Digitalni indikator? Pokazuju alfanumerike znakove, razliite
interpukcije i ematske znakove.Segmentna izvedba digitalnog
indikatora? Danas sve vie u upotrebi znamenke sintetiziranog oblika
od kojih najvie doalzi do izraaja segmentna izvedba. Da bi se
prikazale znamenke dekadskog sustava potrebno je imati namjanje 7
segmenata a za indikaciju i slova 14 segmenata. Elektromehaniki
indikatori? Imaju napisane ili ugravirane brojke na pokretnom
bubnju koji se pokree elektromagnetom. Mnogo su pouzdani i
jednostavni ali imaju sporo pokretanje i stvaraju buku.Izvedba
elektrooptiki indikatora? Kod njih izvor svjetla je smjeten iza
znaka koji se izvodi kao dijapozitiv s kojeg se vri projekcija na
transparentni zastor sa zadnje strane. arulje se pale prema znaku
koji se pravi na zaslonu. Broj arulja i dijapozitiva odgovara broju
znamenki. Sistem je sloen i skup. U koje indikatore spadaju nixie
cijevi? U optoelektronike indikatore s tinjavim zbijanjem u
plin.
Opisi cijevi punjene plinom indikatora? Dananji moderni
indikatori koji koriste izboj u plinovima mnogo su manji dimenzija
i oblikovani poput tanke ploe. Vanjska prozirna ploa ima
metalizirane prozirne anoda za svaku znamenku. Razmak izmeu vanjske
i bazine ploe ispunjen je plinom neonom. Bazina ploa ima katoda u
7segmentnom formatu,. Svjetlo je crvenkasto-narandaste boje.
Sekvencijalni nain upravljanja indikatorom? Sekvencijalni nain slui
nam za stednju struje sto je posebno vazno pri upotrebi svijetleih
dioda gdje je potronja struje relativno velika.
Katodoluminiscentni indikatori? Izvedeni kao elektronska cijev
sa 7segmentnom anodom. Svaki segment je prekriven fluroscentnim
materijalom i predstavlja anodu koja svijetli kada je elektreni
emitirani iz uzarene katode pogaaju dovoljno kinetikom
energijom/25-30v.Elektroluminiscentni indikatori ? izvori svijetla
su poluvodiki materijali koji pod djelovanjem el polja emituju
fotone.Prakasti luminofori? Se upotrebljavaju kao materijal obino
ZnS ili CdS s dodatkom mangana i bakra kao aktivatora. Ovaj
luminofor se sastoji od finih zrnaca fluroscentnog materijala od
Zns sa dodatkom mangana i bakra. Taj luminofor napajan je
izmjeninim naponom 50 do 300v. Debljina fluroscentnog sloja je 40
do 100 mm. Indikatori s luminoforima? Se ne izvode samo kao broj u
7segmentnoj izvedbi nego kao i slova te razliiti znakovi: strelice,
sematski znakovi, geometrijsk...
Svojstvo tekuih kristala? Molekule ovih materija su tapiastog
oblika i asimetrine grae tako da im centri pozitivnog i negativnog
naboja ne padaju u istu taku pa formiraju elektrini dipol.
Transparentni tip? Imaju dvije prozirne elektrode, a izvor svijetla
je postalvjen direktno od straga. Pomou elektricnog polja dolazi do
rasprsivanja svijetla i do vidljivosti. Reflektirajui tip
indikatora? Ne mora imati poseban izvor svijetla, on se koristi
svijetlom ambijenta u kojem se nalazi indikator. Uz prikljuceni
napon dolazi do rasprsivanje svijetla pa podrucje el. polja biva
vieno. tampai integralnog znaka? Tiskaju znakove onakvog oblika
kakav imaju na pisaem stroju samo radi ostvarivanja vee brzine i
manjih dimenzija rade na drugom principu. Znakovi su reljefno
usaeni na prstenovima. Na svakom prstenu nalazi se znakovi koje
tampa moe otisnuti. Broj znakova nije manji od 12. Za vrijeme
jednog okretaja bubnja svi znakovi prou ispod ekia za otipkavanje
koji preko papira udari traku natopljenu bojom. eljezni znak se
otiskuje u onom trenutku kada se nae ispod ekia i kad on udari po
njemu.
Toplinksi zapis? Upotrebljava se poseban toplinski osjetljiv
papir koji pocrni na mjestu gdje temperatura pree 170 stepeni.
Znakovi se stvaraju na takastoj matrici koja je sastavljena od
najmanje 4 x 5 taaka. Svaka od tih taaka moe se zagrijati na temp
do 250 stepeni.tampa sa elektrostatskim zapisom? Sastoji se od:
konica, spojka, zagrijani kotai, predgrija, spremnik tinte u prahu,
vodilica, papirna traka, pogonski motor, kotai za nateg, glava za
tiskanje.
tampa sa mlazom tinte? Moe ostvariti velike brzine tiskanja i do
1000 znakova u sekundi. Tinta pod tlakom izlazi u vrlo finom, ali
isprekidanom mlazu iz sapunice. Prekidanjem mlaza dobijaju se siune
kapljice tinte koje velikom brzinom izlaze iz sapunice. Frekfencija
prekidanja je 103kHz. Svaka kapljica koju treba otkloniti nabija se
odreenom koliinom naboja koji odreuje napon na elektrodi neposredno
uz sapunicu i kapacitet kapljice.Koji je zadatak indikatora?
Zadatak mu je da bi se jerene veliine koje se na izlazu mjernog
ureaja uvijek prikazuju u oblik struje ili napona mogli osjetiti
ulima, tj. ulom vida. Oni pretvaraju el. veliinu u vizuelnu, kako
bismo je mogli zapaziti ulom vida.Od ega ovisi otklon kazaljke inst
s pominim namotajem? Od sile koja djeluje na svaki zavoj pominog
namotaja instrumenta u polju mag indukcije. Koji su osnovni
dijelovi pisaa sa pisaljkom? Popis, tinta, povratna opruga.
ta za zapisivanje koriste svjetlosni oscilografi? Svjetlosnu
zraku koja na fotoosvjetljenom papiru ostavlja trag. Za ta slue
kompenzirani pisai? On predstavlja servo sistem. Negativnua
povratna sprega omoguava da se postigne velika tanost, koja iznosi
oko 0,1%. Ovakav pisa predvien je samo za registraciju pojava
niskih frekv koje se prelaze nekoliko Hz. Opii koordinatni pisa?
Prikazuje mjerne veliine u pravouglom koordinatnom sistemu. Radi na
principu kao i kompenzirani pisa, samo se sastoji od 2 takva
sistema, od jednog vertikalnog(y) i drugog horizontalnog(x)
otklonskog sistema.Kako se moe provesti mag registracija? Direktno,
pomou frek modulacije, digitalno.
Na emu se zasniva mag registracija? Na tome da se zvuni signali
zapameni mag putem pretvore u elektrine signale, pa zatim u zvune.
Zato je potrebno predmagnetiziranje? Da se izbjegne nelinearnost
kod direktnog snjimanja vri se predmagnetiziranje visokofrekventnom
strujom tj vri se se super pozicija snimanja signala. Opii direktan
postupak snimanja? zapisivanje se vri glavom s vrlo malo zranog
raspona koji danas redovito iznosi oko 2mm, a moe se smanjiti na
0,5 mm, kako je glava za preprodukciju izvedena od mag vrlo dobrog
vodljivog materijala mag silnice se zatvaraju kroz glavi kada se na
njezinom zranom rasponu nalazi magnetizirani dio trake. Da bi se
snimanje uopte moglo provesti, potrebno je mag traku potpuno
demagnetizirati , to se postie glavom za brisanje. Struja koju troi
glava za brisanje iznosi oko 1-3V.
Kako se vri snimanje pomou frek modulacije? Tako da se mijenja
frekfencija nosaa, koja se smjeta u sredinu frekv podruja. Ta frek
se naziva srednja frekf. Kakva je digitalna registracija i kako se
izvodi? Vri se pojaalima koji su izvori konstantne struje. Iako se
tako itanje obavlja pojaalom koji impulse pojaava na potrebnu
razinu kao i sklopom koji donira impulse. Poneke rijei se snimaju
paralelno, a neke sekvencijalno.
