Perkov savjetovanje d.o.o. 1

Studija poslovnog sluaja - ELEKTROKONTAKT 1 D. Perkov

1. UVOD

Dioniko drutvo Elektrokontakt je vodei hrvatski proizvoa elektroinstalacijskog materijala i

komponenti za kuanske aparate. Od osnutka davne 1926.g., uspjeno je prebrodio sve ekonomske i

politike promjene, potvrujui se kao stabilan, konkurentan i jedan od najomiljenijih poslodavaca u

Hrvatskoj. Kao jedna od rijetkih domaih industrijskih kompanija koja je preivjela tranziciju na

itnjaku, Elektrokontakt se 1992. organizira kao dioniko drutvo s veinskim udjelom dugogodinjeg

poslovnog partnera, njemake kompanije EGO.

Danas oprihoduje oko 70 milijuna EUR-a (od ega preko 90% ini izvoz). Svakodnevno na

zapadno europsko trite isporue preko 150.000 komada proizvoda ime zadovoljavaju 35%

godinjih potreba svjetskog trita regulacijskih ureaja.

Ipak, nakon punih 25 godina voenja je Vladimir Ferdelji, jedan od najzaslunijih stvaratelja ove

uzorne hrvatske poslovne prie i posljednji Mohikanac meu domaim industrijskim menaderima,

odluio dati ostavku i napustiti Elektrokontakt, nezadovoljan novom strategijom njemakih vlasnika.

Da ironija bude vea, to se dogodilo upravo 2011., godine u kojoj je ovo poduzee proslavilo 85.

obljetnicu natprosjeno uspjenog poslovanja!

1. SVE JE POELO 1926....

kada je u Zagrebu osnovana elektrotehnika tvornica Kontakt. Pod tim imenom posluje sve do

1971. kada dolazi do okrupnjavanja elektroindustrije u Hrvatskoj i vie od polovine Kontakta prelazi u

Konar (mali kuanski aparati, ugostiteljska oprema i dr.). Preostali dio za proizvodnju

elektrotehnikih dijelova i opreme nastavlja s radom pod imenom Elektrokontakt, okree se

zapadnim tritima te povezivanju sa strategijskim partnerima, izmeu ostalih i s njemakom

grupacijom EGO.

Nakon viegodinje strategijske suradnje i niza zajednikih projekata, EGO 1992. godine za 41

milijun DEM kupuje 53% vlasnitva Elektrokontakta. U to ratno vrijeme se radilo o najveoj

inozemnoj investiciji u Hrvatskoj. Tadanji elni menaderi Vladimir Ferdelji i Mladen Balija, koji su u

Elektrokontaktu zapoeli karijere kao pripravnici, angairali su za ovu transakciju jednog od najveih

domaih strunjaka u tom podruju, pravnika Jaku Barbia s kojim su godinu i pol pomno pripremali

tekst ugovora o ulaganju strategijskog partnera. eljeli su osigurati neupitan opstanak, izlazak na

nova trita i dugoronu razvojnu orijentaciju tvornice. Takvu predanost i entuzijazam menadmenta

je lake razumjeti ako se uzme u obzir da se zbog domovinskog rata i preko noi, do tada zatvoreno

yu-trite sa preko 20 milijuna stanovnika svelo na malo, otvoreno i carinama nezatieno hrvatsko

trite sa oko 4,5 milijuna stanovnika.

Nakon to je Elektrokontakt postao dioniko drutvo zatvorenog tipa koje nije izlistano na

burzama, u razdoblju 1992. - 1995., EGO je uspio od radnika, drave i mirovinskih fondova otkupiti

gotovo sve preostale dionice. Meunarodna kompanija EGO iz Oberderdingena pokraj Stuttgarta,

1 Ovu studiju sluaja je prof. dr.sc. Davor Perkov 2012. vie kao temelj za raspravu na predavanju, a ne kao eksplicitni

primjer uinkovitog ili neuinkovitog rjeavanja stvarne poslovne situacije. Copyright 2012. Perkov savjetovanje d.o.o. Ne

smije se upotrebljavati ni umnoavati bez prethodnog pisanog odobrenja autora.

Perkov savjetovanje d.o.o. 2

prisutna u preko 30 zemalja irom svijeta i s vie od 10.000 zaposlenika, otvorila je Elektrokontaktu

mogunost izlaska na svjetsko trite i pristup najsuvremenijim proizvodnim programima.

Danas na itnjaku neto vie od 1000 radnika godinje oprihoduje oko 70 milijuna EUR-a (od

ega 92% generira izvoz na zapadno europsko trite). Koristei komparativne prednosti

internacionalne suradnje, ova zagrebaka tvornica zadovoljava 35% potreba svjetskog trita

regulacijskih ureaja za brandirane elektrine tednjake poput Whirpoola, Konara, Gorenja,

Mielea... Da se nekim sluajem obustavi poslovanje, sljedeih est mjeseci bi za 30% bila smanjena

proizvodnja staklokeramikih tednjaka diljem svijeta.

2. PROIZVODNI ASORTIMAN I REZULTATI

Kljuni proizvodni program elektroinstalacijskog materijala

ini preko 300 proizvoda. Moderno dizajnirane sklopke, utinice,

utikai i prijenosne prikljunice, proizvedene prema IEC

standardima te u skladu sa njemakom i francuskom normom,

uspjeno predstavljaju Elektrokontakt na domaem i svjetskom

tritu.

Dopunski asortiman ine grla, instalacijske cijevi i kutije, razdjelnici, osigurai, automatski

prekidai, mjerni ormarii , nadbukni program IP20, te nadbukni program za vlane prostore. U

Elektrokontaktu se godinje proizvede 15 milijuna regulatora energije te 18 milijuna tapnih

regulatora koji su ugraeni u gotovo svaki trei tednjak na svijetu.

Neprekidno ulaganje u tehniko-tehnoloki razvoj, primjena suvremene mrene organizacije,

stalno obrazovanje kadrova, odnos prema kvaliteti, usklaen s najnovijim ISO standardima, zatita

radnika, okoline i visok stupanj drutveno odgovornog poslovanja, konstantne su odrednice

korporativne strategije. Sve to je rezultiralo i dobrim pokazateljima poslovanja. U zadnjih 20 godina

se proizvodnja poveala 5 a izvoz 6 puta.

Kako se vidi na slici 1., tijekom posljednjih godina rastu i ukupni prihodi (osim blagog pada

2008. i 2009.). Prihodi su s 414 milijuna kuna u 2009., poveani za 15% na 470 milijuna kuna u 2010.

Gubitak od 2,9 milijuna kuna iz 2009. je na kraju 2010. zamijenjen neto dobitkom od 3,9 milijuna

kuna! Pozitivni trend se nastavio i u 2011. kada su ukupni prihodi iznosili neto vie od 500 milijuna

kuna.

3. RAZVOJ ZAPOSLENIKA I POSLOVNIH PROCESA

Osnovna filozofija poslovanja glasi na znanju se ne tedi. Stoga, ulau u ljude kroz internu

edukaciju, zapoljavaju nove strunjake i surauju sa visokim obrazovnim institucijama. Svjesni su da

zadovoljstvo i razvoj svakog pojedinog djelatnika direktno utjee na pozitivno ozraje i ostvarenje

korporativnih ciljeva. Plaa nikad nije zakasnila a kada su svojedobno imali pad narudbi, uprava se sa

sindikatima dogovorila da svim zaposlenicima moe privremeno smanjiti plae za 20 poso, radije

nego da se pribjegne otputanju. Radnici su vjerovali da menadment nee to zloupotrijebiti a ve

nakon est mjeseci su zajedno s novim narudbama iz SAD, plae vraene na prijanju razinu!

U trenutku kada im je EGO omoguio pristup proizvodnim programima visoke kvalitete,

Elektrokontakt je iskoristio znanje svojih strunjaka iz podruja strojarstva i elektrotehnike. Sve

automatske linije konstruirali su tvorniki inenjeri, a izradili alatniari. Samostalno su proizveli

Perkov savjetovanje d.o.o. 3

tehnologiju koja je u potpunosti konkurirala visoko automatiziranim zemljama na zapadu, ali i onima

istonima koje imaju dva puta jeftiniju radnu snagu na nain da se optimizira stupanj automatizacije.

Danas je 95% tvornice automatizirano i koristi se najsuvremenija robotika. Dakle, uspostavljen

je interni know how ime su oteali mogunost eventualnog preseljenja proizvodnje u Kinu. Kako bi

poboljali i racionalizirali poslovne procese, instaliran je i integralni poslovni sustav SAP.

4. FERDELJI OTIAO NAKON 30 GODINA RADA

Diplomirani inenjer strojarstva Vladimir Ferdelji (na slici) je postao glavnim direktorom 1990.,

dakle, jo u vrijeme komunizma kada je imao 35 godina. Njegovo ime je u meuvremenu postalo

sinonim za ovo poduzee. Za razliku od modernog poimanja menadmenta i trenda da menaderi

esto mijenjaju razliite pozicije tijekom karijere, Ferdelji tvrdi da je za njega

upravo izazov bio iz godine u godinu kroz ratna, poslijeratna pa krizna vremena

poveavati produktivnost u istom poduzeu. Sam za sebe kae da je optimist i

esto ga se moglo uti kako ponavlja: Danas je problem uvijek jeftinije rjeavati

nego sutra!

Svjestan ljudskih i intelektualnih vrijednosti koje su oduvijek bile

komparativna prednost ove tvornice, obrisao je strogu hijerarhijsku organizaciju,

zagovarao delegiranje poslova na nie razine i formiranje jedinstvenog, snanog i strunog

rukovodeeg tima koji vesla u istom smjeru. Sagledavajui tada blisku poslovnu budunost, ciljeve

su definirali jasno i slijedom prioriteta:

1. sauvati vrijednost poduzea (ono to vrijedi danas 10, sutra mora biti 11)

2. zauzimanje udjela u svjetskom tritu

3. profitabilnost

Nakon 1992. je sa svojim suradnicima uz pomo novog kapitala, znanja, iskustava, tehnologije i

sinergije s EGO-om, udio s 12% poveao na dananjih 35% svjetskog tj. 80% europskog trita

regulacijskih ureaja za staklokeramike tednjake. Dnevno 150.000 proizvoda ide u izvoz. Imamo

njemake proizvode napravljene na hrvatskoj tehnologiji i ta sinergija nas je uinila

najkonkurentnijima na svijetu, govorio je Ferdelji. No, unato kvalitetnim proizvodima, strunoj

radnoj snazi i najsuvremenijoj tehnologiji, na Elektrokontakt se negativno reflektiraju aktualni domai

trini uvjeti pa sve tee konkuriraju tvornicama koje posluju u zemljama s povoljnjijim fiskalnim,

monetarnim I ukupnim gospodarskim okruenjem.

Osim nagrade HGK Zlatna kuna koju je dobio za uspjeno upravljanje Elektrokontaktom,

Ferdelji aktivno sudjeluje u mnogim strukovnim udrugama; predsjednik je Hrvatskog udruenja

menadera i poduzetnika CROMA, predsjednik elektroindustrije pri HUP-u, lan upravnog vijea

HRPSOR-a, upravnog odbora HGK i dr.

Donedavno se inilo kako su odnosi direktora s njemakim vlasnicima idilini jer je

Elektrokontakt respektabilan globalni igra koji se financira iskljuivo iz vlastitih sredstava, tj. iz

novoostvarene vrijednosti i nije optereen kreditima, niti zaduenjima. U sijenju 2010. je ak uspio

dogovoriti da se proizvodnja elektrinih sklopova preseli iz vicarske u Zagreb to je trebalo poveati

prihode tvornice za pet milijuna eura.

Svoj iznenadni odlazak je na kraju 2011. pojasnio prilino velikim strategijskim mimoilaenjem

o razvoju i viziji Elektrontakta s novim, mlaim poslovodstvom EGO-a. Nije se sloio sa slabljenjem

uloge Elektrontakta u koncernu EGO, tj. predloenim izdavajanjem i prodajom proizvodnje

elektromaterijala to e neminovno dovesti do znatnog smanjenja ulaganja i broja zaposlenih.

Perkov savjetovanje d.o.o. 4

5. ZAKLJUAK

Ferdelji je dobar primjer voe zavidnog strategijskog mentalnog sklopa i s izazovnom vizijom

utemeljnoj na moralnim vrijednostima i konzistentnom potivanju suradnika, zaposlenika, kupaca i

drutvenog okruenja. Kako pokazuju razvoj i rezultati Elektrokontakta u kojemu je proveo 30 godina,

takvo voenje zasnovano na korporativnim vrijednostima ne samo da je poteno i etino, ve je u

dananjim poduzeima i natprosjeno djelotvorno.

Ostajui dosljedan svojim vrijednosnim naelima odluio se za odlazak jer nije bio zadovoljan

strategijom razvoja koju je nametnula nova uprava njemake EGO grupe. Nije se mogao pomiriti s

moguim drastinim smanjenjem broja zaposlenih i seljenjem proizvodnje u neko povoljnije poslovno

okruenje od ovog hrvatskog. Ferdeljijeva ostavka je istodobno i njegova Pirova pobjeda jer se

potvruje da je godinama u pravu kada je tvrdio, da e hrvatska ekonomska politika, ako se radikalno

ne promijeni, sasvim unititi i najbolje dijelove svoje industrije. Ovo je ujedno izvrstan uvod u

posljednju studiju poslovnog sluaja br. 15 koja slijedi na temu jaanja konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva, reformskog procesa koji Ferdelji godinama zagovara i u ijoj bi realizaciji angamanom

u strukovnim udrugama rado i sam sudjelovao.

PITANJA ZA DISKUSIJU:

1. Kako biste povezali uspjeh Elektrokontakta s unutarnjim resursima poduzea?

2. Koje biste najvanije snage, slabosti, prilike i prijetnje (SWOT) naveli u analizi Elektrokontakta?

3. Kako komentirate razloge koje je pri odlasku naveo dugogodinji direktor Ferdelji?

4. U kontekstu aktualnog hrvatskog gospodarskog okruenja, kakve su perspektive ove tvornice za

daljnji rast i razvoj?

Izvori: Daskalovi, Z., Intervju s Ferdeljijem, business.hr, 12.12.2011., str. 38-39; Baeli, M.: Ferdelji dao

ostavku nakon 25 godina u Elektrokontaktu, Lider, 15. 12. 2011., dostupno na:

http://liderpress.hr/arhiva/143805/(pristup 4.4.2012.); Crnjak, M., Ferdelji: Ne odlazim zbog direktorskih

muljaa, Poslovni dnevnik, Zagreb, 15.12.2011., str. 4; Daskalovi, Z., Rekorder ne eli gledati uruavanje,

business.hr, 16./17.12.2011., str. 2; http://www.poslovni.hr/vijesti/elektrokontakt-ne-gubi-vrijeme-ferdeljiju-

vec-izabrali-nasljednika--192657.aspx 16.12.2011. (pristup 6.4.2012.);