SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U

SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

ZAVRŠNI RAD

Lara Ivić

Zagreb lipanj 2019

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski studij Agroekologija

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U

SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

ZAVRŠNI RAD

Lara Ivić

Mentor prof dr sc Zoran Luković

Zagreb lipanj 2019

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZJAVA STUDENTA

O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja Lara Ivić JMBAG 0178104798 izjavljujem da sam samostalno izradilaizradio

završni rad pod naslovom

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Svojim potpisom jamčim

da sam jedina autoricajedini autor ovoga završnog rada

da su svi korišteni izvori literature kako objavljeni tako i neobjavljeni adekvatno citirani ili parafrazirani te popisani u literaturi na kraju rada

da ovaj završni rad ne sadrži dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili drugim ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija

da je elektronička verzija ovoga završnog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor

da sam upoznataupoznat s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl 19)

U Zagrebu dana _______________ ______________________

Potpis studenta studentice

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI ZAVRŠNOG RADA

Završni rad studentaice Lara Ivić JMBAG 0178104798 naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

mentor je ocijenio ocjenom _______________

Završni rad obranjen je dana __________________ pred povjerenstvom koje je prezentaciju

ocijenilo ocjenom ____________________ te je studentica postigaola ukupnu ocjenu1

_____________________

Povjerenstvo potpisi

1 prof dr sc Zoran Luković mentor ____________________

2 titula ime i prezime neposredni voditelj ____________________

3 ____________________ član ____________________

4 ____________________ član ____________________

1 Ocjenu završnog rada čine ocjena rada koju daje mentor (23 ocjene) i prosječna ocjena prezentacije koju daju članovi

povjerenstva (13 ocjene)

Zahvala

Ovime zahvaljujem mentoru prof dr sc Zoranu Lukoviću na pomoći oko izrade ovog završnog rada Isto tako zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su mi bili podrška kroz čitav period studiranja

Sadržaj

Sažetak 1

1Uvod 3

11 Cilj rada 3

2 Pregled literature 4

21 Etika i moral 4

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama 4

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja 5

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu 10

241 Kontraktualizam (ugovorništvo) 10

242 Utilitarizam 12

243 Teorija o pravima životinja 14

244 Relacijski pogled 17

245 Teorija poštivanja prirode 19

246 Hibridna teorija 19

25 Temeljna prava životinja 20

3Zaključak 22

4 Popis literature 23

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski studij Agroekologija

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U

SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

ZAVRŠNI RAD

Lara Ivić

Mentor prof dr sc Zoran Luković

Zagreb lipanj 2019

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZJAVA STUDENTA

O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja Lara Ivić JMBAG 0178104798 izjavljujem da sam samostalno izradilaizradio

završni rad pod naslovom

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Svojim potpisom jamčim

da sam jedina autoricajedini autor ovoga završnog rada

da su svi korišteni izvori literature kako objavljeni tako i neobjavljeni adekvatno citirani ili parafrazirani te popisani u literaturi na kraju rada

da ovaj završni rad ne sadrži dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili drugim ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija

da je elektronička verzija ovoga završnog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor

da sam upoznataupoznat s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl 19)

U Zagrebu dana _______________ ______________________

Potpis studenta studentice

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI ZAVRŠNOG RADA

Završni rad studentaice Lara Ivić JMBAG 0178104798 naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

mentor je ocijenio ocjenom _______________

Završni rad obranjen je dana __________________ pred povjerenstvom koje je prezentaciju

ocijenilo ocjenom ____________________ te je studentica postigaola ukupnu ocjenu1

_____________________

Povjerenstvo potpisi

1 prof dr sc Zoran Luković mentor ____________________

2 titula ime i prezime neposredni voditelj ____________________

3 ____________________ član ____________________

4 ____________________ član ____________________

1 Ocjenu završnog rada čine ocjena rada koju daje mentor (23 ocjene) i prosječna ocjena prezentacije koju daju članovi

povjerenstva (13 ocjene)

Zahvala

Ovime zahvaljujem mentoru prof dr sc Zoranu Lukoviću na pomoći oko izrade ovog završnog rada Isto tako zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su mi bili podrška kroz čitav period studiranja

Sadržaj

Sažetak 1

1Uvod 3

11 Cilj rada 3

2 Pregled literature 4

21 Etika i moral 4

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama 4

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja 5

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu 10

241 Kontraktualizam (ugovorništvo) 10

242 Utilitarizam 12

243 Teorija o pravima životinja 14

244 Relacijski pogled 17

245 Teorija poštivanja prirode 19

246 Hibridna teorija 19

25 Temeljna prava životinja 20

3Zaključak 22

4 Popis literature 23

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZJAVA STUDENTA

O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja Lara Ivić JMBAG 0178104798 izjavljujem da sam samostalno izradilaizradio

završni rad pod naslovom

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Svojim potpisom jamčim

da sam jedina autoricajedini autor ovoga završnog rada

da su svi korišteni izvori literature kako objavljeni tako i neobjavljeni adekvatno citirani ili parafrazirani te popisani u literaturi na kraju rada

da ovaj završni rad ne sadrži dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili drugim ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija

da je elektronička verzija ovoga završnog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor

da sam upoznataupoznat s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl 19)

U Zagrebu dana _______________ ______________________

Potpis studenta studentice

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI ZAVRŠNOG RADA

Završni rad studentaice Lara Ivić JMBAG 0178104798 naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

mentor je ocijenio ocjenom _______________

Završni rad obranjen je dana __________________ pred povjerenstvom koje je prezentaciju

ocijenilo ocjenom ____________________ te je studentica postigaola ukupnu ocjenu1

_____________________

Povjerenstvo potpisi

1 prof dr sc Zoran Luković mentor ____________________

2 titula ime i prezime neposredni voditelj ____________________

3 ____________________ član ____________________

4 ____________________ član ____________________

1 Ocjenu završnog rada čine ocjena rada koju daje mentor (23 ocjene) i prosječna ocjena prezentacije koju daju članovi

povjerenstva (13 ocjene)

Zahvala

Ovime zahvaljujem mentoru prof dr sc Zoranu Lukoviću na pomoći oko izrade ovog završnog rada Isto tako zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su mi bili podrška kroz čitav period studiranja

Sadržaj

Sažetak 1

1Uvod 3

11 Cilj rada 3

2 Pregled literature 4

21 Etika i moral 4

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama 4

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja 5

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu 10

241 Kontraktualizam (ugovorništvo) 10

242 Utilitarizam 12

243 Teorija o pravima životinja 14

244 Relacijski pogled 17

245 Teorija poštivanja prirode 19

246 Hibridna teorija 19

25 Temeljna prava životinja 20

3Zaključak 22

4 Popis literature 23

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI ZAVRŠNOG RADA

Završni rad studentaice Lara Ivić JMBAG 0178104798 naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

mentor je ocijenio ocjenom _______________

Završni rad obranjen je dana __________________ pred povjerenstvom koje je prezentaciju

ocijenilo ocjenom ____________________ te je studentica postigaola ukupnu ocjenu1

_____________________

Povjerenstvo potpisi

1 prof dr sc Zoran Luković mentor ____________________

2 titula ime i prezime neposredni voditelj ____________________

3 ____________________ član ____________________

4 ____________________ član ____________________

1 Ocjenu završnog rada čine ocjena rada koju daje mentor (23 ocjene) i prosječna ocjena prezentacije koju daju članovi

povjerenstva (13 ocjene)

Zahvala

Ovime zahvaljujem mentoru prof dr sc Zoranu Lukoviću na pomoći oko izrade ovog završnog rada Isto tako zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su mi bili podrška kroz čitav period studiranja

Sadržaj

Sažetak 1

1Uvod 3

11 Cilj rada 3

2 Pregled literature 4

21 Etika i moral 4

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama 4

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja 5

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu 10

241 Kontraktualizam (ugovorništvo) 10

242 Utilitarizam 12

243 Teorija o pravima životinja 14

244 Relacijski pogled 17

245 Teorija poštivanja prirode 19

246 Hibridna teorija 19

25 Temeljna prava životinja 20

3Zaključak 22

4 Popis literature 23

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

Zahvala

Ovime zahvaljujem mentoru prof dr sc Zoranu Lukoviću na pomoći oko izrade ovog završnog rada Isto tako zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su mi bili podrška kroz čitav period studiranja

Sadržaj

Sažetak 1

1Uvod 3

11 Cilj rada 3

2 Pregled literature 4

21 Etika i moral 4

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama 4

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja 5

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu 10

241 Kontraktualizam (ugovorništvo) 10

242 Utilitarizam 12

243 Teorija o pravima životinja 14

244 Relacijski pogled 17

245 Teorija poštivanja prirode 19

246 Hibridna teorija 19

25 Temeljna prava životinja 20

3Zaključak 22

4 Popis literature 23

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

Sadržaj

Sažetak 1

1Uvod 3

11 Cilj rada 3

2 Pregled literature 4

21 Etika i moral 4

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama 4

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja 5

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu 10

241 Kontraktualizam (ugovorništvo) 10

242 Utilitarizam 12

243 Teorija o pravima životinja 14

244 Relacijski pogled 17

245 Teorija poštivanja prirode 19

246 Hibridna teorija 19

25 Temeljna prava životinja 20

3Zaključak 22

4 Popis literature 23

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

1

Sažetak Završnog rada studentaice Lara Ivić naslova

ETIČKA PITANJA KORIŠTENJA ŽIVOTINJA U SUVREMENOJ PROIZVODNJI HRANE

Ovaj istraživački rad razrađuje glavne teorije koje se bave etičkim pitanjima korištenja

životinja u razne svrhe sa naglaskom na korištenju u proizvodnji hrane Odgovara na često

postavljena pitanja o njihovim pravima dobrobiti te o moralnom odnosu prema njima

Glavne teorije koje će se obrađivati u ovome radu su kontraktualizam (ugovorništvo)

utilitarizam teorija o pravima životinja relacijski pogled teorija poštivanja prirode i hibridna

teorija

Ključne riječi etika teorije korištenje životinja

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

2

Summary

Of the final work - student Lara Ivić entitled

ETHICAL ISSUES OF USING ANIMALS IN MODERN FOOD PRODUCTION

This final paper elaborates the main theories dealing with ethical issues of animal use for

various purposes with emphasis on the use in food production It gives answers to

frequently asked questions about their rights their well-being and moral relation towards

them The main theories that will be discussed here are contractarianism utilitarianism the

animal rights view the relation view respect for nature view and hybrid view

Keywords ethics teories animal use

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

3

1Uvod

Čovjek kao biće koje ima sposobnosti racionalno razmišljati i koristiti mozak na način na koji

druga živa bića ne mogu stvara teorije i preispituje svaki problem Kako je kroz povijest

čovjek koristio životinje u razne svrhe tako je došlo do postavljanja pitanja o odnosu prema

njima

Određeni ljudi su bili naklonjeniji pravima životinja kao živih bića dok su drugi smatrali da su

one tu samo kako bi nama služile te da ljudi ne bi trebali stvarati nikakav oblik empatije

prema njima upravo zato jer bi tako ugrozili i sami sebe Potaknute različitim stavovima i

razmišljanjima stvorene su teorije o odnosu prema životinjama od kojih svaka pokušava

etikom i filozofijom pojasniti stav čovjeka koji stoji iza svake od njih Ovaj istraživački rad

razrađuje te stavove i opisuje tijek stvaranja raznih moralnih stavova o problematici kroz

povijest Jedan od najvećih problema današnjice je masovno izrabljivanje stoke u mesnoj

industriji o čemu razni stavovi i teorije koje će se spomenuti također debatiraju

Teorije koje debatiraju o moralnim pitanjima korištenja životinja su teorija kontraktualizam

(contractarianism) utilitarizam (utilitarianism) teorija o pravima životinja (the animal right

view) relacijski pogled (the relation view) teorija poštivanja prirode (respect for nature

view) i hibridna teorija (hybrid view) Svako gledište objašnjava odnos koji bi čovjek kao

racionalno biće trebao imati prema životinjama

11 Cilj rada

Cilj ovog istraživačkog rada je upoznati čitaoce s jednom od grane etike kao filozofske

discipline a to je etika dužnosti prema drugim živim bićima Isto tako jedan od ciljeva je

objektivno pojasniti teorije koje objašnjavaju moralne dužnosti prema životinjama kako bi

svatko tko pročita ovaj rad mogao sam prosuditi i moralno vrednovati problem iskorištavanja

životinja Razradom tih stavova pokušat će se odgovoriti na temeljno pitanje koje se tiče ove

teme a to je koje su zapravo naše obaveze i dužnosti prema njima

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

4

2 Pregled literature

21 Etika i moral

Etika je filozofijska disciplina koja se bavi proučavanjem morala ona istražuje smisao i

ciljeve moralnih normi osnovne kriterije za moralno vrednovanje kao i uopće zasnovanost i

izvor samog morala Etika prije svega pripada grani filozofije koja proučava ljudsko ponašanje

koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom

Etika [hellip] se sastoji u tome da ja spoznajem nužnost [hellip] jednakog strahopoštovanja pred

svakom voljom za životom kao i pred svojom vlastitom Time već imam potrebno temeljno

načelo moralnosti Dobro je održavati i njegovati život zlo je uništavati i sprječavati život

( Singer 2002)

Moral je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svijesti Etika dakle proučava moral no

moralne norme se konstantno mijenjaju te nešto što je moralno ne mora nužno biti i etično

Etika postavlja standarde i definira očekivano ponašanje

22 Utemeljenje moralnih stavova prema životinjama

Pitanja vezana za moralni status životinja i naših dužnosti prema njima postala su važan dio

etičkih rasprava u zadnjim desetljećima te predstavljaju jedno od najaktualnijih područja

etike i danas

Širi pokret za prava životinja nastao je 1960-tih godina a uloga filozofije u stvaranju

teorijskog okvira i forsiranju intelektualne rasprave o našem tretiranju životinja bila je

ključna da se pitanje zahvati u svom punom značenju ndash moralnog opravdanja trenutnih

praksi i normativnog pitanja odnosa prema životinjama općenito - dakle odvojeno od

partikularnih slučajeva okrutnosti s kojima se aktivizam jedino i može nositi Peter Singer

jedan od najjznačajnijih predstavnika tog pokreta komentira ulogu filozofije koja se kao

znanost priključila pokretu ranih 1970-tih

Filozofi nisu bili majka tog pokreta ali oni jesu olakšali njegov dolazak na svijet i ndash tko zna ndash

možda su spriječili da on postane mrtvorođence ( Singer 2006)

Dakle etika se temelji na filozofiji i na moralnom aspektu čovjekovog razmišljanja i bez njih

ne bi postajala jer postupci i djelovanje moraju biti potaknuti spoznajom razlike između toga

što je dobro a što zlo

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

5

U suvremeno doba često se postavljaju pitanja o dobrobiti životinja koje se koriste u

proizvodnji hrane te postoje razni zakoni koji štite njihova prava no u prošlosti toga nije bilo

Ljudi jesu raspravljali o tome imaju li one osjećaje pate li previše pod pritiskom čovjeka

međutim nije postajalo državno tijelo koje bi kažnjavalo bdquoneprikladneldquo postupke s njima Do

dvadesetog stoljeća mišljenje da su životinje bića nezaslužna za naše suosjećanje bilo je

uobičajeno

Immanuel Kant (1724 ndash 1804 ) kategorizirao je životinje u bdquostvarildquo prema kojima ne možemo

imati izravne dužnosti Takva kategorizacija temelj je same Kantove etike

Paola Cavalieri govori o bdquodvadeset stoljeća filozofijske tradicije koja smjera isključivanju

pripadnika vrsta različitih od naše iz etičke domeneldquo ( Cavalieri 2007 ) Nakon Aristotela i

Tome Akvinskog ona navodi Kanta kao modernog nastavljača bdquonajtrajnije i naširoko

prihvaćene teze o odnošenju spram ne-ljudi u čitavoj Zapadnoj kulturi Ukratko životinje

kao puka sredstva imaju moralni status nultog reda ndash naime one su isključene iz moralne

zajedniceldquo ( Cavalieri 2007)

Peter Singer kritizira negiranje moralne značajnosti prema drugim vrstama neovisno o

svrhama racionalnih bića što je temeljna postavka Kantova argumenta Singer objašnjava

Možda je istina da dobrota prema ljudima i prema drugim životinjama idu jedna s drugom

međutim kako god to bilo reći kao što su to rekli Akvinski i Kant da je to pravi razlog zašto

bi trebali biti dobri prema životinjama potpuno je specistička pozicija (Singer 2002)

Pogled naširoko prihvaćen od strane aktivista za životinjska prava proponenata

ekofeminističke i ekološke etike kao i postmodernističkih kritičara racionalizma i

humanizma da je etička teorija poput Kantove izrazito pogodna promovirati one stavove

koje su doveli do monstruoznog razaranja prirode od strane modernog tehnološkog društva

a što se nastavlja i danas sa sve većim divljaštvom (Wood 1998)

Stavovi koji stoje iza Kantovske etike su se posljednjih desetljeća polako izgubili te mnogi

ljudi smatraju kako su oni pregrubi i neutemeljeni Razlog tome je povezanost koju je čovjek

razvijao prema svojim kućnim ljubimcima i drugim životinjama u njegovoj skrbi

23 Izvori tradicionalne zapadne misli o položaju životinja

Za mnoge naše stavove prema prirodnom svijetu odgovorna je filozofija to jest filozofska

misao koja je od svoga početka utjecala na našu apsolutnu sklonost antropocentričnoj etici

bez obzira na posljedice takve misli s kojima se suočavamo naročito u posljednjih nekoliko

desetljeća Stavovi predstavnika dominantnih antropocentričnih filozofskih teorija počivaju

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

6

na uvjerenju da jedino čovjek kao samosvjesno biće sa sposobnošću moralnog djelovanja a

time i jedino autonomno biće može imati moralni status

Nasuprot tome neantropocentrične teorije smatraju da među bićima u prirodi ne postoji

stroga hijerarhizacija te da sve razlike kroz koje se diferenciraju ljudi i životinje ne trebaju

biti uspostavljene na ontološkoj već na biološkoj ravni ( Kaluđerović 2009)

Ovako opisane dvije suprotstavljene linije promišljanja o razlikama ili sličnostima između

ljudi i životinja karakteristične su prvenstveno za zapadnu filozofiju dok je istočna filozofsko-

religijska tradicija u mnogome suprotstavljena zapadnim kulturnim religijskim i filozofskim

nazorima njegujući misao o svetosti i oduševljenosti svih oblika života a ne samo ljudskog

Zapadna tradicija je općenito pokazivala manje poštovanja prema životinjama i ostalom

prirodnom svijetu od istočnih tradicija zbog pretpostavljene apsolutne superiornosti čovjeka

nad prirodom što je dovelo do svojevrsne krize čovjeka u znanstveno-tehničkom dobu kada

se nameće imperativ očuvanja prirode i prirodne bioraznolikosti uslijed devastacijskog

djelovanja čovjeka na prirodni svijet

Zapadni stavovi prema životinjama i njihovom položaju u svijetu koje ćemo iznijeti u ovom

poglavlju oblikovani su pod izravnim utjecajem antičkih filozofa naročito Aristotela i

kršćanske filozofsko-teološke misli a oslanjaju se na razne religiozne moralne i metafizičke

razlike antropocentričkog karaktera između ljudi i životinja

Gledišta koja u nekoj mjeri prelaze okvire antropocentrizma u našem odnosu prema

životinjama javila su se na Zapadu tek postupno sa zauzimanjem stajališta koja imaju

tendenciju razlikovanja filozofije od religije drugim riječima kojima primarni oslonac više

nisu teologija ili religija već filozofija konkretnije filozofija morala koja moralno djelovanje

proširuje izvan granica naše vlastite vrste

Religijsko izvorište o položaju životinja u svijetu tiče se prvenstveno prirode odnosa čovjeka i

životinje kakav je opisan u starozavjetnoj Bibliji najvažnijem kršćanskom religijsko-

povijesnom dokumentu prema kojem je svijet stvoren božjom providnošću Ona nam

predočava sliku svijeta u kojoj je čovjek stvoren na sliku Boga te je time predodređen da

vlada svim drugim živim bićima na zemlji

Božansko podrijetlo čovjeka nije objašnjeno jedino njegovom apsolutnom prevlašću nad

drugim zemaljskim bićima nego se ono odražava i u tome što je čovjek jedini blagoslovljen

jedinstvom tijela i besmrtne duše Duša je smatrana vrednijom komponentom ljudskosti

utoliko što je omogućavala moralno mišljenje i djelovanje dok su se tjelesna bića životinje

smatrale najprimitivnijom razinom postojanja Takav stav odražavaju i starozavjetne priče o

žrtvovanjima životinja

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

7

Životinje i ostali prirodni svijet prema kršćanskoj filozofsko-religijskoj doktrini postoje radi

ljudske koristi jer su ljudska bića bdquojedini moralno važni pripadnici ovoga svijeta Sama priroda

nema nikakvu intrinzičnu vrijednost te uništavanje biljaka i životinja ne može biti grešno

osim ukoliko tim uništavanjem ne štetimo ljudskim bićimaldquo ( Singer 2003)

U strogo kršćanskoj tradiciji moguća je briga za zaštitu prirode bdquodokle god se tu brigu može

povezati s ljudskom dobrobitildquo ( Singer 2003) Kršćanska doktrina o položaju životinja u

ljudskom svijetu utemeljena je na preuveličavanju ljudske jedinstvenosti što znači da se u

okviru te doktrine i u okviru filozofskih učenja koja su proizašla iz te tradicije ne mogu

primijeniti ista moralna pravila ponašanja na ljude i na životinje Tom linijom razmišljanja su i

najutjecajniji srednjovjekovni kršćanski filozofi Toma Akvinski i Aurelije Augustin podcrtali

tvrdnju da nedostatak razuma kod životinja opravdava njihovu podređenu ulogu

Toma Akvinski je u svom filozofskom učenju iznio tezu da bdquodivljaštvo i okrutnost uzimaju

svoja imena od sličnosti s divljim zvijerima Jer životinje te vrste napadaju čovjeka da se

mogu hraniti njegovim tijelom a ne zbog nekog motiva pravednosti razmatranje kojeg

pripada samo razumuldquo te je stoga prirodno da bdquonesavršeno služi savršenomldquo ( Singer 2003)

On također smatra da mi nismo dužni prema životinjama iskazivati nikakvo dobro milosrđe

ili suosjećajnost jer životinje ne mogu doživjeti nikakvu dobrobit zbog vlastite iracionalne

prirode te se njihova vrijednost prosuđuje isključivo prema tome koliko su dobri za ljudsku

upotrebu Iako se priznaje da su i iracionalne životinje osjetljive na bol to se ne smatra

dovoljnim razlogom da bi ih se uvažavalo na jednaki način kao i ljudska bića Suosjećanje koje

se može osjetiti prema životinjama koje pate izvire iz moralne naklonjenosti prema ljudima

pa će prema tome osoba koja ljudima čini dobro paziti i na svoje vlasništvo to jest životinje

koje posjeduje

Druga struja tradicionalnog etičkog gledišta na moralni status životinja izvire iz antičke

filozofije koju ju ponajviše obilježilo Aristotelovo filozofsko učenje On tvrdi da su životinje u

prirodnoj hijerarhiji ispod ljudi iz tog razloga što posjeduju samo osjetila no ne i razum to

jest racionalnu dušu te ih stoga čovjek može upotrebljavati kao vlastite resurse

Despotizam čovjeka može biti i dobronamjernog karaktera što se očituje u Aristotelovoj

misli o uzajamnoj povezanosti prirode no unatoč tome što Aristotel shvaća prirodu u

jednom obdarenom smislu bdquopriroda je () u osnovi hijerarhija u kojoj oni s manjom

sposobnošću mišljenja postoje zbog onih čija je sposobnost većaldquo ( Singer 1998)

Ljudska je duša za razliku od životinjske odlikovana razumom čije produkte može

priopćavati jezikom medijem misli i razuma Životinje imaju senzitivnu dušu no ne i

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

8

racionalne mehanizme priopćavanja patnje boli ili ugode te se stoga prema njima ne

moramo odnositi kao prema bilo kojem drugom čovjeku

Zanimljivo je to što su Aristotelova gledišta o odnosu prema životinjama bila utjecajnija i

prijemčivija za kasniju tradiciju zapadnog filozofskog mišljenja dok su primjerice gledišta

antičkih filozofa poput Pitagorinog Teofrastovog ili Plutarhovog koja su naginjala prema

filozofiji moralnog obzira prema životinjama promičući vegetarijanstvo i smatrajući da i

životinje do neke mjere razmišljaju i imaju dušu ostala daleko nezamjetljivija

Plutarh je tako u svom spisu O okrutnosti osuđivao okrutnost prema životinjama kao lošu po

sebi neovisno o tome kako ona utječe na naše ponašanje prema drugim ljudima (Singer

1998)

Izložene ideje o položaju životinja u ljudskom svijetu razvijane su i kasnije a svoj su vrhunac

dosegle s razvojem modernog zapadnog filozofskog mišljenja u 17 stoljeću odražavajući još

uvijek dominantni utjecaj kršćanstva Nenaklonjenost životinjama uz pretpostavku kojom se

opravdava okrutnost prema njima ndash da one ne mogu osjećati bol ndash najistaknutija je kod

najznačajnijeg predstavnika filozofije racionalizma Reneacutea Descartesa Diferencijacija

sveukupnog bitka na misleće i na protežne stvari proizlazi iz Descartesovog mehanicističkog

shvaćanja prirode pod utjecajem znanosti mehanike u kojem su životinje kao protežne stvari

lišene ne samo mislećeg i racionalnog vida bitka već i osjećaja

Samo ljudska bića kao misleća u svojoj tjelesnosti imaju svijest jedinstvenu sposobnost

jezika i inovativnog ponašanja Potpuno lišavanje životinja osjećaja pod utjecajem znanosti

proizlazi iz Descartesovog shvaćanja da se sve što se sastoji isključivo od materije nalazi pod

vladavinom principa mehanike poput onih koji upravljaju satom (Singer 1998)

Odsustvo duše kod životinja implicira također nedostatak svijesti te su one stoga smatra

Descartes samo prirodne mašine strojevi koji ne mogu osjetiti ni zadovoljstvo ni patnju

Budući da smatra da nasilje nad životinjama ne vodi u nemoralno ponašanje on na istom

principu opravdava izvođenje raznih eksperimenata na životinjama i njihovo seciranje u

svrhu novih znanstvenih otkrića o anatomiji životinja Bol koju životinja pri seciranju ili

vivisekciji reproducira raznim zvukovima Descartes je površno protumačio kao škripanje

kotačića nekog stroja kojeg popravljamo Prema mnogima je njegovo učenje značajno

utjecalo na buduće učestalo korištenje životinja u raznim znanstvenim i kvaziznanstvenim

eksperimentima sve do danas

Filozofima sljedećih povijesno-filozofskih epoha poput Humea Schopenhauera i Kanta

pretpostavka da životinje ne osjećaju bol djelovala je isuviše naivno da bi se mogla opravdati

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

9

no usprkos tome dominacija razuma u autonomnosti nekog bića zadržala je isti pravac u

njihovim filozofskim razmatranjima po pitanju moralnog statusa životinja

Životinje nemaju nikakva prava smatra Hume iako nas bdquozakoni humanosti obavezuju da s

tim stvorenjima postupamo obzirnoldquo(Singer 1998)

Obzirno postupanje slijedi kao implikacija stava prema kojem suosjećanje koje možemo

osjećati prema životinjama može biti izvor moralne misli no to ne znači da se okrutno

ponašanje prema životinjama može smatrati pitanjem pravednosti budući da je pravednost

moralni stav koji se odnosi na jednake po snazi i pravima Dakle pravedno postupanje to

jest jednako uvažavanje interesa primjenjivo je samo kada se radi o ljudskim interesima

Schopenhauer je pak pod utjecajem indijske filozofije u svoje filozofsko učenje integrirao

mnoge ideje istočne filozofije Iako odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku

moralnog statusa nekog bića i učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko

etike suosjećanja

Veća inteligencija ljudskih bića povećava i njihovu sposobnost patnje te na taj način

opravdava veću moralnu brigu za ljudsku patnjuldquo( DeGrazia 2004)

Što se tiče ubijanja životinja radi hrane Schopenhauer se izjašnjava u vrlo kratkoj formulaciji

da ljudska bića teško da mogu živjeti a da ne ubijaju Usto smatra da je lov na životinje koje

se koriste kao hrana nužan za opstanak pojedinih sjevernijih naroda U modernoj filozofiji

mnogi su filozofi poput Immanuela Kanta i Johna Rawlsa zastupali jednako uvažavanje

interesa u smislu poštivanja autonomije kao osnovno moralno načelo no to se načelo nije

proširivalo izvan granica naše vlastite vrste dok ga nije takvim oblikovao utemeljitelj

modernog utilitarizma Jeremy Bentham

Pod autonomijom se misli na sposobnost biranja i donošenja vlastitih odluka te djelovanja

prema njima Racionalna i samosvjesna bića prema svemu sudeći imaju tu sposobnost dok

bića koja ne mogu razmotriti alternative što im se otvaraju nisu sposobna za biranje u

traženom smislu i stoga ne mogu biti autonomna Posebice samo biće koje može shvatiti

razliku između umiranja i nastavljanja života može biti autonomno izabrati živjetildquo (Singer

1979)

Iz navedenog možemo zaključiti da je smjer u kojem nas upućuje takvo filozofsko

razmišljanje onaj u kojem djelovati racionalno znači i djelovati moralno Djelovati moralno

podrazumijeva imati i moralni značaj po vlastitom pravu a ne za interese drugih

Etički stav prema kojem izravne moralne dužnosti imamo samo prema drugim moralnim

subjektima podržava Kantova etika indirektnih dužnosti Indirektne moralne dužnosti koje

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

10

imamo prema životinjama poput suosjećanja i dobronamjernosti utemeljene su zapravo na

osobnom interesu iz tog razloga što naše dobro postupanje sa životinjama istodobno jača bdquo

dobronamjerneldquo odnose prema ljudima

24 Etičke teorije korištenja životinja prihvaćene u današnjem svijetu

241 Kontraktualizam (ugovorništvo)

Prema teoriji kontraktualizma (contractarianism) ili ugovorništva moralna i politička načela

koja trebamo slijediti odgovaraju onima koje bismo prihvatili u hipotetičkom ugovoru

Zagovornici ove teorije često predstavljaju scenarij u kojem još nisu prihvaćena nikakva

moralna ili politička načela Tvrde da su principi i moralni stavovi koje bi čovjek prihvatio u

tim uvjetima ona koja bi i prihvatio u stvarnom svijetu

Primjerice u 17 Stoljeću Thomas Hobbes je tvrdio da bi bez ikakve političke vladavine svi

živjeli u prirodnom stanju u kojem bi naši životi bili konstantno ugroženi U tom prirodnom

stanju bi smo izabrali tvrdi Hobbes politički sustav koji bi nam dao sigurnost U tom modelu

ugovorne strane bi izabrale svoj politički sustav pomoću hipotetskog ugovora U suprotnom

bi štetile jedne drugima Dakle to je stvar moći Ugovornici imaju moć da nanose štetu

drugima i mogu izabrati da se uzajamno odreknu te moći radi vlastite sigurnosti

Tako opisana teorija ugovorništva se može prenijeti i na korištenje životinja Zagovornici

ovog stava smatraju kako čovjek može uspostaviti bdquougovorldquo samo sa drugim racionalnim

bićem dakle s drugim čovjekom jer obje strane imaju od toga neku korist Tako štite svoja

prava i svoje interese Kako životinje nemaju sposobnost razmišljati i donositi odluke nema

smisla štititi njihova prava jer ljudi od toga ne dobivaju ništa zauzvrat

Moral pripadnika sklopljenog ugovora primjenjuje se samo na pojedince koji se mogu

sporazumjeti s moralnom zajednicom pa je važno definirati tko su ti članovi

U pogledu moralnog ugovora moralnost je svojevrsni sporazum između racionalnih

neovisnih egocentričnih osoba osoba koje imaju neku korist od ulaska u takav sporazum

Glavna značajka ovog gledišta o moralu je to što objašnjava zašto ga mi koristimo i tko

sudjeluje u tome Imamo ga iz razloga dugoročnog osobnog interesa a stranke u sporazumu

moralnosti uključuju sve one koje imaju obje od navedenih karakteristika 1) one mogu izvući

neku korist ako se uključe u sporazum barem dugoročno u usporedbi s time da to ne čine i

2) one su bdquosposobneldquo ući u sporazum S obzirom na ove zahtjeve jasno je zašto životinje

nemaju pravo Razlog tome su očigledni nedostaci s obje strane S jedne strane ljudi

općenito ništa ne dobivaju ako se suzdrže od (na primjer) ubijanja životinja ili njihovog

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

11

tretiranja kao običnih sredstava S druge strane životinje se generalno ne mogu dogovoriti s

nama čak i da se mi potrudimo da to učine (Narveson 1983)

U tom stajalištu očito postoji moralno relevantna razlika između našeg odnosa prema drugim

ljudskim bićima i našeg odnosa prema životinjama Ljudi su ovisni o poštivanju i suradnji

drugih ljudi Ako se netko loše odnosi prema njegovim bližnjima čovjek će odgovoriti tako

što će tu osobu zauzvrat tretirati loše

Nasuprot tome životinjska zajednica neće uzvratiti udarac ako se primjerice neki njezini

članovi koriste u bolnim eksperimentima S egoističnog stajališta čovjeku je nužno tretirati

životinje dovoljno dobro da bi bile prikladne za njegove ili njezine potrebe U svakom slučaju

neljudske životinje ne mogu sklopiti ugovor ili sporazum koji upravlja budućim ponašanjem

Zato se one ne mogu pridružiti moralnoj zajednici

Prema zagovornicima ugovorništva patnja životinja nije etički problem sam po sebi pa bilo

koji oblik uporabe životinja je sam po sebi etički prihvatljiv Korištenje životinja može biti čak

i etički poželjno jer ljudima često donosi neku korist Iskorištavanje životinja u mesnoj

industriji i poljoprivredi ima negativne nuspojave na okoliš i zdravlje ljudi ali je za mnoge

ljude važan izvor prihoda Za mnoge druge to je izvor ukusne hrane Slično tome kroz pokuse

na životinjama moguće je razviti nove lijekove i druge načine za liječenje prevenciju ili

ublažavanje ljudskih bolesti (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Nepostojanje životinja u moralnoj zajednici ne znači nužno da je način na koji se tretiraju

životinje nevažan s ugovornog stajališta Na primjer ako ljudi vole životinje a ne vole praksu

njihovog iskorištavanja na ovaj ili onaj način uporaba životinja može postati etičko pitanje

jer je u interesu osobe da dobije ono što voli Štoviše ugovorni pogled na životinje vrlo je

antropocentričan jer će svako pravo životinja za zaštitu ovisiti o ljudskom faktoru

Neizbježno je da većina ljudi više voli neke vrste životinja od drugih Ljudi se više brinu o

patnjama svojih omiljenih vrsta životinja Prema tomerazine zaštite će se razlikovati kod

različitih vrsta životinja Na primjer većina ljudi više voli pse i mačke nego krave i svinje te će

uzrokovanje stresa mačkama i psima smatrati većim etičkim problemom od uzrokovanja

istoga kravama i svinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

12

242 Utilitarizam

Utilitarizam je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje

koje povećava ukupnu sreću u svijetu tj promiče opće dobro Pojam je u filozofiju 1781

godine uveo engleski filozof i sam zastupnik utilitarizma Jeremy Bentham (1748 ndash 1832)

Britanski filozof John Stuart Mill (1806 ndash 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma

Utilitarizam predstavlja ne samo etičku nego i pravnu socijalnu ekonomsku i psihološku

teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti

Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja Polazeći od utilitarističkog

kriterija odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice

Pokušava se postići najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi)

Prema utilitaristima interesi svakog pojedinca pogođeni nekom radnjom promatraju se s

etičke strane i zaslužuju jednako razmatranje U utilitarističkim spisima pojam interesa

obično se definira u smislu količine patnje i ili uživanja ili sreće (Singer 1989)

Dakle pojedinci imaju interes raditi ono što će povećati njihovo uživanje ili smanjiti njihovu

patnju Iz toga se da zaključiti da sva živa bića ljudska i neljudska imaju interese Budući da

se u ovoj teoriji svi interesi razmatraju s moralne strane i zaslužuju jednako vrednovanje

utjecaj nečijeg djelovanja na sva osjetilna bića uključujući životinje je stvar moralne

važnosti

Mnogi filozofi su predložili načelo jednakog razmatranja interesa u jednom obliku ili

drugom kao temeljno moralno načelo ali mnogi od njih nisu prepoznali da se ovo načelo

primjenjuje i na pripadnike drugih vrsta isto kao i na našu Ako neko pati ne može biti

moralno opravdano odbijati uzimati tu patnju u obzir Bez obzira na prirodu bića načelo

jednakosti zahtijeva da se nečija patnja broji jednako kao i ista patnja - sve dok se mogu

napraviti grube usporedbe - svih drugih bića (Singer 1989)

Interesi onih koji su pod utjecajem nečijih postupaka za utilitariste predstavljaju ono što je

bitno a ne rasa ili vrsta stvorenja koja obavljaju taj utjecaj Interesi s najvećom težinom

(kada se izvagaju svi relevantni interesi uobičajeno je da su u pitanju kolektivni interesi)

trebali bi prevladati bez obzira na to čiji su ti interesi Ovo gledište ima radikalne mjere za

procjenu većine oblika uporabe životinja (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Utilitarist bi isto tako radikalno procjenjivao suvremenu intenzivnu stočarsku proizvodnju

Pilići za uzgoj brojlera krmače u staji i druge životinje na farmama često pate i nemaju

sposobnost da rade stvari koje bi mogle doprinijeti njihovoj dobrobiti U intenzivnoj

poljoprivredi interesi tih životinja su uglavnom ostavljeni po strani tako da proizvodnja može

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

13

biti učinkovitija i da se potrošačima osigura kupnja jeftinog mesa i ostalih životinjskih

proizvoda

Međutim u bogatijem dijelu svijeta ti jeftini proizvodi nisu vitalni za ljudske interese Ako bi

potrošači plaćali 30 ili čak 50 više a da je taj dodatni novac korišten u svrhu poboljšanja

životnih uvjeta životinja značajno bi se povećala dobrobit životinja U bogatim industrijskim

zemljama gdje potrošači troše relativno mali iznos svog raspoloživog dohotka na hranu to bi

imalo marginalni učinak na iznos prihoda koji je na raspolaganju za druge svrhe Budući da je

dohodak općenito visok ne bi se značajno smanjila ljudska dobrobit Prema tome prema

utilitarističkom mišljenju trebalo bi napraviti drastične promjene u načinu na koji se tretiraju

domaće životinje

Utilitarist ne govori samo u smislu ispravnog i pogrešnog nego i u smislu boljeg i lošijeg Mali

korak prema većem razmatranju interesa životinja je bolji nego nikakav On će stoga

razmotriti različite opcije Ako mu se prezentiraju različite strategije poboljšanja proizvodnje

on ili ona će preferirati najbolju (tj najučinkovitiju) alternativu Raspravi između onih koji

imaju kompromisni stav prema poboljšanju dobrobiti životinja i onih koji traže radikalnije

reforme utilitaristi ne pristupaju prema načelu diskusije već razmatraju koja će strategija

imati najbolji učinak na dobrobit životinja

Singer zagovara radikalni odnos prema dobrobiti životinja Tvrdi kako bi se životinjski

proizvodi trebali bojkotirati i da bi ljudi na farmi trebali postati vegetarijanci Međutim to

nije zato što misli da je u načelu pogrešno ubiti životinju već zato što naša konzumacija mesa

i drugih proizvoda iz komercijalno uzgojenih životinja dovodi do patnje

Sve dok je svjesno biće svjesno ono ima interes za što veći užitak i manje boli Osjećaj je

dovoljan da bi se biće svrstalo u sferu jednakog razmatranja interesa ali to ne znači da biće

ima osobni interes da nastavi živjeti Za biće koje nije samosvjesno smrt je prestanak

iskustava isto kao što je rođenje početak iskustava Smrt ne može biti u suprotnosti s

preferencijom za nastavak života a rođenje može biti u skladu s preferencijom za početak

života [] Budući da životinja pripada vrsti koja nije sposobna za samosvijest slijedi da je

nije pogrešno uzgajati i ubijati Uvjet je da živi ugodan život i da će nakon ubijanja biti

zamijenjena drugom domaćom životinjom koja će voditi sličan život i koja ne bi postojala da

prva životinja nije bila ubijena Vegetarijanstvo onda nije obavezno za ljude koji jedu meso

životinja uzgajanih na utilitaristički moralan način [] Siguran sam da će neki tvrditi da zbog

toga što u ovoj teoriji spominjem ubijanje ne-ljudskih životinja sam kriv za bdquospecizamldquo- koji

podrazumijeva diskriminaciju bića koja ne pripadaju našoj vrsti Bit utilitarizma nije u tome

što dopušta ubijanje zbog nepripadnosti ljudskoj vrsti već u tome da dopušta ubijanje

životinja upravo zbog toga što im nedostaje sposobnost da žele nastaviti sa životom Takvo

stajalište se odnosi i na članove naše vrste koji također nemaju tu sposobnost (Singer

1979)

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

14

Singer ovdje govori da je ubijanje životinja zbog mesa prihvatljivo sve dok one imaju dobar

život i dok se ubijaju na bezbolan i brz način Čini se da ovaj stav uglavnom dijele mnogi ljudi

koji su uključeni u uzgoj životinja za proizvodnju Bilo bi drugačije da se misli da klanje

zdravih životinja za ljudsku potrošnju predstavlja veliku etičku pogrešku Međutim Singerov

argument može biti doveden u pitanje Može se postaviti pitanje uspijeva li Singer doista

napraviti jasnu moralnu razliku između ubijanja ljudi i životinja

S utilitarističkog stajališta uzgoj i biotehnologija bi se trebali koristiti kao alati za poboljšanje

dobrobiti i čovjeka i životinja koje koristimo u neku svrhu

243 Teorija o pravima životinja

Pod pravima životinja podrazumijeva se da životinje zaslužuju određeni pristup koji uključuje

u sebi pitanje što je u njihovom najboljem interesu neovisno o tome da li ih ljudi smatraju

slatkima da li su korisne za ljude da li pripadaju ugroženoj vrsti ili da li bilo koji čovjek

uopće mari za njih (baš kao što i čovjek ima svoja prava čak i ako nije lijep koristan pa i ako

ga nitko ne voli) To znači shvaćanje da životinje nisu naša svojina koju možemo koristiti - za

hranu za odjeću za zabavu ili za eksperimentiranje Takav je stav svih zagovornika ove

teorije

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem pravo na tjelesni

integritet i pravo na slobodu kretanja Kršenje ovih prava nije moralno opravdano bez obzira

na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju Zagovornici prava životinja vjeruju da

je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu kao sredstvo prema cilju jednako kao što

je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude Pokret za zaštitu prava životinja

jednak je zaštiti ljudskih prava Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode

proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu odjeću zabavu ili znanstvena

istraživanja Također odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju

životinje u navedene svrhe ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Dobrobit životinja je u ovoj teoriji najvažnija stavka Ona podrazumijeva rad s ciljem

poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju

uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit Korištenje životinja za profit

uključuje nekoliko ako ne i sve od sljedećeg zarobljeništvo socijalnu deprivaciju sakaćenje

manipulaciju reprodukcije nedostojne postupke i preranu smrt

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

15

Kad bi čovjek poradi profita isto činio nad drugim čovjekom nitko ne bi prihvatio tvrdnju da

je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena Situacija nije ništa drukčija kad ljudi

koriste i ubijaju životinje poradi profita tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit

Zagovornici prava životinja promoviraju cruelty-free industriju zasnivanu na iskorištavanju

životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture kako bi

proizveli proizvode bez okrutnosti Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama

kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja sve do trenutka kad će poradi

profita biti ubijena bezbolnom injekcijom ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo Završiti

nečiji život prerano protiv njegove volje čin je okrutnosti

bdquoSretno mesoldquo- prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim članovima javnosti ovaj

pojam označava razne oblike životinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv sretnih životinja

kako ih često prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda marketinški implicirajući idiličan

život na zelenim pašnjacima i pod plavim nebom Unutar zaštite životinja rabe se ironični

pojmovi za proizvode životinja kao što su humano suosjećajno bez okrutnosti bez

kaveza slobodni uzgoj uzgojeno na pašnjacima eko organsko ili prijateljski prema

životinjama Ironija proizlazi iz činjenice da takve marke stvaraju lažne i obmanjujuće

dojmove kod većine ljudi a koji bi bili užasnuti i zgroženi kad bi bili izloženi svemu što se

zaista događa tijekom života svih tih životinja čije proizvode koriste (Udruga prijatelja

životinja 2001)

Abolicija je isto tako pojam koji vežemo za ovu teoriju Abolicija ili oprost predstavlja

oslobađanje od kaznenog postupka osoba za koje postoji osnovana sumnja da su

počinitelji kaznenog djela To je pojam izveden iz abolicionističkog pokreta u SAD-u koji se

zalagao za ukidanje ropstva i diskriminacije ljudi po raznim osnovama Danas se ovaj pojam

pretežno odnosi na pravni čin ublažavanja ili ukidanja kazne ili sankcije Prema zakonskim

propisima dodjeljuje se samo po službenoj dužnosti a ne i po molbi

Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju (naspram

reforme) svih oblika opresije ropstva i izrabljivanja Na primjer prije Američkoga građanskog

rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog ropstva a na drugoj se pozivalo

na reformu kako bi se uspostavio nježniji i bolji oblik bdquokršćanskog ropstvaldquo U kontekstu

prava životinja postoji slična distinkcija između onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske

eksploatacije životinja i onih koji traže uspostavljanje standarda i zakona koji će propisati

bolji i nježniji pristup iskorištavanju i ubijanju životinja poradi profita Baš kao i u slučaju

ljudskog ropstva jedni vjeruju da je to ono najbolje što se može postići za budućnost a drugi

vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodređeni koristiti životinje uzrokujući

njihovu smrt Donald Watson suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama

20-og stoljeća vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno Tijekom jednog

posjeta ujakovoj farmi opazio je bdquoIdilična scena je ni više ni manje smrtna kazna gdje su

16

dani života svih bića obilježeni onime kad više neće biti na usluzi ljudskim bićima Možemo

jasno vidjeti da je trenutna civilizacija zasnovana na izrabljivanju životinja jednako kao i

prošle civilizacije na izrabljivanju robovaldquo ( Udruga prijatelja životinja 2001)

Što se tiče komercijalne poljoprivrede teorija o pravima životinja zauzima isti abolicijski stav

Temeljna moralna pogreška ovdje nije da se životinje drže u stresnom okruženju ili u izolaciji

ili da se njihova bol i patnja njihove potrebe i sklonosti ignoriraju ili odbacuju Sve to

naravno nije moralno ali ne predstavlja temeljnu pogrešku Postoje simptomi i učinci

dubljeg sustavnog pogrešnog koje omogućava promatranje tih životinja i njihovog

tretiranja kao da nemaju samostalnu vrijednost odnosno kao resurs za nas - kao doista

obnovljivi resurs (Regan 1989)

Ovo gledište je ekstremno radikalno Nije važno da li oblik uporabe životinja uzrokuje štetu

samo životinjama Isto tako nije važno da li je relevantni oblik korištenja životinja od

iznimne važnosti za čovječanstvo u cjelini

Masovni oblici korištenja životinja kao što su pokusi na životinjama i uzgoj životinja na farmi

su kategorički neprihvatljivi jer ih tretiraju kao sredstvo za postizanje cilja Valja

napomenuti da se ipak čini da Regan drži umjereniji pogled koji dopušta neke kompromise

Također neizostavna stavka ove teorije jeste veganstvo

Riječ vegan formirao je Donald Watson 1944 godine u Leichesteru u Engleskoj koji je s još

nekoliko članova Vegetarijanskog društva (Vegetarian Society) a unutar njega želio osnovati

službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode

Kad je taj prijedlog bio odbijen Watson i istomišljenici počinju osnivati vlastitu organizaciju

1944 godine osnovano je Vegansko društvo (The Vegan Society) koje zagovara potpunu

biljnu prehranu isključujući meso ribu jaja mlijeko i mliječne proizvode (sir maslac) i med

te potiče i ohrabruje proizvođače hrane odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim

proizvodima Novoosnovana skupina složila se da je prestanak bilo kojeg oblika

iskorištavanja nužan za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg društva

Od samog početka veganstvo je definirano kao filozofija i način života i nikad se nije odnosilo

samo na prehranu ono se i danas određuje kao način življenja i sustav uvjerenja koji opisuje

poštivanje života Vegani otkrivaju da prehrana bazirana na namirnicama bez životinjskih

sastojaka vodi prema izvrsnom zdravlju što potvrđuje i činjenica da je osnivač Donald

Watson bio produktivan sve do smrti u dobi od 95 godina Veganska prehrana je u prošlom

desetljeću i znanstveno okvalificirana kao jedina metoda koja može omogućiti zdravu

prehranu za 66 milijarda ljudi Nadalje povelja Veganskog društva predvidjela je nekoliko

desetljeća prije pokreta za zaštitu okoliša jednu od njegovih osnovnih odrednica bdquoVeganstvo

podsjeća na čovjekovu dužnost prema Zemlji i njenim resursima i traži načine kako povratiti

17

zdravlje Zemlji i započeti kraljevstvo prikladnog korištenja Zemljinih resursaldquo (Udruga

prijatelja životinja 2001)

Glavna osobina koja je zajednička svim ljudima nije racionalnost već činjenica da svatko od

nas ima život do kojeg mu je stalo Drugim riječima ono što nam se dogodi nama je bitno

bez obzira da li je bitno ikome drugomu

Svi smo mi subjekti života sa sposobnošću doživljavanja Ako je ovo zaista osnova za

pripisivanje inherentne vrijednosti pojedincima da bi bili dosljedni moramo pripisati

inherentnu vrijednost a stoga i moralna prava svim subjektima života bili oni ljudi ili ne

Osnovno pravo koje imaju svi koji posjeduju inherentnu vrijednost jeste pravo da nikada ne

budu tretirani jednostavno kao sredstva za ciljeve drugih

244 Relacijski pogled

Lockwoodov primjer pruža uvjerljiv način razumijevanja tog stajališta On pretpostavlja kako

se štenci uspavljuju na zahtjev vlasnika prije početka duljih praznika ili kada odrastu i

postane njima teže upravljati Prema njemu onda dolazi do nabave zamjenskog novog

štenca Slično stajalište sada se pojavljuje i u praksi u kojoj postoji mogućnost iznajmljivanja

ljubimaca Mnogi ljudi će takvu praksu vjerojatno smatrati problematičnom (Sandoslashe i

Christiansen 2008)

Prema stajalištu o pravima životinja problem Lockwoodovog primjera je taj što se štene

tretira isključivo kao sredstvo Naime sa gledišta o obrobiti životinja ono što trebamo

naučiti i uzeti u obzir je činjenica da ne smijemo ubiti životinju samo kako bismo zadovoljili

vlastite potrebe No prepostavka je da se mnogi ljudi koji se protive ideji uspavljivanja

štenaca kao što je to pretpostavio Lockwood ne bi protivili ideji klanja janjadi ili teladi

Teorijom o pravima životinja nemoguće je objasniti ovakvu asimetriju ako životinje imaju

prava onda je ubijanje štenaca i janjadi jednako pogrešno a razlog zbog kojeg je pogrešno je

isti u oba slučaja

Može li se asimetrija objasniti na neki drugi način Prema relacijskom pogledu ono što je

pogrešno u pretpostavljenom primjeru uspavljivanja štenaca jest činjenica da je protivan

odnosu kojeg ljudi tipično imaju sa psima Taj odnos je prijateljski dakle ukoliko se vlasniku

ne dogodi nešto nepredvidivo ovaj odnos traje cijeli životni vijek psa Sukladno tome

pomisao da bi se ubio pas iz čiste udobnosti za čovjeka ne uspijeva obuhvatiti i poštovati

cjelokupnu posebnost veze koja postoji između vlasnika i njihovih pasa

17

zdravlje Zemlji i započeti kraljevstvo prikladnog korištenja Zemljinih resursaldquo (Udruga

prijatelja životinja 2001)

Glavna osobina koja je zajednička svim ljudima nije racionalnost već činjenica da svatko od

nas ima život do kojeg mu je stalo Drugim riječima ono što nam se dogodi nama je bitno

bez obzira da li je bitno ikome drugomu

Svi smo mi subjekti života sa sposobnošću doživljavanja Ako je ovo zaista osnova za

pripisivanje inherentne vrijednosti pojedincima da bi bili dosljedni moramo pripisati

inherentnu vrijednost a stoga i moralna prava svim subjektima života bili oni ljudi ili ne

Osnovno pravo koje imaju svi koji posjeduju inherentnu vrijednost jeste pravo da nikada ne

budu tretirani jednostavno kao sredstva za ciljeve drugih

244 Relacijski pogled

Lockwoodov primjer pruža uvjerljiv način razumijevanja tog stajališta On pretpostavlja kako

se štenci uspavljuju na zahtjev vlasnika prije početka duljih praznika ili kada odrastu i

postane njima teže upravljati Prema njemu onda dolazi do nabave zamjenskog novog

štenca Slično stajalište sada se pojavljuje i u praksi u kojoj postoji mogućnost iznajmljivanja

ljubimaca Mnogi ljudi će takvu praksu vjerojatno smatrati problematičnom (Sandoslashe i

Christiansen 2008)

Prema stajalištu o pravima životinja problem Lockwoodovog primjera je taj što se štene

tretira isključivo kao sredstvo Naime sa gledišta o obrobiti životinja ono što trebamo

naučiti i uzeti u obzir je činjenica da ne smijemo ubiti životinju samo kako bismo zadovoljili

vlastite potrebe No prepostavka je da se mnogi ljudi koji se protive ideji uspavljivanja

štenaca kao što je to pretpostavio Lockwood ne bi protivili ideji klanja janjadi ili teladi

Teorijom o pravima životinja nemoguće je objasniti ovakvu asimetriju ako životinje imaju

prava onda je ubijanje štenaca i janjadi jednako pogrešno a razlog zbog kojeg je pogrešno je

isti u oba slučaja

Može li se asimetrija objasniti na neki drugi način Prema relacijskom pogledu ono što je

pogrešno u pretpostavljenom primjeru uspavljivanja štenaca jest činjenica da je protivan

odnosu kojeg ljudi tipično imaju sa psima Taj odnos je prijateljski dakle ukoliko se vlasniku

ne dogodi nešto nepredvidivo ovaj odnos traje cijeli životni vijek psa Sukladno tome

pomisao da bi se ubio pas iz čiste udobnosti za čovjeka ne uspijeva obuhvatiti i poštovati

cjelokupnu posebnost veze koja postoji između vlasnika i njihovih pasa

18

Kod janjadi važna veza ljudi i životinja jest povezanost između pastira i stada o kojemu se

brine Ova je povezanost kompatibilna s periodičnim ubijanjem janjadi Doista klanje

životinja je u ovom odnosu integralni dio veze

Sukladno relacijskom pogledu stoga ne smije se životinje promatrati na apstraktni i

uniformirani način kako to pretpostavljaju tri prethodne teorije unatoč razlikama među

životinjama Naprotiv kao što je predloženo sociološkom ljestvicom u prvom poglavlju

životinje se razlikuju moralno gledajući prema povezanosti koju ostvaruju s ljudima i ta veza

definira naše dužnosti prema životinjama (Sandoslashe i Christiansen 2008)

Na primjer britanski filozof Roger Scruton tvrdio je da kućni ljubimci psi u usporedbi s

ostalim životinjama imaju poseban status Smatrao je da veza (posebice dijeljena povijest)

čovjeka i psa može stvoriti posebne obveze prema psu

Iako životinje nemaju prava mi i dalje imamo obveze i odgovornosti prema njima ili prema

nekima od njih Time ćemo preći preko utilitarističkog izjednačavanja razlikujući životinje

koje su nam bliske i koje imaju pravo biti zaštićene [hellip] Moj pas ima za mene posebno pravo

ne u potpunosti različito od mojeg djeteta jer sam ja taj koji je uzrokovao to da postane

ovisan o meni upravo time što sam ga doveo do saznanja da ću udovoljavati svakoj njegovoj

potrebi (Scruton 1998)

Sukob relacijskog pogleda i ostalih gore navedenih pogleda leži u konfliktu osobnih interesa i

dužnosti koje dugujemo životinjama povjerenima na našu njegu Međutim oni koji se zalažu

za relacijski pristup će reći da je taj sukob manji nego što se čini Tvrdit će da je odnos s

životinjama postao dijelom vlastitog dobra Naime kada brinemo o životinjama zapravo

brinemo o sebi Dakle sve što je važno je da se brinemo o životinjama iz osobnog interesa

No definicija osobnog interesa u tom je slučaju šira nego u teoriji proturječnosti Zaključno

postoji manje konflikta interesa između vlastitog dobra i dobra drugih (životinja) živih bića

nego što to pretpostavljaju druge teorije

Relacijski pogled odnosno teorija će pokušati održati životinje u različitim ulogama

pratitelja domaćih životinja štetočina životinja iz hobija i divljih životinja S obzirom na

ulogu uslijedit će i različite obaveze Dužnost ljudi i dalje će biti vezana uz individualnu

životinju Takav zaključak označava kontrast i predlaže razmatranje petog pogleda teorije

poštivanja prirode

19

245 Teorija poštivanja prirode

Jedna od važnih stvari prema ovoj teoriji je očuvanje vrste Stoga američki filozof Holmes D

Rolsten tvrdi

Mnogi će se osjećati neugodno razmatrajući teoriju da možemo imati dužnosti prema

skupuhellip Singer tvrdi da bdquoVrste kao takve nisu svjesni entiteti i stoga nemaju interese veće od

interesa pojedinačnih životinja koje su članovi određene vrsteldquo Regan nastavlja tu misao

ističući da bdquopravni okvir čine moralna prava individualdquo Vrste nisu pojedinaci i zato pravni

okvir ne prepoznaje moralnost vrste ni prema čemu uključujući opstanak [hellip ]No dužnosti

prema vrstama nisu dužnosti prema klasi kategoriji ili agregaciji svjesnog interesa nego

prema životnoj liniji Etika o vrstama mora uvidjeti kako je preživljavanje vrste veće od

individualnih interesa i osjećaja Ako razjasnimo taj stav postoji uporište da se vrste moraju

nastaviti [hellip] Ako tako razmišljamo život pojedinca je nešto prolazno kao i ono intrinzično

posjeduje Pojedinac je podređen vrsti ne suprotno Genetski kod koji sadrži telos je

bdquovlasništvo ldquo vrste u istoj mjeri kao i pojedinca [hellip] Linija očuvanja vrsti je temeljna i važnije je

zaštititi njen integritet nego integritet pojedinca Obrana oblika života odolijevanje smrti

obnova koja održava normativni identitet tijekom vremena ndash sve to je istinito za vrste kao i

za pojedince Dakle što je to što sprječava obavezu koja izranja na toj razini Odgovarajuća

jedinica preživljavanja je odgovarajući nivo moralne brige (Rolston 1989)

Ovaj odlomak objašnjava zašto je široko ustaljen pogled o izumiranju vrste nešto što treba

osuditi ne samo zbog posljedica na život ljudi ili brige oko životinja već kao nešto što je

samo po sebi loše Opravdano je žaliti izumiranje vrste jer je vrsta sama po sebi moralno

vrijedna Stoga postoji obaveza i prema vrsti ne samo pojedincu

246 Hibridna teorija

Gore navedene teorije daju nepotpun odgovor na pitanje postavljeno na početku a koje

glasi što je baza naših dužnosti prema životinjama i koje su to obveze uopće To znači da

ukoliko prihvatimo utilitarizam ne možemo prihvatiti teoriju ugovorništvai ili životinjskih

prava iz razloga nekonzistentnosti

Međutim neke se teorije mogu kombinirati U tom smislu hibridna teorija obuhvaća pogled

koji se razlikuje od svake pojedinačne teorije no ujedinjuje elemente barem dvije Na

primjer oni koji su privrženi pogledu poštivanja prirode i očuvanju vrste također misle da je

važno promicati prava ljudi i životinja Stoga ljudi mogu stvoriti teoriju prema kojoj se

odluke baziraju između poštovanja prirode i dobrobiti životinja

20

Sljedeća hibridna teorija koja je privlačna mnogim ljudima spaja elemente utilitarizma i

prava životinja Na jedan se način može objasniti time da postoje određene stvari koje netko

neće učiniti životinjama bez obzira ne to koliko su posljedice blagotvorne za njega Na

primjer uzrokovati namjernu bol i patnju životinjama Dok god se od toga suzdržavamo

smatra se da možemo balansirati unutar definicije dobrobiti kao što to rade utilitaristi

Moguće je da ubijanje životinja uzrokovanje neugode ili stresa može biti dopušteno ukoliko

nakon toga slijede učinkovite i važne posljedice Sukladno tome eksperimentiranje na

životinjama u cilju prevencije izlječenja ili olakšanja ozbiljnih ljudskih bolesti je prihvatljivo

ukoliko uključene životinje ne iskuse bol ili druge forme ozbiljne patnje

No prilika da se kombinira pet različitih teorija i dalje ne olakšava formuliranje

vjerodostojnelogički konzistentne definicije ljudskih dužnosti prema životinjama Stoga je

jako teško kombinirati sljedeće dvije teorije obje koje slijedi velik broj ljudi (i) utilitaristički

pogled na ubijanje životinja i (ii) pogled da nikada ne postoji moralno opravdan razlog za

namjerno ubijanje nedužnog bića Problem leži u tome što će princip utilitarizma koji

dopušta ubijanje životinja u nekim instancama sigurno barem hipotetski dopustiti i ubijanje

ljudi koji pripadaju određenim kategorijama ndash npr osobe s intelektualnim teškoćama

((Sandoslashe i Christiansen 2008)

25 Temeljna prava životinja

Temeljna prava životinja i ograničenja njihovoga važenja Kao ona njihova temeljna prava

koja treba respektirati radi samih životinja i njihovih vitalnih potreba a ne tek u slijedu

njihove potencijalne funkcionalne vrijednosti u odnosu na ljude mogu se istaknuti sljedeća

1) Pravo na život i opstanak u mjeri svojstvenih organskih funkcionalnih mogućnosti

održivosti svake životinjske vrste i jedinke na tjelesnu nepovredivost i sigurnost tj

neugroženost (Jakovljević 2012)

2) Pravo na svoju nenarušenu prirodnu životnu sredinu biosferu ndash kao pretpostavku za (1) te

za mogućnost nesmetanog zadovoljavanja osnovnih organskih potreba unutar te sredine

(Jakovljević 2012)

3) Pravo na neometani i nemanipulirani autonomno-spontani individualni i vrsni razvoj te

potencijalne mutacije uključujući dakle pravo na zaštitu od zahvata u njihovu genetsku

supstancu kojima bi se konvencionalno prema svojevoljnom nahođenju ljudi mijenjao

njihov genetski kod (Jakovljević 2012)

4) Pravo na zaštitu od svih takvih zahvata u njihove živote i postupke prema njima kojima im

se nanose šteta bol i patnja Ujedno pravo na pružanje pomoći u slučajevima narušenog

21

zdravstvenog stanja bolesti koje ugrožavaju njihovu tjelesno-mentalnu dobrobit a u

granicama svagdašnje praktikabilnosti takve pomoći (Jakovljević 2012)

5) Kod divljih životinja pravo na samosvojno življenje bez prinudnog podčinjavanja

interesima i potrebama ljudi ndash a prije svega takvih podčinjavanja koja su u drastičnoj

disharmoniji s onim što se može smatrati vlastitim prirođenim načinom življenja te

temeljnim prirodnim potrebama samih životinja i onih koja bi involvirala povređivanje prava

(4) te eventualno služila određenim destruktivnim svrhama (Jakovljević 2012)

6) Kod domaćih životinja pravo na pružanje određenog neophodnog minimuma kvalitete

življenja tj životnih uvjeta uključujući ne samo smještajne uvjete redovno prehranjivanje

nego i socijalne kontakte s pripadnicima iste vrste ako one za time imaju potrebu Također

pravo na zaštićenost od prekomjernog izrabljivanja u ljudske poslovne svrhe i s time

povezanih psiho-fizičkih prenaprezanja Šire uzevši pravo na nezanemarivanje odnosno

posvećivanje minimuma pažnje domaćim životinjama i njihovim potrebama naročito u

uvjetima njihova masovnijeg uzgoja te na nesluženje destruktivnim ljudskim ciljevima

(Jakovljević 2012)

Temeljno pravo životinja pod brojem 6) odnosi se na korištenje životinja u masovnoj

proizvodnji hrane odnosno komercijalnoj poljoprivredi Nažalost to je pravo rijetko kada

zadovoljeno od strane poljoprivrednika Njima je češće na prvom mjestu ostvarivanje što

većih prihoda i proizvodnja što veće količine proizvoda uz zanemarivanje dobrobiti životinja

22

3 Zaključak

Etika i moral imaju neke objektivne stavke ali oni su većinom subjektivna odluka pojedinca

Svatko odlučuje za sebe što znači moralno djelovati tj da li je dobro ubijati i iskorištavati

životinje u neku svrhu ili nije Stav naravno ovisi i o financijskom statusu pojednica mjestu i

okolini u kojem se razvijao te stavovima koje je pokupio od svojih bližnjih

Teorija ugovorništva zagovara samo ljudski interes te je strogo antropocentrična Prema

utilitarističkom mišljenju treba uzeti u obzir ne samo interese ljudi već svih osjetilnih bića

odnosno treba pratiti načelo jednakog razmatranja interesa s dopuštenjem ubijanja

Zagovornici teorije o pravima životinja smatraju kako bi se interesi svih živih bića morali

računati Ono što je važno je poštovati sam život Kada je u pitanju relacijski pogled u fokusu

je priroda ljudsko-životinjskog odnosa i snaga specifične ljudsko-životinjske veze Konačno u

teoriji poštivanja prirode zaštita vrsta genetskog integriteta ekosustava i drugih kolektivnih

entiteta je najvažnija

Treba postojati neka granica koja se ne bi trebala prelaziti kada se radi o ekstremnim

primjerima iskorištavanja životinja S druge strane primjenjujući sve stavke teorije o pravima

životinja mogu se ugroziti neke ljudske djelatnosti Zato su u praksi najbolje hibridne teorije

Unatoč zakonskoj i moralnoj neprihvatljivosti zlostavljanja i eksploatiranja životinja moguće

je pronaći pregršt primjera gdje su takvi slučajevi aktivno provođeni međutim uspješno

zataškani čak bi se moglo reći i kamuflirani Opravdanja koja se pružaju kako bi se ti činovi

objasnili uvijek sežu u smjeru poput toga da su ti činovi prvenstveno provođeni za dobrobit

ljudi ili za javno dobro Opravdanja poput tih nikako ne bi trebala biti prihvatljiva jer profit

kapitalista zasigurno ne bi smio dominirati nad patnjom milijuna ne-ljudskih bića

Životinje kao bića iako fizički ne jednaka ljudima neizbježno treba spoznati prema etičkim

odrednicama jednakosti te uvidjeti kako su sva bića jednaka te stoga moraju imati

mogućnost biti zakonom štićena Jednako kako se jednakost ljudi kroz povijest mijenjala

može se uočiti kako se odnos ljudskih spram ne-ljudskih bića kontinuirano mijenja te na taj

način je vrlo moguće kako će se u budućnosti postići jednakost ljudskih i ne-ljudskih bića

23

4 Popis literature

1 Cavalieri P (2007) The Animal Question Why Non-Human Animals Deserve Human

Rights Oxford University Press New York

2 DeGrazia D (2004) Prava životinja TKD Šahinpašić Sarajevo

3 Jakovljević D (2012) Prava za životinje (Istraživački rad) Filozofski fakultet Univerzitet

Crne Gore

4 Kaluđerović Ž (2009) Bioetički pristupi životinjama (Znanstveni rad) Filozofski fakultet

Univerzitet Novi Sad str311

5 Narveson J (1983) Ethics and Animals Humana Press Bristol

6 Regan T (1989) Animal Rights and Human Obligations Prentice Hall New Jersey

7 Rolston H (1989) The value of species U Animal Rights and Human Obligations (Regan T

Singer P) Prentice Hall New Jersey str252-255

8 SandoslasheP Christiansen SB (2008) Ethics of Animal Use Blackwell Publishing Copenhagen

9 Scruton R (1998) Animal Rights and Wrongs Demos London

10 Singer P (1979) Killing humans and killing animals Inquiry 22 (1-2) 145-156

11 Singer P (1979) Practical Ethics Cambridge Univeristy Press Cambridge

12 Singer P (1989) Animal Rights and Human Obligations (Regan T Singer P) Prentice Hall

New Jersey

13 Singer P (1998) Oslobođenje životinja Ibis grafika Zagreb

14 Singer P (2002) Animal Liberation Harper Collins Publishers New York

15 Singer P (2002) One World The Ethics of Globalization Yale University Press New

Haven

16 Singer P (2003) Praktična etika KruZak Zagreb

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

19

245 Teorija poštivanja prirode

Jedna od važnih stvari prema ovoj teoriji je očuvanje vrste Stoga američki filozof Holmes D

Rolsten tvrdi

Mnogi će se osjećati neugodno razmatrajući teoriju da možemo imati dužnosti prema

skupuhellip Singer tvrdi da bdquoVrste kao takve nisu svjesni entiteti i stoga nemaju interese veće od

interesa pojedinačnih životinja koje su članovi određene vrsteldquo Regan nastavlja tu misao

ističući da bdquopravni okvir čine moralna prava individualdquo Vrste nisu pojedinaci i zato pravni

okvir ne prepoznaje moralnost vrste ni prema čemu uključujući opstanak [hellip ]No dužnosti

prema vrstama nisu dužnosti prema klasi kategoriji ili agregaciji svjesnog interesa nego

prema životnoj liniji Etika o vrstama mora uvidjeti kako je preživljavanje vrste veće od

individualnih interesa i osjećaja Ako razjasnimo taj stav postoji uporište da se vrste moraju

nastaviti [hellip] Ako tako razmišljamo život pojedinca je nešto prolazno kao i ono intrinzično

posjeduje Pojedinac je podređen vrsti ne suprotno Genetski kod koji sadrži telos je

bdquovlasništvo ldquo vrste u istoj mjeri kao i pojedinca [hellip] Linija očuvanja vrsti je temeljna i važnije je

zaštititi njen integritet nego integritet pojedinca Obrana oblika života odolijevanje smrti

obnova koja održava normativni identitet tijekom vremena ndash sve to je istinito za vrste kao i

za pojedince Dakle što je to što sprječava obavezu koja izranja na toj razini Odgovarajuća

jedinica preživljavanja je odgovarajući nivo moralne brige (Rolston 1989)

Ovaj odlomak objašnjava zašto je široko ustaljen pogled o izumiranju vrste nešto što treba

osuditi ne samo zbog posljedica na život ljudi ili brige oko životinja već kao nešto što je

samo po sebi loše Opravdano je žaliti izumiranje vrste jer je vrsta sama po sebi moralno

vrijedna Stoga postoji obaveza i prema vrsti ne samo pojedincu

246 Hibridna teorija

Gore navedene teorije daju nepotpun odgovor na pitanje postavljeno na početku a koje

glasi što je baza naših dužnosti prema životinjama i koje su to obveze uopće To znači da

ukoliko prihvatimo utilitarizam ne možemo prihvatiti teoriju ugovorništvai ili životinjskih

prava iz razloga nekonzistentnosti

Međutim neke se teorije mogu kombinirati U tom smislu hibridna teorija obuhvaća pogled

koji se razlikuje od svake pojedinačne teorije no ujedinjuje elemente barem dvije Na

primjer oni koji su privrženi pogledu poštivanja prirode i očuvanju vrste također misle da je

važno promicati prava ljudi i životinja Stoga ljudi mogu stvoriti teoriju prema kojoj se

odluke baziraju između poštovanja prirode i dobrobiti životinja

20

Sljedeća hibridna teorija koja je privlačna mnogim ljudima spaja elemente utilitarizma i

prava životinja Na jedan se način može objasniti time da postoje određene stvari koje netko

neće učiniti životinjama bez obzira ne to koliko su posljedice blagotvorne za njega Na

primjer uzrokovati namjernu bol i patnju životinjama Dok god se od toga suzdržavamo

smatra se da možemo balansirati unutar definicije dobrobiti kao što to rade utilitaristi

Moguće je da ubijanje životinja uzrokovanje neugode ili stresa može biti dopušteno ukoliko

nakon toga slijede učinkovite i važne posljedice Sukladno tome eksperimentiranje na

životinjama u cilju prevencije izlječenja ili olakšanja ozbiljnih ljudskih bolesti je prihvatljivo

ukoliko uključene životinje ne iskuse bol ili druge forme ozbiljne patnje

No prilika da se kombinira pet različitih teorija i dalje ne olakšava formuliranje

vjerodostojnelogički konzistentne definicije ljudskih dužnosti prema životinjama Stoga je

jako teško kombinirati sljedeće dvije teorije obje koje slijedi velik broj ljudi (i) utilitaristički

pogled na ubijanje životinja i (ii) pogled da nikada ne postoji moralno opravdan razlog za

namjerno ubijanje nedužnog bića Problem leži u tome što će princip utilitarizma koji

dopušta ubijanje životinja u nekim instancama sigurno barem hipotetski dopustiti i ubijanje

ljudi koji pripadaju određenim kategorijama ndash npr osobe s intelektualnim teškoćama

((Sandoslashe i Christiansen 2008)

25 Temeljna prava životinja

Temeljna prava životinja i ograničenja njihovoga važenja Kao ona njihova temeljna prava

koja treba respektirati radi samih životinja i njihovih vitalnih potreba a ne tek u slijedu

njihove potencijalne funkcionalne vrijednosti u odnosu na ljude mogu se istaknuti sljedeća

1) Pravo na život i opstanak u mjeri svojstvenih organskih funkcionalnih mogućnosti

održivosti svake životinjske vrste i jedinke na tjelesnu nepovredivost i sigurnost tj

neugroženost (Jakovljević 2012)

2) Pravo na svoju nenarušenu prirodnu životnu sredinu biosferu ndash kao pretpostavku za (1) te

za mogućnost nesmetanog zadovoljavanja osnovnih organskih potreba unutar te sredine

(Jakovljević 2012)

3) Pravo na neometani i nemanipulirani autonomno-spontani individualni i vrsni razvoj te

potencijalne mutacije uključujući dakle pravo na zaštitu od zahvata u njihovu genetsku

supstancu kojima bi se konvencionalno prema svojevoljnom nahođenju ljudi mijenjao

njihov genetski kod (Jakovljević 2012)

4) Pravo na zaštitu od svih takvih zahvata u njihove živote i postupke prema njima kojima im

se nanose šteta bol i patnja Ujedno pravo na pružanje pomoći u slučajevima narušenog

21

zdravstvenog stanja bolesti koje ugrožavaju njihovu tjelesno-mentalnu dobrobit a u

granicama svagdašnje praktikabilnosti takve pomoći (Jakovljević 2012)

5) Kod divljih životinja pravo na samosvojno življenje bez prinudnog podčinjavanja

interesima i potrebama ljudi ndash a prije svega takvih podčinjavanja koja su u drastičnoj

disharmoniji s onim što se može smatrati vlastitim prirođenim načinom življenja te

temeljnim prirodnim potrebama samih životinja i onih koja bi involvirala povređivanje prava

(4) te eventualno služila određenim destruktivnim svrhama (Jakovljević 2012)

6) Kod domaćih životinja pravo na pružanje određenog neophodnog minimuma kvalitete

življenja tj životnih uvjeta uključujući ne samo smještajne uvjete redovno prehranjivanje

nego i socijalne kontakte s pripadnicima iste vrste ako one za time imaju potrebu Također

pravo na zaštićenost od prekomjernog izrabljivanja u ljudske poslovne svrhe i s time

povezanih psiho-fizičkih prenaprezanja Šire uzevši pravo na nezanemarivanje odnosno

posvećivanje minimuma pažnje domaćim životinjama i njihovim potrebama naročito u

uvjetima njihova masovnijeg uzgoja te na nesluženje destruktivnim ljudskim ciljevima

(Jakovljević 2012)

Temeljno pravo životinja pod brojem 6) odnosi se na korištenje životinja u masovnoj

proizvodnji hrane odnosno komercijalnoj poljoprivredi Nažalost to je pravo rijetko kada

zadovoljeno od strane poljoprivrednika Njima je češće na prvom mjestu ostvarivanje što

većih prihoda i proizvodnja što veće količine proizvoda uz zanemarivanje dobrobiti životinja

22

3 Zaključak

Etika i moral imaju neke objektivne stavke ali oni su većinom subjektivna odluka pojedinca

Svatko odlučuje za sebe što znači moralno djelovati tj da li je dobro ubijati i iskorištavati

životinje u neku svrhu ili nije Stav naravno ovisi i o financijskom statusu pojednica mjestu i

okolini u kojem se razvijao te stavovima koje je pokupio od svojih bližnjih

Teorija ugovorništva zagovara samo ljudski interes te je strogo antropocentrična Prema

utilitarističkom mišljenju treba uzeti u obzir ne samo interese ljudi već svih osjetilnih bića

odnosno treba pratiti načelo jednakog razmatranja interesa s dopuštenjem ubijanja

Zagovornici teorije o pravima životinja smatraju kako bi se interesi svih živih bića morali

računati Ono što je važno je poštovati sam život Kada je u pitanju relacijski pogled u fokusu

je priroda ljudsko-životinjskog odnosa i snaga specifične ljudsko-životinjske veze Konačno u

teoriji poštivanja prirode zaštita vrsta genetskog integriteta ekosustava i drugih kolektivnih

entiteta je najvažnija

Treba postojati neka granica koja se ne bi trebala prelaziti kada se radi o ekstremnim

primjerima iskorištavanja životinja S druge strane primjenjujući sve stavke teorije o pravima

životinja mogu se ugroziti neke ljudske djelatnosti Zato su u praksi najbolje hibridne teorije

Unatoč zakonskoj i moralnoj neprihvatljivosti zlostavljanja i eksploatiranja životinja moguće

je pronaći pregršt primjera gdje su takvi slučajevi aktivno provođeni međutim uspješno

zataškani čak bi se moglo reći i kamuflirani Opravdanja koja se pružaju kako bi se ti činovi

objasnili uvijek sežu u smjeru poput toga da su ti činovi prvenstveno provođeni za dobrobit

ljudi ili za javno dobro Opravdanja poput tih nikako ne bi trebala biti prihvatljiva jer profit

kapitalista zasigurno ne bi smio dominirati nad patnjom milijuna ne-ljudskih bića

Životinje kao bića iako fizički ne jednaka ljudima neizbježno treba spoznati prema etičkim

odrednicama jednakosti te uvidjeti kako su sva bića jednaka te stoga moraju imati

mogućnost biti zakonom štićena Jednako kako se jednakost ljudi kroz povijest mijenjala

može se uočiti kako se odnos ljudskih spram ne-ljudskih bića kontinuirano mijenja te na taj

način je vrlo moguće kako će se u budućnosti postići jednakost ljudskih i ne-ljudskih bića

23

4 Popis literature

1 Cavalieri P (2007) The Animal Question Why Non-Human Animals Deserve Human

Rights Oxford University Press New York

2 DeGrazia D (2004) Prava životinja TKD Šahinpašić Sarajevo

3 Jakovljević D (2012) Prava za životinje (Istraživački rad) Filozofski fakultet Univerzitet

Crne Gore

4 Kaluđerović Ž (2009) Bioetički pristupi životinjama (Znanstveni rad) Filozofski fakultet

Univerzitet Novi Sad str311

5 Narveson J (1983) Ethics and Animals Humana Press Bristol

6 Regan T (1989) Animal Rights and Human Obligations Prentice Hall New Jersey

7 Rolston H (1989) The value of species U Animal Rights and Human Obligations (Regan T

Singer P) Prentice Hall New Jersey str252-255

8 SandoslasheP Christiansen SB (2008) Ethics of Animal Use Blackwell Publishing Copenhagen

9 Scruton R (1998) Animal Rights and Wrongs Demos London

10 Singer P (1979) Killing humans and killing animals Inquiry 22 (1-2) 145-156

11 Singer P (1979) Practical Ethics Cambridge Univeristy Press Cambridge

12 Singer P (1989) Animal Rights and Human Obligations (Regan T Singer P) Prentice Hall

New Jersey

13 Singer P (1998) Oslobođenje životinja Ibis grafika Zagreb

14 Singer P (2002) Animal Liberation Harper Collins Publishers New York

15 Singer P (2002) One World The Ethics of Globalization Yale University Press New

Haven

16 Singer P (2003) Praktična etika KruZak Zagreb

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

20

Sljedeća hibridna teorija koja je privlačna mnogim ljudima spaja elemente utilitarizma i

prava životinja Na jedan se način može objasniti time da postoje određene stvari koje netko

neće učiniti životinjama bez obzira ne to koliko su posljedice blagotvorne za njega Na

primjer uzrokovati namjernu bol i patnju životinjama Dok god se od toga suzdržavamo

smatra se da možemo balansirati unutar definicije dobrobiti kao što to rade utilitaristi

Moguće je da ubijanje životinja uzrokovanje neugode ili stresa može biti dopušteno ukoliko

nakon toga slijede učinkovite i važne posljedice Sukladno tome eksperimentiranje na

životinjama u cilju prevencije izlječenja ili olakšanja ozbiljnih ljudskih bolesti je prihvatljivo

ukoliko uključene životinje ne iskuse bol ili druge forme ozbiljne patnje

No prilika da se kombinira pet različitih teorija i dalje ne olakšava formuliranje

vjerodostojnelogički konzistentne definicije ljudskih dužnosti prema životinjama Stoga je

jako teško kombinirati sljedeće dvije teorije obje koje slijedi velik broj ljudi (i) utilitaristički

pogled na ubijanje životinja i (ii) pogled da nikada ne postoji moralno opravdan razlog za

namjerno ubijanje nedužnog bića Problem leži u tome što će princip utilitarizma koji

dopušta ubijanje životinja u nekim instancama sigurno barem hipotetski dopustiti i ubijanje

ljudi koji pripadaju određenim kategorijama ndash npr osobe s intelektualnim teškoćama

((Sandoslashe i Christiansen 2008)

25 Temeljna prava životinja

Temeljna prava životinja i ograničenja njihovoga važenja Kao ona njihova temeljna prava

koja treba respektirati radi samih životinja i njihovih vitalnih potreba a ne tek u slijedu

njihove potencijalne funkcionalne vrijednosti u odnosu na ljude mogu se istaknuti sljedeća

1) Pravo na život i opstanak u mjeri svojstvenih organskih funkcionalnih mogućnosti

održivosti svake životinjske vrste i jedinke na tjelesnu nepovredivost i sigurnost tj

neugroženost (Jakovljević 2012)

2) Pravo na svoju nenarušenu prirodnu životnu sredinu biosferu ndash kao pretpostavku za (1) te

za mogućnost nesmetanog zadovoljavanja osnovnih organskih potreba unutar te sredine

(Jakovljević 2012)

3) Pravo na neometani i nemanipulirani autonomno-spontani individualni i vrsni razvoj te

potencijalne mutacije uključujući dakle pravo na zaštitu od zahvata u njihovu genetsku

supstancu kojima bi se konvencionalno prema svojevoljnom nahođenju ljudi mijenjao

njihov genetski kod (Jakovljević 2012)

4) Pravo na zaštitu od svih takvih zahvata u njihove živote i postupke prema njima kojima im

se nanose šteta bol i patnja Ujedno pravo na pružanje pomoći u slučajevima narušenog

21

zdravstvenog stanja bolesti koje ugrožavaju njihovu tjelesno-mentalnu dobrobit a u

granicama svagdašnje praktikabilnosti takve pomoći (Jakovljević 2012)

5) Kod divljih životinja pravo na samosvojno življenje bez prinudnog podčinjavanja

interesima i potrebama ljudi ndash a prije svega takvih podčinjavanja koja su u drastičnoj

disharmoniji s onim što se može smatrati vlastitim prirođenim načinom življenja te

temeljnim prirodnim potrebama samih životinja i onih koja bi involvirala povređivanje prava

(4) te eventualno služila određenim destruktivnim svrhama (Jakovljević 2012)

6) Kod domaćih životinja pravo na pružanje određenog neophodnog minimuma kvalitete

življenja tj životnih uvjeta uključujući ne samo smještajne uvjete redovno prehranjivanje

nego i socijalne kontakte s pripadnicima iste vrste ako one za time imaju potrebu Također

pravo na zaštićenost od prekomjernog izrabljivanja u ljudske poslovne svrhe i s time

povezanih psiho-fizičkih prenaprezanja Šire uzevši pravo na nezanemarivanje odnosno

posvećivanje minimuma pažnje domaćim životinjama i njihovim potrebama naročito u

uvjetima njihova masovnijeg uzgoja te na nesluženje destruktivnim ljudskim ciljevima

(Jakovljević 2012)

Temeljno pravo životinja pod brojem 6) odnosi se na korištenje životinja u masovnoj

proizvodnji hrane odnosno komercijalnoj poljoprivredi Nažalost to je pravo rijetko kada

zadovoljeno od strane poljoprivrednika Njima je češće na prvom mjestu ostvarivanje što

većih prihoda i proizvodnja što veće količine proizvoda uz zanemarivanje dobrobiti životinja

22

3 Zaključak

Etika i moral imaju neke objektivne stavke ali oni su većinom subjektivna odluka pojedinca

Svatko odlučuje za sebe što znači moralno djelovati tj da li je dobro ubijati i iskorištavati

životinje u neku svrhu ili nije Stav naravno ovisi i o financijskom statusu pojednica mjestu i

okolini u kojem se razvijao te stavovima koje je pokupio od svojih bližnjih

Teorija ugovorništva zagovara samo ljudski interes te je strogo antropocentrična Prema

utilitarističkom mišljenju treba uzeti u obzir ne samo interese ljudi već svih osjetilnih bića

odnosno treba pratiti načelo jednakog razmatranja interesa s dopuštenjem ubijanja

Zagovornici teorije o pravima životinja smatraju kako bi se interesi svih živih bića morali

računati Ono što je važno je poštovati sam život Kada je u pitanju relacijski pogled u fokusu

je priroda ljudsko-životinjskog odnosa i snaga specifične ljudsko-životinjske veze Konačno u

teoriji poštivanja prirode zaštita vrsta genetskog integriteta ekosustava i drugih kolektivnih

entiteta je najvažnija

Treba postojati neka granica koja se ne bi trebala prelaziti kada se radi o ekstremnim

primjerima iskorištavanja životinja S druge strane primjenjujući sve stavke teorije o pravima

životinja mogu se ugroziti neke ljudske djelatnosti Zato su u praksi najbolje hibridne teorije

Unatoč zakonskoj i moralnoj neprihvatljivosti zlostavljanja i eksploatiranja životinja moguće

je pronaći pregršt primjera gdje su takvi slučajevi aktivno provođeni međutim uspješno

zataškani čak bi se moglo reći i kamuflirani Opravdanja koja se pružaju kako bi se ti činovi

objasnili uvijek sežu u smjeru poput toga da su ti činovi prvenstveno provođeni za dobrobit

ljudi ili za javno dobro Opravdanja poput tih nikako ne bi trebala biti prihvatljiva jer profit

kapitalista zasigurno ne bi smio dominirati nad patnjom milijuna ne-ljudskih bića

Životinje kao bića iako fizički ne jednaka ljudima neizbježno treba spoznati prema etičkim

odrednicama jednakosti te uvidjeti kako su sva bića jednaka te stoga moraju imati

mogućnost biti zakonom štićena Jednako kako se jednakost ljudi kroz povijest mijenjala

može se uočiti kako se odnos ljudskih spram ne-ljudskih bića kontinuirano mijenja te na taj

način je vrlo moguće kako će se u budućnosti postići jednakost ljudskih i ne-ljudskih bića

23

4 Popis literature

1 Cavalieri P (2007) The Animal Question Why Non-Human Animals Deserve Human

Rights Oxford University Press New York

2 DeGrazia D (2004) Prava životinja TKD Šahinpašić Sarajevo

3 Jakovljević D (2012) Prava za životinje (Istraživački rad) Filozofski fakultet Univerzitet

Crne Gore

4 Kaluđerović Ž (2009) Bioetički pristupi životinjama (Znanstveni rad) Filozofski fakultet

Univerzitet Novi Sad str311

5 Narveson J (1983) Ethics and Animals Humana Press Bristol

6 Regan T (1989) Animal Rights and Human Obligations Prentice Hall New Jersey

7 Rolston H (1989) The value of species U Animal Rights and Human Obligations (Regan T

Singer P) Prentice Hall New Jersey str252-255

8 SandoslasheP Christiansen SB (2008) Ethics of Animal Use Blackwell Publishing Copenhagen

9 Scruton R (1998) Animal Rights and Wrongs Demos London

10 Singer P (1979) Killing humans and killing animals Inquiry 22 (1-2) 145-156

11 Singer P (1979) Practical Ethics Cambridge Univeristy Press Cambridge

12 Singer P (1989) Animal Rights and Human Obligations (Regan T Singer P) Prentice Hall

New Jersey

13 Singer P (1998) Oslobođenje životinja Ibis grafika Zagreb

14 Singer P (2002) Animal Liberation Harper Collins Publishers New York

15 Singer P (2002) One World The Ethics of Globalization Yale University Press New

Haven

16 Singer P (2003) Praktična etika KruZak Zagreb

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

21

zdravstvenog stanja bolesti koje ugrožavaju njihovu tjelesno-mentalnu dobrobit a u

granicama svagdašnje praktikabilnosti takve pomoći (Jakovljević 2012)

5) Kod divljih životinja pravo na samosvojno življenje bez prinudnog podčinjavanja

interesima i potrebama ljudi ndash a prije svega takvih podčinjavanja koja su u drastičnoj

disharmoniji s onim što se može smatrati vlastitim prirođenim načinom življenja te

temeljnim prirodnim potrebama samih životinja i onih koja bi involvirala povređivanje prava

(4) te eventualno služila određenim destruktivnim svrhama (Jakovljević 2012)

6) Kod domaćih životinja pravo na pružanje određenog neophodnog minimuma kvalitete

življenja tj životnih uvjeta uključujući ne samo smještajne uvjete redovno prehranjivanje

nego i socijalne kontakte s pripadnicima iste vrste ako one za time imaju potrebu Također

pravo na zaštićenost od prekomjernog izrabljivanja u ljudske poslovne svrhe i s time

povezanih psiho-fizičkih prenaprezanja Šire uzevši pravo na nezanemarivanje odnosno

posvećivanje minimuma pažnje domaćim životinjama i njihovim potrebama naročito u

uvjetima njihova masovnijeg uzgoja te na nesluženje destruktivnim ljudskim ciljevima

(Jakovljević 2012)

Temeljno pravo životinja pod brojem 6) odnosi se na korištenje životinja u masovnoj

proizvodnji hrane odnosno komercijalnoj poljoprivredi Nažalost to je pravo rijetko kada

zadovoljeno od strane poljoprivrednika Njima je češće na prvom mjestu ostvarivanje što

većih prihoda i proizvodnja što veće količine proizvoda uz zanemarivanje dobrobiti životinja

22

3 Zaključak

Etika i moral imaju neke objektivne stavke ali oni su većinom subjektivna odluka pojedinca

Svatko odlučuje za sebe što znači moralno djelovati tj da li je dobro ubijati i iskorištavati

životinje u neku svrhu ili nije Stav naravno ovisi i o financijskom statusu pojednica mjestu i

okolini u kojem se razvijao te stavovima koje je pokupio od svojih bližnjih

Teorija ugovorništva zagovara samo ljudski interes te je strogo antropocentrična Prema

utilitarističkom mišljenju treba uzeti u obzir ne samo interese ljudi već svih osjetilnih bića

odnosno treba pratiti načelo jednakog razmatranja interesa s dopuštenjem ubijanja

Zagovornici teorije o pravima životinja smatraju kako bi se interesi svih živih bića morali

računati Ono što je važno je poštovati sam život Kada je u pitanju relacijski pogled u fokusu

je priroda ljudsko-životinjskog odnosa i snaga specifične ljudsko-životinjske veze Konačno u

teoriji poštivanja prirode zaštita vrsta genetskog integriteta ekosustava i drugih kolektivnih

entiteta je najvažnija

Treba postojati neka granica koja se ne bi trebala prelaziti kada se radi o ekstremnim

primjerima iskorištavanja životinja S druge strane primjenjujući sve stavke teorije o pravima

životinja mogu se ugroziti neke ljudske djelatnosti Zato su u praksi najbolje hibridne teorije

Unatoč zakonskoj i moralnoj neprihvatljivosti zlostavljanja i eksploatiranja životinja moguće

je pronaći pregršt primjera gdje su takvi slučajevi aktivno provođeni međutim uspješno

zataškani čak bi se moglo reći i kamuflirani Opravdanja koja se pružaju kako bi se ti činovi

objasnili uvijek sežu u smjeru poput toga da su ti činovi prvenstveno provođeni za dobrobit

ljudi ili za javno dobro Opravdanja poput tih nikako ne bi trebala biti prihvatljiva jer profit

kapitalista zasigurno ne bi smio dominirati nad patnjom milijuna ne-ljudskih bića

Životinje kao bića iako fizički ne jednaka ljudima neizbježno treba spoznati prema etičkim

odrednicama jednakosti te uvidjeti kako su sva bića jednaka te stoga moraju imati

mogućnost biti zakonom štićena Jednako kako se jednakost ljudi kroz povijest mijenjala

može se uočiti kako se odnos ljudskih spram ne-ljudskih bića kontinuirano mijenja te na taj

način je vrlo moguće kako će se u budućnosti postići jednakost ljudskih i ne-ljudskih bića

23

4 Popis literature

1 Cavalieri P (2007) The Animal Question Why Non-Human Animals Deserve Human

Rights Oxford University Press New York

2 DeGrazia D (2004) Prava životinja TKD Šahinpašić Sarajevo

3 Jakovljević D (2012) Prava za životinje (Istraživački rad) Filozofski fakultet Univerzitet

Crne Gore

4 Kaluđerović Ž (2009) Bioetički pristupi životinjama (Znanstveni rad) Filozofski fakultet

Univerzitet Novi Sad str311

5 Narveson J (1983) Ethics and Animals Humana Press Bristol

6 Regan T (1989) Animal Rights and Human Obligations Prentice Hall New Jersey

7 Rolston H (1989) The value of species U Animal Rights and Human Obligations (Regan T

Singer P) Prentice Hall New Jersey str252-255

8 SandoslasheP Christiansen SB (2008) Ethics of Animal Use Blackwell Publishing Copenhagen

9 Scruton R (1998) Animal Rights and Wrongs Demos London

10 Singer P (1979) Killing humans and killing animals Inquiry 22 (1-2) 145-156

11 Singer P (1979) Practical Ethics Cambridge Univeristy Press Cambridge

12 Singer P (1989) Animal Rights and Human Obligations (Regan T Singer P) Prentice Hall

New Jersey

13 Singer P (1998) Oslobođenje životinja Ibis grafika Zagreb

14 Singer P (2002) Animal Liberation Harper Collins Publishers New York

15 Singer P (2002) One World The Ethics of Globalization Yale University Press New

Haven

16 Singer P (2003) Praktična etika KruZak Zagreb

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

22

3 Zaključak

Etika i moral imaju neke objektivne stavke ali oni su većinom subjektivna odluka pojedinca

Svatko odlučuje za sebe što znači moralno djelovati tj da li je dobro ubijati i iskorištavati

životinje u neku svrhu ili nije Stav naravno ovisi i o financijskom statusu pojednica mjestu i

okolini u kojem se razvijao te stavovima koje je pokupio od svojih bližnjih

Teorija ugovorništva zagovara samo ljudski interes te je strogo antropocentrična Prema

utilitarističkom mišljenju treba uzeti u obzir ne samo interese ljudi već svih osjetilnih bića

odnosno treba pratiti načelo jednakog razmatranja interesa s dopuštenjem ubijanja

Zagovornici teorije o pravima životinja smatraju kako bi se interesi svih živih bića morali

računati Ono što je važno je poštovati sam život Kada je u pitanju relacijski pogled u fokusu

je priroda ljudsko-životinjskog odnosa i snaga specifične ljudsko-životinjske veze Konačno u

teoriji poštivanja prirode zaštita vrsta genetskog integriteta ekosustava i drugih kolektivnih

entiteta je najvažnija

Treba postojati neka granica koja se ne bi trebala prelaziti kada se radi o ekstremnim

primjerima iskorištavanja životinja S druge strane primjenjujući sve stavke teorije o pravima

životinja mogu se ugroziti neke ljudske djelatnosti Zato su u praksi najbolje hibridne teorije

Unatoč zakonskoj i moralnoj neprihvatljivosti zlostavljanja i eksploatiranja životinja moguće

je pronaći pregršt primjera gdje su takvi slučajevi aktivno provođeni međutim uspješno

zataškani čak bi se moglo reći i kamuflirani Opravdanja koja se pružaju kako bi se ti činovi

objasnili uvijek sežu u smjeru poput toga da su ti činovi prvenstveno provođeni za dobrobit

ljudi ili za javno dobro Opravdanja poput tih nikako ne bi trebala biti prihvatljiva jer profit

kapitalista zasigurno ne bi smio dominirati nad patnjom milijuna ne-ljudskih bića

Životinje kao bića iako fizički ne jednaka ljudima neizbježno treba spoznati prema etičkim

odrednicama jednakosti te uvidjeti kako su sva bića jednaka te stoga moraju imati

mogućnost biti zakonom štićena Jednako kako se jednakost ljudi kroz povijest mijenjala

može se uočiti kako se odnos ljudskih spram ne-ljudskih bića kontinuirano mijenja te na taj

način je vrlo moguće kako će se u budućnosti postići jednakost ljudskih i ne-ljudskih bića

23

4 Popis literature

1 Cavalieri P (2007) The Animal Question Why Non-Human Animals Deserve Human

Rights Oxford University Press New York

2 DeGrazia D (2004) Prava životinja TKD Šahinpašić Sarajevo

3 Jakovljević D (2012) Prava za životinje (Istraživački rad) Filozofski fakultet Univerzitet

Crne Gore

4 Kaluđerović Ž (2009) Bioetički pristupi životinjama (Znanstveni rad) Filozofski fakultet

Univerzitet Novi Sad str311

5 Narveson J (1983) Ethics and Animals Humana Press Bristol

6 Regan T (1989) Animal Rights and Human Obligations Prentice Hall New Jersey

7 Rolston H (1989) The value of species U Animal Rights and Human Obligations (Regan T

Singer P) Prentice Hall New Jersey str252-255

8 SandoslasheP Christiansen SB (2008) Ethics of Animal Use Blackwell Publishing Copenhagen

9 Scruton R (1998) Animal Rights and Wrongs Demos London

10 Singer P (1979) Killing humans and killing animals Inquiry 22 (1-2) 145-156

11 Singer P (1979) Practical Ethics Cambridge Univeristy Press Cambridge

12 Singer P (1989) Animal Rights and Human Obligations (Regan T Singer P) Prentice Hall

New Jersey

13 Singer P (1998) Oslobođenje životinja Ibis grafika Zagreb

14 Singer P (2002) Animal Liberation Harper Collins Publishers New York

15 Singer P (2002) One World The Ethics of Globalization Yale University Press New

Haven

16 Singer P (2003) Praktična etika KruZak Zagreb

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

23

4 Popis literature

1 Cavalieri P (2007) The Animal Question Why Non-Human Animals Deserve Human

Rights Oxford University Press New York

2 DeGrazia D (2004) Prava životinja TKD Šahinpašić Sarajevo

3 Jakovljević D (2012) Prava za životinje (Istraživački rad) Filozofski fakultet Univerzitet

Crne Gore

4 Kaluđerović Ž (2009) Bioetički pristupi životinjama (Znanstveni rad) Filozofski fakultet

Univerzitet Novi Sad str311

5 Narveson J (1983) Ethics and Animals Humana Press Bristol

6 Regan T (1989) Animal Rights and Human Obligations Prentice Hall New Jersey

7 Rolston H (1989) The value of species U Animal Rights and Human Obligations (Regan T

Singer P) Prentice Hall New Jersey str252-255

8 SandoslasheP Christiansen SB (2008) Ethics of Animal Use Blackwell Publishing Copenhagen

9 Scruton R (1998) Animal Rights and Wrongs Demos London

10 Singer P (1979) Killing humans and killing animals Inquiry 22 (1-2) 145-156

11 Singer P (1979) Practical Ethics Cambridge Univeristy Press Cambridge

12 Singer P (1989) Animal Rights and Human Obligations (Regan T Singer P) Prentice Hall

New Jersey

13 Singer P (1998) Oslobođenje životinja Ibis grafika Zagreb

14 Singer P (2002) Animal Liberation Harper Collins Publishers New York

15 Singer P (2002) One World The Ethics of Globalization Yale University Press New

Haven

16 Singer P (2003) Praktična etika KruZak Zagreb

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

24

17 Singer P (2006) In Defense of Animals The Second Wave Blackwell Publishing Malden

18 Wood A ONeill O (1998) Proceedings of the Aristotelian Society Oxford University

Press London

Popis korištenih internetskih stranica

1 httpsprijatelji-zivotinjahrindexhrphpid=1516 gt Pristupljeno 10srpanja 2019

25

Životopis

Rođena sam 17 siječnja 1997 godine u Zagrebu gdje sam provela svoje djetinstvo i završila

osnovnu školu

Srednjoškolsko obrazovanje sam također stekla u Zagrebu završivši Jezičnu gimnaziju

U jesen 2015godine sam upisala Agronomski fakultet točnije smjer agroekologiju počevši

tako svoje studiranje koje namjeravam nastaviti na diplomskom studiju