ETNOGRAFIJA ODRASTANJA

Antropologija, etnografija i obrazovanje uvodZato je veza imeu antropologije i obrazovanja vana?

Doprinos antropolokoj i pedagokoj teoriji - doprinos antropolokoj i pedagokoj praksi.

Zato je vaza upostavljena relativno kasno?

Antropoloki imbenici (istraivanje kultura koje ne poznaju institucionalizirano obrazovanje) Pedagoki imbenici (formalizam i univerzalizam; mit o vrijednosnoj neutralnosti znanosti) Zajedniki imbenici (kompleksnost kulturnih i obrazovnih fenomena)3 modela pouavanja/uenja Stavovi odraslih o uenju -aktivnosti odraslih-sloenost zadataka -narav prakse

Oekivano uenje

Voeno uenje

Planirano uenje

Podruja povezanosti antropologije i pedagogije/ odgoja i obrazovanja

Antropologija odrastanja (antropoloka istraivanja socijalizacije /inkulturacije)1. antropologija djeteta (djetinjstva)2. antropologija mlade osobe (mladih, mladenatva) antropologija obrazovanja/kolovanjaAntropologija odgoja i obrazovanjaPedagogija znanost-i o obrazovanju - kolovanje

Antropologija - socijalizacija, inkulturacijaAntropologija odgoja i obrazovanja - cjelokupno iskustvo uenja i poduavanjaMogui odnosi izmeu antropologije i odgoja/obrazovanja

antropologija u odgoju i obrazovanju tradicionalni pristup antropologija odgoja i obrazovanja istraivanje odgoja i obrazovanja kao fenomena ili procesa za koji je antropologija zainteresirana

antropologija i odgoj/obrazovanje odnos izmeu pedagoga/nastavnika orijentiranih na antropologiju i antropologa orijentiraih na pedagogiju (odgoj i obrazovnje)

antropologija drutvenih problema u odgoju i obrazovanju primijenjena antropoloka istraivanja kojima se nastoje rijeiti problemi nejednakosti u odgoju i obrazovanju

Doprinosi antropologije obrazovanju

Interpretativni antropoloki pristup (analiza i tumaenje)Kritiki ili angairani antropoloki pristup (analiza, tumaenje i kritika) koncepti

teorije uenje/poduavanja

metode istraivanja

obrazovna politika

kurikulum (sadraj, proces)

praenje, ocjenjivanje, vrednovanje

ozraje

4 kljuna antropoloka doprinosa antropologije odgoju i obrazovanju

1. proirenje sadraja pojma odgoja i obrazovanja (povezivanje pedagokog koncepta kolovanja s antropolokim konceptom socijalizacije ili inkulturacije u okviru integralne sintagme cjelokupn iskustvo uenjau odreenoj kulturi tzv. tekst i kontekst ili okoli uenja i poduavanja)2. uvoenje pojma i sadraja kulture

3. uvoenje naela kulturnog relativizma

4. uvoenje etnografije kao osjetljive metode in situ istraivanja

Uvoenje pojma kulture u odgoj i obrazovanje

poduavanje/uenje o kulturi(ama) uvoenje antropolokih sadraja u nastavni program osnovnih i srednjih kola poduavanje/uenje za kulturu(e) uenici koji pripadaju manjinama; identitet i obrazovanje poduavanje/uenje u kulturi(ama) kultura razreda, kultura kole, kultura uenika, kultura nastavnika, uenje temeljeno na kulturi, stilovi uenja/poduavanja , kulturni imbenici u odreenju kvalitete odgoja i obrazovanja i obrazovnoj uinkovitosti.Uvoenje naela kulturnog relativizma u odgoj i obrazovanje

multikulturalna/ interkulturalna perspektiva kulturno-ekoloka perspektiva kontekstualno (kulturno) osjetljiv kurikulum antirasistiki pristupi3 kljuna doprinosa1. kritika i relativiziranje psiholokih i sociolokih teorija kolskog neuspjeha (prijelaz s teorija mentalne disfunkcije i kulturne deprivacije na teoriju kulturnog diskontinuiteta)

2. objanjenje odnosa moi u obrazovanju (obrazovanje kao instrument reprodukcije drutvenih nejednakosti povezano s pitanjem drutvenog statusa i moi)

3. aktivno ukljuivanje u promjene obrazovanja radi poticanja drutvenog razvoja (primijenjena antropoloka istraivanja ili akcijska antropologija ).

Uvoenje etnografske metode u istraivanje odgoja i obrazovanja holistiki pristup prikupljanju, analizi i interpretaciji podataka s terena istraivanja orijentirana na cjelovito iskustvo pojedinca

akcijska etnografija

izgradnja a posteriori teorije (gradbena teorija)

posveivanje pozornosti etikim pitanjima u istraivanju i etici istraivaa

Doprinos rekapitulacija od obrazovanja usmjerenog na instituciju do obrazovanja usmjerenog na subjekta uenja

od vrijednosno neutralnog do vrijednosno utemeljenog pristupa odgoju i obrazovanju

od obrazovanja usmjerenog na rezultat do obrazovanja usmjerenog na proces

od strategije okrivljavanja uenika rtve do strategije okrivljavanja obrazovne institucije i sustava.

Nedostaci uvoenja antropologije u odgoj i obrazovanje arbitrarna upotreba pojmova i termina iz podruja kulture

pretjerano povezivanje s kulturnim imbenicima

prenaglaavanje individualne i interpersonalne razine

zapostavljane analitike razine

nedovoljna priznatost od strane glavnih znanosti

nedostaci povezani s pitanjem generalizacije istraivakih podataka

nedostaci u primjeni rezultata istraivanjaKVANTITATIVNA I KVALITATIVNA PARADIGMADimenzije cjelovitog antropolokog istraivanja

1. izbor problema2. odreenje istraivake paradigme

3. odreenje teorije, odnosno teorijskog modela

4. izrada plana terenskog istraivanja

5. osvjetavanje vlastitih stavova, predrasuda

6. prikupljanje podataka

7. kodiranje, analiza, i interpretacija podataka

8. pisanje izvjetaja

9. objavljivanje izvjetaja

IZVOR PROBLEMA

svako istraivanje poinje izborom problema ili teme.Izbor problema ili teme moe biti potaknut znanstvenim, strunim, politikim ili osobnim interesom istraivaa

izbor problema ili teme moe biti potaknut znanstvenim, strunim, politikim ili osobnim interesom istraivaa

odabrani problem ili tema odreuje cjelokupno istraivanje (plan, istraivaku paradigmu, uzorkovanje, metode i tehnike istraivanja, proraun i organizaciju istraivanja te stil izvjetavanja).

ovisno o odabranoj paradigmi, istraivake metode mogu biti:

1. upitnik/anketa

2. eksperiment

3. (ne)strukturirani intervju

4. etnografija

5. analiza sluaja

6. (ne)sudjelujue promatranje itd.

IZBOR ISTRAIVAKE PARADIGME

HUMANISTIKA:

Kvalitativna

Narativna

Interpretativna

Hermeneutika

Gradbena

POZITIVISTIKA:

Kvantitativna

Analitika

Verifikacijska

KVANTITATIVNA PARADIGMA:

Bit pozitivizma i scientizma

Polazi od shvaanja da postoji univerzalna i objektivna istina do koje se dolazi istraivanjem injenica

Usmjerena je na mjerenje i analizu kauzalnih odnosa izmeu varijabli (zanemarivanje procesa)

Neinterpretativna i osloboena konteksta (zavisna i nezavisna varijabla, kontrola parazitarnih faktora, sluajno odabran reprezentativan uzorak i sl.)

Istraiva kao prikuplja injenica

Kvantitativni istraiva obrazovanja se oslanja na standardizirane istraivake instrumente koji uopavaju i reduciraju uenikovo iskustvo kako bi ono odgovaralo unaprijed odreenim kategorijama

Polazite i cilj verifikacijska teorija

KVALITATIVNA PARADIGMA

Bit humanistikog istraivakog pristupa

Podaci se prikupljaju u stvarnim uvjetima

Istraiva je glavni instrument prikupljanja podataka

Podaci su rijei ili slike

Usmjerena na procese i znaenja (koji ne ovise o rigidnim mjerenjima u smislu kvantitete, koliine, intenziteta, uestalosti), a ne na proizvod

Usmjerena na hvatanje individualne / subjektivne slike svijeta, interes za ekspresivni jezik

Oslanja se na detaljne opise dogaaja (izravno prenoenje kazivaevih rijei) te na isjeke iz dokumenata, individualnih sluajeva isl.

Kvalitativni istraiva obrazovanja nastoji osigurati tzv. detaljne, dubinske ili zgusnute opise iskustva nastavnika i uenika pri emu potuje njihove interpretacije dogaaja; time istraiva pokuava prohodati u cipelama kazivaa

Podaci su temelj za oblikovanje gradbene teorije.

OPA NAELA KVALITATIVNOG ISTRAIVANJA

Produeno razdoblje prikupljanja podataka na terenu

Stalno biljeenje i predstavljanje razliitih perspektiva

Potivanje cjelovitog iskustva pojedinca

Stalno samopreispitivanje (etika istraivaa)

Sloen i dugotrajan proces sreivanja i analize podataka te njihovo svoenje na nekoliko kategorija

Istraivanje koje nema ni vrsta pravila ni posebne postupke; odnosno koje se moe mijenjati u hodu, ali koje zahtijeva transparentnost i jasnou

NAELA KVALITATIVNOG ISTRAIVANJA: HOLISTIKA PERSPEKTIVA

Uzimanje u obzir svih aspekata istraivakog problema ili fenomena neke zajednice ili kulture community or culture into account in research.NAELA KVALITATIVNOG ISTRAIVANJA : EMSKO ETSKO

Par pojmova koji oznaava dva razliita istraivaka postupka, od izbora teme i ispitanika, do naina prikupljanja podataka, njihove analize, interpretacije te evaluacije

Pojmovi se najee spominju u kontekstu antropolokih ili etnografskih istraivanja, a u svezi s pitanjem treba li istraivanje otkrivati ope zakonitosti, ili ostati na razini opisivanja i interpretacije kulturnih fenomena u njihovoj posebnosti i pojedinanosti

Emska perspetiva intrizina je kulturi, nesvodljiva na druge sluajeve, njezine se kategorije oblikuju tijekom samog istraivanja pa podaci koji se tako dobiju nisu komparabilni (apriorne teorijske kategorije i koncepti istraivaa su sekundarni pa je njegov glavni zadatak da se to je mogue vie priblii predmetu istraivanja kako bi ponaanje mogao promatrati iznutra, kao da je i sam pripadniik kulture koju istrauje)

Etska perspektiva je ekstrinzina kulturi koja se istrauje, njezine katagorije su unaprijed odreene, primjenjiva je i na druge sluajeve pa su i podaci koji se dobiju na taj nain komparabilni

Usprkos razlikama, emsko i etsko su komplementarni postupci koji, ako se primijene zajedno, osiguravaju da etnografsko istraivanje zadri izvornost podataka i postane komparabilno.IZBOR TEORIJE ILI MODELA

Teorija upravlja istraivanjem. Odnosi se na sustav pretpostavki i generalizacija. Moe biti velika teorija (rijetko), model ili tzv. subjektivna teorija. Najee je rije o eksplicitnoj teoriji srednjeg dometa ili o implicitnom subjektivnom modelu istraivaa koji on ima o nekom problemu.

Postoje dvije glavne vrste teorija, modela ili subjektivnih pristupa:

1. ideacione (sugeriraju da su promjene posljedica mentalne aktivnosti misli i ideja)

2. materijalistike (sugeriraju da su materijalni uvjeti ekoloki resursi, novac, nain proizvodnje primarni pokretai promjena) .

KVALITATIVNI ISTRAIVAKI POSTUPCIPatton: teorijske tradicije kvalitativnog istraivanja

PERSPEKTIVA DISCIPLINARNO IZVORITE SREDINJE PITANJEEtnografija antropologijaAutoetnografija knjievnost

Konstruktivizam sociologija

Fenomenologija filozofija

Etnometodologija sociologija

Simboliki interakcionizam socijalna psihologija

METODE KVAL. ISTRAIVANJA

sudjelujue promatranje

etnografija

fotografija

etnometodologija

dramaturki intervju

sociometrija

prirodni eksperiment

analiza sluaja

neoptrusivne mjere

analiza sadraja

historiografija

sekundarna analiza sadraja

CRESWELL: 5 TRADICIJA KVAL.ISTRAIVANJA:1. fenomenologija

2. gradbena teorija

3. biografija

4. studija sluaja

5. etnografija

FENOMENOLOGIJA

FILOZOFIJA

EPISTEMOLOGIJA

TEORIJSKI OKVIR

METODOLOGIJA

F. postavlja pitanje stvarne prirode nekog fenomena po kojoj je neto upravo to to jest (Van Manen, 1990)

F. je filozofija (Husserl, 1967)

F. je istraivaka paradigma i interpretativna teorija (Denzin i Lincoln)

F. je analitika perspektiva ili orijentacija u drutvenim znanostima (Harper, 2000)

F. je okvir za odreenje istraivakih metoda (Moustakas, 1994)

F. propituje strukturu svijesti u ljudskom iskustvu (Polkinghorne, 1989)

FENOMENOLOKO ISTRAIVANJE 1

Sredinje pitanje fenomenologije: to je znaenje, struktura i bit iskusva odreenog fenomena za odreenu osobu ili grupu ljudi?

U skladu s tim fenomenolokim istraivanjem se nastoji razumjeti iskustvene fenomene, odnosno odgovoriti na pitanje: to znai imati odreeno iskustvo ili koji je smisao ili znaenje odreenog iskustva?

Od istraivaa se oekuje da ue u svijet pojedinca ili grupe i postane tuma individualnog ili kolektivnog iskustva

Metoda koja se najee koristi za prikupljanje i analizu podataka u fenomenolokom istraivanju je dubinski intervju s 1-10 osoba

Fenomenoloko istraivanje rezultira opisima sredinjeg iskustva.

FEN. ISTRAIVANJE 2

Sredinja pitanja u fen. istraivanju:1. koji smisao ili znaenje ena pridaje svom iskustvu majke

2. koji smisao ili znaenje uenik pridaje svom iskustvu padanja na testu iz nekog predmeta

Kako bi razumio smisao ili znaenje koje ljudi pridaju svom iskustvu, istraiva obino poinje pitanjem : kaite mi neto o vremenu kad ste imali iskustvo x, ili kaite mi to za vas znai biti majka itd.

Drugim rijeima, istraiva fenomenoloke orijentacije koji istrauje uenje nee pitati kako odreeno dijete ui odreeni materijal nego to je narav ili bit iskustva uenja (tako da mogu bolje razumjeti to za odreeno dijete znai iskustvo uenja)

Nakon toga slijedi serija pitanja kojima je svrha ljutiti slojeve iskustva sve dotle dok se ne doe do onoga to je u tom iskustvu bitno.

Kljuna fenomenoloka pretpostavka je da svaki fenomen ili iskustvo ima svoje ishodite ili bit koja osigurava cjelovitost tog fenomena ili iskustva

GRADBENA TEORIJA

Usmjerena na oblikovanje teorije koja izravno izvire iz istraivakih podataka preko ponovljenih intervjua (s 20 do 30 pojedinaca-kazivaa) ime dolazimo do saturiranih podataka i osjetljivih pojmova

Rezultira teorijom ili teorijskim modelom

Sredinja metoda : komparativna analiza

Izvorina disciplina: sociologija

Glavni predstavnici: Glasser, Barney, Strauss

Za Glassera i Straussa gradbena teorija je sustavan, kvalitativan proces generiranja teorije koja objanjava odreeni proces, akciju ili interakcju povezanu s nekim problemom ili pitanjem koje se istrauje.

FAZE NASTANKA GRADBENE TEORIJE

Gradbena teorija nastaje kroz 4 meusobno povezane i esto preklapajue faze u sreditu kojih je stalna usporedba:

1. prikupljanje podataka

2. voenje biljeaka

3. kodiranje (odreivanje kategorija i njihovoh svojstava)

4. voenje podsjetnika

NARATIVNO ISTRAIVANJE

kvalitativni istraivaki postupak

ima formu prie koja se sastoji od manje kraih pria

podrazumijeva utvrivanje znaenja kroz prie koje otkrivaju prolost i stvaraju temelje za budunost.

ETNOGRAFSKI PRISTUPI I TEHNIKEto je etnografija?

Sredinja antropoloka metoda

Kljuno pitanje koje istraiva postavlja : Kakva je kultura odreene grupe?

Nuno ukljuuje boravak na terenu razlitog trajanja (od nekoliko mjeseci do nekoliko godina) i pretpostavlja ukljuivanje istraivaa u svakodnevni ivot ciljne grupe

Usmjerena je na opisivanje (i interpretaciju) naina ivota neke kulturne jedinice (pojedinca ili grupe ljudi: uenika u nekom odjeljenju, obitelji, grupe prijatelja itd.) pa se jo naziva i portret ljudi

Ukljuuje vie tehnika, najee sudjelujue promatranje i intervju sa lanovima ciljne grupe, ali i prouavanje artefakata

Rezultira opisom kulture ciljne grupe ili pojedine osobe

Opis je blii prianju prie nego analitikom tekstu

5 RAZVOJNIH FAZA ETNOGRAFIJE

1. tradicionalizam (1900-50) pozitivizam

2. modernizam ili zlatne godine (1950-70) simboliki interakcionizam

3. mijeanje stilova (1970-86) simboliki interakcionizam, fenomenologija, etnometodologija, feminizam

4. kriza reprezentacije (1986- 90) refleksivni tekstovi

5. postmodernizam (1990- ) kritika svih ranijih stilova

TEMELJNI POJMOVI ETNOGRAFIJE:

kultura

holistika perspektiva

kontekstualizacija

emska perspektiva i viestruke stvarnosti

etska perspektiva

neprosuivaki stav

intrakulturna i interkulturna razliitost

strultura i funkcija

simbol i ritual

mikro i makro istraivanje

VARIJANTE ETNOGRAFSKOG ISTRAIVANJA

1. deskriptivna ili analitika etnofrafija

2. interpretativna etnografija

3. autoetnografija

4. vizualna etnografija

5. digitalna etnografija

6. kritika etnografija

7. etnografsko akcijsko istraivanje

DESKRIPTIVNA ILI ANALITIKA ETNOGRAFIJA

-vrsta etnografskog istraivanja u kojemu istraiva:

nastoji odgovoriti na pitanje o cjelokupnoj organizaciji (obrasci i pravila) ivota neke grupe ljudi

nastoji to postii naturalistikim istraivanjem

koristi podatke do kojih dolazi neposrednim kontaktom i/ili sudjelovanjem u ivotu grupe

tei prikazati podatke koji su istiniti i novi

nastoji doi do analitikog teksta koji je konceptualno doraen (nedvosmislen ili jasan) i detaljan te koji je rezultat integracije teorijskih koncepata i terenskih podataka

AUTOETNOGRAFIJA

samopredstavljanje, nova autobiografija, self-refleksija, postmoderna i/ ili postkolonijalna forma autobiografije Forma personalne naracije koja self smjeta u iri drutveni kontekst

Samoistraivanje uz koritenje etnografskih tehnika (samopromatranje, samobiljeenje i autointerpretacija podataka)

esto ukljuuje intervjue s prijateljima, rodbinom, kolegama o sebi, analizu dnevnika, fotografija, osobnih dokumenata i sl.

Posljednjih godina primjenjuje se u istraivanju ivota i rada nastavnika (istraivanje stresa, prilagodbe odjeljenju kojem se nalaze uenici razliitog kulturnog porijekla i sl.)

DIGITALNA ETNOGRAFIJA

Istraivanje suvremene kulture mladih analizom: Sadraja blogova mlaih

Najee posjeenih web Stranica E-mail dopisivanja

KRITIKA ETNOGRAFIJA

Etnografsko istraivanje povezano s interpretacijom i tensformacijom drutvenih odnosa.Kljune odrednice kritike etnografije:

1. postojanje nekog problema koji odreuje narav podataka i analitiki pristup u skladu s istraivaevim politikim ili pedagokim projektom (vizijom, idejom o tome kako bi neto trebalo biti)

2. integriranje istraivanja u javnu sferu ime ono postaje polazitem drutvene kritike i transformacije

3. ukljuivanje refleksivnog propitivanja kojim istraiva razotkriva ogranienja vlastite spoznaje

ETNOGRAFSKO AKCIJSKO ISTRAIVANJE U OBRAZOVANJU

svrha mu je rjeavanje praktinih obrazovnih problema

ujedinjuje znanstveno istraivanje s akcijom kako bi se testirala odreena pretpostavka i uvele promjene u obrazovni proces

naziva se jo i inovativnim istraivanjem ili akcijskim eksperimentom

u etnografskim AI nastavnik je lan istraivakog tima

KORACI U AI

1. Odreivanje problema i njegovo teorijsko razjanjenje

2. izrada i primjena novog programa

3. praenje i evaluacija novog programa

4. potvrivanje, izmjena i dopuna ili odbacivanje novog programa (ovisno o rezultatima istraivanja)

VRSTE AI

tehniko AI praktino AI

emancipatorno ili kritiko AI (povezano s drutvenom akcijom)

KRITIKO ILI EMANCIPATORNO AI (Kemmis)

uvijek j povezano s drutvenim djelovanjem radi promjene postojeeg (nezadovoljavajueg) stanja

temelji se na konceptu zajednike vizije i rjeenja do kojih se dolazi refleksijom, dijalogom i pregovaranjem, zbog ega rjeenje (zajedniko) postaje nova praksa

termin kritiki se odnosi na kontinuirano promiljanje sadanjih odnosa radi njihova poboljanja te na aktivistik dimenziju rjeavanja problema (kolaborativno uenje i djelovanje)

svrha kritikog ili emanc. etnografskog AI jest razuijevanje sebe kao aktera promjena u kontekstu postojeih i povijesnih okolnosti.

TEHNIKE ETNOGRAFSKOG ISTRAIVANJA

Temelj etnografskog istraivanja je boravak na terenu. Etnograf moe koristiti jednu ili vie tehnika prikupljanja podataka:

promatranje (sudjelujue i nesudjelujue)

intervju

biografija

check-lista

studija sluaja

analiza dokumenata

projektivne i dr. tehnike

PROMATRANJE:

-SUSTAVNO PRIKUPLJANJE PODATAKA PROMATRANJEM I BILJEENJEM DOGAAJA PREMA POSEBNOM PROTOKOLU.

Pravila:

odaberite lokaciju za promatranje

na samoj lokacoji odredite koga ili to ete promatrati (fokusi, kljuni informant/i)

inicijalno odredite svoju ulogu promatraa; od potpunog promatraa do potpunog sudionika (ona se moe mijenjati u toku istraivanja)

izradite protokol promatranja (tablica s dvije kolone, deskriptivni i refleksivni podaci)

zabiljeite kontekstualne podatke (portret kazivaa, fizika obiljeja lokacije za promatranje itd.)

prije promatranja naite nekoga tko e vas predstaviti kazivaima, objasnite im u kratkim crtama svoj cilj istraivanja

nakon promatranja polako se povucite s lokacije uz zahvalu kazivaima

INTERVJU

-najvanija tehnika prikupljanja podataka u etnografskim istraivanjima.

Oblici:

nestrukturirani

strukturirani

polustrukturirani

Drugi i trei su verbalne aproksimacije upitnika s eksplicitnim istraivakim ciljevima. No, neformalni, nestrukturirani intervjui su najei u etnografskim istraivanjima. Oni se obino koriste za utvrivanje znaenjskih kategorija neke skupine.

Slini su svakodnevnom nenametnutom razgovoru,. Trebaju biti transparentni ispitanicima od samog poetka istraivanja.

Tipovi pitanja u intervjuima: pregledi ili zaobilazna pitanja pomau zacrtavanju kulturnog terena odnosno granica istraivanja, izvora i sl.

posebna pitanja

pitanja otvorenog ili zatvorenog tipa prva omoguuju prianje, druga pozivaju na odreeni, jednoznaan i konkretan odgovor

protokoli i strategije intervjuiranja

intervjuiranje kljunih osoba (informanata ili kazivaa)

ekspresivno-autobiografsko intervjuiranje ili ivotna povijest

BIOGRAFIJAUsmjerena na prouavanje ivota pojedinca uz koritenje intervjua i dokumenata; rezultira detaljnim opisom ivota pojedinca.

Izvorna disciplina: antropologija, knjievnost, povijest, psihologija, sociologija.

Pristupi:

istraivanje biografije(biografsko istraivanje) ivotna pria neke osobe koju pie druga osoba; istraiva koristi tekst, kao i niz drugih arhivskih dokumenata

autobiografija pria pojedinca o njegovom ivotu

ivotna povijest istraiva prikuplja podatke i pria o ivotu druge osobe (detaljan opis neijeg ivota isprian njegovim jezikom)

usmena povijest istraiva prikuplja sjeanja pojedinaca o jednom ili vie dogaaja iz ivota pojedinca ili grupe.

Tipovi:

klasian pristup biografiji (ukljuuje teorijsku raspravu, pitanje validnosti instrumenata i postupka, eventualne hipoteze i kritiku ranijih radova)

interpretativni pristup (ukljuuje neku vrstu autobiografije istraivaa, otkrivanje njegovih predrasuda,i sl. granice izmeu stvarnosti i istraivaeve fikcije su nejasne, proces kreiranja subjekta od strane istraivaa je vidljiv )

Stilovi izvjetaja: objektivni (minimalna interpretacija istraivaa)

akademski (detaljan povijesni i sl. kontekst uz jasnu kronologiju dogaanja)

umjetniki (zanimljivo i matovito prianje ivotne prie)

narativni (kreiranje osobe od strane istraivaa)

BOGRAFIJA: DIMENZIJE

istraiva poinje sa stvarnim nizom ivotnih iskustava pojedinca i ureuje ih prema naelu:

1. ivotne kronologije ili dobi (npr. djetinjstvo, mladenatvo, doba rane mladosti)

2. iskustava (obrazovanje, udaja, zaposlenje)

istraiva prikupla kontekstualizirane podatke ili prie (najee uz primjenu intervjua)

prie se svrstavaju pod teme koje odraavaju kljune trenutke u ivotu pojedinca

istraiva propituje znaenje tih pria kako bi ih bolje objasnio

istraiva takoer istrauje kulturne, drutvene ideoloke i povijesne dimenzije isprianih dogaaja kako bi ih mogao interpretirati u irem kontekstu.

ETAPE ETNOGRAFSKOG ISTRAIVANJA

PLANIRANJE I PROVOENJE ISTRAIVANJA:

ne postoji opeprihvaeni model

struktura ovisi o nekoliko imbenika:

1. interesima, znanjima, vjetini, iskustvu i znanstvenom habitusu istraivaa

2. temi ili problemu (sloenost, ranij istraivanja, postojea literatura)

3. okolnosti na terenu

4. materijalnim i financijskim resursima.

FAZE CJELOVITOG ANTROPOLOKOG/ ETNOGRAFSKOG ISTRAIVANJA:1. izbor problema

2. odreenje istraivake paradigme

3. odreenje teorije, odnosno teorijskog modela

4. izradaplana terenskog istraivanja

5. osvjetavanje vlastitih stavova (predrasuda)

6. prikupljanje podataka voenje biljeki

7. kodiranje, analiza i interpretacija podataka

8. pisanje izvjetaja

9. objavljivanje izvjetaja

IZBOR PROBLEMA:

Antropoloko /etnografsko istraivanje poinje izborom problema ili teme. Odabrani probem odreuje cjelokupan istraivaki postupak, ukljuujui plan, postupke i tehnike istraivanja, proraun i stil izvjea. Problem najee sugerira i pristup: etnografiju, upitnik/anketu, ili eksperiment.

ETAPE ISTRAIVANJA:

1. selekcija ispitanika/kazivaa i oblikovanje uzorka

2. dolazak na teren organizacija prvih kontakata

3. prikupljanje podataka i voenje biljeaka:

-inicijalno promatranje (mapiranje)

-fokusirano istraivanje (intervju, analiza sluaja, biografijsko istraivanje, ivotna povijest, sudjelujue promatranje, projektivne tehnike, vicevi i sl.)

4. analiza podataka

opi pregled

triangulacija (provjera)

odreivanje obrazaca ili kategorija miljenja i ponaanja

odreivanje kljunih dogaaja

izrada mapa

organizacijski grafikoni

matrice

analiza sadraja

kristalizacija

5. pisanje izvjetaja

PISANJE IZVJETAJA:ODREIVANJE STILA IZVJETAJA:

deskripcija

analiza i interpretacija

kritika

STUDIJA SLUAJA

jedna od sredinjih metoda kvalitativnog istraivanja moe biti metodoloki okvir (ukljuje vie metoda i tehnika) ili jedna od metoda unutar drugaijeg metodolokog okvira (npr. etnografsko istraivanje) odnosi se na paljivo prikupljanje, dubinsku analizu i cjelovito opisivanje jednog li vie (manja grupa) sluajeva u odreenom kontekstu pozornost se posveuje istraivanju i opisivanju jedinstvenih obiljeja (vremenski i prostorno ogranienog) , a ne otkrivanju opih zakonitosti (rijetko uzrono-posljedinih veza) koristi se vie izvora podataka (dokumenti, intervjui, promatranje, analiza uporabnih predmeta i sl.) izvorna disciplina: politike znanosti, sociologija, i druge drutvene znanosti, urbane studije rezultira dubinskom studijom sluaja ili sluajeva (thick description) u kojoj se objanjava problem, okolnosti koje su ga proizvele, obiljeja glavnih aktera i sl.POVIJEST

prve analize sluaja pojavljuju se 1920ih i 1930ih pod utjecajem Roberta Parka i po uzoru na povijest sluaja u medicini, no one nemaju iru primjenu zbog popularnosti pozitivizma i naglaavanja kvantitativnog istraivanja kao jedinog pravog istraivakog postupka u drutvenim znanostima (potreba utvrivanja opih zakonitosti i kontrole drutvenih procesa i pojava) 1950ih kvantitativne metode, osobito anketa i upitnik postaju dominantne istraivake metode u drutvenim znanostima, no analiza sluaja se sve ee koristi kao metoda uenja i poduavanja u izobrazbi ekonomista i pravnika

Svrha koritenja analize sluaja u profesionalnoj izobrazbi bila je prebacivanje odgovornosti za uenje s nastavnika na studente (pasivno primanje nasuprot aktivnoj konstrukciji znanja); analizirajui i diskutirajui pojedine sluajeve studenti su uili identificirati stvarne probleme, njihove aktere i okolnosti koje su proizvele problem te traiti rjeenja s osloncem na teorijske spoznaje do kojih su doli tijeko studija (primjena teorijskog znanja u konkretnoj situaciji)

Od 1960ih raste interes za analizom sluaja kao istraivakom metodom (utjecaj gradbene teorije)

Analiza sluaja poinje se koristiti u istraivanjima odgoja i obrazovanja, evaluaciji odgojno-obrazovnih programa, ali i kao metoda uenja i poduavanja nastavnika (kritine toke- critical incidents)

Posljednjih godina analiza sluaja koristi se i za testiranje hipoteza (to je ranije bila karakteristika samo istraivanja s velikim i sluajno odabranim uzorcima)

DOPRINOS ROBERTA PARKA On je bio novinar, urednik i sveuilini profesor Unversity of Chicago koji je 1920ih doprinio popularnosti i razvoju analize sluaja kao istraivake metode u drutvenim znanostima.

Lansirao je pojam znanstvenog, istraivakog ili dubinskog izvjetavanja opisivanje lokalnih dogaaja na nain da se preko njih ukae na ire drutvene trendove

Isticao je da drutvene znanosti trebaju doi do zakona ljudske prirode i drutva koji nisu statini (kao to su naglaavali pozitivisti i prirodnjaci), nego dinamini (okrenuti promjenama)

Traio je od studenata drutvenih znanosti da izau iz predavaonica i itaonica te da ostave knjige, kako bi bili u stanju promatrati ljudsko iskustvo kao stalan eksperiment.

RAZLIKA IZMEU KVANTITATINIH METODA I ANALIZE SLUAJA

Za razliku od kvant. metoda, koje su usmjerene na pitanja tko, to, gdje, koliko i koliko esto, analizom sluaja se prvenstveno odgovara na pitanja kako i zato

Za razliku od kvant.metoda, analiza sluaja se preporua kad istraiva nema kontrolu nad dogaajima koje istrauje, kad ga zanimaju dogaaji u njihovom stvarnom kontekstu i kad te dogaaje nastoji razumjeti cjelovito, oslanjajui se na induktivno miljenje

ODREIVANJE VARIJANTE ANALIZE SLUAJA

Izbor varijante analize sluaja ovisi o spremi istraivaa te o ciljevima i zadacima istraivanja:

Ilustrativna analiza sluaja (deskriptivna studija jednog ili dva sluaja kao ilustracije nekog dogaaja, fenomena) Eksploratorna (pilot) analiza sluaja (preliminarna analiza koja se provodi radi utvrivanja problema i odreivanja metoda za neko vee istraivanje)

Kumulativna analiza sluaja (prikupljanje podataka iz razliitih izvora i u razliito vrijeme, koji se naknadno objedinjuju)

Analiza sluaja na temelju kritinih toaka (dogaaja) (analiza posebnih aspekata sluaja tzv. critical instances, ime se nastoje razumjeti uzroci i posljedice).

ODREIVANJE TEORIJSKE PERSPEKTIVE

Prilikom izrade nacrta (dizajna) istraivanja istraiva mora jasno odrediti pitanja koja e pristupiti sluaju.

Najee koritene grupe teorija: Individualne teorije (bave se pitanjima individualnog razvoja,kognitivnog ponaanja,osobinama linosti i interpersonalnim odnosima)

Organizacijske teorije(bave se pitanjima institucionalnog ustroja i funkcioniranja)

Drutvene teorije (bave se pitanjima grupnog ponaanja, funkcioniranjem kulturnih institucija, urbanim razvojem i sl.)DIZAJNIRANJE ISTRAIVANJA

Nakon odreivanja vrste analize sluaja teorijske perspektive, istraiva izrauje plan ili nacrt istraivanja

Robert K. Yin (1993) izdvaja pet kljunih komponenti nacrta istraivanja:

1. Pitanja, problemi ili teme koje se istrauju2. Pretpostavke od kojih se polazi (ako postoje)

3. Jedinice analize

4. Pravila povezivanja podataka s pretpostavkama

5. Kriteriji za interpretaciju rezultata

Osim toga, Yin istie potrebu odreivanja teorijske perspektive, ciljeva istraivanja, subjekata istraivanja, odgovarajuih metoda prikupljanja podataka i strukture izvjetaja.

IZBOR SUBJEKTA (SUBJEKATA) SLUAJA

ZA ANALIZU SLUAJA MOE SE ODABRATI JEDAN ILI VIE SUBJEKATA (mogu predstavljati razliite drutvene sektore)

Dva pristupa:

1. informirano uzorkovanje (jedinstvenost)

ekstremni (devijantni) sluaj

kritini sluaj

paradigmatski sluaj

2. sluajno uzorkovanje (reprezentativnost)

IZBOR METODE(A) PRIKUPLJANJA PODATAKA

analiza sluaja moe se provoditi koritenjem jedne ili vie kval. (i kvant.) metoda

najee koritene metode su:

1. intervjui

2. terensko istraivanje

3. (ne)sudjelujue promatranje

4. analiza dokumentacije

5. analiza materijalnih predmeta

u nekim analizma sluajeva u podruju odgoja i obrazovanja koriten je razgovor s uenicima, analiza pismenih i dr. radova uenika, analiza kolske dokumentacije i sl.

PISANJE IZVJETAJA

izvjetaj o analizi sluaja najee ima formu prie (narativni prikaz ili opis stvarnih dogaaja)

opis obino sadri detaljno objanjenje istraivaevih teorijskih polazita, naina na koje je odreena teorija utjecala na izbor istraivakog problema ili pitanja, opis subjekata, proces prikupljanja podataka, postupak kodiranja, povezanost podataka i zakljuka izvjetaj obino sadri i reakcije subjekata na istraivanje, zakljuke i prijedloge za daljnje istraivanje

TRIANGULACIJA

postupak kojim se nastoji poveati razina tonosti i pouzdanosti istraivanja

ukljuuje koritenje razliitih izvora, perspektiva i metoda (npr.intervju, promatranje i upitnik)

etiri najea tipa triangulacije:

1. poveanjem broja izvora (podaci se prikupljaju iz vie izvora i od razliitih subjekata)

2. poveanjem broja metoda (koriste se razliite strategije i metode prikupljanja podataka, kao to su individualni intervjui, fokus grupa i sudjelujue promatranje)

3. poveanjem broja istraivaa (vie istraivaa analizira podatke i provjerava kodnu shemu)

4. poveanjem broja teorija (koritenje razliitih teorija i perspektiva za analizu podataka i interpretaciju)

SOCIJALIZACIJA-nain na koji se ljudsko mladune transformira u odraslu osobu, u sloenu individualnu verziju svoga mjesta, drutva, kulture ili doba, jedno je od najfascinantnijih procesa koji su se otvorili istraivaima.

ODRASTANJE I ODGOJ

Openito se moe kazati da je odnos prema djetetu i poticanja njegova tjelesnoga, intelektualnoga i emocionalnoga razvoja pod utjecajem shvaanja naravi djeteta i odgoja te zadataka koje odreeno drutvo i kultura postavljaju roditeljima i ustanovama odgoja i obrazovanja, kao i kulturi. O tome ovisi hoe li odrasli aktivno ili pasivno sudjelovati u procesu odrastanja, hoe li u odgoji i obrazovanju vie primjenjivati pohvale ili kazne, hoe li s djecom uspostaviti bliske odnose itd.TO JE SOCIJALIZACIJA?

ovjek se raa nekulturan. Da bi postao kulturan, on se mora uvesti u svoju grupu.

S.je proces tijekom kojeg dijete usvaja jezik, spoznaje, vjetine, vrijednosti, verovanja, norme i obrasce ponaanja karakteristine za odreenu grupu, odnosno za odreenu/e drutvenu/e ulogu/e u odreenom povijesnom razdoblju.

Istraujui s.antropolozi nastoje odgovoriti na pitanje kako dijete ui postati drutveno (kulturno) prihvatljiva odrasla osoba

S.poinje roenjem. Rano djetinjstvo je najvanije socijalizacijsko razdoblje, no socijalizacija se zbiva tijekom itavog ivota. Kako odrastamo i starimo, dobivamo nove drutvene uloge i statuse, a stjeemo i nova iskustva koja nam potvruju ili opovrgavaju ranije usvojena znanja i vjerovanja

Postajui druveno (kulturno) prihvatljiva osoba pojedinac se dvostruko razvija:

1. pripadnk odreene drutvene grupe

2. autonomna linost

ZNAAJ SOCIJALIZACIJE ZA RAZVOJ POJEDINCA

s.je bitna za proces izgradnje linosti. Iako je ta izgradnja ograniena biolokim nasljeem, socijalizacija/inkulturacija moe genetski potencijal usmjeriti u razliitim pravcima tako to selekcionira (potie ili potiskuje) odreena iskustva. To je razlog velikih razlika u ponaanju meu ljudima u svijetu. S.moe rezultirati uniformnou (totalitarna drutva) ili razlikama meu pripadnicima neke grupe (demokratska drutva). Potencijal uniformiranja temelj je uvoenje opeg i obveznog obrazovanjsa. Mogunost odluivanja o tome to e se i kako poduavati i uiti predstavlja mono politiko orue za kontrolu ili oslobaanje ljudi.

Primjer: pleme Saemai na Malezijskom poluotoku visoko cijeni snoljivost i suzdravanje od nasilja, za razliku od indijanskog plemena Yanomama smjetenog izmeu Venezuele i Brazila, u kojemu se djeca potiu na izraavanje snanih emocija i agresivno ponaanje, ali i od Sijta u Iranu koji jainu svoje privrenosti vjeri pokazuju time da na javnim mjestima sami sebe ranjavaju.

ISTRAIVANJA SOCIJALIZACIJE

Poetak sustavnog antropolokog istraivanja socijalizacije i primjene etnografske metode u takvim istraivanjima: 20-ete godine 20.st

Istraivanja s.(akulturacije, inkulturacije) obino se provode u sklopu cjelovitih etnografskih opisa jednostavnih nezapadnih kultura, u dijelu u kojem se govori o ivotnom ciklusu (djetinjstvo-mladost-zrelost-starost)

Institucije odgoja i obrazovanja u poetku se zanemaruju, dijelom i zbog velikog utjecaja Malinowskog, koji je dimenziju socijalizacije ispustio u svojim istraivanjima

prva antropoloka istraivanja s.pod utjecajem su psihoanalize i psihologije, osobito istraivanja odnosa kulture i linosti

na istraivanja s.velik utjecaj su imale knjige M.Mead Odrastanje na Samoi i Odrastanje na Novoj Gvineji

u svojim tekstovima M.Mead naizmjenino koristi termine socijalizacija i odgoj/obrazovanje

u oba istraivanja Mead se oslanja na etnografiju kao istraivaku metodu.

PSIHOANALITIKI PRISTUP SOCIJALIZACIJI

antropolozi koji polaze od psihoanalize, oslanjaju se na onaj dio Freudova uenja o libidu koji se nalazi pod utjecajem drutvenih normi (ego i superego). Ovdje se kultura shvaa kao poseban program koji usmjerava i nadzire djelovanje libida. To se postie sustavom nagrada (ugode) i kazni (neugode), koji se konstituiraju u socio-kulturnom prostoru. sredinja tema psihoanalitiki orijentiranih istraivanja s.(akulturacije) jest prijelaz iz stanja neslobode i ovisnosti u stanje slobode i neovisnosti.

Oslanjajui se na tezu o istovjetnosti kulture i linosti (modalna i bazina linost) antropolozi usporeuju obrasce ponaanja odraslih prema djetetu ili odgojne prakse u najranijem djetinjstvu u tzv. permisivnim i represivnim (autoritarnim) kulturama, budui da se dri da su one odluujue za cjelokupni razvoj linosti. Najee prakse koje se istrauju su:

1. nain i trajanje povijanja novoroenadi

2. stjecanje higijenskih navika kod djeteta

3. odnosi primarnih (majka i otac) odgojitelja prema djetetu.

IZVJETAJI PSIHOANALITIKIH ISTRAIVANJA I KRITIKA

rezultati se najee objavljuju kao monografije sluaja

komparativne studije koje se oslanjaju na primarne podatke pojavljuju se poetkom druge polovice 20.st., npr.:

1. Whitingova istraivanja obrazaca agresivnosti, ovisnosti i interiorizacije mehanizama kontrole ponaanja u 6 kultura

2. Andersonovo istraivanje o usvajanju moralnih normi kod djece u kulturama koje se meusobno razlikuju na skali autoritarnost-permisivnost.

Kritika psihoan.pristupa: britanski socijalni antropolozi kritizirali su zaokupljenost Freudom i redukciju istraivanja na teme povijanja, usvajanja hig.navika i sl., i traili ukljuivanje pitanja ekonomskih odnosa, drutvene strukture, uloga i statusa.

BIHEVIORALNI PRISTUP SOCIJALIZACIJI

Pod utjecajem bihevioralno usmjerenih istraivanja s.(akulturacija) se svodi na usvajanje navika prema jednostavnom stimulus-reakcija obrascu Ljudska priroda se shvaa kao tijesto koje se moe oblikovati, pa se dri da je i razvoj linosti u potpunosti podreen okolinskim imbenicima.

Najutjecajniji zagovornik iskljuivog utjecaja okoline na razvoj ovjeka i zaetnik biheviorizma John B.Watson istie da se ljudi proizvode i da je tehnikom uvjetovanja mogue od djeteta stvoriti bilo koji poeljni oblik odraslog ovjeka, od umjetnika do kriminalca. Isticanje neogranienih mogunosti ovjekova oblikovanja.

KOGNITIVNI PRISTUP SOCIJALIZACIJI

Poetkom 60-ih godina 20.st. istraivanja temeljena na kultura i linost orijentaciji se naputaju. Interes se pomjera na kognitivne (simbolizam, rituali i mitovi) i vrijednosne sustave te na institucionalizirani prijenos kulturnih vrijednosti i drutvenih uloga.

INTERPRETATIVNI PRISTUP SOCIJALIZACIJI

Proirujui Piagetov pojam faza, interpretativisti pristupaju socijalizaciji kao produktvno-reproduktivnom procesu

Reprodukcija znai da djeca u potpunosti ne internaliziraju vanjsku kulturu odraslih nego da ona pridonose njenoj (re)produkciji time to pregovaraju s odraslima i time to s drugom djecom kreativno stvaraju niz vrnjakih kultura

Prema ovoj perspektivi, djeca poinju svoj drutveni ivot s ve odreenim drutvenim mreama i kroz porast komunikacije i jezika, u interakciji s drugima konstruiraju svoje drutvene svjetove.

Kroz interakciju s vrnjacima ve u predkolskoj dobi djeca poinju proizvoditi niz vrnjakih kultura u kojima se znanje i vjetine djetinjstva postupno transformiraju u znanja i vjetine potrebne za sudjelovanje u svijetu odraslih.

Proizvodnja vrnjakih kultura nije ni stvar puke imitacije niti izravnog privaanja kulture odraslih. Djeca kreativno koriste informacije iz svijeta odraslih kako bi kreirala svoje posebne vrnjake kulture.

SADRAJ SOCIJALIZACIJE

Socijalizacija osigurava dvije iroke kategorije uenja:

1. zajednike kulturne prakse i institucije (jezik, nain odijevanja, ponaanje povezano s odreenim ulogama i sl.)

2. svjetonazor (sloeni sustav motivacija, percepcija i vjerovanja koje internaliziramo i koje imaju snaan utjecaj na nain na koji se odnosimo prema sebi, drugima, prirodi)

MODELI SOCIJALIZACIJE

Dva temeljna modela socijalizacije:

1. neformalna (neformalni odgoj i ibrazovanje): imitacija, eksperimentiranje i ponavljanje drutveno poeljnih radnji

2. formalna (kola i nastavnik koji strukturiraju, kontroloraju i usmjeravaju iskustvo uenja, pa se uenik odreuje kao onaj koji prima)

Feminizacija socijalizacijskih imbenika:

vei dio rane socijalizacije zbiva se neformalno uz nadgledanje ena ili djevojica (majke, sestre, bake, dadilje itd.)

ulaskom u kolu socijalizacija je pod kontrolom ena uiteljica.

UVJETOVANOST SOCIJALIZACIJSKIH PRAKSI KULTURNIM KONTEKTOM

Razliite kulture koriste razliite modele socijalizacije. Istraivanja odrastanja M.Mead 1950-ih pokazalo je postojanje velikih razlika o socijalizacijskim postupcima u razliitim kulturama. Socijalizacijska praksa koja se potie u jednoj kulturi ne mora biti prihvatljiva u drugim kulturama. Neke od dimenzija razlika su:

eksplicitno i implicitno voenje djeteta (verbalna poduka nasuprot primjera) s.kroz naredbu i kaznu nasuprot s.kroz dijalog i poputanje

poticanje na samostalnost-guenja samostalnosti (individualizam nasuprot komunitarizmu; liberalni odgoj nasuprot autoritarnom)

verbalno ukazivanje na greku tjelesno kanjavanje-ismijavanje.

IMBENICI SOCIJALIZACIJE: obitelj, vlast, kola, religija...

RODITELJSKI SOCIJALIZACIJSKI STILOVI:

Prema G.Elder:

ignorantski moje roditelje/majku /oca nije briga to ja radim

autoritarni moji roditelji me posluaju, ali na kraju odlue po svome

autokratski moji roditelji samo mi kau to treban initi

demokratski ja imam odreenu slobodu u donoenju odluke, ali na kraju moji roditelji imaju zadnju rije

laissez-faire mogu radit to hou bez obzira to moji roditelji misle

egalitarni moje je miljenje jednako vano kao i roditeljsko

permisivni ja mogu donositi odluke sam, no moji roditelji ele da uzmem u obzir i njihovo miljenje.

KOGNITIVNE I AFEKTIVNE DIMENZIJE RODITELJSKOG STILA

AUTORITARNI RODITELJI:

hladnoa

nizak stupanj roditeljskog samopuzdanja

negativno vienje djeteta

iskazuju vei stupanj ljutnje zbog djetetove neposlunosti

vie okrenuti postizanju kratkotrajne poslunosti nego dugoronih socijalizacijskih ciljeva

AUTORITATIVNI RODITELJI:

topliji

bolji osjeaj roditeljskog samopouzdanja

djeju neposlunost vie povezuju sa situacijskim nego dispozicijskim imbenicima

vie zainteresirani za dugorone socijalizacijske ciljeve

RODITELJSKI STIL I RAZVOJ LINOSTI

kroskulturna istraivanja ne potvruju tezu da je autoritativno roditeljstvo povezano s uinkovitom internalizacijom vrijednosti. Autoritativno roditeljstvo promie samostalnost i odraava razumijevanje selfa koje je tipino za individualistiki usmjerenu zapadnu kulturu. U njoj se individualna akcija promatra kao rezultat dispozicija. Roditelji stoga promiu djeju asertivnost.

U kolektivistikim kulturama odobrava se samoodricanje, a ne asertivnost. Pojedinci zadovoljavaju svoje potrebe tako to se oslanjaju na iru drutvenu grupu. U skladu s tim, uspjeno roditeljstvo moe ukljuiti poticanje meuovisnosti i suradnje kod djece, a ne autonomiju.

ETNOGRAFSKA ISTRAIVANJA POSEBNIH SOCIJALIZACIJA

VRSTE SOCIJALIZACIJE:

Rodna Rasna

Etnika

Jezina

Religijska

Politika

Profesionalna

RODNA SOCIJALIZACIJA

Istraivanje kulurnog programiranja koje je odgovorno za diferencijaciju rodnih uloga (npr.nadreenost mukarca i podreenost ene).M.Mead istrauje kulturnu, odnosno bioloku determiniranost razlika u temperamentu meu spolovima i ulogu socijalizacije u uvrivanju tih razlika, te utvruj da su razlike vie determinirane kulturom nego biolokim naslijeem.

ETNOGRAFSKA I KROSKULTURNA ISTRAIVANJA RODNIH RAZLIKA

Istraivanja razlika u rodnim ulogama u razliitim kulturama temeljena na tehnici promatranja potvruju postojanje univerzalnih razlika

Istraivanja predpubertetske djece Whitingsa i suradnika u 6 kultura te Freedmanova istraivanja igre djece od 5-7 godina u 8 kultura, otkrivaju da su:

1. djevojice brinije i sklonije emocionalnom prihvaanju, spremnije posluati zahtjev roditelja, odgovornije, vie vezane za kuu, otvorenije za socijalni kontakt

2. djeaci su agresivniji, skloniji dominaciji te aktivniji u istraivanju i osvajanju prostora.

Kljuno pitanje: jesu li te razlike posljedica biologije ili odgoja (socijalizacije)

ETNIKA SOCIJALIZACIJA

Skup ideja koje pojedinac ima o pripadnitvu etnikoj grupi.

Komponente etnikog identiteta:

Etnika samoidentifikacija (samokategorizacija kao pripadnika etnike grupe)

Etnika konstantnost (shvaanje da pripadnitvo etnikoj grupi ostaje konstantno tijekom vremena)

Etniko znanje (znanje da su odreeno ponaanje, obiaji, vrijednosti i tradicije povezani s etnikom grupom)

Etniki osjeaji i naklonost (osjeaji povezani s etnikom grupom i naklonost prema etnikim obiajima, lanovima etnike grupe ili etnikoj tradiciji)

Etnike vrijednosti koje djeca usvajaju tijekom procesa enkulturacije postaju bitan aspekt njihovog identiteta i dolaze do izraaja u njihovom ponaanju.

Formacija etnikog identiteta tijekom adolescencije (istraivanje meu 639 adolescenata u 5 etnikih grupa) ovo istraivanje pokazalo je da obiteljska etnika socijalizacija ima znaajnu ulogu u formaciji etnikog identiteta za sve adolescente, bez obzira na etniku pozadinu. Etniki identitet se odnosi na to koliko netko istrauje vlastitu pripadnost nekoj etnikoj grupi, u kojoj mjeri se moe identificirati s njome i to to znai nekom pojedincu.

MORALNA SOCIJALIZACIJA

Obitelj kao glavni imbenik procesa usvajanja vrijednosti

Istraivanja se orijentiraju na dvije teme:

1. tehnike discipliniranja (primjena sile nasuprot uvjeravanja/rezoniranja)

2. roditeljski stil (autoritarni nasuprot autoritativnog)

TEHNIKE DISCIPLINIRANJA

Modeli primjene sile:

fiziko kanjavanje

uskraivanje odreenih predmeta ili prednosti

zastraivanje

Karakteristike autoritativnog stila:

postojana kontrola

visoki zahtjevi za zrelou

spremnost na rezoniranje i pregovaranje

Karakteristike autoritarnog stila:

potpuna podreenost standardima ponaanja

visoko vrednovanje poslunosti (podreenosti) autoritetu

obeshrabrivanje verbalnog dijaloga

Autoritativan stil je pogodniji od autoritarnog za razvoj drutveno odgovornog ponaanja. Autoritarni rod.stil povezan je s niskom razinom prosocijalnog ponaanja, samopotovanja, osnaenosti i izbora vlastitog puta. Djeca autoritarnih roditelja manje su sklona internalizirati roditeljske vrijednosti.

Oba stila trae od djece da usvoje roditeljske vrijednosti kao smjernice za svoje ponaanje. No, autoritativni roditelj nastoji svoje zahtijeve uskladiti s djejim interesima i osjeajima kako bi potakao razvoj samostalnosti. Dijete na taj nain internalizira roditeljske vrijednosti kao svoje osobne.

Primjena sile manje je uinkovita jer dijete usmjerava na izvanjske posljedice. Ono izaziva bijes i neprijateljstvo kod djeteta i aktivno suprotstavljanje roditeljskim vrijednostima. Dijete se ne mra suprotstaviti roditeljima (strah), no onon ni ne internalizira njihove vrijednosti.

Internalizacija rod.vrijednosti ovisi o tome u kojoj mjeri je dijete razumjelo roditeljsku poruku i koliko ju ju spremno prihvatiti.

ODGOVORNOST I KAZNA

u svezi s tim je i pitanje odgovornosti djece. U mnogim kulturama djeca do 6-7 godina ne smatraju se odgovornima za svoje postupke, pa ih se ni ne kanjava. U plemenu Tairan na Okinawi dri se da djeca d 6.g. ne posjeduju sense (razum). S obzirom da oni u tom razdoblju nisu u stanju uiti, Tairanci ih ne pouavaju o moralnim vrlinama niti ih ozbiljno kanjavaju kad uine neto loe. Jer vjeruju da u tom razdoblju oni ni ne mogu uiniti nita bolje.

Slino je u tajlandskom plemenu Banoi u kojem dre da fizika kazna u odgoju djece do 5-7 g.nema nikakvog smisla jer djeca tada jo ne razumijevaju razloge kanjavanja pa stoga ni ne mogu uiti iz iskustva. Za razliku od djece te dobi, za 7-godinjake se vjeruje da posjeduju sense pa odrasli na njih poinju izravnije djelovati i sprjeavati ranija ponaanja, esto koristei ibu.

Sjevernoameriko indijansko pleme Chippewa dri da djeca nemaju razuma, pa ako neko dijete ukrade neto, roditelji to bez rijei vraaju vlasniku, dok od starije djece trae da to uine sama. U nekoim meksikim kulturama dri se da dijete poinje razumijevati posljedice svoga ina kad pone govoriti.

ETNOGRAFSKA ISTRAIVANJA DOBNIH SKUPINASVEOBUHVATNA ISTRAIVANJA IVOTNIH PROMJENA UZ KORITENJE ETNOGRAFIJE

1.Antropologijska istraivanja ivotnog ciklusa:

Trudnoa

Porod

Rodilja i novorone

Djetinjstvo

Mladenatvo

Pripreme za brak

Vjenanje

Brani ivot

Starost

Smrt

Odnosno Roenje

Djetinjstvo

Mladenatvo

Zrelost (ukljuujui vjenanje, brak i obitelj)

Starost

Smrt.

2.Antropologijska istrivanja odrastanja (djetinjstvo i mlenatvo)

3.Antropologijska istraivanja socijalizcije (cjeloivotni proces)

4.Antropologijska istraivanja obreda (rituala) prijelaza.

ETNOGRAFSKA ISTRAIVANJA DOBNIH SKUPINA

Etnografija djetinjstva

Etnografija mladenatva/djevojatva

Etnografija ivota odraslih osoba

Etnografija ivota starijih osoba

ANTROPOLOGIJA I ETNOGRAFIJA DJETINJSTVA

-je posebna grana antropologije koja ini vaan dio antropologije ivotnog ciklusa ili antropologije odrastanja, a uglavnom se oslanja na etnografska istraivanja.

Podruja istraivanja:

Povijesne promjene u konstrukciji djetinjstva i pristupu djetetu kao posebnoj druvenoj kategoriji

Slinosti i razlike u odgoju ili socijalizaciji djece u razliitim kulturama (kroskulturna istraivanja)

Posebna pitanja uenja i poduavanja u djetinjstvu (fiziki, intelektualni, socijalni, moralni i emocionalni razvoj)

Veza izmeu fomalnih i neformalnih imbenika odgoja u djetinjstvu.

TO JE DJETINJSTVO?

Je li djetinstvo:

Bioloka injenica

Drutveno, odnosno kulturno konstruirana injenica

Djetinjstvo nije samo bioloka faza razvoja nego je i drutvena kategorija koja izvire iz stavova, vjerovanja i vrijednosti koje prevladavaju u nekom drutvu u odreenom vremenu.

Odnos drutva prema djeci, kao i privrenost roditelja djeci manje je funkcija instinkta, a vie posljedica toga koje zadae druvo i kultura nameu roditeljima u odreenom povijesnom razdoblju.

IMBENICI PRISTUPA DJETINJSTVU

1. Vjerovanje u narav djeteta

Dijete je mali odrasli

Dijete je bie u razvoju

Dijete je linost

Dijete je po prirodi dobro/zlo

2. vjerovanje u ulogu ili mo odgoja u razvoju djeteta

bioloki determinizam

empirizam

3.Drutvna oekivanja (ekonomska korist) od djeteta i kulturne preferencije u odgoju (razlike izmeu poloaja seoskog i gradskog djetea)

4.Ideja o potrebi priremanja roditelja za njihovu odgojnu ulogu.

5.Raspoloivost odgojnih pomagala.

POVIJESNE PROMJENE U SHVAANJU DJETINJSTVA I PRISTUPU DJECI U ZAPADNIM KULTURAMA

Prema nekim povjesniarima, koncept djetinjstva kao posebne ivotne faze pojavio se na zapadu tek u 16. i 17. st.

DO KRAJA SREDNJEG VIJEKA djeca su shvaana kao minijaturna verzija ili replika odraslih. S obzirom da se nije dralo da djeca trebaju poseban postupak i zatitu od strane roditelja i odrasli, ona su bila nazona u svim aspektima privatnog i drutvenog ivota, ukljuujui radne obveze.

OD SREDNJEG VIJEKA DO 19.ST. dijete se poinje shvaati kao bie koje treba privesti redu, zbog ega se pravilan odgoj povezuje sa strogom disciplinom, odnosno kanjavanjem.

Jedna od metoda privoenja redu jest prisiljavanje djece na rad. Djeca s 10 godina poinju raditi jednako dugo i jednako teke i po zdravlje opasne poslove od odraslih.

Naputena djeca esto su tjerana na prostituciju, obuavana za krae ili sakaena kako bi izazvala samilost ili radi prodaje organa , na to je sud gledao blagonaklono.20.STOLJEE

U prvoj polovici 19.st. pojavljuju se prve ustanove za zbrinjavanje i resocijalizaciju naputene djece i mladih prijestupnika, no njihova funkcija nije zatita nego sprjeavanje da takva djeca postanu ekonomski teret i prijetnja drutvu. vjerovalo se da siromatvo kod djece potie sklonost kriminalu to se nastojalo sprijeiti odvajanjem od obitelji. u prihvatilitima su takva djeca imala odgovarajui odgoj zajedno s naputenom djecom i mladima koji su prekrili zakon.

Sredinom 20.st.zbog naglog industrijskog razvoja i urbanizacije na djecu se sve manje gleda kao na nunu radnu snagu, pa ona postaju ekonomski beskorisna. Istovremeno jaa shvaanje da su ona vrijednost sama po sebi i da njihov razvoj ovisi o pravilnim odgojnim postupcima (njega, emoc.sigurnost, socijalni kontakt i komunikacija), pa se u odgoju dve manje primjenjuje kazna, a sve vie emocionalna potpora.

ANTROPOLOKE TEORIJE DJETINJSTVA

ZNANSTVENE TEORIJE:

biheviorizam

psihoanaliza

kognitivna psihologija

simboliki interakcionizam

kulturna ekologija

NARODNE (FOLK) TEORIJE

INTERAKCIJA RODITELJA I DJECE

osim fizike sigurnosti u Zapadnim kulturama se dri da je poticajna interakcija roditelja i djece uvjet razvoja djeteta.

no sadraj i intenzitet interakcije pod utjecajem je shvaanja djeteta i odgoja u odreenoj kulturi.

O tim shvaanjim ovisi hoe li odrasli:

-aktivno ili pasivno sudjelovati u procesu odrastanja-u odgoju vie primjenjivati kaznu ili pohvalu

-vie poticati slobodu ili ovisnost djeteta

-komunicirati otvorenim ili zatvorenim kodovima.

KROSKULTURNA ISTRAIVANJA DJETINJSTVA: FREEDMAN

Majke s Bliskog Istoka manje komuniciraju s novoroenom djeco, djeca su manje razigrana, rjee se oglaavaju i rjee smijee

Objanjenje:ponaanje tamonjih majki rezultat je njihove adaptacije na smanjenj potrebe njihove novoroene djece za stimulacijom.

OBREDI POVEZANI S ODRASTANJEM

Dob je vaan aspekt drutvenog kategoriziranja i drutvene strukture; granice koje drutvo postavlje izmeuizmeu djece i odraslih klju je za razumijevanje drutvenih odnosa.

Obiljeavanje prijelaza iz jedne dobi u drugu karakteristino je i za tradicijska (dobno strukturirana) i za suvremena (dobno labavo strukturirana )drutva, no svrha podjedle se razlikuje: u suvremenim drutvim svrha je razdvajanjea a u tradicijskim spajanje, kontinuitete i drutvena integracija temeljena na potivanju odraslih. Obredi ili rituali prijelaza (rites of passage) iz jedne dobi u drugu kljuni su za uvoenje i odranje drutvenog reda i poretka (Van Genep: Rituali prijelaza omoguuju da se prijelaz iz jednog statusa u drugi moe regulirati i upravljati tako da drutvo kao cjelina ne trpi povredu ili nelagodu)

Obred je formalizirana dramska predstava kojom se, preko niza simbolikih radnji uvruju zajednike vrijednosti i vjerovanja u nekoj grupi.

Bernstein: Rituali i simboli su glavni mehanizmi internalizacije i uvrivanja drutvenog reda.

Prema Triceu i Beyeru rituali su formalne, razraene, dramatske i javne aktivnosti kojima se odraavaju vrijednosti i vjerovanja neke organizacije.

VAN GENEPOVA PODJELA OBREDA

Za antropologiju od. i obr. osobito su vana istraivanja obreda prijelaza (rites of passages) Arnolda van Genepa iz prve pol.20.st. On je isticao da se istraivanja kulture trebaju usmjeriti na istraivanje obreda prijelaza iz jedne dobne skupine u drugu, kad se redefiniraju drutvene uloge i statusi pojedinca.Genep razlikuje:1. obrede odvajanja, npr.pogreb

2. obrede prijelaza, npr.inicijacija u mladenaku ili odraslu dob, trudnoa

3. obrede ukljuivanja, npr.vjenanje.

SINDROM COUVADE

Kuvade sindrom suosjeajna trudnoa - niz problema koje osjea mukarac tijekom trudnoe i poroaja supruge ili neposredno nakon poroaja, koji nemaju fiziolokog uzroka. Mogu poeti ve u 3. mjesecu trudnoe, a postupno jaaju i nestaju s poroajem ili neposredno nakon njega.

Fenomen se susree u svim kulturama. ei je kod parova koji su dugo ekali na dijete ili bili lijeeni zbog neplodnosti. Neka istraivanja govore da 89% suvremenih mukaraca ima neke od simptoma koji su karakteristini za trudnice ili rodilje.

Oituje se na vie naina: povraanje, bol u podruju trbuha, poveanje tjelesne teine, zatvor, glavobolja i sl., u ekstremnim sluajevima mukarac moe imati stomak viemjesene trudnice.

Objanjenja:

poistovjeivanje sa suprugom koja trpi bolove poroaja ili s djetetom koje trpi bolove dolaska na svijet, to dovodi do psihosomatskih smetnji

strepnja i ambivalentan odnos prema ulozi oca

nain na koji mukarac uspostavlja ravnoteu izmeu uloge majke i uloge oca u odnosu na novoroenog lana obitelji.OBREDI PRIJELAZA U MLADENATVO / DJEVOJATVOPrijelaz iz djetinjstva mladost, ime osoba stjee pravo na enidbu, odnosno udaju. Zajednike karakteristike:

ceremonijal nadgledaju stariji lanovi zajednice, roditelji su esto iskljueni

inicijacijska ceremonija obino predstavlja oblik uenja o zajednici i stjecanje prijeko potrebnih znanja i vjetina

obino ukljuuje dokaz fizike izdrljivosti, podnoenje gladi, ei i nedostatka sna

svaka inicijacija je dobno i rodno specifina

sastavni dio ceremonije je stvarno ili simboliko odvajanje od prethodnog ivota; u tom razdoblju mlada osoba se podvrgava ispitu nakon ega ponovo ulazi u zajednicu, ali kao nova osoba

u nizu starosjedilakih kultura muka inicijacija obino ukljuuje odlazak u posebnu kolibu izvan sela i obrezivanje, nakon ega mladi postaje ovjekom, to znai da moe odlaziti u lov i ubijati ivotinje, imati spolne odnose i zasnovati brak

djevojaki inicijacijski rituali poklapaju se prvom mjesenicom, kad se djevojke izdvajaju u zasebno sagraene kolibe u kojima provode dane tijekom kojih su neiste.

OBREDI PRIJELAZA: INICIJACIJA

Norijada

OBREDI PRIJELAZA POVEZANI SA KOLOVANJEM

OBREDI UKLJUIVANJA: VJENANJE

PAGE 2