Antropologija/etnografija mladenatva i adolescencije

Saet

pregled prolosti i sadanjosti ant. obrazovanja istie Georga Spindlera obrazovanju: 1. Bihevioristi 2.Progresivni liberali 3. Romantini kritiari

Posebno

Stilovi u

Autor

smatra da je ant. obrazovanja izgubila svoju nekadanju svrhu danas se premalo bavi ivotima djece i adolescenata izvan kolskih institucija znai pojam mlade? metode najbolje za istraivanja

to

Etnografske

mladei

3

Harrisove kategorije za bolje razumijevanje mladei: 1. ekologija 2. socijalna organizacija 3. ideologija mnoge osobine ne pripadaju samo jednoj kategoriji i adolescenti imaju najmanja prava

Problem

Djeca

Autorovo

pitanje: jesu li kole doista obrazovne ustanove ili je to mistifikacija njihove stvarne funkcije?

Kritiki

osvrt na 3 knjige:

Gary Allan Fine: Gifted Tounges Highschool Debate

and Adolescent Culture Stuart Tannock: Youth at Work The Unionized Fast-

Food and Grocery Workplace Bradley A.U. Levinson: We Are All Equal Student

Culture and Identity at a Mexican Secondary School

O

samoj debati te uenicima koji se odluuju za debatu kao dodatnu aktivnost

O

srednjokolcima nieg soc. statusa koji uz pohaanje kole i rade te o problemima s kojima se suoavaju na svojim poslovima

O

uenicima meksike sekundarne kole (kod nas 1.razred srednje kole) te o njihovim meusobnim odnosima

Adolescencija

mjeavina djejih i odraslih

ponaanja Treba

iskazivati vie potovanja prema mladima

Mead i Malinowski Temeljna etnografska djela se na nedefiniranosti samog pojma mlade treba ga koristiti vezano uz kontekst u kojem se nalazi

Osvre

mladenatvo priprema za daljnji odrasli ivot; univerzalni stadij u biolokom i psihikom razvoju individue da su mladi danas razapeti izmeu tradicije i inovacije mladenatva razvoj i promjena mogu biti na kulturalnoj i individualnoj razini

Smatra

Ant.

Mladenatvo

i nasilje problem bandi

Mladenatvo,

seksualnost i tijelo Problem stavljanje seksualnosti mladih u kontekst odraslih aktivnosti i navika

Antropologija

adolescenata nije isto to i antropologija mladenatva

Istraivanje Trebali

na tinejderima od 15 i 16 godina

rekonstruirati vlastito djetinjstvo u vrtiu i osnovnoj koli se vidjeti kako njihova iskustva u djetinjstvu utjeu na formiranje njih samih kao osoba te ivotnih filozofija po kojima ive kratka autobiografija, round tour i intervju

eljelo

Metode:

U

vrtiu dijete je bie pod utjecajem svoje prirode koli dijete je ponavljatelj kulture i znanja

U

5

razliitih razina za razumijevanje naina na koji djeca sama sebe percipiraju: 1. Osobna razina 2. Ekoloka razina 3. Interpersonalna razina 4. Konceptualna razina 5. Razina budunosti

Vrti

pravila u vrtiu su vie nekakve granice izmeu doputenog i nedoputenog ponaanja tijekom dana pravila su opirnija i detaljnija (npr. pokreti tijela koji su ogranieni)

kola

Sjeanje igra kljunu ulogu u stvaranju djetetova doivljaja samog sebe, vrijednosti do kojih dre kao i ivotne filozofije Djeca imaju velik kapacitet za pamenje i opisivanje ljudi te odnosa s drugima Lako se prisjeaju emocionalnog vrhunca vremena provedenog u vrtiu

Ljudi lake pamte snane emocija (bile dobre ili loe) te radnje i dogaaje koji su se vie puta dogodili