NAJZNAČAJNIJI INSEKTI U NAŠEM ŠUMARSTVU

EPHEMEROPTERA (vodeni cvjetovi) – stanovnici voda, žive jedan dan – cvjetanje Ukrine.ODONATA (vilini konjici) – stanovnici voda, nemaju veliki značaj za šumarstvo.

CalopterygidaeCalopteryx virgo

vilin konjic

KORISTAN – predator (imaga se hrane larvama komaraca,

potkornjacima, savijačima, minerima).

Krila tamna, nisu providna.

LibellulidaeLibellula depressa

vilin konjicKORISTAN – predator. Trbuh žut, krila providna.

BLATTODEA (bubašvabe) - nemaju značaja u šumarstvu. Na istoku mnoge vrste se jedu.

Blattidaebubašvabe

Blatta orientaliscrna bubašvaba

ŠTETNA – jer se često zavlači u kanalizaciju, a živi u stanovima gdje ima hrane, prilikom čega može doći

do infekcija.

Izrazito sklerotizirana, crne boje.

MANTODEA (bogomoljke) – uglavnom stanovnici livada. Nemaju veći značaj za šumarstvo.

Mantidaebogomoljke

Mantis religiosabogomoljka

KORISTAN – predator – hrani se brojnim štetnim insektima, naročito

u poljoprivredi.

Ima karakterističan oblik tijela, poput položaja ruku prilikom

molitve.

DERMATOPTERA (kožokrilci) – nemaju poseban značaj u šumarstvu.

Forficulidaeuholaže

Forficula auriculariauholaža

Smatra se KORISNOM, jer učestvuje u održavanju biološke ravnoteže.

Hrani se lutkama strižibuba, gubara, dudovca i sl.

Ima karakteristične forcepse na zadnjem dijelu tijela.

PLECOPTERA (obalčari) – stanovnici obala potoka i rijeka. Nemaju značaj u šumarstvu.

Perlidaeobalčari

Perla marginataveliki obalčar

NEMA ZNAČAJ – predatori – larve se hrane larvama drugih životinja u

vodi.Prepoznatljivi insekti.

ORTHOPTERA (pravokrilci) – uglavnom važne štetočine u poljoprivredi. Za šumarstvo samo neke imaju značaj.

Tettigonidaezrikavci

Phasgonura viridissimazeleni zrikavac

NEMA ZNAČAJMužjak je veoma krupan. Tokom juna prepoznatljiva je zrika ovih

vrsta.

Gryllidaepopci

Gryllus campestrispoljski popac

ŠTETAN – manje štete može pričiniti na ratarskim kulturama i u mladim

rasadnicima.

Tijelo crno, sa razvijenim krilima sa izraženom nervaturon.

Gryllotalpidaerovci

Gryllotalpa gryllotalparovac

VRLO ŠTETAN – naročito u rasadnicima, jer se hrani korijenjem mladih biljaka i kao larva i kao imago

Tamnosmeđe boje, sa prednjim nogama za kopanje. Krupna vrsta,

vrlo prepoznatljiva.

Acrididaeskakavci

Locusta migratoriaputnički skakavac

ŠTETAN – primarna štetočina u poljoprivredi, jer je sklona

namnožavanju i formiranju jata.

Tijelo promjenljive boje od oker-smeđe do zelene. Relativno mali skakavac. Krila duža od tijela sa

tamnim pjegama.

Anacridium aegyptiumdomaći skakavac

ŠTETAN – u poljoprivredi.Tijelo oker boje. Noge su uvijek

prošarane. Znatno veći skakavac od prethodnog.

ANOPLURA (prave vaši) – prave direktne štete čovjeku. Za šumarstvo nemaju značaj.

Pediculidaeprave vaši

Pediculus humanusčovječija vaš

ŠTETAN – hrani se krvlju čovjeka i prenosilac je opasnih bolesti ljudi

(tifus).

Beskrilni insekti, ektoparaziti sisara. Usni aparat za bodenje i sisanje.

Noge snažne i kratke.

HEMIPTERA (HETEROPTERA) (stjenice) – mogu biti štetne i korisne, ali ukupno gledano nemaju naročit značaj za šumarstvo.

Pentatomidaesmrdljive bube

Dolycoris baccarumsmrdljivi martin

NEMA ZNAČAJ – inače štetočina na voćkaricama.

Ova porodica stjenica ima karakterističan oblik tijela i veoma

prepoznatljiv miris.

Reduvidaepiratske stjenice

Rhynocoris iracunduspiratska stjenica

KORISTAN – predator - ubija druge insekte aparatom za bodenje,

ubacivanjem otrova, a potom se hrani njenom krvlju.

Karakteristične je građe, sa dugim nogama na kojima ima crne tačke.

Tingidaemrežaste stjenice

Corytucha ciliataplatanova mrežasta

stjenica

ŠTETAN – borave na naličju listova platana odakle sišu sokove iz lista i

ostavljaju sitne crne pjege od izmeta.

Karakteristične građe. Veoma sitna, do 4 mm dužine i skoro prozirna.

HOMOPTERA (jednakokrilci) – neki predstavnici su značajne štetočine.

Cicadidae veliki cvrčci

Tettigia ornijasenov cvrčak

NEZNATNO ŠTETAN – ženke polažu jaja u zarez u stablu, kuda prodiru

patogene gljive. Takođe na tom mjestu može doći do lomova.

Tijelo sivocrne boje sa žutim pjegama. Trbuh manje zašiljen nego kod sljedeće vrste. Krila

djelimično zatamljena.

Tibicen (Cicada) plebejaveliki cvrčak

NEZNATNO ŠTETAN – kao i prethodna vrsta.

Tijelo crno sa žutim šarama na tjemenu i vratnom štitu. Trbuh zašiljen, krila nisu zatamnjena.

Adelgidae hermesi

Sacchiphantes viridiszeleni smrčin hermes

VRLO ŠTETAN – larve druge generacije sisaju sokove sa osnova

mladih četina u blizini izbojaka, zbog čega se stvaraju gale čime se mlada

stabla deformišu.

Ima komplikovano razviće kroz pet generacija. Primarni domaćin je

smrča, a sekundarni ariš. Imaga su sitna, zelene do crvenožute boje.

Eopineus strobihermes vajmutovog bora

VRLO ŠTETAN – na vajmutovom boru. Izaziva prelamanje i opadanje

četina pri osnovama, čime se smanjuje asimilaciona povšina.

Poznaje se po bijeloj skrami na stablima, debljim granama i

izbojcima. U Evropi je razviće nepotpuno, jer mu nedostaje

primarni domaćin (Picea nigra).

Pemphigidae Pemphigus spirothecaeŠTETAN – razvija se na jablanu i

izaziva proširenje i spiralno uvrnuće na peteljci lista, zbog sisanja sokova.

Lako prepoznatljiva po spiralnom uvrnuću na peteljci lista

Coccidaelažni štitaši

Parthenolecanium cornilažni šljivin štitaš

VRLO ŠTETAN – sklon gradacijama, kada se na stablima nađe po nekoliko

miliona individua. Tada uzrokuju sušenje stabala zbog sisanja sokova.

Imaga izrazito sklerotizirana i konveksna, smeđa, sa izrazitim sjajem. Napada lišćare (hrast i

jasen) i voćkarice.

Physokermes piceaelažni smrčin štitaš

ŠTETAN – naročito u gradovima. Sisanjem sokova uzrokuje smanjenje

veličine četina i slabljenje stabala, koja često bivaju napadnuta sipcima.

Imaga bubrežasta i potsjećaju na pupoljke. Napada samo smrču.

CryptococcidaeCryptococcus fagisuga

bukvin štitaš

VRLO ŠTETAN – u komensalizmu sa gljivama Nectria izaziva „bolest kore

bukve“. Uzrok propadanja šuma bukve u Sjevernoj Americi i Evropi.

Ženka ovalna, svijetložuta, do 1 mm veličine; mužjaci nisu

registrovani. Poznaje se po bijeloj skrami (kao da je okrečeno stablo).

RAPHIDIOPTERA (kamile) – predatori, značajni kao predatori brojnih štetnih ksilofagnih insekata.

Raphidiidaekamile

-korisni-

Raphidia ophiopsiskamila

KORISTAN – larve žive pod korom napadnutog drveća i hrane se

larvama; Imaga se hrane gusjenicama.

Ima crnu glavu i dugačak crni vrat, zbog čega je i dobila ime. Sitan

insekt.

NEUROPTERA (mrežokrilci) – neki predatori imaju značaj u šumarstvu kao korisni insekti.

ChrysopidaeChrysopa vulgaris

zlatooka

KORISTAN – predator – hrani se larvama i imagima biljnih vaši i

sličnih sitnih insekata.

Imago poslije prepariranja skoro providan. Vide se ostaci samo

nervature na krilima.

COLEOPTERA (tvrdokrilci) – imaju sklerotizirana krila. Česte i veoma značajne štetočine (sipci, strižibube i surlaši), a neke su korisne.

Cicindelidae bube pješčare

-korisni-

Cicindela campestrispoljska hitra

KORISTAN – proždrljivi predator – larve i imaga hrane se drugim sitnijim insektima i njihovim

larvama.

Tijelo metalno zeleno, slično bauljarima. Od njih se razlikuje po

dvije svijetle tačke na krilima.

Cicindela sylvaticašumska hitra

KORISTAN – proždrljivi predator – kao i prethodna vrsta.

Tijelo crno ili tamno smeđe, za izraženim oker šarama. Bauljari

nikada nemaju šare po tijelu.

Carabidae bauljari-korisni-

Calosoma sycophantalepotelka

VRLO KORISTAN – predator – i imaga i gusjenice hrane se

gusjenicama gubara. Rijetka je kada gubara nema mnogo, a za vrijeme

gradacije se namnožava.

Vrlo prepoznatljiva. Tijelo metalno sjajno. Insekt vrlo krupan.

Calosoma inquisitorcrni bauljar

VRLO KORISTAN – predator – i imaga i larve se hrane glatkim gusjenicama (npr. savijačima).

Slična prethodnoj, ali potpuno crna i manja od nje. Na ustima ima

kliješta.

Procerus gigasveliki bauljar

KORISTAN – hrani se vinogradarskim puževima, ali i raznim gusjenicama.

Tijelo jače rupičasto, od čega imago dobija sivkastu nijansu (kao da je

posut pepelom). Ubjedljivo najveća vrsta bauljara.

Dytiscidaegnjurci

Dytiscus marginalisgnjurac

NEMA ZNAČAJ – predator – lovi ispod vode i u stadijumu larve i u

stadijumu imaga.

Tijelo jako sklerotizirano, različito obojeno. Noge podešenje za plivanje, nevidljive iz gornje

perspektive.

Silphidaestrvinari

Silpha quadripunctatačetverotačkasti strvinar

KORISTAN – hrani se gusjenicama raznih štetnih leptira. Korisna za

regulisanje brojnosti malog mrazovca.

Tijelo slično bubamarama, smeđe boje sa crnim tačkicama.

Staphylinidaekratkokrilci

Staphylinus caesareuskratkokrilac

KORISTAN – žive u šumskoj prostirci i hrane se gusjenicama leptira.

Tijelo crno, samo zadnji grudni segment živahno obojen. Nemaju

krila i vrlo su brzi. Noge crvenskaste. Sitan insekt.

Lucanidaejelenci Lucanus cervus

veliki jelenak

BLAGO KORISTAN – larve žive u trulim panjevima i debljim žilama i

ubrzavaju njihovo raspadanje.

Izrazito krupan imago. Mužjak ima snažne gornje vilice i tijelo sa

crnosmeđom nijansom; ženka sa majim vilicama, nešto tamnija.

Ceruchus chrysomelinusrogač

BLAGO KORISTAN – kao i prethodna vrsta.

Vrlo sitan, do 15 mm dug, potpuno crn. Među jelencima još on ima

nešto duže gornje vilice u odnosu na tijelo.

Dorcus paralelopipedusmali jelenak

BLAGO KORISTAN – kao i prethodne. Nekada može pričiniti manje štete u

dijelu drvenih stubova u zemlji.

Imago do 3 cm dužine, krupniji od prethodnog, sa kraćim gornjim

vilicama u odnosu na tijelo, potpuno crn.

Platycerus caraboidesmali kratkorožac

BLAGO KORISTAN – kao i prethodni. Boja tijela varira od crne, preko tamno plave do zelene, uvijek sa metalnim sjajem. Veoma sitan

insekt, do 1,5 cm dužine.

Sinodendron cylindricummali nosorog

BLAGO KORISTAN – kao i prethodni.

Imago vrlo sitan, do 15 mm dužine, crne boje sa slabim sjajem. Ima karakterističan rog po kome se

raspoznaje.

Scarabeidaelistorošci

-pipci lepezasti-

Melolontha melolonthaveliki majski gundelj

VRLO ŠTETAN – imago brsti lišće lišćara (hrasta, lipe i voćkarica), a

larva oštećuje korijen, pa je štetna naročito u rasadnicima.

Relativno krupan insekt. Tijelo je posuto mekanim i stinim

dlačicama, tako da skoro nema sjaja.

Melolontha hippocastaniŠTETAN – kao i prethodna vrsta. Ima vrlo sličnu bionomiju, ali je kod nas

rjeđi, dok je češći u C Evropi.

Razlike se prvenstveno ogledaju u završetku trbuha i kraju legalice.

Amphimallon solstitialisjunska kokica

ŠTETAN – kao i prethodne vrste.Nešto sitniji insekt. Tijelo sjajno,

bez dlaka.

Polyphylla fullomramorasti gundelj

VRLO ŠTETAN – naročito u borovim kulturama na pjeskovitom zemljištu, gdje se hrani žilama. Štete od imaga

su manje.

Krupan insekt. Tijelo crno ili tamnosmeđe sa brojnim

nepravilnim bjeličastim šarama.

Oryctes nasicornisveliki nosorog

BLAGO KORISTAN – ubrzava raspadanje panjeva u šumi; u

gradovima napadnuta stara stabla vjetar izvaljuje, što može biti opasno.

Krupan imago, smeđe boje, metalnog sjaja. Ima karakterističan

rog po kome je i dobio narodno ime.

Buprestidaekrasci

Buprestis cupressičempresov krasac

VRLO ŠTETAN – najopsanija štetočina čempresa. Larva ksilofaga,

gradi hodnike. Napada i zdrava stabla.

Potpuno crne boje, pri vrhu blago posut pepelasto sivom. Kod svih

krasaca glava kompaktno naliježe na trbuh.

Coroebus bifasciatushrastov prsteničar

VRLO ŠTETAN – larva se ubušuje pod koru i pred kraj razvića pravi

spiralan hodnik, čime presijeca sve sudove i dio grane iznad se suši.

Imago plavozelen ili zlatnozelen sa metalnim sjajem. Na kraju krila ima

jasne crne poprečne pruge.

Agrilus viridiszeleni bukvin krasac

VRLO ŠTETAN – larve grade nepravilne hodnike na bukvi.

Primarna je štetočina, a može biti i sekundarna nakon upale kore.

Vrsta slična prethodnoj, maslinastozelene boje sa metalnim

sjajem. Nema crnih pruga pri vrhovima krilaca.

Eurythyrea austriaca ŠTETAN – razvija larve u drvetu jele.Lako prepoznatljiva po metalnom

sjaju i uzdužnim rebrima.

Elateridaeskočibube

Elater sanguineusskočibuba

KORISTAN – larva je karnivorna i hrani se larvama strižibuba. Ipak

neke druge vrste su štetne kao larve u zemlji, izgrizajući korijenje.

Elateridae imaju jasno razdvojenu glavu i grudi od trbuha i

pomijeranjem prave skokove. Malo podsjećaju na svice.

Bostrychidaebube kapucini

Bostrychus capucinusparketna buba

ŠTETAN – tehnička štetočina na osušenim ili oborenim suvim

stablima, naročito na stovarištima i obrađenom drvetu (parket i sl.).

Imago sa intenzivno crvenim kriocima. Još više potsjećaju na svice. Vlatni štit zrnasto nabran.

Anobiidaedrvotočci

Xestobium rufovolosumšareni drvotočac

ŠTETAN – larve su ksilofagne na lišćarima, na mrtvim ili oštećenim

stablima sa puno vlage.

Slični sipcima u stadiju larve, ali imaju grudne noge. Vratni štit pokriva glavu, tako da se ona

odozgo ne vidi. Tijelo tamnosmeđe.

Cleridaekornjaši

Clerus formicariusmravasti kornjaš

VRLO KORISTAN – imaga i larve se hrane imagima i larvama sipaca.

Imago liči na šumskog mrava. Krioca su mu karakteristično

išarana, tako da se lako prepoznaje.

Lymexylonidae Hylecoetus dermestoides

ŠTETAN – sekundarna tehnička štetočina drveta lišćara i četinara.

Živi u simbiozi sa gljivom Endomyces sp. Larve gade hodnike.

Polni dimorfizam izražen. Ženka žuta do žutosmeđa, mužjak sa crnom glavom. Slični svicima.

Cerambycidaestrižibube Ergates faber

strižibuba

NEMA ZNAČAJ – naseljava najradije panjevinu i leževinu crnog bora, te

se može smatrati korisnim jer ubrzava raspadanje.

Prilično krupna strižibuba. Tijelo je jednolično smeđe, a pipci dugi kao i

tijelo (mužjak), dok su kod ženki nešto kraći.

Cerambyx cerdovelika hrastova strižibuba

VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike u hrastovim deblima, čime

obezvrijeđuju drvnu masu. Stablo se iznova naseljava dok se ne osuši.

Najkrupnija strižibuba. Krila su crna, samo u dnu prelaze u

crvenosmeđu. Pipci mužjaka duži od tijela, kod ženke kao i tijelo.

Cerambyx scopoliimala hrastova strižibuba

VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike u bukvi i hrastu, ali su štete manje nego kod prethodne, zbog manjih

hodnika.

Znatno sitnija od prethodne. Krila su potpuno crna, sa sjajem. Pipci

kod ženke malo duži, a kod mužjaka znatno duži od tijela.

Aromia moschatamošusna strižibuba

VRLO ŠTETAN- larve buše hodnike u deblima vrba i topola. Imaju veoma

prijatan miris (ime).

Boja tijela je metalno zelena, plava, bakarna ili bronzana, po čemu se razlikuje od prethodne. Pipci duži

od tijela kod oba pola.

Rosalia alpinaalpska strižibuba

NEMA ZNAČAJ – naseljava debla oštećenih bukovih stabala, koji se

koriste kao drvo za ogrev, pa nema naročit značaj.

Najljepša strižibuba. Tijelo plavičastosivo sa 4 crne tačke i jednom poprečnom prugom po

sredini (!).

Hylotrupes bajuluskućna strižibuba

ŠTETAN – larve žive u mrtvom četinarskom drvetu (bora, jele i

smrče), pa naročito oštećuje grede, stubove i sl.

Tijelo smolastocrne boje. Imago je dosta malen, do 2 cm dužine, a

pipci jedva dopiru do polovine tijela (!).

Callidium violaceumplavi kalidijum

ŠTETAN – isto kao prethodna vrsta.

Vrlo sitan insekt, do 1,7 cm dužine. Tijelo plavo, zelenkastomodro do

ljubičasto, sa metalnim sjajem. Pipci dopiru do polovine tijela.

Plagionotus (Clytus) arcuatus

osolika strižibuba

ŠTETAN – larve buše drvo oslabljenih hrastovih ili svježe

oborenih stabala. Smanjuje kvalitet drvne mase.

Lako prepoznatljiva strižibuba. Tijelo crno, sa žutim šarama. Noge

svijetle, žutocrvene boje. Sitna strižibuba, do 2 cm dužine.

Morimus funereusstrižibuba

NEMA ZNAČAJ – larve se nalaze na izuzetno oslabljelim stablima lišćara,

panjevima i sl.

Prilično krupna strižibuba, sive boje, sa četiri crne tačke na

kriocima (!).

Monochamus galloprovincialis

bronzana borova strižibuba

VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike u borovima, a imaga se dopunski hrane i izazivaju prosvjetljavanje

kruna.

Tijelo crne boje sa slabo izraženim sjajem i nepravilnim okeržutim

pjegama ponegdje po tijelu. Dužina do 2,5 cm.

Acanthocinus aediliszdepasta strižibuba

NEMA ZNAČAJ – vrlo česta u borovim kulturama, gdje napada

oštećena i usušena stabla.

Tijelo zdepasto, sivosmeđe boje – svjetlije od sličnih strižibuba. Pipci

uvijek znatno duži od tijela.

Saperda carchariasvelika topolina strižibuba

VRLO ŠTETAN – larve se ubušuju u potpuno zdrava stabla topola, najčešće 5-20 godina starosti.

Prilično krupna strižibuba. Od mnoštva žućkastih dlaka vide se samo crne, vrlo sitne tačkice po

krilima.

Saperda populneamala topolina strižibuba

VRLO ŠTETAN – ženka pravi zarez u grančici topole, gdje se kasnije stvara karakteristična oteklina

(gala). Grane su tanje i lako se lome.

Znatno sitnija od prethodne vrste. Karakteriše je crno tijelo sa jasnim i

brojnim žutim tačkicama. Pipci najviše dugi koliko i tijelo.

Spondylis buprestoidesŠTETAN – larve se razvijaju u

mrtvom drvetu borova, uključujući i oborena stabla.

Ima izražene gornje vilice, kao kod Lucanidae. Krila imaju uzdužna

rebra. Do 2.5 cm dužine.

Meloidaemajci

Lytta vesicatoriašpanska buba

ŠTETAN – imago se dopunski hrani listovima jasena i može izazvati

golobrste. Larve parazitiraju pčele.

Lako prepoznatljiva. Djelimično potsjeća na krasce, ali joj je glava

jasno odvojena.

Coccinelidaebubamare

Coccinella septempunctatasedmotačkasta bubamara

VRLO KORISTAN – predator – hrani se larvama i imagima biljnih vaši i

drugih sitnih insekata.

Lako prepoznatljiva. Na kriocima ima sedam crnih tačaka.

Coccinella bipunctatadvotačkasta bubamara

VRLO KORISTAN – kao i prethodna.Lako prepoznatljiva. Na kriocima

ima dvije crne tačke.

Chrysomelidaebube listare

-štetni-

Melasoma populivelika topolina buba listara

VRLO ŠTETAN – pričinjava više golobrsta u toku jedne godine na

topolama, kako imago tako i larva.

Slična bubamari, ali nešto krupnija i bez pjega.

Melasoma vigintipunctatatačkasta vrbina buba

listara

VRLO ŠTETAN – jer izaziva golobrste stabala vrba. Ima dvogodišnju generaciju, dok prethodna ima

trogodišnju.

Karakterističnog izgleda. Laka za determinaciju.

Altica quercetorumhrastov buvač

VRLO ŠTETAN – izazivaju golobrste na hrastovima (i larve i imaga - koja

se dopunski hrane).

Vrlo sitan insekt, do 5 mm dužine. Tijelo metalno zeleno ili plavo, jako

sjajno.

Circulionidaesurlaši Byctiscus betulae

lipin cigaraš

ŠTETAN – savija listove i pravi cigare, najčešće na lipi, ali i na drugim plemenitim lišćarima.

Do 1 cm dužine, jednobojno zelene ili tamnoplave boje metalnog sjaja.

Cigaru pravi od više listova.

Byctiscus populitopolin cigaraš

ŠTETAN – manje štetan od prethodnog.

Znatno manji, do 6 mm dužine. Cigaru savija na topolama i to od

samo jednog lista.

Otiorrhynchus ovatuscrni surlaš

VRLO ŠTETAN – larve oštećuju korjenov sistem smrče i drugih

četinara, a imago se hrani korom biljčica, četinama i pupoljcima.

Vrlo sitan surlaš, do 1,2 cm dužine, potpuno crn sa rijetkim sivim

dlačicama. Noge crvenskastosmeđe sa crnim stopalima. Surla skraćena.

Hylobius abietisveliki borov surlaš

VRLO ŠTETAN –štetu pričinjava imago nagrizanjem kore mladih

četinara pri osnovi biljke, što često izaziva sušenje.

Sličan prethodnoj vrsti, ali ima dužu surlu i isprekidane pruge od

žućkastih ljuspica.

Cryptorrhynchus lapathijovin surlaš

VRLO ŠTETAN – važna štetočina topola, jova i vrba. Larve napadaju čokote, a imago smanjuje tehničku

vrijednost pruća.

Tijelo na zadnjem dijelu pokriveno samo bjeličastožutim ljuspicama.

Mali insekt, do 1 cm dužine.

Pissodes castaneusmali borov surlaš

VRLO ŠTETAN – na mladim borovima; imago izgriza koru na

mlađim deblima, granama i izbojcima; larve buše hodnike.

Sličan velikom surlašu; po sredini ima deblje žute pruge, koje su na sredini prekinute. Sitan, do 8 mm

dugačak insekt.

Rhynchaenus fagibukvin surlaš miner

ŠTETAN – larve postavljaju mine na listove bukve usljed čega se ovi suše; imago se dopunski hrani

lišćem progrizajući ga.

Vrlo sitan insekt, do 2,5 mm dužine. Tijelo crno, pokriveno brojnim sitnim dlačicama. Zadnje nego

podešene za skakanje.

Circulio glandiumhrastov žižak

VRLO ŠTETAN – najopasnija štetočina hrastovog žira. Larva

izgriza sadržaj sjemena i sprečava klijavost.

Ima vrlo karakterističan izgled. Nemoguće je zamijeniti.

Stereonychus fraxinijasenov surlaš

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina jasena. Imaga u proljeće izgrizaju

pupoljke, a razvijene listove defoliraju larve.

Tijelo jajasto, sivosmeđe do rđastosmeđe, sa bjeličastim

ljuspicama. Tijelo u sredini nešto tamnije boje.

Ipidae (Scolytidae)

sipciScolytus multistriatus

mali brijestov potkornjak

VRLO ŠTETNA – najopasnija štetočina brijestova, umirućih ili posječenih stabala (sekundarna).

Imago se ubušuje u srž tankih grana i unosi holandsku bolest brijestova.

Ženka gradi jednokrak vertikalan hodnik. Tijelo crno, krioca

crvenosmeđa, noge žutosmeđe. Dužina do 3,3 mm.

Scolytus scolytusveliki brijestov potkornjak

VRLO ŠTETAN – javlja se obično zajedno sa prethodnom, ali tada

naseljava donje dijelove stabla; vrlo joj je sličan i takođe prenosi

holandsku bolest. Sekundarna.

Veoma sličan prethodnoj, ali na trećem i četvrtom trbušnom

segmentu sa donje strane ima po jedan kratak izraštaj. Ponekad ima tamnu pjegu na sredini. Do 6 mm.

Scolytus intricatushrastov potkornjak

VRLO ŠTETAN – prenosi opasne gljive Ophiostoma sp. Imago se

dopunski hrani grizući koru, gdje se tanke grane račvaju. Sekundarna.

Ženka gradi jednokrak horizontalni hodnik. Sličan gornjim; na gornjoj usni ima dva čuperka dlaka, koji

potsjećaju na rog. Dužina do 4 mm.

Leperisinus variusmali jasenov potkornjak

VRLO ŠTETAN – kod nas napada zdrava i oslabljena stabla (primarna i

sekundarna) jasena. Od dopunske ishrane imaga stvaraju se pukotine i

zadebljanja (jasenova ruža).

Ženka gradi dvokrak horizontalan hodnik. Tijelo pokriveno smeđim i sivim ljuspicama, po čemu se jasno razlikuje od prethodnih. Dug do 3,5

mm. Ulazni hodnik u bjeljici.

Hylesinus crenatusveliki jasenov potkornjak

VRLO ŠTETAN – ženke napadaju stara stabla jasena sa debelom korom. Primarna i sekundarna

štetočina.

Ženka gradi dvokrak horizontalan hodnik. Tamnosmeđe ili crne boje,

bez ljuspica. Veličina do 6 mm. Ulazni hodnik u kori.

Dendroctonus micansveliki smrčin potkornjak

ŠTETAN – napada stara, ali vitalna stabla smrče pri osnovi. Kod nas je

dosta rijedak, inače veoma opasan u drugim dijelovima svijeta.

Ženka gradi kratak materinski hodnik koji ide u raznim pravcima. Najkrupnija vrsta potkornjaka (do 9

mm). Tijelo crno sa žućkastim prugama.

Blastophagus piniperdaveliki borov srčikar

VRLO ŠTETAN – napada bolešljiva ili svježe oborena stabla borova.

Dopunsku ishranu imaga vrše pri dnu jednogodišnjih izbojaka i do

jeseni izgrizu čitavu srž (ime).

Materinski hodnik jednokrak vertikalan, većim dijelom leži u liki. Tijelo crno sa crnosmeđim krilima, pri dnu krila sa dva gola udubljenja.

Dužina do 4,8 mm.

Blastophagus minormali borov srčikar

VRLO ŠTETAN – napada borova stabla sa tanjom korom (gornji dio).

Dopunska ishrana analogna prethodnoj vrsti (postaje primarna).

Materinski hodnik dvokrak horizontalan, potsjeća na veliku

zagradu. Sličan prethodnoj, ali na vrhu krila bez dvije brazde.

Cryphalus piceaemali jelin potkornjak

VRLO ŠTETAN – sekundarna štetočina jele (napada oslabljena

stabla) u zonama sa tanjom korom.

Materinski hodnik plitičast (lažno zvjezdast). Tijelo tamnosmeđe, sa

dugim dlakama u vertikalnim linijama. Dužina do 1,8 mm.

Pityogenes chalcographusšestozubi smrčin

potkornjak

VRLO ŠTETAN – opasna sekundarna štetočina smrče. Napada gornje partije sa tanjom korom; stupa u

gradaciju sa Ips typographus.

Hodnični sistem zvjezdast. Tijelo tamnosmeđe, sjajno, na svakom

kriocu po tri snažna zuba. Veličina do 2,9 mm.

Ips sexdentatusšestozubi borov

potkornjak

VRLO ŠTETAN – najopasnija štetočina borova kod nas. Sklon prenamnoženjima, kada napada

zdrava stabla i izaziva njihovo sušenje.

Sistem hodnika višekrak sa vertikalnom tendencijom. Imago

svjetlije ili tamnije smeđ sa dugim dlakama. Na svakom kriocu po 6

zuba.

Ips typographusosmozubi smrčin

potkornjak

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina smrče, sklona prenamnoženju, kada

postaje primarna. Napad počinje odozdo, ispod krune.

Sistem hodnika jednokrak vertikalan. Tijelo tamnosmeđe do

crno sa rijetkim dlakama. Na svakom kriocu po osam zuba.

Pityokteines curvidenskrivozubi jelin potkornjak

VRLO ŠTETAN – napada stara stabla jele. Pri namnoženju postaje

primarna štetočina. Naročito opasan za čiste jelove sastojine.

Materinski hodnici dvokraki horizontalni. Boja tijela crnosmeđa. Zubi na kriocima različito iskrivljeni.

Xyleborus monographusmali hrastov drvenar

VRLO ŠTETAN – na hrastovima izaziva tzv. „mušičavost“. Ženske se ubušuju u svježe posječen materijal.

Hodnični sistem viljuškast. Boja smeđecrvena ili žutocrvena. Na kriocima nalaze se samo grbice.

Dužina do 2 mm.

Ipidae (Scolytidae)

sipci

Xyleborus saxeseniŠTETAN – na gotovo svim stablima,

a naročito voćkaricama. Hodnik horizontalan.

Do 2,3 mm dugi, slični prethodnoj, ali nešto izduženiji.

Trypodendron lineatum prugasti drvenar

VRLO ŠTETAN – sekundarna štetočina na četinarima, koja živi u

ektosimbiozi sa gljivicama, kojima se hrani. Sklona gradacijama.

Hodnični sistem jednokrak horizontalan. Imago tamnosmeđ,

na bokovima sa po jednom uzdužnom crnom prugom. Dužina

do 3,5 mm.

Trypodendron domesticum

ŠTETAN – na raznim lišćarima. Hodnici crni od prisustva gljiva. Naseljava posječen materijal sa

dosta vlage.

Sličan prethodnom i gradi slične hodnike. Krioca su oivičena crnom

bojom.

Platypodidaesrčikari

Platypus cylindrushrastov srčikar

VRLO ŠTETAN – ubušuju se u trupce dok čekaju transport i smanjuju

tehničku vrijednost drveta.

Sličan potkornjacima, ali tijelo izduženo, cilindrično, tamno

crvenosmeđe boje. Veličina do 5,5 mm. Hodnici ljestvičasti.

DIPTERA (dvokrilci) – imaju jedan par opnastih krila i par njihalica. Neki su značajni za šumarstvo

Tipulidaeveliki komarci

Tipula paludosaveliki komarac

ŠTETAN – pravi štete najprije u poljoprivredi, ali mogu izazvati štete

i u rasadnicima. Larve grizu koru i stabla mladih biljaka.

Veliki komarci ne sisaju krv, već se njihove larve hrane hranom biljnog

porijekla. Ovo je samo jedan od predstavnika brojnog roda.

Cecidomyidaemuve galice

Mikiola fagibukvina muva galica

ŠTETAN – stvara gale na listovima bukve.

Sitna muva galica, koja ostavlja karakteristične gale na listovina

bukve.

Tachinidaemuve gusjeničarke

Tachina larvarummuva gusjeničarka

KORISTAN – parazitira gusjenice mnogih štetnih leptira.

Slične su domaćim muvama, ali na kraju trbuha obično imaju veći broj

dugih čekinja.

LEPIDOPTERA (leptiri) – vrlo značajne štetočine u šumarstvu

Cossidae(podr. Ditrysia)

Cossus cossusvrbotočac

ŠTETAN – uglavnom na plemenitim lišćarima i voćkaricama. Napada najčešće stabla na osami. Štetu

prave larve koje se ubušuju u drvo.

Krupan leptir, do 10 cm u rasponu krila, maljavog i masivnog tijela, ali male glave. Prednja krila sivomrka.

Pipci kratki.

Zeuzera pyrinadrvesnica

VRLO ŠTETAN – jedna od najopasnijih štetočina plemenitih

lišćara i voćkarica. Larve se ubušuju u drvo i izbaciju izmet.

Krupan leptir, do 7 cm u rasponu krila. Prednja krila bijela sa velikim brojem tamnijih tačaka. Na leđima ima tamnoplave mrlje. Glava mala.

Gracillaridaemoljci mineri

Cameraria ochridellaminer divljeg kestena

ŠTETAN – pričinjava znatne štete na divljem kestenu. Štete čini larva koja

minira listove, zbog čega često dolazi do defolijacije.

Leptir u rasponu krila do 8 mm. Na tjemenu ima čuperak dlačica. Krila

zlatnožutosmeđa sa bijelim uzdužnim prugama.

Sesiidae (Aegeridae)staklokrilci

Parenthrene tabaniformismali topolin staklokrilac

VRLO ŠTETAN – na topolama i vrbama. Opasni su napadi na mlada

stabla do 5 godina starosti. Gusjenice buše hodnike.

Leptir u rasponu krila do 3 cm. Trbuh crn sa 3-4 prstena žute boje.

Prednja krila tamna, pokrivena ljuspicama, nisu providna.

Sesia apiformisveliki topolin staklokrilac

VRLO ŠTETAN – naročito u gradovima i plantažama. Larve

napadaju osnove stabala i prožimaju ih brojnim hodnicima.

Sličan prethodnom. Prednja krila providna. U rasponu krila do 4,5

cm. Naš najveći staklokrilac.

YponomeutidaeArgyresthia fundellamoljac jelinih četina

ŠTETAN – živi samo na jeli i pričinjava oštećenja na četinama. Larva se ubušuje u četinu i stvara

mine u jesen, a u proljeće izgrizaju čitav sadržaj gornje polovine četine

(bijela, a kasnije smeđa skrama)

Leptir sitan, do 1,4 cm u rasponu krila. Prednja krila

srebrnastobjeličasta sa smeđim šarama uz rub. Zadnja krila dugačko trepljasta. Na vrhu

grančice javlja se bijela skrama.

ColeophoridaeColeophora laricella

arišev moljac

VRLO ŠTETAN – uništava četine svih vrsta ariša. Opasan jer u

gradacijama izaziva potpunu defolijaciju.

Leptir sitan, do 1 cm u rasponu krila. Prednja krila jednobojna,

smeđesiva sa slabim sjajem. Zadnja tamnosiva sa dugim resicama.

Tortricidaesavijači

Tortrix viridanazeleni hrastov savijač

VRLO ŠTETAN – gusjenica izaziva golobrste hrasta. Sklona

prenamnoženjima i može ostaviti pustoš.

Mali leptir, do 2,4 cm u rasponu krila. Prednja krila svijetlozelene boje, zadnja sa bijelim resama.

Cydia strobilellasavijač smrčinih šišarki

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina sjemena smrče. Larva se ubušuje u

vreteno, izgriza ga, kao i sjeme.

Mali leptir, do 1,5 cm u rasponu krila. Krila tamna, smeđa, sa dvije

nejasne uzdužne olovne pruge.

Rhyacionia boulianaborov savijač

VRLO ŠTETAN – najopasnija štetočina borovih kultura. Gusjenice

obično uništavaju terminalni izbojak, što dovodi do deformacije.

Mali leptir, do 2,3 cm u rasponu. Glava i grudi ciglasto crveni, kao i

prednja krila, sa većim brojem porečnih srebrnastih pruga.

Evetria resinellasmolasti borov savijač

ŠTETAN – napada mlade borove, gradeći paučinaste bijele zapretke iz kojih nagriza koru, pa se formiraju

gale.

Mali leptir, do 2 cm u rasponu krila. Prednja krila siva sa tamnim do skoro crnim debelim uzdužnim

šarama.

Pyralidaeplamenci

Dioryctria abietellaplamenac smrčinih šišarki

ŠTETAN – napada šišarke četinara, najradije smrče, usljed čega sjeme

ostaje šturo ili biva izgriženo.

Leptir oko 3 cm u rasponu krila. Prednja krila pepeljastosiva sa svijetlim talasastim prugama.

Zadnja prljavobijela sa tamnijim rubom.

Pieridaebijelci

Aporia crataegiglogovac

ŠTETAN – naročito na voćkaricama, ali ponekad i na hrastu, gdje

gusjenice pričinjavaju golobrste.

Lako prepoznatljiv krupan, bijeli leptir sa tamnim i jasnim nervima.

U rasponu krila do 7 cm.

Lasiocampidaekokonprelje

Malacosoma neustriakukavičje suze

VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na velikom broju lišćara, najčešće

hrastu. Jaja u vidu kokona na tankim grančicama.

Srednji leptir, do 4 cm u rasponu. Boja slamastožuta do ciglastomrka. Vrlo dlakav po cijelom tijelu. Rese

iste boje kao i krila.

Dendrolimus piniborov prelac

ŠTETAN – gusjenice izazivaju golobrst (proljećni i jesenji) na

četinama borova. Kokone grade između četina, grana ili u

pukotinama kore.

Krupan leptir, do 8 cm u rasponu krila. Leptir tamnije boje od

prethodnog, sa debljim poprečnim prugama i po jednom bijelom

tačkom.

Eriogaster lanestrisčupavotrba prelja

NEMA ZNAČAJ – pričinjava golobrste na trnjini, glogovima i drugim vrstama koje nisu privredno

značajne. Važnija u voćarstvu.

Sličan prethodnom. Do 4 cm u rasponu. Bijela pruga provlači se i

duž zadnjih krila, koja su svjetlija od prednjih. Na kraju trbuha ima crne

dlačice.

PapilionidaeParnassius apollo

apolonNEMA ZNAČAJA – ugrožena i

zaštićena vrsta.

Lako prepoznatljiv po crnim i crvenim tačkama na krilima. Veliki

leptir.

Saturnidaepaunovci

Antherea yamamaijapanska hrastova

sviloprelja

ŠTETAN – smatrao se najprije korisnim, ali je nakon napuštanja gajenja postao štetan, jer izaziva golobrste u hrastovim šumama.

Lako prepoznatljiv leptir. Krajem juna gusjenica plete kokon iz koga

se dobija svila, koja se nije pokazala kvalitetnom kao u Japanu.

Geometridaezemljomjerke

Operophtera brumatamali mrazovac

VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na velikom broju lišćara, najčešće hrastovima. Često se gradacije smjenjuju sa zelenim hrastovim

savijačem.

Sitan leptir, do 2,5 cm u rasponu krila, sa izraženim polnim

dimorfizmom. Krila smeđesiva sa brojnim talasastim prugama, zadnja

nešto svjetlija.

Erranis defoliariaveliki mrazovac

VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste u lišćarskim šumama, najčešće

hrastovim. Sklon gradacijama, kada pravi velike štete.

Veći leptir, do 4 cm u rasponu. Prednja krila sa dvije tamnije

talasaste, deblje pruge. Na zadnjim krilima po jedna crna tačka.

Sphingidaevještice

Sphinx pinastriborova vještica

ŠTETAN – gusjenica se hrani iglicama borova. Do sada nije registrovana u

većoj brojnosti.

Krupan leptir, do 8 cm u rasponu krila. Krila tamna, čupava, sa po tri

kratke crne crtice. Trbuh debeo, crn.

ArctiidaeHyphantria cunea

dudovac

VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na više od 250 vrsta lišćara. Najštetniji

je u rasadnicima.

Leptir do 3 cm u rasponu krila. Krila bijela; prednja sa puno smeđih

tačaka; zadnja potpuno bijela (kod Zeuzera ima tačkica).

Notodontidaeprelci

Clostera pigračupavi topolin prelac

ŠTETAN – gusjenice se hrane listovima topola i vrba. Najveće

štete prave u mladim plantažama topola i u rasadnicima.

Srednji leptir do 4 cm u rasponu krila (ženka-veća). Tijelo krupno,

dlakavo, tamnije. Krila slično obojena, zadnja bez šara. Prednja

krila imaju jasne usjeke.

Phalera bucephala

ŠTETAN – izaziva golobrste na listovima lišćara (hrasta, lipe i sl.), obično u gradacijama sa ostalim

defolijatorima.

Krupan leptir, u rasponu krila do 6 cm. Tijelo svijetlo. Prepoznatljiv po

krupnim mjesečastim mrljama u vrhovima krila.

Thaumatopoeidaečetnici, litijaši

Thaumatopoea pityocampaborov četnik

VRLO ŠTETAN – na borovima, naročito Pinus halepensis. Prave

vunasta gnijezda i izazivaju golobrste.

Leptir do 3,5 cm u rasponu krila. Tijelo tamno, čupavo. Prednja krila siva, sa izraženim nervima, zadnja

prljavobijela sa dvije tamnije tačke.

Thaumatopoea processioneahrastov četnik

VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na hrastovima i to preferira starije

hrastove šume.

Sličan prethodnom, do 3,5 cm u rasponu. Na prednjem krilu tri poprečne tamne linije i jedna

tamna pjega.

Lymantridaegubari

Euproctis chrysorrhoeažutotrba

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina koja izaziva golobrste na mnogim

lišćarima. Sklona periodičnim prenamnoženjima.

Do 4 cm u rasponu krila. Krila i grudi su bijeli, a trbuh smeđ.

Prednja krila mogu imati par crnih tačkica. Izražen polni dimorfizam.

Leucoma salicistopolin gubar

VRLO ŠTETAN – važna štetočina topola i vrba, gdje izaziva golobrste.

Gusjenice nemaju žarne dlačice.

Do 5,5 cm u rasponu. Potpuno bijel leptir; noge sa crnim prstenovima.

Gusjenica sa svijetlim leđima.

Lymantria monachanona

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina i četinara i lišćara, ali su glavne

smrča, bor, jela i bukva. Izazivaju golobrste.

Prepoznatljiv leptir, do 6 cm u rasponu krila. Prednja krila crno-

bijela išarana, zadnja jednobojna – svijetlosiva.

Lymantria dispargubar

VRLO ŠTETAN – prvorazredna štetočina lišćara i četinara. Sklona

gradacijama, kada izaziva golobrste na velikim površinama.

Izražen polni dimorfizam. Mužjak manji do 4 cm, tamniji, sa više

tamnijih talasastih linija i pruga. Ženka do 7 cm u rasponu, sa bijelim

krilima i ponekom mrljom na prednjem krilu.

Noctuidaesovice

Autographa gammasovica gama

ŠTETAN – sovice su uglavnom široke polifage. Ova vrsta je značajna štetočina u poljoprivredi, ali i u

rasadnicima, gdje izaziva golobrste.

Sovice su naša najbrojnija porodica. Oči svijetle u mraku (ime). Prednja krila sa karakterističnim pjegama,

tamnija; zadnja svjetlija, jednobojna.

HYMENOPTERA (opnokrilci) – imaju dva para opnastih prozračnih krila sa +- redukovanom nervaturom

Pamphiliidaeose prelje

Acantholyda hieroglyphica

ŠTETAN – izaziva brst četina borova, što u rasadnicima može imati veći

značaj.

Slična borovim osama, ali na prednjem krilu ima tamni dio uz prednju ivicu. Gnijezdo nabijeno partikulama izmeta, po čemu se

lako prepoznaje.

Diprionidaeborove ose

Neodiprion sertiferriđa borova osa

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina borova, naročito kultura. Izaziva

golobrste četina na mlađim stablima.

Do 1 cm dug, sitan insekt sa izraženim dimorfizmom. Mužjak crn sjajan, ženka riđa sjajna sa

crnim šarama na grudima.

Diprionidaeborove ose

Diprion piniobična borova osa

VRLO ŠTETAN – veoma opasna štetočina borovih sastojina i kultura.

Izaziva golobrste, ali prvo napada starija stabla.

Slična prethodnoj. Glava i grudi istačkane grubim tačkama, zbog

čega su bez sjaja. Kod ženke trbuh u sredini crn.

Siricidaeose drvenarice

Urocerus gigasvelika osa drvenarica

VRLO ŠTETAN – kao tehnička štetočina. Napada oslabljena ili svježe posječena stabla četinara

(jela, smrča) i smanjuje tehničku vr.

Prepoznatljive osice sa izraženim polnim dimorfizmom.Ženka

potsjeća na stršljena (lijevo) i duža je od mužjaka (do 4,5 cm).

Sirex juvencusmala osa drvenarica

ŠTETAN – kao i prethodna vrsta na trupcima jele, smrče i borova.

Ženka metalno tamnoplava, a mužjak ima crnu glavu i grudi, a

crven trbuh (desno). Do 3 cm dužine.

Cynipidaeose šišaruše

Cynips quercusfolii ŠTETAN – napada hrastove na naličju listova.

Vrlo sitne osice. Prepoznatljive i česte su gale na listovima hrastova,

veličine klikera.

Andricus quercuscalicisŠTETAN – napada mlade, tek

formirane plodove lužnjaka i to kupule.

Prepoznatljive gale nepravilnog oblika, rađaju se na kupulama

žireva.

Ichneumonidaeose parazitoidi

Pimpla turionellae – lijevoItoplectis maculator -

desno

KORISTAN – vrlo su korisne jer parazitiraju razne štetočine. Pimpla

turionella parazitira leptire, a Itoplectis maculator zelenog

hrastovog savijača.

Prepoznatljive osice sa visećim i proširenim trbuhom. Najčešće im je

tijelo tamno, ali može biti i prošarano, slično osama.

Formicidaemravi

Camponotus herculeanusveliki šumski mrav

ŠTETAN – hrani se mednom rosom biljnih vaši, čime ih stimuliše na

dalju ishranu. Takođe, nagriza koru mladih izbojaka raznih biljaka.

Naša najkrupnija vrsta mrava. Tijelo crno, grudi crvenkastosmeđe.

Vespidaeprave ose

Vespa crabrostršljen

ŠTETAN – guli koru mladih biljaka da bi dospio do slatkih sokova. Iz istog razloga hrani se plodovima. Opasan

je za čovjeka.

Najkrupnija vrsta familije. Vrlo prepoznatljiva.

Apidaepčele

Apis melliferapčela

KORISTAN – direktno koristan za čovjeka zbog proizvodnje meda. Prepoznatljiva.

Xylocopa violaceašumska pčela

KORISTAN – može pričiniti manje štete, jer gradi gnijezdo u mrtvom

drvetu, katkada u gredama građevinskih objekata

Vrlo krupna i lako prepoznatljiva.