PAGE 75T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

TETNICI NA VOKAMA

TETNICI JABUKE

Stitocephala bisonia Rogati cvrak

napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu

teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i lie teti od udarca zrna tue

na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih mikroorganizama pojavljuje se smolotok

pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik

prezime jaja odloena u skupinama pod koru

ima jednu generaciju godinje

jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne

treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja

Empoasca vitis Lozin zeleni cvrak

tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, u bijelih kultivara list uti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju

ponekad se na liu javljaju crvenkaste toke i pjege uglata oblika simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje

osim loze napada i breskve, jabuke, ljive, smokve, mahunarke, krumpir

prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju

u vinograd prelazi u travnju

ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)

pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke je 100 cvraka na 100 listova

preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)

Typhlocyba rosae Ruin cvrak

izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke

na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju, list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga

poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove

druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan

zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete

zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika

pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova

Psylla mali Jabuna buha

Aphis pomi Jabuna zelena u

osim jabuke napada i kruku, te biljke iz rodova Crataegus, Mespilus, Sorbus, Cotoneaster i Chaenomeles

monoecijska i holociklika vrsta zimska jaja su odloena najee na jednogodinjim izbojima

u vrijeme bubrenja pupova se javlja osnivaica, koja sie pupove sve daljnje generacije ive na vrnom liu

moe imati do 17 generacija

vrno lie se zbog sisanja lagano deformira, ali ne mijenja boju

siu i jo neodrvenjene vrkove izboja, pa se ti izboji iskrivljuju i zaostaju u porastu

izluuje mnogo medne rose

pragom odluke se smatra 10 15 kolonija na 100 organa pregledanih vizualnom metodom

pirimikarb, tiometon, metildemeton, imidakloprid, pimetrozinDysaphis plantaginea Jabuna pepeljasta u

heterecijska je i holociklika vrsta primarni joj je domain jabuka, a sekundarni domaini su biljke iz roda Plantago na jabuci stvara velike kolonije na naliju lia i vrhovima izboja lie se kovra oko srednje ile, prvo vrno lie, zatim uti i sui se izboji zaostaju u rastu, plodovi su krljavi i otpadaju sisanjem na cvjetovima izaziva deformacije plodova u intenzivno izluuje mednu rosu i time uzrokuje dodatne tete zbog velike tetnosti prag tolerantnosti vrlo je nizak samo 1 2 zaraena lisna prljena prije cvatnje na 100 pregledanih organa vizualnom metodom postoje i sorte jabuka otpornije na ovu vrstu ui Dysaphis spp. Jabune ui ikarice

Eriosoma lanigerum Jabuna krvava u

rado se naseljuje na brojnim ranama koje su nastale rezidbom

na mjestima gdje siu stvaraju se izrasline, tzv. rak-rane hrane se na korijenju, razvijenim granama i mladim izbojima posljedica napada je suenje grana i pucanje kore, te stvaranje rak-rana monoecijska i gotovo monofagna jer se uglavnom nalazi samo na jabuci postoje dosta velike razlike u otpornosti pojedinih sorti jabuka na napad te ui

na jabuci je uvijek anholociklika

prezime liinke na vratu korijena i debljem korijenju te u pukotinama debla i rak-ranama

podnose i vrlo niske temperature do 27C

ima 10 15 generacija godinje u jesen se javlja krilata generacija 1920.g. unesena je iz Amerike parazitska osica Aphelinus mali, koja se brzo proirila po cijeloj Europi i znatno smanjila brojnost i tetnost ovog tetnika danas se zbog poteivanja ove osice forsiraju selektivni insekticidi na osnovi pirimikarba, metildemetona, tiometona ili vamidotiona, koji dobro djeluju na krvavu u, a nemaju jai negativni uinak na A. mali

uinkovitim se smatraju i neonikotinoidi

i zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidimapoteuje 80 85 % osica, pa se preporuuje kao mjera suzbijanja krvave ui

dodatak okvaivaa poboljava uinkovitost nekih insekticida

u tijeku vegetacije najbolje je insekticid primijeniti pred cvatnju, kad postupno slabi aktivnost osice

treba spomenuti i mogunost uzgoja jabuke na otpornijim podlogama, npr. M II, M XII, i M XIII ili MM; mehaniko odstranjivanje jae zaraenih grana i premazivanje rana smanjuju tetnost jabune krvave ui

zaraza pod zemljom se moe smanjiti tretiranjem tla oko voke sredstvima na osnovi lindana i drugim zemljinim insekticidima, te nagrtanjem tretiranog tla oko voke

Rhopalosiphum insertum Travna u jabuke

Parthenolecanium corni ljivina titasta u

osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama

prezime liinke drugog stadija na granama i stablu

vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve koji se jave nakon razdoblja aktivnog ivota liinaka

ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona

za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu

najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke

liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na plodovima

prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu znatno smanjiti njihovu brojnost

ima samo jednu generaciju godinje

periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja sokova milijuna uiju kojima su zaraena dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn

prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola

Quadraspidiotus perniciosus Kalifornijska titasta u

ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)

najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka, napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu, jorgovan, lipu i mnoge druge vrste

uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje

snizuje i koliinu i kakvou ploda

kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija

prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom mjestu do kraja svog razvoja

vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka

kod nas obino ima 3 generacije

druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem kolovoza i u rujnu

vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji tetnika

zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna stabla kojima se grane dodiruju

glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja, grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima

na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke

na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta uboda javljaju crvene pjege

kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti

prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?

kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica

kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki prvog stadija za vrijeme vegetacije

u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui

jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala

Lepidosaphes ulmi Jabuna koma u

Epidiaspis leperii Crvena krukina titasta u

Hoplocampa testudinea Jabuna osica

prezimi u tlu kao liinka, gdje se kukulji

odrasli oblik se javlja u proljee u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka odlae jaja u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova

pagusjenice se ubuuju u plodie, no esto se neko vrijeme kreu izmeu epikarpa i mezokarpa pa se na povrini ploda vidi krivudavi hodnik oplutavjelog tkiva; plodovi otpadaju, a ako ostanu na voki, deformirani su i mogu se koristiti samo za preradu

suzbijanje se provodi na isti nain kao za ljivine osice rok se najee poklapa sa zavretkom pune cvatnje i poetkom otpadanja latica

neposredno nakon cvatnje

se preporuaju manje opasni insekticidi za pele: fosalon, endosulfan, triklorfon, deltametrin i alfacipermetrin

u vrijeme opadanja latica pele veinom prestaju posjeivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid, itd.

opasnost za pele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak, kada pele prestanu letjeti

pragom odluke za primjenu insekticida smatra se 3 % oteenih plodova

velika pomo u odreivanju potrebe roka suzbijanja su bijele ljepljive ploe koje privlae osice te ploe se vjeaju 7 dana prije poetka cvatnje

Melolontha melolontha Obini hrut

odrasli hrutevi se hrane liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara u letnim godinama mogu izazvati golobrst

njihove grice ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka

dosta tete nanose krumpiru, povru, jagodama i bobiavim vokama

razvoj traje najee 3 godine protee se na 4 kalendarske godine

odrasli hrutevi se javljaju u travnju i svibnju hrane se liem, najee s rubnog drvea uma ili vonjaka, drvoreda ukrasnog drvea i sl.

liinke se hrane korijenjem biljaka 1. godine gotovo da nema tete, a 3. godine su liinke najvee, pa rade najvee tete

klimatski imbenici uzrokuju masovnu pojavu hruteva u pojedinim godinama letne godine

gdje je mnogo liara, a malo obradivih povrina, vee su tete od grica zbog koncentracije ovipozicije na te povrine

suzbijanje odraslih hruteva rijetko kad je potrebno tresu se s drvea ujutro kad su hrutevi jo ukoeni od hladnoe pa padaju sa stabla ( njima se moe hraniti perad

kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)

grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad ili gdje se pregledom tla utvrdi vei broj grica pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 3 grice po m2 u treoj, odn 3 5 grica u drugoj godini njihova razvoja ( za voe i lozne rasadnike prag odluke je 1 2 grice po m2

blizu objekata namijenjenih za voni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantae) ili jagode treba u letnim godinama spreavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na oblinjim liarama zemljite treba 10 dana nakon poetka leta hruta temeljito obraditi jer u sasvim golo zemljite enke nerado odlau jaja

ako se ipak razvije zaraza gricama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljini insekticidi klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili irom uz inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa prije sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i imidakloprida

Tetrops praeusta Vona strizibuba

Scolytus rugulosus Mali voni potkornjak / S. mali Veliki voni potkornjak

Xyleborus dispar Voni sipac

Phyllobius oblongus Smei listojed (pipa kratkorila)

Anthonomus pomorum Jabuni cvjetar (pipa dugorilai)

prezime odrasli kukci u raznim skrovitim mjestima, rjee na samim stablima jabuka, a ee u umama

kada temperatura (srednja dnevna) prijee 10C, postaju aktivni i poinju dopunsku ishranu izgrizanjem pupova

liinke izgrizaju tuak i pranike

razvoj napadnutog pupa prestaje, a latice posmee

oteeni pup izgleda kao da je ofuren mrazom

napadnuti cvijet se potpuno osui i otpadne

cvjetara napada gljivica Beauveria sp. te brojne vrste parazitskih kukaca, naroito osa najeznica

izvjesni oblik preventivnog suzbijanja cvjetara je zimsko prskanje uljanim organofosfornim sredstvima prije otvaranja pupova, ali tim se prskanjem prvenstveno suzbijaju drugi tetnici

obino se smatra da e suzbijanje biti potrebno ako se na jednom stablu nae (trenjom voke) vie od 3 cvjetara

optimalni rok primjene insekticida je oko 14 dana nakon pojave prvih odraslih oblika ili u vrijeme njihove masovne pojave

preporuuju se sredstva na bazi fosalona, fentiona, endosulfana, neki piretroidi i dr., koja se mogu primijeniti sama ili u kombinaciji s bijelim uljima

rok primjene je od nalaza prvih liinki pa najkasnije do pred otvaranje prvih cvjetova

zapaanja pojave odraslog oblika i njegove ovipozicije u prirodi mogu se olakati praenjem tih pojava u cvjetara u kavezima u jesen se stavljaju lovni pojasi (kao za savijaa) na debla da bi se u njih na prezimljenje zavukli cvjetari

u sijenju se skidaju ti pojasi i stavljaju u kaveze koji se dre u vonjaku u visini kronje mogue je promatrati poetak aktivnosti odraslih oblika

Rhynchites bacchus Jabuni svrdla (pipa dugorila)

est tetnik jabuka i ljiva, rjee drugih vrsta voaka

najvee tete nanosi u godinama s hladnim proljeem, kad je razvoj voaka usporen

osim primarnih teta ta vrsta prenosi spore gljivica Monilia vrsta

prezime odrasli oblici ili liinke u otpalom liu, ispod kore ili u zemlji

odrasli oblici se javljaju rano u proljee krajem oujka ili u travnju

izgrizaju pupove, pa i koru mlaih granica oteeni pupovi se sue i otpadaju

liinke se razvijaju u trulim i mumificiranim plodovima, u kojima bue hodnike

dio svrdlaa ima jednu generaciju godinje, a dio treba za razvoj 2 godine suzbijanje se obavlja samo u sluaju jakog napada tretiranjem u rano proljee, u vrijeme otvaranja pupova, sredstvima na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.

Caenorhinus aequatus Mali jabuni svrdla (pipa dugorila)

Leucoptera malifoliella Moljac krunih mina

napada najee jabuku i kruku i moe biti vrlo tetan, jer se kod nas esto javlja u velikom broju

prezimi kukuljica u kronji voke, na liu ili rijetko u tlu

oko poetka cvatnje jabuka (travanj, svibanj?) gusjenica se nakon izlaska iz jajeta odmah ubuuje u list te stvara okruglastu minu dobro vidljivu s lica lista

mina je slabo prozirna, a dobro se vide koncentrirani krugovi izmeta

kukulji se obino na naliju lista, u bijelom kokonu

ima 2 4 generacije godinje

Phyllonorycter blancardella Moljac tokastih mina

Phyllonorycter corylifoliella Moljac vreastih mina

Lyonetia clerkella Moljac vijugavih mina

Stigmella malella Patuljasti moljac miner

Yponomeuta malinellus Jabuni moljac (& Yponomeuta padellus ljivin moljac)

dosta je rijedak tetnik u Hrvatskoj napada jabuku

prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu poetkom proljea, kad temperatura prijee 14C, izlaze gusjenice i poinju se hraniti prvo lisnim pupovima, a zatim liem organe koje napadaju obavijaju preom gusjenice ive zajedniki u pauinastim gnijezdima zapretcima koji pod kraj razvoja obuhvaaju itave granice suzbijanje se provodi zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitavaju gusjenice u jajnim leglima ako se mjera provede kvalitetno za vrijeme vegetacije se suzbijanje provodi skidanjem i unitavanjem zapredaka zajedno s gusjenicama i tretiranjem voaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa te piretroidima uinkoviti su i bioinsekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis vaan prirodni neprijatelj je osica Ageniaspis fuscicollis Synanthedon myopaeformis Jabuni staklokrilac

vaan tetnik plantanih nasada jabuka, a napada i dunju, ljivu i druge voke

leptiri lete od kraja svibnja pa do kraja kolovoza i najvie u srpnju

gusjenica se ubuuje u drvo pravei plitke buotine ispod kore ive hranei se sokom voaka, a hrane se i tijekom zime

tetnik se suzbija preventivno premazivanjem rana fungicidnim sredstvima ili voarskim voskom, prskanjem voaka nakon reza bakrenim sredstvima i ienjem kore voaka

u preventivu pripada izbjegavanje mehanikih oteivanja voaka i suzbijanje jabune krvave ui jer se u rane koje te ui izazivaju naseljava ovaj tetnik

kada se tetnik pojavi u veoj mjeri, pristupa se hvatanju odraslih oblika u razliite posude s jabunim sokom ili gnjilim voem gusjenice

upotrebljavaju se fentrotion, diklorvos i neki drugi insekticidi, koji se premazivanjem i u lokaliziranom prskanju zimi primjenjuju u 5 10 puta jaoj koncentraciji od uobiajene prag odluke 100 400 gusjenica na 20 voaka

pojava leptira se moe pratiti i feromonom

Cossus cossus Vrboto

napada deblo i deblje grane raznih vrsta voaka, a posebno esto vrbu, brezu, topolu, brijest i dr. najradije napada starija stabla debljeg debla

enka esto odlae jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo propada

gusjenice se ubuuju u stablo ili deblju granu

porastom gusjenice i hodnik postaje sve iri iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok

preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)

uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi

kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu ( utrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah zatvori

Zeuzera pyrina Modro sitance (granoto)

napada tanje grane, ali se moe nai i u debljim granama, pa i u stablu

napada gotovo sve vrste voaka, ukljuujui i maslinu, nadalje brezu, javor

leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni

gusjenice su heliofilne te se kreu prema svjetlu, prema vrkovima grana i izboja na kojima se nalaze ( tamo se ubuuju u tanke granice, u kojima bue hodnik prema dolje

napadnute se granice sue na dijelu iznad buotine

katkad bue hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlae stablo, ono brzo propada

kroz izlazni otvor gusjenice ispada pilovina ( oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio hodnika koji se moe prstom napipati

nazonost jedne gusjenice u dvogodinjoj maslini uzrokuje njeno propadanje

naroito esto napada drvee koje trpi od sue i uope slabije njegovano i odravano drvee

enka esto odlae jaja na isto stablo u kojem se razvila, pa mogu u nekom vonjaku ili drvoredu pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaraena

preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)

uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi

kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu ( utrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah zatvori voarskim voskom grane zaraene granotoom ili vrbotoom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri emu treba paziti da se odree i dio sa tetnikom staro zaraeno drvee treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zarazeHedya nubiferana Sivi savija pupova

Adoxophyes orana Savija koice ploda

najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste voa

prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia, ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova (deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja

za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju

gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se nalaze od lipnja do poetka kolovoza

gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi dio biljke

esto zapredaju lie uz plod izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu gusjenice te generacije mogu nastaviti oteivanje i nakon berbe u skladitu ako su ubrane zajedno s plodovima jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije smanjio broj parazita tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje prezimljuju na vokama najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee jedna mogunost utvrivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih organofosfornih insekticidaili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.) pragom odluke 1 3 % oteenih plodova Archips rosana Ruin savija

napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno na pedesetak jaja tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije oteuju lie i cvjetove rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se uvlai u njega na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima esto povezuje plodie s liem izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza ( odlau jaja na kori grana gdje i ona prezime ima jednu generaciju godinje napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica Trichogramma cacoeciae smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih pupova upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4 pupova po voki) nae 5 10 gusjenica vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi tetilo pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon, klorpirifosmetil, triklorfonili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidiveliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice

Cydia pomonella Jabuni savija

smatra se najvanijim tetnikom jabuka i kruaka u plantanim i u veini drugih nasada, a osim tih voaka napada i orah i dunju, a rijetko druge vrste dio ranije napadnutih plodova otpada, a kasnije napadnuti plodovi zbog "crvljivosti" imaju znatno smanjenu vrijednost; zaraene plodove esto zahvaa monilija tolerira se zaraza do 1 2 % jabuni savija je iskljuivo tehnoloki tetnik pa njegova oteuje iskljuivo plodove za suzbijanje ovog tetnika treba primjenjivati biotehnike insekticide (regulatore razvoja kukaca) i uvoditi bioloku metodu primjenom ekoloki povoljnih bioinsekticida na bazi B. thuringiensis ili virusa granuloze (Carpovirusine) ili jajnih parazita iz roda Trichogramma u odreenim uvjetima treba koristiti lovne pojase i tako smanjiti zarazu prezimi odrasla gusjenica u eliptinom kokonu ispod kore i u raznim pukotinama na deblu i debljim granama izletanje leptira, u pravilu, poinje krajem travnja, u svibnju je mnogo intenzivnije, a traje sve do kraja lipnja im izau iz jaja, gusjenice se ubuuju u plodove, obino kod ake ili na mjestu gdje se dodiruju plod s listom ili dva ploda meusobno bui hodnik do jezgre te izgriza sjemenke hodnici su puni izmeta, a napadnuti plodovi otpadaju

leptir druge generacije leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlae jaja na plodove, a gusjenice se ubuuju u tada ve skoro zrele plodove isprva samo povrinski oteuju plod, a zatim se ubuuju dublje do jezgre ( kroz otvor izbacuju izmet ima u Hrvatskoj redovito dvije generacije godinje smanjenje brojnosti ovog tetnika moe se postii tako da se u vrijeme kad gusjenice prve ili druge generacije odlaze na kukuljenje odn. prezimljenje stavljaju lovni pojasevi od valovite ljepenke na debla u koja se gusjenice zavuku

ti lovni pojasevi mogu biti impregnirani nekim insekticidom ili betanaftolomkoji ubija gusjenice pa se tada ne moraju skidati radi unitavanja tetnika u njima potrebno je prije poetka izletanja leptira (od onih gusjenica koje su se zaprele u skladitima) unititi gusjenice na ambalai i u skladitima ili sprijeiti izletanje leptira iz njih (mree na prozorima, tretiranje zidova diklorvosom i sl.) nezrele plodove koji su otpali i u kojima se nalazi gusjenica treba skupiti i unititi kod nas se smatra da je u velikim plantanim nasadima prag odluke 5 leptira po ferotrapu prvo suzbijanje savijaa u okolici Zagreba potrebno je najee krajem prve dekade lipnja ili sredinom lipnja tretiranje treba obino ponoviti im prestane djelovanje insekticida za 10 14 dana neto tonije mogu se rokovi suzbijanja signalizirati na temelju praenja srednje dnevne temperature od 1. oujka svake godine uzima se u obzir samo efektivna srednja dnevna temperatura via od 10C te se zbrajaju vrijednosti iznad te temperature prava prognoza i signalizacija jabunog savijaa kakvu treba voditi svaki plantani nasad temelji se na praenju leta leptira s pomou feromona jedan od najstarijih feromona koritenih kod nas je Codlemone feromoni se obino nalaze u kapsulama koje se stavljaju u ferotrapove u nasad velik 2 ha treba razmjestiti najmanje 5 ferotrapova svakodnevnim biljeenjem broja ulovljenih leptira moe se tono odrediti kad e nastupiti izlazak gusjenica iz jaja, to je obino nekoliko dana nakon utvrenog masovnog leta leptira savijaa i tada je rok za prvo tretiranje populacija savijaa moe se smanjiti primjenom biolokih, biotehnikih i kemijskih insekticida

jabuni savija ima mnogo prirodnih neprijatelja brojne vrste parazitskih osica, posebice jajni paraziti iz roda Trichogramma, te grabeljivci poput zlatooke, stjenica, nekih vrsta kornjaa itd.

mogue je i bioloko suzbijanje jabunog savijaa

mjestimice se primjenjuju i bioinsekticidi na bazi B. thuringiensis

u bioloko suzbijanje se ubraja i mogunost primjene naturalita i biotehnikih insekticida za suzbijanje jabunog savijaa

biotehnike metode primjena feromona metodom "privuci i ubij" ili metodom zbunjivanja ( vjeanjem veeg broja ferotrapova s tim feromonom moe se znatnije smanjiti broj mujaka u nasadu ako nema doleta sa strane

ferotrapovi koji se koriste za suzbijanje mogu, umjesto ljepila, imati povrine tretirane insekticidom

u svijetu se sve vie koristi i metoda zbunjivanja mujaka "oblaci" mirisa enki zbunjuju mujake koji ne mogu pronai enke pa one ostanu neoploene (neoploena jaja su sterilna)

regulatori razvoja kukaca inhibitori tvorbe hitina na osnovi heksaflumurona, teflubenzurona, diflubenzurona, lufenruona koje treba primijeniti u poetku izlaska gusjenica iz jaja

kemijski insekticidi samo ako se ne mogu primijeniti navedeni toksikoloki i ekoloki prihvatljiviji naini zatite vrlo dobro djeluju insekticidi na bazi klorpirifosmetila,

fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona, mnogi piretroidi (alfacipermetrin, cipermetrin, deltametrin)

za prva tretiranja je bolje uzimati insekticide duljeg rezidualnog djelovanja, a za zadnje, ovisno o datumu berbe, insekticide odgovarajue krae karence

Loxostega sticticalis Meavka (metlica)

Operophtera brumata Mali mrazovac

est tetnik trenje, jabuke, kruke i drugih vrsta voaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drvea

prezime jaja na vokama u skupinama od 5 50 jaja

u proljee izlaze iz jaja gusjenice izgrizaju pupove, mlado lie i cvjetove, koje opredaju nitima

kasnije napadaju i starije lie voaka, a kod trenje oteuju i plodie

na liu prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzroiti i golobrst plodiima trenje izgrizaju meso sve do kotice

u malim vonjacima je suzbijanje mogue stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se zalijepe enke ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u listopadu

obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se unititi kukuljice u tlu ili sprijeiti izlazak leptira iz njih

zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima unitavaju se jaja mrazovca ako su dobro oprskani vrni dijelovi na koje su najee odloena jaja

na poetku jaeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biolokim ili biotehnikim insekticidima te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima

orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraenih cvjetova

Erannis defoliaria Veliki mrazovac

napada gotovo sve vrste voaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drvee

prezime u stadiju jaja

gusjenice se javljaju od travnja, pravei tete sline tetama od malog marazovca, samo to ne zapredaju nitima napadnute biljne dijelove

suzbijaju se kao i mali mrazovac

Ceratitis capitata Mediteranska vona muha

karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku

napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu, kaki, ak i rajicu itd.

pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina zriobe plodova

prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima

prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove

vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija

u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje se nalaze liinke

vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog tetnika

pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio svaki privuen primjerak muhe

esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci

zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite

suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona, pirimifosmetilai dr.

bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja ( tretiraju se samo dijelovi kronje okrenuti prema jugu

Panonychus ulmi Voni crveni pauk

brza pojava rezistentnosti crvenih pauka na niz pesticida, naroito na najee koritene organofosforne insekticide smatra se jednim od uzroka uestalih masovnih pojava crvenih pauka

biotehniki insekticidi (regulatori razvoja kukaca) i specifini akaricidi, a posebice bioinsekticidi, selektivni su te ne forsiraju razvoj crvenog pauka

prezimi u stadiju zimskih jaja na vinovoj lozi najvie ih se nalazi na dvogodinjem drvetu, manje na jednogodinjem, a jo manje na starijem drvetu

na vokama su jaja poloena oko pupova jednogodinjih i dvogodinjih granica

krajem oujka i u travnju poinje izlazak liinki iz jaja, obino nekoliko dana prije otvaranja pupova, pa dio prvoizalih liinki ugiba zbog nedostatka hrane

liinke odmah odlaze na prvo lie i siu na naliju vrsta ima 6 7 generacija godinje na brojnost i dinamiku populacije vonog crvenog pauka utjee mnogo imbenika vie temperature (do 22C) povoljno utjeu na razvoj, a optimalna je relativna vlaga zraka 60 75 %; vjetar jai od 1.5 m/sek pridonosi irenju svjetlo utjee povoljno pa se na dobro osvijetljenim biljkama nalazi vie pauka, vjerojatno i zbog veeg sadraja asimilata u liu poveani sadraj duika u liu najee povoljno djeluje na ovog tetnika

smatra se da se voni crveni pauk ne moe prenamnoiti pri omjeru grabeljivih grinja i crvenih pauka manjem od 1:10

obino je najjai napad posljednjih generacija

najvee tete nastaju u vrijeme kretanja voaka i loze poveava se koncentracija paukova na relativno maloj povrini pa se nalaze ne samo na naliju nego i na licu lista

na napadnutom liu se prvo vide ukaste tokice koje ubrzo poprimaju ljubiasto-crvenkastu ili ljubiasto-smeu boju, a najee su koncentrirane uz ile te se pjege spajaju i list se sui

kasnije napadnuto tkivo nekrotizira ljeti lie posmei, sui se i opada lie katkad dobiva bakrenastosmeu boju

posljedice napada oituju se i nenormalnim razvojem plodova i slabijim razvojem pupova, pa se teta oituje i idue godine akaricidi se primjenjuju tek pred kraj razvoja embrija jer tek tada embrij u jajetu uspostavlja kroz stigme vezu s vanjskom atmosferom

pragom odluke smatra se 500 1000 jaja, na nekim kultivarima i vie jaja na duinski metar rozgve ili granica

vrlo je vano uvesti sustavno praenje intenziteta pojave crvenih pauka u vonjaku ili vinogradu uzimanjem uzoraka grana i izboja tijekom zime i brojenjem jaja na jednom duljinskom metru toga uzorka

zimsko prskanje se provodi u vrijeme kretanja vegetacije uljanim organofosfornim insekticidima i mineralnim uljima tu mjeru zamjenjuje tretiranje selektivnim akaricidima u vrijeme kad je oko 30 % liinki izalo iz zimskih jaja ovicidno, larvicidno i adulticidno djelovanje imaju amitraz, fenazakvin i brompropilat samo na pokretne stadije djeluju fenpiroksimat i propargit na jaja i liinke djeluje heksitiazoks, a na mlade liinke klofentezin ako treba suzbiti i neke druge tetnike, mogu se koristiti i gotovo svi organofosforni insekticidi neki fungicidi utjeu na smanjenje populacije vonog crvenog pauka

u Austriji i drugim zemljama zap. Europe u irokoj je primjeni bioloko suzbijanje crvenog pauka unosom grabeljive grinje Typhlodromus pyri

Vasates schlechtendali Hrasta grinja jabuke

TETNICI KRUKE

Taeniothrips inconsequens Krukin trips

Stitocephala bisonia Rogati cvrak

napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu

teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i lie teti od udarca zrna tue

na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih mikroorganizama pojavljuje se smolotok

pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik

prezime jaja odloena u skupinama pod koru

ima jednu generaciju godinje

jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne

treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja

Typhlocyba rosae Ruin cvrak

izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke

na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju, list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga

poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove

druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan

zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete

zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika

pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova

Psylla pyri Obina krukina buha, Psylla pyrisuga Velika krukina buha

obina krukina buha najee se javlja u plantaama kruaka, posebno na niskim uzgojnim oblicima nasada

velika krukina buha je ea u slabo njegovanim vonjacima, no izrazito je manje vana od obine krukine buhe odrasli oblici prezime na skrovitim mjestima obine buhe u kronji u pazucima pupova i pukotinama kore, a velike buhe na razliitom bilju krajem zime, im temperatura prijee 5C, aktiviraju se i siu na pupovima nakon 1 3 tjedana izlaze liinke i prave kolonije blizu mjesta gdje su se izlegle siu sokove i izluuju obilnu mednu rosu budui da obina krukina buha ima vie, obino 5 generacija godinje, na vokama se nalazi cijelu godinu velika krukina buha ima samo 1 generaciju godinje, a u srpnju se seli s kruaka tete prouzrokuje sisanje sokova koje izaziva zastoj u razvoju i deformaciju te suenje napadnutih organa buhe prouzrouju neizravne tete od gljiva aavica koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia i oneiuju plodove najvee izravne tete ini u proljee ljetni ili ranojesenski napad moe biti posebice tetan i zbog bliske zriobe, to zbog nunosti pridravanja karence, ograniuje primjenu insekticida napad velike krukine buhe lako se zamjeuje po tome to uzrokuje kovranje lia zimska primjena insekticida smatra se opravdanom kad se metodom 100 udaraca uhvati vie od 50 100 buha najbolji uspjeh se postie kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima, a uinkoviti su i piretroidi jer buha prezimljuje u odraslom stadiju suzbijanje treba provesti prije ovipozicije, pri temperaturi vioj od 10C za vrijeme vegetacije treba insekticide primijeniti u vrijeme pojave mladih liinki jer su starije otpornije treba prvenstveno koristiti biotehnike insekticide regulatore razvoja kukaca na osnovi heksaflumurona, fenoksikarba, teflubenzurona ili diflubenzurona ili akaricid amitraz uz dodatak bijelog ulja uinkoviti su i organofosforni insekticidi na osnovi malationa, klorpirifosmetila, pirimifosmetilaili fosalona, piretroidi na osnovi cipermetrina, deltametrina, bifentrina i drugi vrlo je uinkovit i insekticid na osnovi avermecitina koji se u tu svrhu primjenjuje u inozemstvu pragom odluke smatra se zaraenost 10 20 % izboja krukine buhe brzo postaju rezistentne na insekticide koji se ee primjenjuju treba izbjegavati preestu primjenu insekticida, to se postie primjenom u optimalnim rokovima i samo kad je prijeko potrebno od prirodnih neprijatelja istiu se razliite vrste grabeljivih stjenica, boje ovice i zlatooke osobito uinkovitom je grabeljiva stjenica Anthocoris nemorum koja dolijee u nasad u vrijeme cvatnje uinkovitost prirodnih neprijatelja je najvea tijekom ljeta, pa tada treba izbjegavati primjenu kemijskih insekticida smanjenje zaraze mogue je otkidanjem (pinciranjem) vrkova lia na kojima je odloen najvei broj jaja i najjaa zaraza liinkama Aphis pomi Jabuna zelena u

osim jabuke napada i kruku, te biljke iz rodova Crataegus, Mespilus, Sorbus, Cotoneaster i Chaenomeles

monoecijska i holociklika vrsta zimska jaja su odloena najee na jednogodinjim izbojima

u vrijeme bubrenja pupova se javlja osnivaica, koja sie pupove sve daljnje generacije ive na vrnom liu

moe imati do 17 generacija

vrno lie se zbog sisanja lagano deformira, ali ne mijenja boju

siu i jo neodrvenjene vrkove izboja, pa se ti izboji iskrivljuju i zaostaju u porastu

izluuje mnogo medne rose

pragom odluke se smatra 10 15 kolonija na 100 organa pregledanih vizualnom metodom pirimikarb, tiometon, metildemeton, imidakloprid, pimetrozinDysaphis pyri Krukina branena u

Melanaphis pyraria Smea krukina u

Rhopalosiphum insertum Travna u jabuke

Parthenolecanium corni ljivina titasta u

osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama

prezime liinke drugog stadija na granama i stablu

vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve

ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona

za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu

najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke

liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na plodovima

prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu znatno smanjiti njihovu brojnost

ima samo jednu generaciju godinje

periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja sokova milijuna uiju kojima su zaraena dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn

prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola

Quadraspidiotus perniciosus Kalifornijska titasta u

ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)

najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka, napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu, jorgovan, lipu i mnoge druge vrste

uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje

snizuje i koliinu i kakvou ploda

kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija

prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom mjestu do kraja svog razvoja

vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka

kod nas obino ima 3 generacije

druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem kolovoza i u rujnu

vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji tetnika

zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna stabla kojima se grane dodiruju

glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja, grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima

na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke

na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta uboda javljaju crvene pjege

kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti

prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?

kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica

kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki prvog stadija za vrijeme vegetacije

u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui

jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala

Lepidosaphes ulmi Jabuna koma u

Epidiaspis leperii Crvena krukina titasta u

napada naroito kruku, ali i jabuku, ljivu i brojno drugo drvee

znaenje ovog tetnika je u porastu u mnogim zemljama, a pogotovo u vonjacima u kojima je bioloki suzbijana kalifornijska titasta u, pa je otpala konkurencija te vrste

prezime odrasle enke liinke se javljaju od kraja travnja do lipnja najee se zadravaju na granama, na kojima mogu praviti prevlake debele vie slojeva ( posljedica je suenje grana, pa i cijelih stabala

od jaeg napada zaraena stabla mogu uginuti za 3 godineHoplocampa brevis Krukina osica

prezimi u tlu kao liinka, gdje se kukulji

odrasli oblik se javlja u proljee u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka

na zaraenom plodiu pocrni dio uz ulazno mjesto pagusjenice obino uz aku u plod ulaze izravno pa nema hodnika na povrini ploda rok suzbijanja se najee poklapa sa zavretkom pune cvatnje i poetkom otpadanja latica

u vrijeme cvatnje je zabranjena primjena insekticida opasnih za pele

neposredno nakon cvatnje se preporuaju manje opasni insekticidi za pele: fosalon, endosulfan, trikloron, deltametrin i alfacipermetrin

u vrijeme opadanja latica pele veinom prestaju posjeivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid, itd.

opasnost za pele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak, kada pele prestanu letjeti

pragom odluke za primjenu insekticida smatra se 3 % oteenih plodova

Caliroa cerasi Trenjina osica

napada trenje i kruke, rjee vinje, ljive i dunje

karakteristian je i izgled teta liinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima izmeu ila i ilica lista ( ostaje samo prozirna koica u obliku mreice (ipke)

oteeni dijelovi lia nekrotiziraju i posmee

ima 2 generacije godinje osim u proljee pagusjenice se javljaju na liu i krajem ljeta ili poetkom jeseni

u sluaju jaeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona, dimetoata, deltametrinai dr.

pri primjeni insekticida treba voditi rauna o pridravanju karenci jer se prva generacija na trenji i druga generacija na krukama suzbija blizu roka zriobe

Neurotoma flaviventris Krukina osa predivica (& Neurotoma nemoralis breskvina osa predivica)

prezimi u tlu ose lete od poetka svibnja

liinke izgrizaju lie, naroito na vrkovima stabala koje zapredaju

krukina osa napada kruke, a breskvina osim breskve jo i marelicu, trenju i badem

suzbijaju se insekticidima kao i ose listarice primjena insekticida fumigatnog(diklorvos) ili sisteminog djelovanja (dimetoat)

Janus compressus Krukina osa srikarica

u posljednje vrijeme sve je ei tetnik ubraja se u periodine tetnike

ve i pri maloj zarazi tete su vrlo uoljive vrkovi izboja kruke su povinuti, lie je zakovrano, a vrak i lie na njemu pocrni ( simptomi su lini simptomima bakterijske palei

enka odloi jaje odmah iznad uboda oko izboja pa odatle poinje hodnik izbuen prema dolje, pun grizotina i izmeta

suzbija se rezanjem napadnutih izboja zajedno s liinkom te njihovim spaljivanjem ili zakapanjem

primjena insekticida je rijetko kad potrebna suzbijanjem drugih tetnika u proljee se smanjuje i zaraza ovim tetnikom

Melolontha melolontha Obini hrut

odrasli hrutevi se hrane liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara u letnim godinama mogu izazvati golobrst

njihove grice ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka

dosta tete nanose krumpiru, povru, jagodama i bobiavim vokama

razvoj traje najee 3 godine protee se na 4 kalendarske godine

odrasli hrutevi se javljaju u travnju i svibnju hrane se liem, najee s rubnog drvea uma ili vonjaka, drvoreda ukrasnog drvea i sl.

liinke se hrane korijenjem biljaka 1. godine gotovo da nema tete, a 3. godine su liinke najvee, pa rade najvee tete

klimatski imbenici uzrokuju masovnu pojavu hruteva u pojedinim godinama letne godine

gdje je mnogo liara, a malo obradivih povrina, vee su tete od grica zbog koncentracije ovipozicije na te povrine

suzbijanje odraslih hruteva rijetko kad je potrebno tresu se s drvea ujutro kad su hrutevi jo ukoeni od hladnoe pa padaju sa stabla ( njima se moe hraniti perad

kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)

grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad ili gdje se pregledom tla utvrdi vei broj grica pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 3 grice po m2 u treoj, odn 3 5 grica u drugoj godini njihova razvoja ( za voe i lozne rasadnike prag odluke je 1 2 grice po m2

blizu objekata namijenjenih za voni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantae) ili jagode treba u letnim godinama spreavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na oblinjim liarama zemljite treba 10 dana nakon poetka leta hruta temeljito obraditi jer u sasvim golo zemljite enke nerado odlau jaja

ako se ipak razvije zaraza gricama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljini insekticidi klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili irom uz inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa prije sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i imidakloprida

Tetrops praeusta Vona strizibuba

Xyleborus dispar Voni sipac

Agrilus sinuatus Krukin prstenar

Phyllobius oblongus Smei listojed (pipa kratkorila)

Caenorhinus aequatus Mali jabuni svrdla (pipa dugorila)

Anthonomus piri Krukin cvjetar (pipa dugorila)

vaan je tetnik kruaka kod nas, ali se tete tee opaaju

krajem travnja i u svibnju javljaju se odrasli oblici oni se 2 3 tjedna hrane na mladicima i peteljkama

jedna enka poloi jaja u zimske pupove iz jaja izlazi liinka koja cijeli ivot provodi u pupu, gdje se hrani zaecima buduih cvjetova

u pupu liinka prezimi te se tek u proljee kukulji

napadnuti pupovi se ne razvijaju uniten je cijeli prljen s cvjetovima i liem

suzbijanje je mogue provesti u 2 navrata prvi put se suzbijanje moe provesti kad iz zaraenih pupova u proljee izae mladi imago i ostane 2 3 tjedna na mladicima

drugi put se suzbija u jesen, kad se probudi iz ljetne dijapauze, a prije odlaganja jaja treba paziti da su prije tretiranja plodovi ve ubrani

zbog uspjenog smanjenja brojnosti ovog tetnika prilikom suzbijanja drugih tetnika tijekom proljea ovo jesensko suzbijanje je vrlo rijetko potrebno

uinkovita su sredstva na osnovi fosalona, fentiona, piretroidi i dr.Adoxophyes orana Savija koice ploda

najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste voa

prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia, ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova (deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja

za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju

gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se nalaze od lipnja do poetka kolovoza

gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi dio biljke

esto zapredaju lie uz plod izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu gusjenice te generacije mogu nastaviti oteivanje i nakon berbe u skladitu ako su ubrane zajedno s plodovima jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije smanjio broj parazita tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje prezimljuju na vokama najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee jedna mogunost utvrivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih organofosfornih insekticidaili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.) pragom odluke 1 3 % oteenih plodova Archips rosana Ruin savija

napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno na pedesetak jaja tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije oteuju lie i cvjetove rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se uvlai u njega na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima esto povezuje plodie s liem izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza ( odlau jaja na kori grana gdje i ona prezime ima jednu generaciju godinje napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica Trichogramma cacoeciae smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih pupova upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4 pupova po voki) nae 5 10 gusjenica vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi tetilo pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon, klorpirifosmetil, triklorfonili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice

Cydia pomonella Jabuni savija

smatra se najvanijim tetnikom jabuka i kruaka u plantanim i u veini drugih nasada, a osim tih voaka napada i orah i dunju, a rijetko druge vrste dio ranije napadnutih plodova otpada, a kasnije napadnuti plodovi zbog "crvljivosti" imaju znatno smanjenu vrijednost; zaraene plodove esto zahvaa monilija tolerira se zaraza do 1 2 % jabuni savija je iskljuivo tehnoloki tetnik pa njegova oteuje iskljuivo plodove za suzbijanje ovog tetnika treba primjenjivati biotehnike insekticide (regulatore razvoja kukaca) i uvoditi bioloku metodu primjenom ekoloki povoljnih bioinsekticida na bazi B. thuringiensis ili virusa granuloze (Carpovirusine) ili jajnih parazita iz roda Trichogramma u odreenim uvjetima treba koristiti lovne pojase i tako smanjiti zarazu prezimi odrasla gusjenica u eliptinom kokonu ispod kore i u raznim pukotinama na deblu i debljim granama izletanje leptira, u pravilu, poinje krajem travnja, u svibnju je mnogo intenzivnije, a traje sve do kraja lipnja im izau iz jaja, gusjenice se ubuuju u plodove, obino kod ake ili na mjestu gdje se dodiruju plod s listom ili dva ploda meusobno bui hodnik do jezgre te izgriza sjemenke hodnici su puni izmeta, a napadnuti plodovi otpadaju

leptir druge generacije leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlae jaja na plodove, a gusjenice se ubuuju u tada ve skoro zrele plodove isprva samo povrinski oteuju plod, a zatim se ubuuju dublje do jezgre ( kroz otvor izbacuju izmet ima u Hrvatskoj redovito dvije generacije godinje smanjenje brojnosti ovog tetnika moe se postii tako da se u vrijeme kad gusjenice prve ili druge generacije odlaze na kukuljenje odn. prezimljenje stavljaju lovni pojasevi od valovite ljepenke na debla u koja se gusjenice zavuku

ti lovni pojasevi mogu biti impregnirani nekim insekticidom ili betanaftolomkoji ubija gusjenice pa se tada ne moraju skidati radi unitavanja tetnika u njima potrebno je prije poetka izletanja leptira (od onih gusjenica koje su se zaprele u skladitima) unititi gusjenice na ambalai i u skladitima ili sprijeiti izletanje leptira iz njih (mree na prozorima, tretiranje zidova diklorvosom i sl.) nezrele plodove koji su otpali i u kojima se nalazi gusjenica treba skupiti i unititi kod nas se smatra da je u velikim plantanim nasadima prag odluke 5 leptira po ferotrapu prvo suzbijanje savijaa u okolici Zagreba potrebno je najee krajem prve dekade lipnja ili sredinom lipnja tretiranje treba obino ponoviti im prestane djelovanje insekticida za 10 14 dana neto tonije mogu se rokovi suzbijanja signalizirati na temelju praenja srednje dnevne temperature od 1. oujka svake godine uzima se u obzir samo efektivna srednja dnevna temperatura via od 10C te se zbrajaju vrijednosti iznad te temperature prava prognoza i signalizacija jabunog savijaa kakvu treba voditi svaki plantani nasad temelji se na praenju leta leptira s pomou feromona jedan od najstarijih feromona koritenih kod nas je Codlemone feromoni se obino nalaze u kapsulama koje se stavljaju u ferotrapove u nasad velik 2 ha treba razmjestiti najmanje 5 ferotrapova svakodnevnim biljeenjem broja ulovljenih leptira moe se tono odrediti kad e nastupiti izlazak gusjenica iz jaja, to je obino nekoliko dana nakon utvrenog masovnog leta leptira savijaa i tada je rok za prvo tretiranje populacija savijaa moe se smanjiti primjenom biolokih, biotehnikih i kemijskih insekticida

jabuni savija ima mnogo prirodnih neprijatelja brojne vrste parazitskih osica, posebice jajni paraziti iz roda Trichogramma, te grabeljivci poput zlatooke, stjenica, nekih vrsta kornjaa itd.

mogue je i bioloko suzbijanje jabunog savijaa

mjestimice se primjenjuju i bioinsekticidi na bazi B. thuringiensis

u bioloko suzbijanje se ubraja i mogunost primjene naturalita i biotehnikih insekticida za suzbijanje jabunog savijaa

biotehnike metode primjena feromona metodom "privuci i ubij" ili metodom zbunjivanja ( vjeanjem veeg broja ferotrapova s tim feromonom moe se znatnije smanjiti broj mujaka u nasadu ako nema doleta sa strane

ferotrapovi koji se koriste za suzbijanje mogu, umjesto ljepila, imati povrine tretirane insekticidom

u svijetu se sve vie koristi i metoda zbunjivanja mujaka "oblaci" mirisa enki zbunjuju mujake koji ne mogu pronai enke pa one ostanu neoploene (neoploena jaja su sterilna)

regulatori razvoja kukaca inhibitori tvorbe hitina na osnovi heksaflumurona, teflubenzurona, diflubenzurona, lufenruona koje treba primijeniti u poetku izlaska gusjenica iz jaja

kemijski insekticidi samo ako se ne mogu primijeniti navedeni toksikoloki i ekoloki prihvatljiviji naini zatite vrlo dobro djeluju insekticidi na bazi klorpirifosmetila,

fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona, mnogi piretroidi (alfacipermetrin, cipermetrin, deltametrin)

za prva tretiranja je bolje uzimati insekticide duljeg rezidualnog djelovanja, a za zadnje, ovisno o datumu berbe, insekticide odgovarajue krae karence

Cydia pyrivora Krukin savija

Operophtera brumata Mali mrazovac

est tetnik trenje, jabuke, kruke i drugih vrsta voaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drvea

prezime jaja na vokama u skupinama od 5 50 jaja

u proljee izlaze iz jaja gusjenice izgrizaju pupove, mlado lie i cvjetove, koje opredaju nitima

kasnije napadaju i starije lie voaka, a kod trenje oteuju i plodie

na liu prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzroiti i golobrst plodiima trenje izgrizaju meso sve do kotice

u malim vonjacima je suzbijanje mogue stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se zalijepe enke ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u listopadu

obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se unititi kukuljice u tlu ili sprijeiti izlazak leptira iz njih

zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima unitavaju se jaja mrazovca ako su dobro oprskani vrni dijelovi na koje su najee odloena jaja

na poetku jaeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biolokim ili biotehnikim insekticidima te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima

orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraenih cvjetova

Erannis defoliaria Veliki mrazovac

napada gotovo sve vrste voaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drvee

prezime u stadiju jaja

gusjenice se javljaju od travnja, pravei tete sline tetama od malog marazovca, samo to ne zapredaju nitima napadnute biljne dijelove

suzbijaju se kao i mali mrazovac

Contarinia pyrivora Muica ikarica krukinih plodova

dosta rairen tetnik kruaka kod nas

najee se zadrava u istom nasadupa i na istoj voki, te se iz godine u godinu zaraza poveava ee su napadnute rane sorte

prezimi u tlu kao kukuljica

muice lete prije ili u vrijeme cvjetne pupove kruaka

liinke se ubuuju se u plodnicu sisanjem izazivaju ubrzani rast i deformaciju ploda, koji slii tikvici; plodovi se smeuraju i omekaju i obino pocrne

nekoliko tjedana nakon zavrene cvatnje zaraeni plodii otpadnu

tetnik ima jednu generaciju godinje

suzbijanje se provodi skupljanjem i unitavanjem otpalih plodova prije nego to liinke izau iz njih

obradom tla ispod kruaka se unitavaju liinke i kukuljice tetnika ako se obrada provodi nakon to su se liinke zavukle u tlo na prezimljenje, a prije izletanja muica u proljee

postoji i mogunost tretiranja tla nekim "zemljinim" insekticidom ispod najjae zaraenih kruaka

samo iznimno treba jae ugroene nasade ovim tetnikom tretirati prije cvatnje insekticidima na bazi triklorfona, fosalona, diazinona, piretroidima i dr. Dasyneura pyri Muica ikarica lia kruke

Ceratitis capitata Mediteranska vona muha

karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku

napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu, kaki, ak i rajicu itd.

pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina zriobe plodova

prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima

prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove

vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija

u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje se nalaze liinke

vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog tetnika

pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio svaki privuen primjerak muhe

esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci

zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite

suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona, pirimifosmetilai dr.

bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja ( tretiraju se samo dijelovi kronje okrenuti prema jugu

Eriophyes piri Krukina grinja

dosta proiren tetnik kod nas

javlja se u vie varijeteta, neki napadaju dunju, drugi oskoruu, a trei jabuku

prezime odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova

vrlo rano u proljee naseljuju mlado lie i uvlae se u njegovo tkivo

sisanjem izazivaju karakteristine sitne ali vrlo brojne nabrekline isprva svijetlozelene, katkad ruiaste, a zatim posmee i pocrne

pri jakom napadu list pocrni, deformira se i otpadne, a izboj zakrlja

moe biti oteena i koica plodova, a time je omoguen ulaz mikroorganizama

napadnuti plodovi deformiraju se te esto otpadaju prije zriobe

napad je esto koncentriran samo na poneku granu ili stablo

ima 2 generacije godinje

suzbija se u vrijeme bubrenja pupova sumpornim fungicidima

u poetnom dijelu vegetacije najbolje djeluju pripravci na osnovi endosulfana, tiometona, demetonmetila te neki akaricidi (brompropilat, fenazakvin)

TETNICI OSKORUE

Stitocephala bisonia Rogati cvrak

napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu

teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i lie teti od udarca zrna tue

na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih mikroorganizama pojavljuje se smolotok

pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik

prezime jaja odloena u skupinama pod koru

ima jednu generaciju godinje

jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne

treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja

Quadraspidiotus perniciosus Kalifornijska titasta u

ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)

najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje; snizuje i koliinu i kakvou ploda

kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija

prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste, ostanu na tom mjestu do kraja svog razvoja

vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka

kod nas obino ima 3 generacije

druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem kolovoza i u rujnu

vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji

zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna stabla kojima se grane dodiruju

glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja, grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima

na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke

na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta uboda javljaju crvene pjege

kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti

prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi

kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica

kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki prvog stadija za vrijeme vegetacije

u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui

jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala

Eriophyes piri Krukina grinja

dosta proiren tetnik kod nas javlja se u vie varijeteta

prezime odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova

vrlo rano u proljee naseljuju mlado lie i uvlae se u njegovo tkivo

sisanjem izazivaju karakteristine sitne ali vrlo brojne nabrekline isprva svijetlozelene, katkad ruiaste, a zatim posmee i pocrne

pri jakom napadu list pocrni, deformira se i otpadne, a izboj zakrlja

moe biti oteena i koica plodova, a time je omoguen ulaz mikroorganizama

napadnuti plodovi deformiraju se te esto otpadaju prije zriobe

napad je esto koncentriran samo na poneku granu ili stablo

ima 2 generacije godinje

suzbija se u vrijeme bubrenja pupova sumpornim fungicidima

u poetnom dijelu vegetacije najbolje djeluju pripravci na osnovi endosulfana, tiometona, demetonmetila te neki akaricidi (brompropilat, fenazakvin)

TETNICI LJIVE

Taeniothrips inconsequens Krukin trips

Taeniothrips meridionalis Breskvin trips

prisutnost tripsa zabiljeena je na breskvama, nektarinama, marelici, ljivi, karanfilima i drugom bilju

prezimi imago ispod kore i u pukotinama stabla

u vrijeme cvatnje se hrani dijelovima cvijeta oteujui latice, pranike i dr.

liinke oteuju plodnicu i tek zametnuti plod

na epidermi nastaju nekroze nepravilna oblika

vee nekrotizirane povrine spreavaju pravilan rast ploda, a katkad puca tkivo na tim mjestima se javlja smolotok

koica ploda postaje hrapava, a plodovi postaju izoblieni

tete su posebno vidljive na nektarinama

suzbijanje se provodi tretiranjem piretoridima ili fosalonom, ali posebno se pazi da se ne teti pelama

Stitocephala bisonia Rogati cvrak

napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu

teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i lie teti od udarca zrna tue

na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih mikroorganizama pojavljuje se smolotok

pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik

prezime jaja odloena u skupinama pod koru

ima jednu generaciju godinje

jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne

treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja

Empoasca vitis Lozin zeleni cvrak

tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, u bijelih kultivara list uti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju

ponekad se na liu javljaju crvenkaste toke i pjege uglata oblika simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje

osim loze napada i breskve, jabuke, ljive, smokve, mahunarke, krumpir

prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju

u vinograd prelazi u travnju

ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)

pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke je 100 cvraka na 100 listova

preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)

Brachycaudus helichrysi ljivina u uvijalica

najvanija vrsta ui na suncokretu, a vrlo je tetna i na ljivi

holociklika je i heterecijska vrsta

prezimi kao zimsko jaje na Prunus vrstama, najvie na P. domestica, P. instititia i P. spinosa

tetu poveava sposobnost prenoenja virusa arke ljive

maksimum populacije dostie krajem svibnja i poetkom lipnja, kad je i najjai napad na suncokretu

napada sve dijelove suncokreta, no najee je nalazimo na liu i nerascvjetaloj glavi, a sie i na cvjetovima

preteno naseljava mlae lie

na liu se javljaju ukaste pjege i ono se kovra; glavica se vie ne razvija i zaraene biljke zaostaju u razvoju optimalni sklop i unitavanje korova smanjuje tete vrsti pogoduju podruja gdje se uz vee povrine suncokreta uzgaja i ljiva prenosi petnaestak virusa arka ljive, mozaik krastavaca i mozaik dalije suzbijanje se provodi u trenutku jae pojave lisnih ui u pokusima u zap. Hrvatskoj (Igrc Bari) utvrena je vrlo rana pojava ui na 10 20 cm visokom suncokretu ( dobru zatitu su pruili sistemini granulirani insekticidiprimjenjeni zajedno sa sjetvom radi zatite od injaka

za kasnije pojave ui moe biti potrebna folijarna primjena aficida

Parthenolecanium corni ljivina titasta u

osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama

prezime liinke drugog stadija na granama i stablu

vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve koji se jave nakon razdoblja aktivnog ivota liinaka

ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona

za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu

najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke

liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na plodovima

prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu znatno smanjiti njihovu brojnost

ima samo jednu generaciju godinje

periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja sokova milijuna uiju kojima su zaraena dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn

prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola

Quadraspidiotus perniciosus Kalifornijska titasta u

ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)

najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka, napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu, jorgovan, lipu i mnoge druge vrste

uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje

snizuje i koliinu i kakvou ploda

kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija

prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom mjestu do kraja svog razvoja

vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka

kod nas obino ima 3 generacije

druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem kolovoza i u rujnu

vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji tetnika

zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna stabla kojima se grane dodiruju

glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja, grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima

na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke

na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta uboda javljaju crvene pjege

kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti

prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?

kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica

kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki prvog stadija za vrijeme vegetacije

u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui

jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala

Epidiaspis leperii Crvena krukina titasta u

Hoplocampa minuta Crna ljivina osica & Hoplocampa flava uta ljivina osica

javljaju se redovito svake godine, s manjim oscilacijama

u godinama kada je cvatnja ljive slaba, tete mogu biti goleme i vie od 50 %

prezime u tlu kao liinke, a krajem zime se kukulje

osice lete na ljivu u vrijeme cvatnje, a hrane se peludom i nektarom

izlazak liinki esto se poklapa sa zavretkom cvatnje liinka najee izae na vanjsku stranu listia ake i preko njegova ruba ubuuje se u plodnicu

pagusjenica izgriza tkivo ploda i sjemenke prelazi iz ploda u plod

napadnuti plodovi otpadaju dok su veliki poput glavice gumbanice pa do veliine 4 5 mm na otpalom plodu se vidi izlazna rupa

intenzitet napada moe se utvrditi pregledom cvjetova i brojanjem depia s jajima

suzbijanje se provodi primjenom insekticida u vrijeme poetka izlaska pagusjenica iz jaja taj rok se najee poklapa sa zavretkom pune cvatnje i s poetkom otpadanja latica

u vrijeme cvatnje je zabranjena primjena insekticida opasnih za pele

to je tretiranje blie cvatnji, vea je opasnost za pele, pa se neposredno nakon cvatnje preporuaju manje opasni insekticidi za pele fosalon, endosulfan, triklorfon, deltametrin i alfacipermetrin

u vrijeme otpadanja latica pele veinom ve prestaju posjeivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali insekticidi diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid itd.

opasnost za pele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak

Caliroa cerasi Trenjina osica

napada trenje i kruke, rjee vinje, ljive i dunje

karakteristian je i izgled teta liinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima izmeu ila i ilica lista ( ostaje samo prozirna koica u obliku mreice (ipke)

oteeni dijelovi lia nekrotiziraju i posmee

ima 2 generacije godinje osim u proljee pagusjenice se javljaju na liu i krajem ljeta ili poetkom jeseni

u sluaju jaeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona, dimetoata, deltametrinai dr.

pri primjeni insekticida treba voditi rauna o pridravanju karenci jer se prva generacija na trenji i druga generacija na krukama suzbija blizu roka zriobe

Capnodis tenebrionis ilogriz

prezime odrasli oblici krajem oujka postaju aktivni, penju se na grane i izboje te grizu peteljke lia i mlade izboje, no tete su vee samo na sadnicama i mladim vokama zadravaju se preteno na osunanim dijelovima kronje liinke ulaze u korijen voke iz korijena mogu prijei u stablo

katkad ulaze kroz rane u vrat korijena

kukulje se u korijenu ili u deblu uzrokuje se suenje i ugibanje vonih sadnica i mlaih voaka

suenje poinje na vrnom dijelu voke

suzbijanje ilogriza je potrebno provoditi na naem obalnom podruju svuda gdje se podiu novi nasadi kotiavih voaka

osnovno je preventivno tretiranje kojim se spreava ubuivanje liinki u korijenje

pri sadnji, kao i za vrijeme prvih godina razvoja voaka (u lipnju), treba tretirati tlo 30 cm (za sadnice) ili do 1 metra oko stabla sa 3 5 g aktivne tvari jednog "zemljinog" insekticida (djelotvorni su klorpirifosetil i foksim) nakon tretiranja insekticid treba inkorporirati u gornji sloj tla

mogu se primijeniti granulirani insekticidi ili formulacije za prskanje tako tretirano stablo zatieno je oko pedesetak dana nakon ega treba tretiranje ponoviti ako je zaraza jaka

kurativne mjere mogu biti samo djelomino uspjene zalijevanje sadnica ili mladih voaka insekticidima razrijeenim u vodi

osim zatite mladih nasada treba smanjivati brojnost tetnika skupljanjem odraslih oblika, spaljivanjem zaraenih stabla odn. dijelova s liinkama, a obradom, gnojenjem i ostalim mjerama treba stvoriti to povoljnije uvjete za razvoj mladih voaka

Agrilus macroderus ljivin prstenar

Tetrops praeusta Vona strizibuba

Phyllobius oblongus Smei listojed (pipa kratkorila)

Rhynchites auratus Vinjin svrdla (pipa dugorila)

vaan tetnik vinje i ljive

prezimi odrasli oblik ili liinka posljednjeg stadija u tlu

poetkom travnja, obino kad vinje cvatu, javljaju se odrasli oblici

hrane se cvjetnim, a manje lisnim pupovima, kasnije plodiima

u svibnju izlazi liinka zavlai se u koticu i izgriza je

kad zavri razvoj, naputa koticu i sam plod, najee poetkom srpnja, te odlazi u tlo tu se dio liinki kukulji, te daje odrasle oblike, a dio liinki prezimi i tek idue godine u kolovozu daje mlade odrasle oblike

suzbija se tretiranjem u vrijeme zametanja plodia ili u vrijeme pojave na pupovima sredstva na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona

Yponomeuta padellus ljivin moljac (& Yponomeuta malinellus Jabuni moljac)

dosta je rijedak tetnik u Hrvatskoj napada ljivu

prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu poetkom proljea, kad temperatura prijee 14C, izlaze gusjenice i poinju se hraniti prvo lisnim pupovima, a zatim liem organe koje napadaju obavijaju preom gusjenice ive zajedniki u pauinastim gnijezdima zapretcima koji pod kraj razvoja obuhvaaju itave granice suzbijanje se provodi zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitavaju gusjenice u jajnim leglima ako se mjera provede kvalitetno za vrijeme vegetacije se suzbijanje provodi skidanjem i unitavanjem zapredaka zajedno s gusjenicama i tretiranjem voaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa te piretroidima uinkoviti su i bioinsekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis Hedya pruniana ljivin savija pupova

Adoxophyes orana Savija koice ploda

najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste voa

prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia, ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova (deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja

za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju

gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se nalaze od lipnja do poetka kolovoza

gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi dio biljke

esto zapredaju lie uz plod izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu gusjenice te generacije mogu nastaviti oteivanje i nakon berbe u skladitu ako su ubrane zajedno s plodovima jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije smanjio broj parazita tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje prezimljuju na vokama najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee jedna mogunost utvrivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih organofosfornih insekticidaili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.) pragom odluke 1 3 % oteenih plodova Cydia funebrana ljivin savija

jedan od vanijih tetnika ljive kod nas osim ljive moe napasti i marelicu

uzronik je otpadanja nezrelih plodova i "crvljivosti" zrelih mnogo je tetnija druga generacija

prezimi gusjenica zapredena u pukotinama kore, naroito u raljama grana, u zemlji ili ispod raznih otpadaka u travnju se kukulji

leptir se javlja u svibnju i leti jo i u lipnju

gusjenice se ubuuju u plodove hrane se mesom ploda, katkad i sjemenkom

zaraeni plodovi prijevremeno poplave, izluuju smolotoinu i jo nezreli otpadaju

leptiri druge generacije lete od kraja lipnja do poetka kolovoza, a odlau jaja na plodove, opet preteno na njihovu donju stranu

gusjenice se ubuuju u plodove, hranei se mesom ploda, naroito oko koice

u vrijeme zriobe u plodovima se nalaze gusjenice i hodnici puni izmeta

ima 2 3 generacije godinje

brojnost ljivina savijaa se smanjuje skupljanjem otpalih zaraenih plodova i njihovim unitenjem, a manje je djelotvorno postavljanje lovnih pojaseva

prvo tretiranje se obavlja u zadnjoj dekadi svibnja i ponavlja nakon desetak dana

drugu generaciju svakako treba suzbijati tretiranjem sredinom srpnja i ponavljanjem tretiranja prema potrebi insekticidi na bazi klorpirifosmetila, fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona, piretroidi optimalni rokovi suzbijanja utvruju se samo praenjem leta leptira feromonima

Cydia prunivorana Smei ljivin savija

Peribatodes rhombidaria Grba korak

Malacosoma neustria Kukaviji suznik

najee se hrani liem ljive, ali napada i druge kotiave voke i jabuku

prezime jaja u jajnom leglu gusjenice se javljaju u svibnju i lipnju i hrane se liem voaka

zadravaju se u skupini, esto na raljama debljih grana, gdje se presvlae pokrivene tankom preom zatim se razilaze radi ishrane

gusjenice esto napadaju njihovi prirodni neprijatelji, najee parazitske osice, no posebice su podloni napadu raznih uzronika bolesti

radi smanjenja zaraze mogu se rezati i spaliti granice s jajnim leglom, a smanjenju zaraze pridonosi i zimsko prskanje voaka uljanim organofosfornim sredstvima

izravno suzbijanje se obavlja na poetku jaeg napada insekticidima na osnovi klorpirifosetila, triklorfona, piretroidima, a uinkoviti su i neki regulatori razvoja kukaca

TETNICI BRESKVE

Taeniothrips meridionalis Breskvin trips

prisutnost tripsa zabiljeena je na breskvama, nektarinama, marelici, ljivi, karanfilima i drugom bilju

prezimi imago ispod kore i u pukotinama stabla

u vrijeme cvatnje se hrani dijelovima cvijeta oteujui latice, pranike i dr.

liinke oteuju plodnicu i tek zam