do trenutka kada se rashoduje. Postoji i sljedea klasifikacija: a) projektovanje i razvoj tehnikih sredstava b) proizvodnja c) eksploatacija d) rashod na kraju radnog vijeka

8. Definisanje i izraunavanje pogodnosti za odravanje?Pogodnost za odravanje se vezuje za vrijeme otklanjanja otkaza ili vrijeme obavljanja drugih postupaka odravanja. Pogodnost odravanja pri eksponencijalnoj raspodjeli je: vjerovatnoa da e opravka biti uspjeno zavrena u vremenu (e)sluajna promjenljiva veliina vremena opravke (t-o)srednje vrijeme u otkazu ili prosjeno vrijeme u otkazu ili zastoju zbog odravanja (t-sr)

9. Navedite i objasnite karakteristike pogodnosti za odravanje - operativna gotovost?Moe se izraziti kao vjerovatnoa da sistem zadovoljavajue funkcionie u bilo kom trenutku li da je spreman za upotrebu kada se to zahtijeva:

Ao=Go==tr-vrijeme u aktivnom radu(vrijeme koritenja)tnr-vrijeme kada sistem ne radi ali je ispravan za rad(vrijeme ekanja na rad)tz- vrijeme u otkazu (vrijeme zastoja)MDT-srednje vrijeme u otkazu(srednje vrijeme zastoja)

10. Navedite i objasnite pogodnosti za odravanje - operativna raspoloivost?Predstavlja vjerovatnou raspolaganja sistemom kada su uzeti u obzir planirano(preventivno) i neplanirano (korektivno) odravanje.

Ao=Go==

MTBM=tr prosjeno vrijeme u radu prosjeno vrijeme izmeu odravanja MTBM;tz projseno vrijeme u otkazu ili zastoju zbog odravanja MTTR;MTTR srednje vrijeme izmeu korektivnih opravki(srednje vrijeme aktivne opravke korektivnog odravanja);MTBM srednje vrijeme izmeu odravanja;MTBMp srednje vrijeme izmeu preventivnih odravanja;MTBMk srednje vrijeme izmeu korektivnih odravanja.

11. Navedite i objasnite pogodnosti za odravanje - sopstvena raspoloivost?Vjerovatnoa da sistem zadovoljavajue funkcionie u bilo kom trenutku(vrijeme korotenja i aktivno vrijeme opravke) kada se koristi u aspecifinim uslovima.

Ai==to prosjeno vrijeme izmeu otkaza;tao prosjeno aktivno vrijeme opravki;MTBF srednje vrijeme izmeu otkaza;MDT srednje vrijeme u otkazu(srednje vrijeme zastoja)MTBM srednje vrijeme izmeu odravanja;MTBF srednje vrijeme izmeu otkaza;MTTR srednje vrijeme izmeu korektivnih opravki(srednje vrijeme aktivne opravke korektivnog odravanja)

12. Pokazatelji pogodnosti za dijagnostiku i odravanje?Pored dobijenih vremena za preventivno odravanje inteziteta otkaza i vremena za korektivno odravanje prua se lista pokazatelja za: srednje vrijeme izmeu otkaza srednje vrijeme opravki i slinoPostavljanje kontinuiranih funkcija za pokazatelje, u obliku polinoma, predstavlja jedne od naina ocjene i predvianja pokazatelja pogodnosti za odravanje u realnim uslovima. Izborom (rangiranjem) faktora koji najvie utiu na pokazatelje; intenziteta otkaza, vremena neraspoloivosti (zastoja) zbog opravki Tz i aktivnog vremena rada na opravkama Ta, opti matematiki model istraivanja uticaja na pokazatelje moe se predstaviti kao funkcija k-faktora:

13. Faktori koji utiu na promjenu radnih karakteristika?Faktori koji utiu na promjenu tehniko-eksploatacionih karakteristika vozila mogu se svrstati u etiri grupe. 1. Konstruktivni faktori oblik i veliina sastavnih dijelova od kojih zavise: poetni zazor-preklop i specifini pritisak izmeu dijelova; vrstoa konstrukcije, sposobnost dijelova, pokretnih i nepokretnih, na deformisanje, usljed dejstva noseih optereenja; tanost uzajamnog poloaja sastavnih dijelova: izbor vrste spojeva, vrste materijala i veliine optereenja. 2.Tehnoloki faktori. Utiu na brzinu promjene tehniko-eksploatacione karakter-istika motornog vozila i zavise od: vrste odgovarajueg materijala sastavnih dijelova; primjene odgovarajue termike obrade; kvaliteta mehanike obrade; preciznosti montanih radova, koje obuhvataju: centriranost, saosnost, regulisanost, zazor i preklope; pravilne tehnologije montae i sastavljanja sklopova. 3. Eksploatacioni faktori. Imaju najbitniji uticaj na promjenu tehniko eksploatacionih karakteristika vozila. Na eksploatacione faktore utiu: putni uslovi (kolovoz, bespue, gradski uslovi, vozai, praina), kretanje vozila van puteva sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. (Praina koja se stvara pri upotrebi vozila van puta ulazi u cilindre motora. Jedan dio dolazi do ulja i intenzivira troenje klipnih prstenova, cilindara, leaja koljenastog vratila i drugih dijelova.); reimi optereenja dijelova. Mijenjaju se u zavisnosti od uslova eksploatacije vozila. U gradskim uslovima ee se koriste spojnica, konice i mjenja, to ukazuje na mogunost pojave neispravnosti kod tih sklopova. Upotreba vozila van puteva stvara oteane uslove eksploatacije ovih sklopova (to je posebna karakteristika vojnih vozila); klimatski uslovi. Imaju veliki uticaj na tehniko stanje vozila. Pogoranje stanja puteva nastaje zbog snjenog pokrivaa, niske temperature i dr. Radi smanjenja uticaja klimatskih promjena na odvijanje radnog procesa poklanja se panja izboru sredstava za podmazivanje. Troenje dijelova vozila mogue je smanjiti pravilnim izborom sredstava za podmazivanje u zimskim uslovima. Radni procesi u prenosnicima snage sporije se postiu naroito u poetnom periodu eksploatacije pri niskoj temperaturi. Pojava korozije dijelova i pojedinih ureaja vozila mogua je prilikom upotrebe vozila na vlanim putevima, kao i u uslovima poveane vlanosti vazduha. 4.Ostali faktori mogu biti: kvalitet sredstava za podmazivanje, ija je uloga da se smanji intenzitet troenja dijelova, a koja imaju veliki uticaj na tehniko stanje vozila; uslovi korienja vozila, podstiu troenje dijelova. Pojedina vozila mogu se upotrebljavati u najsloenijim uslovima; kvalitet upravljanja vozilom, utie na jainu dinamikih naprezanja u dijelovima sklopova transmisije (polazak vozila iz mjesta u sluaju zaglavljivanja predstavlja najopasniji reim optereenja).

14. Objasniti troenje tehnikih elemenata motornog vozila?a)Zamor materijala. To je najei vid troenja dijelova. Zbog dejstva raznih optereenja na sastavne dijelove sklopova (bregasto vratilo, klipovi, cilindri, zupanici, vratila) dolazi do zamora materijala i do loma. Vrlo je teko mjerenje jaine zamora radi preduzimanja preventivne zamjene sastavnog dijela. Eliminisanje ovog troenja vri se zamjenom otkazalih dijelovaili preduzimanjem preventivnih mjera odravanja na osnovu oekivanog vijeka trajanja dobijenog statistikim praenjem. b) Mehanika istroenja. Ova troenja podrazumijevaju stanje: abrazivne prirode, to se manifestuje kao skidanje i odvaljivanje estica. estice plastino deformiu meki materijal ostavljajui na njemu riseve. Razoreni povrinski sloj dijelova nastaje kao rezultat viestrukog premjetanja estica. Zajedno sa gorivom i mazivom abrazivne estice mogu pasti na dodirne povrine. Abrazivnom troenju u kombinaciji sa drugim oblicima podloni su praktino svi, a naroito pokretni dijelovi vozila; plastine deformacije materijala (teenje materijala) u vidu riseva ili sa skidanjem opiljaka, koje se javljaju pri poveanju naprezanja i temperature dijelova. Pod dejstvom sile trenja povrinski sloj metala se postepeno premjeta u smjeru klizanja. Ovom obliku istroenja podloni su klizni leajevi, leajevi koljenastog vratila, osovinice klipa i drugi sklopovi; intenzivno zavarivanje ili krti lom, to je rezultat trenja i propratna pojava plastine deformacije. Javlja se na povrinskom sloju, ime taj dio postaje krt i podloan lomu. Ovakvom razaranju podloni su: prstenovi kuglinih i kotrljajuih leajeva, zubi zupanika i drugi dijelovi.c) Molekularno-mehanika istroenja. d) Korozivno-mehanika istroenja. e) Erozivna istroenja. f) Kavitaciona istroenja. g) Kombinacija vie istroenja.

15. Zakoni troenja tehnikih elemenata?Proces porasta istroenja povrinskih slojeva odvija se prema odreenoj zakonosti a time i poveanje zazora ili smanjenje prekolopa. Zakonu promjene podlijeu i promjene tehniko - eksploatacionih karakteristika vozila, to treba imati u vidu kod odravanja i remonta vozila. Tri karakteristina perioda koja su posljedica intenziteta troenja su:PRVI PERIOD (I) predstavlja period razrade vozilaDRUGI PERIOD (II) predstavlja vrijeme normalne eksploatacije vozilaTREI PERIOD (III) predstavlja period naglih(estih) otkaza

16. Vijek trajanja podsklopova i sklopova?Tehniko stanje motornih vozila i sklopova izraava se preko tehniko-eksploatacionih karakteristika. Svaka tehniko-eksploataciona karakteristika (parametar, radna karakteristika) koja odreuje tehniko stanje sastavnog dijela, podsklopa, sklopa ili agregata motornog vozila mijenja se prema izvjesnom zakonu od poetne do granine vrijednosti, odnosno do pojave neispravnosti.

Poznate su tri vrste vijeka trajanja tehnikog sistema:tehniki vijek: vrijeme eksploatacije prema broju ostvarenih kilometara, m, asova rada, i to pri veem broju kvarova.ekonomski vijek: vrijeme eksploatacije do kada se odreenom korisniku vozila isplati da mijenja dotrajale dijelove. moralni vijek: vrijema kada se zbog tehnikog napretka prevaziu postojee tehniko-eksploatacione karakteristike na tehnikom sredstvu.

17. Mjere za smanjenje troenja tehnikih elemenata?a) konstrukcione: pravilan izbor materijala i mjera, da konstrukcija omoguava pristup sklopovima, da konstrukcija dijelova i sklopova obezbjeuje najbolji reim termikog radab) tehnoloke: izbor kvaliteta materijala, izbor kvaliteta mehanike obrade povrina, izbor vrste i kvaliteta termike obrade c) mjere sistema kontrole kvaliteta proizvodnje: primjena sistema kvaliteta po ISO standardu; d) pravilne razrade; e) kvaliteta pogonskog materijala; f) pravilna upotreba pogonskih sredstava: goriva, maziva, tenosti za hlaenje; g) mjere u eksploataciji i odravanju:pravilno rukovanje i odravanje,primjena propisanih sredstava za pogon i podmazivanje,uslovi eksploatacije i odravanja.

18. Strukturni elementi i parametri kod definisanja stanja dijelova i sklopova vozila?Stukturni elementi su: Agregat (blok) predstavlja konstruktivna, tehnoloka i funkcionalna cjelina vozila, sastavljena od najmanje dva sklopa sa vie pojedinanih sastavnih elemenata koji su u funkcionalnoj i fizikoj vezi. Sklop je sastavljen od najmanje dva podsklopa, koji predstavljaju konstruktivnu, tehnoloku i funkcionalnu cjelinu. Oni mogu biti u okviru agregata ili samostalni. Podsklop (modul) sastavljen je od najmanje dva elemenata koji ne moraju predstavljati funkcionalnu cjelinu. Oni ulaze u okvir sklopa, u okvir agregata i u okvir vozila. Elementi su nedjeljive cjeline u sastavu agregata, sklopova, podsklopova i vozila. Strukturni parametri predstavljaju razliite fizike veliine:a) geometrijske:duina, povrina, zapreminab) mehanike:sila, pritisak, amplitudac) elektrine: jaina struje, napon, otpord) toplotne: temperatura i druge aktivnosti

19. Sistem dijagnostike kod motornog vozila?Dijagnostika je proces odreivanja i donoenja odluke o stanju objekta i bez njegovog rasklapanja, a na osnovu registrovanja promjene dijagnostikih simptoma. Postoje tri osnovne etape tog procesa: prva je utvrivanje odstupanja dijagnostikih simptoma i parametara od propisanih vrijednosti; drugu ini analiza karaktera i uzroka tih odstupanja; treu predstavlja predvianje daljih promjena dijagnostikih simptoma i parametara (utvrivanje karakteristine veliine rada bez pojave otkaza). Dijagnostika motornog vozila se realizuje u okvira ova tri zadatka dijagnostike.

20. Dijagnostiki simptomi i parametri?Dijagnostiki parametri su posredne individualne veliine koje su povezane sa stukturnim parametrima i nosioci su tehnikih informacija o tehnikom stanju strukturnog elementa vozila koje se njime karakterie. Dijagnostiki parametri mogu biti ili parametri radnih ili parametri propratnih procesa, a i jedan i drugi mogu biti lokalni i kompleksni. Dijagnostiki parametri se mogu javiti kao sluajne, neprekidne ili diskretne veliine. Da bi neki strukturni parametar ili simptom mogao biti dijagnostiki mora ispunjavati sljedee uslove:a) da je jednoznaanb) da je osjetljivc) da je dostupan i pogodan za mjerenjeDijagnostiki parametri po obimu, karakteru i povezanosti informacija koje daju o otkazima mogu se svrstati u tri grupe:a) specijalni dijagnostiki parametrib) opti(integralni) dijagnostiki parametric) uzajamno zavisni(kompleksni) dijagnostiki parametri

21. Uspostavljanje dijagnoze stanja motornog vozila?Postavljanje dijagnoze nekog objekta ima cilj da utvrdi njegove mogunosti za dalju eksploataciju u datom trenutku, kao i u budunosti, za vrijeme preenog puta do sljedee planirane dijagostike. Utvrivanje dijagnostike kod jednostavnih sredstava nije problem jer se utvrdi vrijednost veliine dijagonostikog parametra (C) i uporedi s normativnom vrijednou i ona osnovu toga donese se zakljuak. Kod sloenih sistema, kao to su vozila, odnosno kada dijagnostiki parametar ima veze sa vie strukturnih parametara preporuuje se:a) metoda dijagnostike matriceb) metoda teorije prepoznavanja obilkac) metoda viekriterijumske optimizacije

22. Metode dijagnostike fukcionalnalnih karaksteristika na vozilu?Metode dijagnostike zavise od: promjene dijagnostikih parametara koje treba tokom procesa dijagnostike utvrivati, mogunosti korienja mjerne tehnike. Vrste dijagonostikih metoda su: Opta metoda dijagnostike. Govori o promjeni dijagnostikog parametra bez utvrivanja konkretne neispravnosti, a cilj je da odredi da li je dijagnostiki parametar u oblasti normativnih vrijednosti i koliko jo ima mogunosti za eksploataciju tog sredstva. Ova metoda je naroito pogodna za odreivanje karakteristika vozila vezanih za bezbijednost saobraaja. Lokalna metoda dijagnostike. Ima cilj da se utvrdi tehniko stanje objekta i eventualna degradacija tog tehniko-eksploatacionog parametra. Njome se mogu utvrditi tehniko stanje motornog vozila i uzroci i karakteri otkaza. Subjektivne metode dijagnostike. Omoguavaju ustanovljavanje stanja objekta na osnovu primjene jednostavnih metoda i sredstava, a mogu ih realizovati strunjaci sa iskustvom i navikama za taj posao oslukivanjem i uoavanjem. Objektivne metode dijagnostike. To su metode koje preciznim instrumentima obezbjeuju donoenje objektivne ocjene o stanju nekog dijagnostikog parametra na vozilu. Univerzalane metode dijagnostike: Mehanike metode dijagnostike Elektrina metoda dijagnostike Energetska metoda dijagnostike Vibroakustina metoda dijagnostike Toplotne metode dijagnostike Fotoelektrina metoda dijagnostike Stroboskopska metoda dijagnostikeSpecijalne metode dijagnostike: Metoda hermetinosti radnih zapremina Metoda mjerenja geometrijskih parametara Metoda mjerenja veliine i dijagrama napona i struje Metoda odreivanja hemijskog sastava i koncentracije Metoda odreivanja dinamike promjene

23. Tehnoloki proces (postupak) dijagnostike?Svaki postupak odravanja motornog vozila, a dijagnostika je jedan od njih, ima svoj odreeni tok, koji nazivamo tehnoloki proces. a) upoznati uslove upotrebe i tehniku dokumentaciju motornog vozila: obezbijediti informacije o vozilu kojima raspolae korisnik - voza, podatke iz tehnike knjiice vozila i motora i tehnikog kartona akumulatora, razmotriti utroak goriva i ulja kroz putni radni list, iz baze podataka o motornom vozilu kojim raspolae jedinica za odravanje izvui odgovarajue zakljuke o tehnikom stanju i promjenama; b) izvriti spoljni pregled vozila i motora: izgled sklopova, spojeva i veza, curenje ili kvaenje ulja ili tenosti, uzajamni poloaj i kompletnost; c) izvriti probno pokretanje motornog vozila u rad, kojim su obuhvaeni: priprema i kontrola za pokretanje u rad, kontrola rada pojedinih sklopova i dijelova, priprema za probnu vonju, oslukivanje rada instrumentima; d) oslukivati rad sklopova i ureaja pri radu i u probnoj vonji (pomou fonometra, stetoskopa i dr. u zavisnosti od nivoa odravanja).

24. Parametri tehnikog stanja?Najea metoda za utvrivanje stanja motora SUS je metoda hermetinosti (lokalna ili elementarna) posredstvom sljedeih dijagnostikih parametara: pritiska na kraju takta sabijanja, propusnosti prostora iznad ela klipa (zaptivenost), pritiska gasova u karteru motora, potpritiska u usisnom kolektoru. Specijalne metode dijagnostike koriste dijagnostike parametre: potronju ulja u motoru, koncentraciju (sadraja) produkata sagorijevanja u ulju, kvalitet ulja u motoPored navedenih metoda, mogue je koristiti i druge: vibroakustinu metodu (leaji), toplotnu metodu (eksploatacione tenosti) i druge.

25. Zaptivenost prostora iznad ela klipa?Mjeri se dok motor miruje (za razliku od mjerenja kompresije), pa je zbog toga potrebno da se u prostor iznad klipa dovede neka radna smjesa pod pritiskom (sabijeni vazduh iz kompresora). Mjerni ureaji sastoje se od moto-testera, adaptera i kompresora. Kompresor sabija vazduh u cilindar. Vrijeme se mjeri dok pritisak dovedene smjee ne padne sa 8 na 3 bara. Mjerenje se izvodi dok motor miruje. Minimalna vrijednost vremena je 5-10 sekundi, dok je nominalna vrijednost za nov motor 20-40 sekundi. Dozvoljena vrijednost proputanja iznosi do 25%, a dozvoljena razlika izmeu pojedinih cilindara je 10%.

26. Mjerenje pritiska gasova u kuitu (karteru) motora?Visina pritiska gasova sagorijevanja u kuitu neposredno zavisi od: veliine proputanja izmeu klipa i cilindra, istroenosti voica ventila, ispravnosti zaptivaa glave. Mjerenje se izvodi u realnim reimima rada motora, korienjem manometra, piezometra i protokomjera. Mjerenje se realizuje prikljuivanjem na oduku motora (u zavisnosti od njegove konstrukcije), uz zadovoljavanje uslova (radna temperatura, nominalni pritisak ulja i sl.). Nominalne i granine vrijednosti propisuje proizvoa (za nov motor pritisak iznosi 200-300 Pa, dok je granina vrijednost 750 Pa).

27. Mjerenje potpritiska u usisnom kolektoru?Potpritisak se stvara ispod leptira i mjeri se u difuzoru u karburatoru. Visina pritiska zavisi od:a) kvaliteta obrade usisnog kolektora i otpora preistaa vazduhab) ravnomjernosti rada motorac) propusnosti prostora iznad klipad) nadmorske visineMjerenje vrimo vakuummetrom i mjeraem broja obrtaja, uz realizaciju poetnih uslova (podeeni ventili, zagrijan motor, iskljuen ureaj za hladan start) u svim reimima rada motora.

Dozvoljene vrijednosti potpritiska na praznom hodu su (0,64 - 0,75) x 105 [Pa]. Visina potpritiska i njegova stabilnost ukazuju na neispravnost ureaja za baterijsko paljenje, ureaja za napajanje i proputanje prostora iznad klipa. Dobijeni parametri omoguavaju i utvrivanje stanja izduvnog kolektora.

28. Specijalne metode dijagnostike stanja motora?Utvrivanje stanja motora primjenom specijalnih metoda moe se vriti: mjerenjem potronje ulja u motoru; mjerenjem koncentracije estica u ulju, odnosno produkata habanja; kontrolom kvaliteta ulja u kuitu motora.

Poveana potronja ulja nastaje zbog: curenja na zaptivaima motora; sagorijevanja (lom klipa, lom prstenova, istroenost cilindara i voica ventila, lom zaptivaa glave, prevelika koliina ulja u kuitu); razreivanja ulja gorivom (nepravilno sagorijevanje, proputanje brizgaljke, curenja pumpe visokog pritiska (PVP), razreivanje rashladnom tenou i sl.).

Metode za odreivanje sadraja produkata troenja u ulju iz kuita motora su: kolorimetrijska - uporeivanje boje istroenog rastvora ulja sa bojom standardnog, tekoa je sloenost pripreme rastvora i predstavlja oteanost u radu; polarografska - utvrivanje zavisnosti jaine struje i napona posredstvom rastvaranja ivine elektrode, uronjenje u ispitivani rastvor, to je postupak polarizacije i obavlja se polarografima; magnetsko-induktivna - koristi zavisnost magnetske indukcije od sadraja produkata troenja u ulju; radioaktivaciona - bombardovanje uzorka ulja strujom neutrona kada produkti habanja postaju radioaktivni (mjeri se u specijalnim ureajima); spektrografska - odreuje se sadraj produkata habanja u uzorku ulja razlaganjem njihovog taloga koji nastaje pod djelovanjem voltnog luka na posebne spektre (raunari).

29. Kontrola kvaliteta ulja u kuitu motora?Za kontrolu ulja u kuitu motora mogu se koristiti dvije metode: laboratorijska i metoda uljne mrlje. Laboratorijska metoda je analitika i slui za odreivanje viskoziteta, kiselinskog broja i slino. Ova metoda je sloenija, dugotrajna i zahtijeva opremljenost laboratorije. Metoda uljne mrlje je jednostavna i brza, a izvodi se pomou papirne kromatografije (filter-papiri - Whatman br. 1). Na filter papir kapne kap koritenog ulja uzetog iz kartera motora pomou prethodno obrisane mjerne ipke. Kad se ulje I netopljive estice raire po papiru, mrlja formira konaan oblik. Centralni dio mrlje moe biti svjetliji ili tamniji, to zavisi od koliine netopljivih neistoa I omoguava da se odredi stanje koritenog ulja.

30. Dijagnostika ureaja za napajanje motora gorivom?Ureaj za napajanje gorivom i vazduhom je najpouzdaniji, a najvie utie na ekonominost i raspoloivost motornog vozila, te se kod njega vri dijagnostika: karburatora, sadraja izduvnih gasova, potpritiska u usisnom grlu (difuzoru), nivoa goriva u karburatorskom lonetu, pumpe za gorivo, preistaa vazduha, pumpe visokog pritiska, kao i mjerenja stepena zacrnjenja dima kod dizel-motora.

31. Dijagnostika ureaja za hlaenje motora?Od tehnikog stanja ureaja za hlaenje umnogome zavise toplotna iskorienost, pouzdanost i vijek upotrebe motora. Ovu dijagnostiku moemo sprovesti kod: ventilatora (moment proklizavanja spojnice ili ugib kaia ventilatora), termostatskog ventila (temperatura otvaranja i hod ventila), tenosti za hlaenje (taka mrnjenja).

32. Dijagnostika funkcionalnih karakteristika?Ispitivanjem i utvrivanjem tehnikog stanja dinamikih svojstava motornog vozila na posebnim ureajima s valjcima mogu se dobiti objektivne informacije radi dijagnostike funkcionalnih dinamikih karakteristika vozila, odnosno vune sile i potronje goriva. Dijagnostika na ureajima s valjcima ubraja se u objektivne energetske metode.

33. Dijagnostika stanja upravljakog sistema?Dijagnostika upravljakog sistema zasniva se na dijagnostici geometrijskih parametara, odnosno na dijagnostici slobodnog hoda toka upravljaa. Metoda pripada grupi specijalnih metoda i zasniva se na optem - objektivnom nainu. Strukturni parametar predstavlja zazor u ureaju, a dijagnostiki slobodan hod u toku upravljaa.

34. Dijagnostika sistema oslanjanja motora i asije vozila?Sistem oslanjanja ima veliki znacaj za pouzdanost vozila,bezbijednost i udobonost kretanja.Za pracenje promjene njihovog stanja dijagnostika ima bitan znacaj.Neispravni elementi sistema oslanjanja pogorsavaju stabilnost i upravljivost i smanjuju bezbijednost vozila u saobracaju.Oscilacije vozila ubrzavaju habanje i mogu da izazovu lom.Elementi sistema oslanjanja javljaju se kao jedan od najmanje pouzdanih dijelova vozila.