102
SLADOLED Kako napraviti sladoled bez mašine? p a r r e c i o n a n i riba i plodovi mora LAGANE SALATE I PASTE OSVEŽAVAJUcA LETNJA PIcA g a s t r o p u t o p i s : V I J E T N A M

finaljulavgust2012ispravljen

  • Upload
    smo979

  • View
    19

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

food

Citation preview

  • SLADOLEDKako napraviti sladoled bez maine?

    par reci o nani

    riba i plodovi mora LAGANE SALATE I PASTE OSVEAVAJUcA LETNJA PIcA

    g

    ast

    ro

    putop

    is: VIJET

    NA

    M

  • uvodna

    re

    U julu i avgustu i Mezze odmara. Znamo da je vruina i da nikome nije do stajanja za poretom pa smo se potrudili da vam prirpemimo recepte koji su lagani i okrepljujui, a ujedno su jednostavni za pripremu. U ovom broju vas vodimo na put u Vijetnam, uimo da pravite sladoled i upoznajemo sa asopisom Do!ts.

    Vidimo se u septembru!

  • Milica Cvetkovi

    Strastveni gurman i nepoprav-ljivi hedonista. Sanja o KitchenAid mikseru, sopstvenom kuvaru i kolovanju u Parizu. Vole je svi ko-jima je ikada kuvala.

    Dragana Puica

    Zaljubljenik u prirodu, selo, druenje, internet i blog. Udata,

    majka dva sina. Kuvanje ne smatra obavezom, ve zadovoljstvom.Olivera Seni

    Supruga najdivnijeg oveka na svetu, sa kojim imam dvoje zlatne dece. Sve ostalo manje je bitno...

    Sanja Manasijevi

    Knjievnost mi je prva ljubav,odmah iza nje idu kulinarstvo i fotografija.

    Supruga, majka i sanjar u konstant-noj potrazi za inspiracijom.

    Maja Babi

    Mama dva deaka, ena jednog oveka, inenjer informatike i zaljubljenik u kuhinju.

    Mihaela Javor

    Majka dva malena deaka sa stalnom eljom da jednostavna jela

    pretvori u simpatine i neobine zalogaje.Jelena otri

    Moja kuhinja je moj kreativni kutak.

    Ivana Lalicki

    Kada je od mua dobila Veliki narodni kuvar, kao poklon za venanje nije ni slutila da e posle mnogo godina, na drugom kontinentu pronai veliku radost u kuvanju.

    MILKICA CREVAR

    Sanjar, koji se svakog jutra hvata u kotac sa realnim zivotom

    Kulinarstvom pokusavam objediniti mnoge svoje interese.

    Lana Beli

    Zaljubljena u fotografiju i okoladne minijature. Najsrenija je kada vidi prazne tanjire i osmehe na licima

    svojih najbliih.

    MEZZE tim

  • uvodna re ..................................... 2

    osveavajua letnja pia ............. 6-13

    oranadasirup i limunda od nanebloody mary

    gastro putopis: ............................. 14-27 vijetnam

    obino-neobino: ......................... 28-33 nana

    lagane salate i paste .................... 34-47

    kus-kus salatasalata od hobotniceletnja arena salatatoplo-hladna salata od paste i sveeg spanaafunghetti sa paradajzomtestenina sa piletinom, parmezanom i brokolijem

    iz moje bate: ................................ 48-51 lavanda

    etno kuhinja: .................................. 53-55 kosako-etelaki ruak

    korak po korak: ............................ 57-59 punjeni paradajz

    riba i plodovi mora: ...................... 60-71

    losos burger fileti karpine sa sosom od limuna i kaparadagnje na buzaruciganski ranjii sa kampimamorski plodovi sa krompirom

    wonton republika: ........................ 73-75 dumplings

    slatka inijica zadovoljstva by Do!ts magazin .......................................... 76-77

    letnje poslastice: .......................... 78-91

    okoladne korpice sa sladoledom od kafe, lenika i okoladeledeni sendvi kekszbrka u itonusorbe od limuna sa prelivom od malinasladoled od okoladeparfe sa maskarpone sirom i grand marnier likerom

    pravi sladoled ................................ 92-95

    funny food: ................................... 96-97 slatko pivo

    gastro partijanje: .......................... 98-99 curros

    slatki kutak: ................................... 100-101 sufle od limuna

    SADRAJ

    Fotografija na naslovnoj strani, obrada i priprema sadraja: Ana V. urevi i Marija Petrovi

    Zabranjeno je neovlaeno preuzimanje i kopiran-je sadraja, bez prethodne saglasnosti redakcije asopisa Mezze.

  • osveavajuca letnja pica - -

  • osveavajuca letnja pica

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:

    1 pomoranda

    250 g eera

    2 kaiice limuntusa

    2 l vode

    PRIPREMA:

    Pomorandu operite i stavite u zamrziva da se u potpunosti zamrzne. Zamrznuto voe izrendajte na najsitnije rende, dodajte eer, limuntus i sipajte hladnu vodu.

    Izmeajte da se eer istopi, procedite i posluite.

    Jeste li znali da od Jedne Jedine narande moete pripremiti dva litra odline oranade? Uz kockice leda, ovog leta, zamrznite i ponekU pomorandU te U par Jednostavnih poteza pripremite hladan, osveavaJUi napitak za celU porodicU. na isti nain moete pripemiti limUnadU od smrznUtog limUna.

    OranadafotografiJa i recept: mihaela Javor

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • limunada od nanefotografije i recept: Sanja ManaSijevi

    SIRUP OD NANE:

    1 l vode2 limunarukohvat/ veza nane500 g eera

    LIMUNADA OD NANE:

    1 l kisele vode ili obine250 ml sirupa od nanesok dva limunakolutovi limuna, led i listii nane

    za posluivanje1 kaika meda, opciono

    PRIPREMA:

    Operite i ocedite nanu. Stavite je u veliku teglu ili odgovarajui sud. Neprskane (ili dobro oprane) li-munove isecite na kolutove i njih dodajte u teglu. eer razmutite u vodi pa sve sipajte u teglu. Poklo-pite i ostavite da odstoji 24 sata. Nakon toga procedte dobijeni sir-up u flau i uvajte u friideru do upotrebe. U bokal odgovarajue veliine sipajte sirup od nane i svee isced-jen sok dva limuna, ako volite slad-je sokove dodajte i jednu kaiku meda. Promeajte. Nalijte dobro ohladjenom kiselom vodom (ili obinom). U ae stavite kolutove limuna, listie nane i led. Prelijte sokom i posluite.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:(za 2 ae)320 ml soka od paradajzasok od jednog limuna

    8 kockica leda

    50 ml kvalitetne vodke

    20 ml Vuster (Worcestershire) sosaprstohvat bibera

    prstohvat soli

    stabljika celera ili argarepa za garniranje

    PRIPREMA:

    Led izlomiti u blenderu i sipati u ae. Sve ostale

    sastojke staviti u ejker i dobro izmiksajte.

    Koktel sipatu u ae preko izlomljenog leda, gar-nirati stabljikom celera ili mladom argarepom, po-suti biberom i posluiti.

    Bloody Maryfotografija i recept: Milica cvetkovi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    Bloody Mary, popularni koktel koji po urBanoj legendi lei MaMurluk! da li je tako, nisMo sigurni, ali njegovi sastojci, kao to su vodka, sok od paradajza i Mnotvo zaina, idu u prilog injenici da je jedan od najboljih.

    poreklo iMena je sporno, neki sMatraju da je koktel doBio iMe po istorijskoj linosti, Meri i tjudor, kojoj su ovaj nadiMak nadenuli protestanti koje je neMislosrdno progonila za vreMe svoje vladavine. druga, Moda verovatnija, kae da je koktel nazvan po konoBarici Meri koja je radila u Baru koji se zvao Kofa puna Krvi (bucKet of blood).

    tradicionalno se slui sa tapieM celera, ali kako je poznato da ga nai ljudi ne preferiraju, pogotovu sirovog, upotreBili sMo argarepu kao alternativu, Mada je sasviM cool i Bez iega.

  • Gastro putopis

    VIJETNAMtekst i fotografije: Marija Petrovi

  • Vijetnam, zemlja prelepih devojaka, predela od kojih e vam zastati dah, i jedne od najukusnijih svestkih kuhinja, nikoga ne ostavlja ravnodunim. Moji utisci su pomeani. Da sam ovo pisala pre godinu dana, kada sam se tek vratila sa puta, rekla bih da je to jedino mesto na planeti gde se nikada vie ne bih vra-tila. Sada ve via nisam sigurna jer su mi u seanju najvie ostale lepe uspomene, a one loe su mi man-je bitne i nekako smene. O emu se radi...

    Naime, kada putujete bez agencije i vodia imate mnogo vie slobode. Da usput ujete za neko di-vno mesto i promenite plan puta u hodu, da izbeg-nete restorane koji sa agencijama imaju dilove da im dovode turiste koje deru i slue im ubre od hrane (a u Aziji ovo znai najee lou evropsku hranu), da mnogo bolje osetite kulturu mesta na kome se nalazite... Ali sve ima svoju cenu. Vijetnam je zem-lja stravino izmuena ratovima i okupacijama i to se i dan danas osea na svakom koraku. Starije stanovnitvo u svakom belcu vidi Amerikanca koga mrzi i uopte se nee potruditi to da sakrije. Deavalo nam se da ulini prodavci odbijaju da nam prodaju hranu ili nam za jednu porciju trae i do 100 puta vie para nego lokalcima. Meni, kao nekome ko mnogo voli da jede, mnogo je bilo bitno da probam to vie autentine lokalne hrane, i do tada s tim nisam im-ala problema, ali u Vijetnamu je to bilo ba teko. I naporno.

    Naravno, nisu svi Vijetnamci ovakvi, i da, ipak sam

    probala dosta lokalne hrane. to se vie ide ka jugu, stanovnitvo je prijatnije i toplije. Gastroputopis koji sledi obuhvata gradove Hanoi, Saigon i Hue i deltu Mekonga.

    Bnh m

    Ono to je za nas pljeskavica, to je za vijetnamce vijetnamski sendvi. Po veim gradovima improvizo-vani tandovi se nalaze na bukvalno svakom kora-ku i sendvii kotaju oko 50 dinara. Prave se u ba-getu, koji su u Vijetnam doneli Francuzi za vreme kolonijzacije. Ali Vijet-namci su baget podigli na jo vii nivo (bez uvrede ljubiteljima fransuske kuhinje) - ovaj je nekako paperjast i mnogo, mno-go meki, sa izuzetno tankom koricom. Na go-tovo svakom tandu, fil je drugaiji, ali ono to je svima zajedniko je jako puno lista korijan-dera. Od ostalih filova tu su razne vrste vijet-namskih kobasica, om-let, tofu, peena svinjska potrbuina, azijska varijanta duvan varaka od pile-tine ili svinjetine, razno povre iz turije... Odjednom je mogue pojesti ba dosta i moja mera je bila po 2-3 sendvia po obroku.

    Moda moja fascinacija obinim sendviom deluje udno, i moda neko drugi ne bi njime zapoeo gas-troputopis, ali ako bi trebala da izdvojim samo jednu stvar koja se u Vijetnamu obavezno mora probati, onda je to svakako vijetnamski sendvi.

  • Kako se prelazi ulica

    U celoj zemlji je glavno prevozno sredstvo skuter (motobajk, kako bi oni rekli), a automobili i ostala voz-ila su izuzetno retki. Ulice potseaju na reke motora koji se gotovo uopte ne zaustavljaju. Vijetnamci ne j... ivu silu. Trotoar, crveno svetlo? Gde god mogu da proteraju motor, oni teraju. I staju tek onda kada su stigli tamo gde su krenuli. Za turistu je verovatno jedan od najveih izazova u Vijetnamu prei ulicu. Na prvi pokuaj trajao je gotovo pola sata. Paljivim posmatranjem lokalaca nauili smo da se ovde ulica prelazi tako to se jednostavno krene pravo, a motori blago uspore i zaobilaze vas :)

    Kada smo tek stigli, bilo nam je udno to je sva izloena roba po radnjama i ulici uvijena u kese. Kada se bolje razmislil, to i nije tako udno, jer su Vijetnam-ci toliko zagadili gradove vonjom motora da je sve prekriveno debelim slojem crne praine. Potrebno je biti zaista hrabar pa jesti na ulici.

    Elem, kada jednom uspete da se provuete kroz mo-tore, ta jo moete da oekujete?

    amlice. Nakon to padne mrak, instaliraju se kafii

    po trotoaru. Ali ne onak-vi na kakve ste navikli. Lokalci na trotoar post-ave nekoliko mini ja turn ih p l a s t i n i h stolova i stol-ica i prodaju sve i svata. Nemojte misli-ti da je to zbog bede u zemlji ili da je neka zajebanci ja. Jednostavno, to im je neki trip i oni tako vole :) Jed-nom, dok smo etali ulicama Hanoja, proli smo kroz jedan takav ulini restorani, a vlasnica nas je ljapnula po dupetima i uz osmeh pokazala da joj ne idemo kroz lokal, nego da idemo okolo.

  • Mnogi Vijet-namci i danas jedu sve to im padne pod ruku, to zato to moraju, to zato to vole. Kuni ljubimci se ne izvode napolje kako ne bi ko-jim sluajem, zavrili u ne-kom loncu. Psi, make i pacovi su na redovnim menijima ak i u restoranima, tako da ovde ni-kada ne moete biti sto posto sigurni ta je to

    to jedete. I na sve to, sve je stravino prljavo.

    I ako ve jedete na ulici, obavezno probajte neki od domaih napitaka. Krajnje bizarnih kombinacija, sa zrnima soje, pasulja, pirina, raznim eleima od algi, treba ih probati ne zato to su ukusni. Naprotiv, krajn-je su odvratni. Ali su toliko odvratni da se jednostavno moraju probati.

    Slatkii

    Ili su meni slatkii promakli ili Vijet-namci neto i ne vole da ih jedu. Desert se sveo na napitke i par grickalica od ba-nane i kokosa. Sorta koja se najvie koristi je minijaturna ba-nana, jarko ute kore i dosta slaa od one na koju smo mi navikli.

    Za poetak, suva presovana banana. Na prvi po-gled vie lii na komad pergamenta, a ne neto to je jestivo. Ukus je fenomenalan. Slatko, hrskavo, ali ne previe, i karamelisano. Da nas baba koja je ovo prodavala nije odrala, pojeli bismo gomilu.

    Negde u delti Mekonga posetili smo i fabriku kara-mela od banana gde smo videli kako se one prave na

  • tradicionalan nain. Karamela ko karamela, samo sa mekom na bananu. Meni je u fabrici zanimljivija bila rakija koju prave od kokosa, zapravo obina brlja, ali je meni iznova i iznova interesantno ta se sve ljudi nee dsetiti da fermentiu.

    Mladi kokos je pun slatkog, osveavajueg soka i prava stvar za vruine koje u Vijetnamu mogu biti nesnosne. Prodavci ih najee dre u vanglama sa ledom i kada naruite, otvaraju vam kokos uz pomo noa ili maete.

    eernu trsku smo prvi put videli u Kini. Iz nekog ra-zloga je nismo probali i to je bila jedna od onih stvari za koju nam je bilo krivo to ni-smo probali. Ljudi idu ulicom i glou neki tap. Moete samo zamisliti nau sreu kada smo ovo videli u Vi-jetnamu! U emu je tos? eerna trska je prepuna soka i kada je vaete i probi-jete koru, koja je inae tvrda kao kamen, usta e vam zapljusnuti sladak sok. Dak-

  • le, prvo, onako kao pravi majmun, zubima treba otki-nuti koru. Zatim se ta kora pljune. A onda se isisava sok. Pokuajte da zamislite scenu :)

    I za one koji nemaju nameru da da idu ulicom i sisaju motku, niti da iae vilicu, postoji reenje.

    Na kiosku koji je ceo jedna skalamerija napravljena da cedi sok erne trske, moete dobiti sok u ai. Neverovatno je koliko soka se, u stvari, nalazi unutar ovih drvenastih, i naizgled, suvih motki. Devojka je uzela naramak motki, pokrenula aparaturu, i nekoliko puta ih provukla kroz presu. Zelenkasti, penasti sok, koji uopte nije izgledao primamljivo, je prikupljala u plastinu au i od jedne ture ju je napunila otpri-like do 2/3. Nae molbe da sok dalje ne razreuje su prole bez uspeha i ostatak ae je napunila vodom. Poznato je da je u jugoistonoj Aziji voda puna ameba i ko zna ega sve jo i turistima se ne savetuje da piju vodu sa esme. Stanovnitvo je pije, ali su verovatno razvili prirodan imunitet pa im ne bude nita. Ali ako niste odatle, velika je ansa da zaradite neku gadnu stomanu infekciju.

    Probati sok ili ne? Gledamo mi njega, i gleda on nas. Pa kako sad da ga ne probamo kad smo ve tu i kad smo ga kupili?! S druge strane, kao pazimo, i ak i zube peremo flairanom vodom.

    ta je, tu je. Sok smo popili, svideo nam se, i preiveli smo :)

    Na kraju, neto krajnje bezveze. Na ovo smo naleteli u supermatketu i bilo je krajnje jeftino - 5-10 dinara, i meni se uinilo zanimljivo.

    Jedna lepljiva smesa od pandana filovana kokosom. Bljutavo i bezukusno i potpuno nepotrebno.

  • kokoka ili jaje?

    Ovo sam mislila da nikada neu probadi. Ceo taj koncept jedenja polurazvijenog embriona mi je oduvek bio odbojan. Meutim, kako to samnom uvek biva, kada smo naleteli na ulini restoran koji slui ova jaja poeli smo da se premilljamo. Naa debata je osoblju i gostima verovatno bila simpatina i nakon to smo mi tu ve predugo stajali i nekali se, prila nam je veoma simpatina devojka sa ostacima neeg zelenog meu zubima i ubedila nas kako su jaja veoma ukusna i da treba da ih probamo. Teko abu u vodu... i naruismo mi porciju :) Bakica koja nam je pripremala tanjir samo je odmahnula rukom i pokazala kako e nam pola por-cije sigurno biti dovoljno, verovatno oekujui da emo se zgroziti i ostaviti nepojedeno. Dobili smo 1 paije i nekoliko prepelijih jaja na tanjiru sa par ljutih sosova i solju. Procedura je sledea: jaja se ljuskaju i otpatci se bacaju na zemlju oko stoliice gde sedite. Kada odete, baka doe i metlom sve poisti u oak.

    Jaje izgleda jezivo. Odmah ispod ljuske nalazi se uta opna proeta kapilarima. Ispod opne imate sve - i umance, i belance, ali i pae. umance je standardnog ukusa, ali je zato belance izuzetno tvrdo i pomae ako se pojede uz malo ili sosa.

    to se tie paeta, ono je celo tu. Kima, perje, nogice, kljun, nokti... Izgleda kao da mu fali jo samo malo pa da se ispili. Inae, osim ljuske, nita se vie ne baca. Koske i ostalo su i dalje suvie meki da bi bili tvrdi i da bi vam smetali dok ih jedete, ali ipak nije da se ne oseaju. Sam ukus je sasvim OK. Kao kuvano pile. Problem je zagristi, vakati i progutati. Moram priznati da mi nije bilo sve jedno iako sam do tog trenutka ve probala svakakvih gadosti.

    Baka je bila oduevljena to smo sve pojeli i ak nam je dala popust, to je, s obzirom na sva dotadanja iskustva sa plaanjem, bilo veoma udno.

  • kokoka ili jaje?

    Ovo sam mislila da nikada neu probadi. Ceo taj koncept jedenja polurazvijenog embriona mi je oduvek bio odbojan. Meutim, kako to samnom uvek biva, kada smo naleteli na ulini restoran koji slui ova jaja poeli smo da se premilljamo. Naa debata je osoblju i gostima verovatno bila simpatina i nakon to smo mi tu ve predugo stajali i nekali se, prila nam je veoma simpatina devojka sa ostacima neeg zelenog meu zubima i ubedila nas kako su jaja veoma ukusna i da treba da ih probamo. Teko abu u vodu... i naruismo mi porciju :) Bakica koja nam je pripremala tanjir samo je odmahnula rukom i pokazala kako e nam pola por-cije sigurno biti dovoljno, verovatno oekujui da emo se zgroziti i ostaviti nepojedeno. Dobili smo 1 paije i nekoliko prepelijih jaja na tanjiru sa par ljutih sosova i solju. Procedura je sledea: jaja se ljuskaju i otpatci se bacaju na zemlju oko stoliice gde sedite. Kada odete, baka doe i metlom sve poisti u oak.

    Jaje izgleda jezivo. Odmah ispod ljuske nalazi se uta opna proeta kapilarima. Ispod opne imate sve - i umance, i belance, ali i pae. umance je standardnog ukusa, ali je zato belance izuzetno tvrdo i pomae ako se pojede uz malo ili sosa.

    to se tie paeta, ono je celo tu. Kima, perje, nogice, kljun, nokti... Izgleda kao da mu fali jo samo malo pa da se ispili. Inae, osim ljuske, nita se vie ne baca. Koske i ostalo su i dalje suvie meki da bi bili tvrdi i da bi vam smetali dok ih jedete, ali ipak nije da se ne oseaju. Sam ukus je sasvim OK. Kao kuvano pile. Problem je zagristi, vakati i progutati. Moram priznati da mi nije bilo sve jedno iako sam do tog trenutka ve probala svakakvih gadosti.

    Baka je bila oduevljena to smo sve pojeli i ak nam je dala popust, to je, s obzirom na sva dotadanja iskustva sa plaanjem, bilo veoma udno.

  • qun n ngon

    Qun n ngon je fensi restoran u Hanoju u kome jedu samo dobrostojei Vijetnamci. Za nae pojmove, cene su prosene, ali je standard prosenog stanovnitva u Vijetnamu veoma nizak.

    Restoran slui autentinu regionalnu kuhinju i jedna veera ovde dovoljna je za sticanje sasvim dobrog utiska o vijetnamskoj kuhinji.

    Sastojci su svei i mogu se videti jer je kuhinja otvore-nog tipa. Poto je bila velika guva kada smo stigli, stavili su nas za sto sa jednim sredovenih Vijetnam-cem i njegovom enom. Kroz priu su nam preporuili svoja omiljena jela iz restorana i usput smo saznali da je gospodin nekada igrao fudbal. Znao je gde je Srbija i ko je Piksi, to je bilo neobino jer smo do sada gde god da otputujemo bili iz Sirije ili Sibira :)

    Za predjelo smo uzeli moje omiljene prolene rolnice, prene slane palainke i abe.

    Ono to treba znati je da u Vijet-namu uz skoro svako jelo dolazi i tanjiri sa sveim biljem (korija-nder, nana, tajlandski bosiljak...). Da bi ste u hrani uivali kako tre-ba potrebno je igrati se sa njom. Rolnice se uvijaju u listove zelene salate, a izmeu rea bilje.

    Ako ne znate kako se rolnice jedu, onda je najbolje ili da traite da vam neko pokae ili da posma-trate ostale goste. Mi smo deo po-jeli onako kako ne treba, da bismo tek kasnije probali na pravi nain i shvatili da je mnogo ukusnije.

    Rolnice su dole uz slatkast sos od kikirikija i bile su sa kampima. Vijetnamsci u rolnice stavljaju sve i svata, ali najpoznatije, i meni najukusnije su upravo te.

    Osim kampa i zelene salate, u njih obavezno idu ili svee klice ili tanki pirinani rezanci.

    Prene rolnice su bile sa svin-jetinom i potpu-no su drugaije jelo. Slue se uz providni, blagi i slatkasti sos sa komadiima sveeg umbira i argarepe i opet, jedu se uz dosta sveeg bilja.

  • ablji bataci nisu strani evropskoj kuhinji, ali ovo je bio prvi put da ih jedem. Meso je izuzetno meko, topi se u ustima i po teksturi najvie potsea na belu ribu. Zapravo, rekla bih da me je potsetila malo na zmiju.

    Prene slane palainke od kampa i slatkog krompira, omiljeno jelo fudbalera koji je sa nama sedeo za sto-lom uopte nisu bili loi. U prvom trenutku, iznenadilo me je to to su kampi celi, sa sve ljuskom, utisnuti u kola. Pitala sam se kako sad to da jedem. Ispostavi-lo se da prene kampe ne morate da ljutite jer se ljutura skoro i ne osea. Ne mogu rei da me je to oduevilo i ja bi ih ipak sledeci put ljutila, ali sam ih za stolom pojela sa sve ljuskom, onako kako je fud-baler objasnio.

    Sledee to smo jeli je Pho, u slobodnom prevodu vi-jetnamska supa. Pho je najei obrok prosenog Vi-jetnamca i pravi se sa bilo kojom vrstom mesa. Supa se kuva od kostiju, sa ribljim sosom, zvezdastim ani-som, cimetom i jo nekim zainima, a onda se u iniju stavljaju svee klice, korijander i meso. Kada se ko-risti junetina, ona se stavlja delimino kuvana jer je vrela supa kojom se prelije dodatno termiki obradi.

    Pho je poput nudli jelo savreno za vruine. Laga-no, ali ipak sito i moe se napraviti na hiljadu i jedan nain. Pored vijetnamskog sendvia, ovo je jelo koje sam najvie jela.

    Jeli smo i prene nudle sa svinjetinom. iroki pirinani rezanci sa komadima prene svinjetine, kikirikijem i povrem iseenim na ilijen. Taj ukus je nemogue opisati. Jedno od najboljih jela koje sam jela ikada u

  • ivotu. Mogao bi oputeno da parira Pad Thai-ju, ali o tome u nekom od narednih brojeva...

    Za zaslaivanje - nita. Ona dva slatkia na meniju trenutno nisu bila dostupna, pa smo morali da se za-dovoljimo koktelima. Kao to sam ve i rekla, Vijet-namska pia se mogu opisati na samo jedan nain - bizarno. Koja je poenta i kome se to svia, stvarno mi

    nije jasno. Jedan je bio od plodova biljke Manilkara za-pota, a drugi ejk od papaje. I papaji, koja je inae jeno od najukusnijih voa, su uspeli da ubiju ukus i pret-vore je bezuku-snu smeu u kojoj plivaju zrna pasulja i crne gliste nap-ravljene od elatina koji se dobija iz algi.

    Bljak!

    Hong mai

    Hong Mai je jedna lokalna kafanica u Sajgonu gde smo ili da jedemo, a ta drugo, nego, prolene rol-nice :)

    Ove rolnice su drugaije od klasinih jer se pune mlevenim mesom koje je preno na tapiu limunove trave. Rolnice sami motate i sve elemente dobijete

    odvojeno. Na listi pirinanog papirra prvo poreate svee bilje.

    Zatim preko stavite tapi sa mlevenim mesom, smo-tate, izvuete tapi, i jedete tako to rolnicu umaete u sos od kikirikija i susama.

    Sos je ukusan, ali izgleda strano gadno, sluzavo i

    prljavo i ako prebrodite tu odvratnost, uivaete.

    Pored rolnica, u ovo restoranu smo jeli i omlet sa kampima i nekom vrstom unke. U omlet je dodato pirinano brano, tako da ovo na neki nain potsea na deblju palainku. Jede se uz turiju i neku vrstu vijetnamskih kiselih krastavia. U svakom sluaju, jako ukusno.

  • odvojeno. Na listi pirinanog papirra prvo poreate svee bilje.

    Zatim preko stavite tapi sa mlevenim mesom, smo-tate, izvuete tapi, i jedete tako to rolnicu umaete u sos od kikirikija i susama.

    Sos je ukusan, ali izgleda strano gadno, sluzavo i

    prljavo i ako prebrodite tu odvratnost, uivaete.

    Pored rolnica, u ovo restoranu smo jeli i omlet sa kampima i nekom vrstom unke. U omlet je dodato pirinano brano, tako da ovo na neki nain potsea na deblju palainku. Jede se uz turiju i neku vrstu vijetnamskih kiselih krastavia. U svakom sluaju, jako ukusno.

  • MEKONG

    Postoji varijanta da iz Vijetnama u Kambodu odete preko delte Mekoga. Malo ete veslati, malo ete ii autobusom, a malo se voziti na motorima sa prikoli-com. Predelil su neopisivo lepi, i ako ste gledali Ram-ba - to je to. Ako vam se uklapa u plan puta, ovo je avantura u pravom smislu rei koju nikako ne bi trebalo da propustite.

    Elem, uz obalu reke postoji nekoliko restorana u dungli gde moete pojesti jela od svee upecane ribe iz Mekonga. U restoran ne moete tek tako svra-titi jer kuvaju samo kada im se najave grupe. Kaete kada je grupa otprilike tu i ruak vas eka na stolu.

    Ne znam koja je vrsta ribe u pitanju, ali nas je doekala ve pripremljena na drvenom stalku. Pitate se kako e jedna riba nahraniti 10-ak ljudi za stolom? Tako to e od njih napraviti prolene rolnice.

    Devojke sa sve hirurkim rukavicama otkidaju meso ribe i reaju na pirinani papir. Za trenutak sam se zgrozila kada sam shvatila da nam u rolnice stavljaju i krljut, ali za divno udo, ona se uopte nije osetila dok smo jeli. Nema nita bolje nego kada je riba koju jedete upecana samo par sati ranije. Sveije od toga neete nai.

  • Osim rolnica jeli smo i neku vrstu vijetnamskog gulaa od ribe koji se jede sa dosta pitina i mladog luka. Jako, jako ukusno jelo.

    Jedino to je malo falilo celom doivljaju su pia. Kao i obino, kada vas agencija negde odvede (a preko reke granicu ne moete da preete u solo varijanti), pia su bila jedno 20 puta skuplja nego inae. Bilo je malo smeno to velika veina grupe jede i ne pije nita, ali znate onaj oseaj kada neto neete da ura-dite isto iz principa. Dobra je i ona voda koju imamo u rancu :)

    pijaca

    Opte je poznato da Vijetnamci jedu pse. I prodaju ih na pijaci kao polutke. Prvo vee u Vijetnamu naleteli smo na istraumiranu Amerikanku koja je gotovo kroz pla rekla da je bila na pijaci i da ih je videla kako odrani vise. Znam da je licemerno jer jedem meso, ali jedno od bia koje volim najvie na svetu je moj pin i nije bilo anse da rizikujem da to vidim.

    Jesmo posetili vonu pijacu na nekom marketu, ali tamo se ne prodaje meso. Najvei hit su mi bile ba-nanice. Jeli smo ih non stop, a prodavci su nas samo drali i drali. Sad smo se i uveliko aklimatizovali i voe

    vie nismo ni morali da peremo. Sve one prie da ete ako jedete lokalnu hranu u Aziji umreti su dosta preuveliane. Kada smo ili da se vakciniemo na in-fektivnoj smo dobili pamflete jo iz vremena SFRJ, i tada je moda i bilo toliko opasno, ali u novije vreme je situacija mnogo bolja.

    Na kraju vas moram upozotiti na jednu od opasnosti u jugoistonoj Aziji. Kupujemo mi uvee voe od neke bakice i pored nje stoji njen deda. Kada nam je baka izmerila voe, deda se naginje i tiho pita da li elimo i malo marihuane uz to :) ovek se u trenutku os-eti kao u skrivenoj kameri. I nije tako samo na pijaci, kako padne mrak prilazie vam razni tipovi i nuditi drogu, najee marihuanu.

    Nemojte ni razmiljati o tome. U Aziji su kazne za posedovanje veoma otre i veoma esto drogu nude policajci u civilu i hapse na licu mesta. U nekim zem-ljama kada vas uhapse, zatvore vas i bace klju :) Negde je predviena i smrtna kazna.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Kao mala ivela sam u kui sa dvoritem. Mama je gajila nanu, kamilicu, alfiju, ruz-marin... ali ne seam se da smo bilo koju od tih travica koristili kao zain u pripremi jela. Sve sem ruzmarina se obino suilo i zavravalo u meavini aja, a ruzmarin je

    sluio za ukras .

    Kasnije kada sam ja krenula da kuvam dugo sam traila da kupim neke svee zainske trave, ali bez uspeha. Uspela sam nai samo seme pa sam ih sama sadila, a rodbina je mislila da sam skrenula pameu jer umesto

    cvea gajim travu na balkonu.

    Sada manje-vie lako moete doi do saksije zainskog bilja i vie nije tako neobino ko-ristiti ga u ishrani, a nana je savrena biljka kako za slana tako i za slatka jela. Moe se dodati u orbice, salate, pite, pizze, u mari-nade za meso, u sladoled, frape, kolae, pia... Mogunosti su bezgranine, a ne samo aj od nane koji je uzgred budi reeno jako

    dobar i blagotvoran za nae telo.

    Nana sadri mnogo korisnih sastojaka i sobzirom da deluje antiseptiki, antibak-terijski, antivirusno i umirujue, veoma je efikasna u spreavanju i leenju brojnih infekcija. No, bez obzira na sve to ja vam savetujem da je koristite u kuvanju jer vam moe obogatiti uobiajen jelovnik i sasvim

    obinim jelima dati potpuno novu notu.

    obino-neobino

    autor: Olivera Seni

    NANA

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:(za 4 osobe)TESTO: 600 g branaoko 300 ml tople vode 30 ml maslinovog ulja malo soli 1 kaiica suvog kvasca

    FIL:400 g teletine1 vea glavica crnog luka2 ena belog luka1 ljuta papriica2-3 mini paradajzaaka sveeg perunaaka svee nanemalo morske solimalo majine duicesuvi cumin (po elji)malo maslinovog uljaSERVIRANJE:2 velike glavice crvenog luka300 g mini paradajzaveza perun listazelena salata ili sremu ili svea nana ili rukola1 limun

    PRIPREMA:Priprema testa: U iniju za meanje stavite brano, so i kvasac. Promeajte pa dodajte malo maslinovog ulja, a onda i tople vode koliko treba da se dobije glatko testo.

    Ovako pripremljeno testo stavite u nauljenu iniju, testo od gore malo premaite uljem, prekrijte providnom folijom (stavite malo vie folije da moe da raste) i stavite u friider preko noi. Sledeeg jutra ga malo premesite, opet prekrijte i kada vam treba izvadite iz friidera i koristite. Testo moe sta-jati u friideru 2 do 3 dana.

    Priprema fila:

    Na malo maslinovog ulja prodinstajte luk seckan na rebarca, onda dodajte i sitno seckanu ljutu papriicu i beli luk.

    Prohladite tu smesu, a onda u blender stavite meso, mini paradajz, smesu prodinstanog luka, perun list, nanu, zaine i sve dobro izmiksajte.Pravljenje pizza: Sad po elji moete praviti vee ili manje pizze, testo tanjite to vie, a onda stavljate fil, fino razmaite i pecite oko 20-ak minuta na najjaoj vatri svaku turu. Serviranje: Po izlasku iz rerne pizze servirajte sa seckanim crvenim lukom (malo ranije ga iseckajte i nasolite da pusti ljutinu), mini paradajzom, perun listom, nanom i limunovim sokom.

    Lahmacun Jelo poznato i kao turska pizza, sastoJi se od tankog testa, premazanog tankim sloJem mlevenog mesa, naJee JagnJetine. prilikom serviranJe dodatno se obogati sveim povrem i poprska sokom od limuna.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • obino-neobino

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Jagnjei kotletisa taboli salatom

    obino-neobino

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • PRIPREMA MESA:

    8 jagnjeih kotletaMARINADA:sok od jednog limuna1 velika kaika meda1 en belog luka7-8 listova svee nane40 ml maslinovog uljaSOS ZA MESO:malo putera1 kaika medamorska so

    POSTUPAK:Marinadu napravite tako to pomeate sve sas-tojke za marinadu. Meso stavite u marinadu preko noi.

    Na malo putera prite meso po 3-4 minuta sa svake strane, a onda ga prebacite na tanjir i prekrijte folijom (da malo odmori i ostane top-lo). Na to ulje stavite ostatak marinade, kaiku meda i malo svee mente pa kuvajte dok se sos ne zgusne.

    PRIPREMA SALATE:

    100 ml kus-kusa200 ml vrele vode2 veze sveeg perunovog lista200 g mini paradajza1 veza mladog luka ili 1 glavica crnog luka15-ak listova svee nanesok od pola limunaoko 50 ml maslinovog uljamorska so

    POSTUPAK:Kus-kus prelite vrelom vodom, poklopite i os-tavite da odstoji 15-ak minuta.

    Sitno iseckajte mladi luk, perun list, men-tu, mini paradajz (prethodno odstranite se-menke) i dodajte prohlaen kus-kus pa sve promeajte, prekrite folijom i stavite u friider do serviranja.

    Dodavanje soli, ulja i limunovog soka treba uraditi neposredno pred serviranje jer ovako pripremljena salata moe stajati u friideru dan-dva, a kada se zaini samo par sati. Malo putera, izrendan beli luk, so i kratko sve zajed-no prodinstajte, stalno meajui.

    Posluite kao prilog uz meso.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • laganepaste i salate

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:250 ml kus-kusa500 ml vode400 g oienih tikvica

    1 manji sveanj svee nanemorska so3-4 ena belog luka

    nekoliko kaika maslinovog ulja

    sok od limuna

    200 g feta sira

    50 g semenki suncokreta

    kaiice kurkume (opciono)biber

    POSTUPAK:

    Sipajte kus-kus u iniju sa poklopcem. Vodu zagrejte do kljuanja, pa vrelom vodom prelijte kus-kus. Promeajte i poklopite. Ostavite da stoji tano 10 minuta, da kus-kus upije vodu. Ako stoji due, postae lepljiv.

    Nakon 10 minuta nabubreli kus-kus rairite po tacni da se malo prosui i ohladi.

    Ukljuite rernu na 220 C. Obloite veliki pleh od rerne pa-pirom za peenje.

    Tikvice operite i po potrebi oistite. Isecite ih na ploke de-bljine 0,5 cm. Sloite ih po pripremljenom plehu, pazei da se krike ne preklapaju. Po tikvicama pospite sitno seckanu nanu i morsku so. Poprskajte maslinovim uljem. Stavite u za-grejanu rernu i pecite dok ne omekaju. Peene tikvice izva-dite iz rerne i ostavite da se ohlade.

    U malo veu iniju prebacite ohlaen kus-kus. U njega doda-jte tikvice iseckane na kockice, seckani ili izdrobljeni feta sir, sitno seckan beli luk i suncokretove semenke. Sve lagano, ali temeljno promeajte.

    Posebno izmeati maslinovo ulje, limunov sok, biber, so i kur-kumu. Ovim dresingom prelijte salatu i opet dobro izmeajte.

    Ostavite u friider na minimun 1 h da se ukusi fino spoje.

    Kus-kus salata

    Za ovu salatu je najvaniji odnos kus-kusa i vode. koliinu ostalih sastojaka moete poveati ili smanjiti po ukusu.

    fotografija i recept: milkica crevar sa tikvicama

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:

    600 g hobotnice300 g mladog krompira2 manja paradajza1 ljubiasti luk

    50 ml devianskog maslinovog ulja

    1 kaika aceto balsamica

    1 kaika seckanog sveeg peruna

    2 ena belog luka

    PRIPREMA:

    Dobro oistite i operite hobotnicu. Ako je hobotnica velika ekiem za meso joj izlupajte deblje krake. Stavite veliki lonac vode da prokljua. Kada voda provri stavite hobotnicu i kuvajte oko 45 minuta do sat vremena. Kada se hobotnica lako nabada na viljuku znai da je go-tova. Ocedite je od vode i isecite na male komade.

    Krompir oistite pa isecite na manje kocke i skuvajte na pari.

    Skuvanu hobotnicu i krompir ostavite da se ohlade do sobne temperature.

    U iniju za salatu stavite maslinovo ulje, baslamico sire, na tanke kolutove iseen ljubiasti luk i sitno iseckan beli luk i perun. Dodajte krompir i hobotnicu, kao i paradajz iseen na male kockice. Posolite i pobiberite po ukusu. Sve dobro promeajte i ostavite da malo odstoji da se ukusi poveu.

    Uz salatu posluite kolutove limuna i dodatno zalijte sa malo maslinovog ulja.

    Salata od hobotnicefotografija i recept: Sanja ManaSijevi

    Salata od hobotnice je izuzetno fino i bogato jelo. Moe Se Sluiti kao predjelo za 4 oSobe ili kao glavno jelo za 2 oSobe. u SvakoM Sluaju, tanjir pun ukuSa i MiriSa Mora.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:2 kuvana jaja1 manji crveni luk1 srednji paradajz1 srednji krastavac150 g penne testenine pola vezice svee miroije

    3 kaiice kapara iz slanog rastvora200g niskomasnog mladog sira sa 10% mmmleveni bibermaslinovo uljesosok od pola limuna

    POSTUPAK:Testeninu skuvajte prema uputstvu sa pakovanja. Kuvanu testeninu ohladite pod mlazom hladne vode i stavite u iniju, pa malo posolite.

    Jaja, paradajz i mladi sir iseckajte na male kocke, krastavac na tanke kolutove, luk na tanke krike.

    Povre prebacite u sud. Kapar ocedite od tenosti i dodajte u sud sa testeninom i seckanim povrem. Miroiju sitno naseckajte. Prelijte salatu sa malo maslinovog ulja i pobiberite po ukusu. Dodajte sir i miroiju.Iscedite sok iz limuna i prelijte preko. Lagano promeajte i ostavite da se ohladi u friideru pre serviranja.

    LETNJA arena Salata

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    fotografija i recept: Dragana puica

  • SASTOJCI:(za 3 osobe)250 g paste po izboru2 veze mladog, crnog, luka2 argarepe250 g ampinjona1 paprika 100 g sveih listova spanaa2 paradajza2 ena belog lukamalo maslinovog uljamalo morske solimalo biberamalo suvog origana

    POSTUPAK:

    Pastu stavite da se kuva u dosta slane vode, po uput-stvu sa pakovanja. Dok se pasta kuva, u vok stavite malo maslinovog ulja, mladi luk, malo ga posolite, proprite. Dodajte

    argarepu seckanu na tapie, sve zajedno kratko

    prite, dodajte papriku seckanu na tapie i peurke

    seckane na listie.

    Posolite, pobiberite, dodajte origana. Dodajte malo belog luka seckanog na listie. Potom, dodajte i pas-tu, sklonite vok sa vatre, dodajte na kockice seck-an paradajz i iskidane listie spanaa, sve dobro promeajte, prelijte sa malo maslinovog ulja i servi-rajte.

    Toplo-hladna salatafotografija i recept: Olivera Seni

    od paste i sveeg spanaa

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:

    200 g testenine1,5 l vode za kuvanje testeninedobar prstohvat krupne morske soli2-3 kaike maslinovog ulja500 g sveeg i zrelog paradajza vrela prokuvana voda za blaniranje paradajza5-6 neoljutenih enova domaeg belog luka6-7 listia sveeg bosiljkamaslinovo uljekrupna morska sosvee krupno mleveni biber

    listii parmezana

    PRIPREMA:erpu sa vodom za testeninu stavite na jaku vatru da provri. Dok se voda kuva pradajz krstasto zacesice na dnu, pa stavite u vrelu prokuvanu vodu na nekoliko minuta. Izva-dite paradajz pa oljutite kou, isecite na krupne komade i odloite.Ako je voda za testeninu provrela sipajte dobar prstohvat soli, saekajte da se voda smiri pa ubacite testeninu i ku-vajte prema uputstvu sa kesice. Pred sam kraj kuvanja testenine na drugoj ringli za-grejte dublji tiganj pa u njega ubacite maslinovog ulja (koliina po elji, odprilike je 50 ml dovoljno za sonu pastu) i neoljutene enove belog luka. Kratko proprite uz meanje pa ubacite paradajz. Promeajte varjaom i pustite da se krka 3-4 minuta dok procedite skuvanu testeninu. Proceenu testeninu prelijte sa jo malo maslinovog ulja i ostavite da stoji pa se vratite paradajzu. Nekoliko listia bosiljka isecite na sitno pa njima zainite paradajz, posolite, pobiberite pa ubacite proceenu testeninu i jo nekoliko minuta kuvajte uz stalno lagano meanje.Pastu servirajte u omiljeni tanjir, pospite parmezanom, bosiljkom i sa jo malo maslinovog ulja.

    Funghetti sa paradajzom

    Ova pasta je verOvatnO najjednOstavnija pasta kOja mOe pOstOjati na OvOj planeti. ipak, tO tO je pO sastOjcima i pripremi skOrO pa prOsta fantastian ukus jOj nikakO ne manjka. paradajz, beli luk, maslinOvO ulje i bOsiljak su kvartet kOji e svOjOm umilnOm simfOnijOm arOma uvek i svuda zaseniti publiku. tajna je u al dente skuvanOj testenini, miriljavOm maslinOvOm ulju i sveem, zrelOm paradajzu kOji sve i da hOe ne mOe da ima vie Od 15 kalOrija na 100 grama.

    zatO, varjau u ruke i na pOsaO - pruite svOm stOmaku istinskO zadOvOljstvO! ali mOlim vas, kOristite dOmai beli luk, kupljen Od bake na pijaci - arOmatiniji je, ukusniji i sigurnO bezbedniji (ne mOraju kinezi ba i u kuhinje da nam uu :).

    fOtOgrafije i recept: milica cvetkOvi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:

    500 g testenine po izboru1 pilea prsa, oko 500 g

    1 brokoli

    500 ml pavlake za kuvanje

    100 g parmezana

    malo mlevenih oraha

    so, vegeta, biber

    PRIPREMA:

    Iseckajte pilea prsa na sitne kocke, brokoli operite i razd-vojite na cvetie, pripremite vodu za testeninu.

    Cvetie brokolija premestite u erpu, prelijte vodom i kuva-jte na laganoj vatri desetak minuta, od trenutka kljuanja.

    Iscedite i usitnite brokoli u blenderu ili multipraktiku. Is-tovremeno skuvajte pastu u kljualoj, slanoj vodi. Kuvanu

    testeninu iscedite i ostavite sa strane.

    Dok se brokoli kuva proprite pilee meso na malo ulja da

    se zapee sa svih strana. Dodajte usitnjeni brokoli, nalijte

    pavlaku za kuvanje, dodajte zaine po ukusu i ostavite da

    se jelo krka desetak minuta na laganoj vatri. Rasporedite testeninu na tanjire, prelijte sosom od pile-tine, brokolija i pavlake, pospite sa mlevenim orasima i

    parmezanom i odmah posluite.

    U vrelim letnjim danima svi izbegavamo dUgotrajno stajanje pored poreta, a istovremeno teimo za ukusnim i hranjivim obrocima za nau porodicu. Evo jEdnog prEdloga koji ispunjava oba navE-dEna uslova.

    Testeninafotografija i rEcEpt: mihaEla javor

    sa piletinom, parmezanom i brokolijem

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Lavanda je prisutna u ljudskoj kulturi ve vie od 2500 godina. Poznato je da su je drevni Egipani, Feniani i Arapi koristili kao parfem, a upotrebljavana je i kao kompo-nenta smese za mumifikaciju. Kod starih Grka i Rimljana su bile poznate kupke sa lavandom, pa otud potie i naziv biljke (latinski lavo znai kupati se).

    Kod dananje upotrebe lavande, prvo nam padnu na pamet male platnene kesice ispunjene suvim cvetiima kojima osveavamo odeu u ormarima i titimo je od moljaca. Mogunosti ove mirisne biljke su ipak mnogo ire. Etarsko ulje lavande je bogato itavim nizom sastojaka zahvaljujui kojima se ona vekovima koristi u medicini i aromaterapiji. Oralno se uglavnom primenjuje kod stanja sresa, nervoze, iscrpljenosti, depresije, nesanice, glavobolje i migrene. U nekim delovima sveta u jastuke se stavljaju cvetii lavande da pospee padanje u san. Takoer se smatra da deluje i kao antibiotik, antiseptik i antiinflamator, ali ova dejstva nisu sa sigurnou dokazana. Zanimljiva su novija istraivanja koja pokazuju pozitivan uticaj etarskog ulja lavande u tret-manu elavosti (alopecije). U medicinske svrhe se koristi kao ulje (koje se ne moe dobiti u kunim uslovima, sem ako imate neki aparat za destilovanje biljaka i ekstrakciju ulja), ekstrakti, tinkture, ajevi...

    Lavanda se esto koristi i spolja, za mazanje mesta ujeda insekta, opekotine ili posekotine (dokazano pozitivni efekti) i za masau. Efekti masae uljem lavande su slini kao i kod oralne primene (oputanje, bolja koncentracija).

    U novije vreme lavanda se sve ee sree i u kulinarstvu. Ipak, prilikom upotrebe lavande kao zaina treba biti obaz-riv. Ima izuzetno jaku aromu koja se ne dopada svakom. Najbolje je poeti sa svega nekoliko cvetia, pa ako vam se dopadne aroma, poveajte dozu. Ali, nemojte peterivati u mnogo velikoj koliini cvetii imaju gorak ukus. Obino se stavlja u slatkie jer ima pomalo slatkastu aromu, ali fino ide i uz bogate, zainjene gulae ili soseve na bazi vina. Kau da moe uspeno zameniti ruzmarin u jelima. Vodite rauna i o tome da suvi cvetovi imaju dosta jau aromu od sveih.

    LAVANDA

    Lavanda se uspeno gaji i u saksiji i u vrtu. Potrebno joj je zemljite koje nije previe bogato hranljivim sastojcima, dobro propusno i obavezno osunano mesto. Propusnost zemljita moete poveati tako to ete u obinu batensku zemlju dodati malo humusa (jo bolje ako imate kompost) i sitnijeg ljunka ili perlita (perlit je mineral vulkanskog porek-la koji se esto koristi u batovanstvu za poveanje propus-nosti zemljita, ima ga u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama). Biljka odlino podnosi suu, ali potrebno ju je zalivati u letnjem periodu kada se zemlja potpuno isui. U saksiji (posebno zemljanoj) joj je potrebno neto ee zalivanje, ali opet, tek kad se zemlja isui. Glavni neprijatelj lavande je preterana vlaga koja moe dovesti do truljenja korena i smrti biljke. Nijedna tetoina je ne napada, a la-vanda se ak i gaji blizu drugih biljaka da ih titi.

    Kod saenja u saksiju, vodite rauna da saksija ne bude previe velika. Neka bude malo vea od korenovog sis-tema. Na taj nain e se formirati kompaktniji bun iznad zemlje. Bilo bi poeljno presaditi je svakog prolea u sveu zemlju. Ako vidite da korenje viri kroz rupu na saksiji, tek tada presadite biljku u malo veu posudu.

    Za pravilan rast i formiranje biljke potrebno je redovno odsecati procvetale cvetove. Tako e se biljka stimulisati na grananje i formiranje novih cvetia. Nakon cvetanja, biljku moete orezati tako to ete je skratiti za treinu.

    Lavanda je osetljiva na hladne zime samo dok je mlada. Ja sadnice zatitim sa gomilom piljevine oko korena i ona na prolee uspeno nastavi rast. U saksiji nee preiveti zimu napolju, pa ih je potrebno uneti na svetlo i hladno mesto (oko 5 C, jer joj je potreban period mirovanja).

    Sem to se moe koristiti na mnogo naina, ova biljka prel-epo izgleda i pogled na nju e vas uvek podseati na more, plau, sunce. Zato, ako imate dvorite ili osunan balkon, zasadite lavandu, neete se pokajati... Trai jako malo, a daje zaista mnogo.

    Lavanda (najee se gaji LavanduLa angustifoLia) je zimzeLeni bun sa karakteristinim Ljubiastim cvastima i zeLe-nim iLi sivo-zeLenim uskim Listiima. ova izuzetno aromatina biLjka potie iz pLaninskih deLova sredozemLja, gde raste na kamenitim, osunanim podrujima. danas se gaji irom sveta, a zanimLjivo je da se posebno odomaiLa u

    veLikoj britaniji gde su i stvorene mnoge hibridne vrste koje boLje podnose vLanu engLesku kLimu.

  • IZ MOJE BATEautor: miLkica crevar

  • SASTOJCI:300 do 400 g kristal eerapuna aka cvetova la-vande

    KAIICA OVOG MIRISNOG EERA U AJU JE DOVOLJNA DA VAS BAR ZA TRE-NUTAK PODSETI NA LETO, MORE I MIRIS LAVANDE.

    POSTUPAK:U istu, suvu staklenu teglu sipajte deo eera. Sloj neka bude debljine oko 1 cm. Preko eera sipajte sloj lavande. Nastavite sa naizmeninim slojevima eera i la-vande dok ne potroite sastojke.

    Teglu prekrijte krpom i ostavite na hladnom i tamnom mestu 4-5 nedelja. Nakon tog vremena, eer prosejte kroz malo ree sito da se odstrane cvetovi lavande. Aromatizovan eer dobro zatvorite i koristite u aju, pecivima, keksima...

    eer aromatizovan lavandom

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:

    500 g mekog belog brana250 ml mleka1 puna kaika cvetova lavande kesice suvog kvasca1 jaje80 g eera50 g putera100 g mlene okolade2 kaike medacvetovi lavande za ukras

    POSTUPAK:

    Najpre prelijte cvetove lavande sa 150 ml mlakog mleka i ostavite da stoji bar 1 sat da mleko primi aromu lavande.

    U inijicu sipajte suvi kvasac. Od odmerene koliine eera odvojite 1 kaiicu i dodajte kvascu, pa to preli-jte sa 100 ml mlakog mleka. Poklopite i ostavite da kvasac zapeni.

    Za to vreme procedite mleko u kom su cvetovi lavande. Jedan deo cvetova sauvajte, a ostatak bacite.

    Peciva sa lavandom

    U plastinu vanglu odmerite brano. Dodajte so i eer. Pomeajte jaje sa omekalim puterom pa ovu masu dodajte branu. U brano dodajte i mleko aromatizovano lavandom i nadoli kvasac. Po elji dodajte i odvo-jene cvetove lavande. Zamesite meko testo. Po potrebi dodajte jo malo brana. Testo prekrijte plastinom folijom i ostavite oko 1h dok ne udvostrui zapreminu.

    Ukljuite rernu da se greje na 180 C.

    Nadolo testo prebacite na pobranjenu podlogu i lagano premesite. Podelite na 16 loptica. U sredinu svake loptice stavite po kockicu okolade. Peciva sloite na veliki pleh od rerne obloen papirom za peenje. Os-tavite da se odmaraju dvadesetak minuta, taman dok se ne zagreje rerna.

    Pecite peciva oko 20 minuta tj. dok ne dobiju lepu, smeu boju.

    Vrua peciva premaite medom i pospite cvetovima lavande.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Klik!

    Mezze

    twitter

  • ETNO KUHINJA: Kosako-etelaki ruakautor: Dragana Puica

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • U stara vremena poslovi kosidbe i etve obav-ljali su se runo, srpom i kosom. Obzirom da ti poslovi kreu kada i velike vruine, na njivu se odlazilo rano ujutru, vec oko 5 h, da bi se kui vraali do 10 h najkasnije.

    Kosidbu su obavljali iskljuivo mukarci. Seno bi se ostavljalo na livadi par dana da se osui, a zatim bi ene i devojke dolazile da ga skupljaju. etvu bi obavljali uglavnom devojke i momci. Tada bi se sve vreme ula pesma i veselje. Hrana je zbog vruine morala biti laka i najee se za te prilike prila slanina i spremao kaamak u kastroli. Kastrola je posuda koja se nosila na njivu i u kojoj se spremalo jelo na licu mesta, na otvorenoj vatri.

    Pored slanine i kaamaka, sluen je sir i salata, jed-nostavnog imena Sire, koja je pravljena tako to bi se perca mladog luka i krastavci sitno naseckali i zakiselili domaim vinskim siretom, ali bi se nap-ravila tako da bude retka (povre pliva u tenosti i kusa se kaikama) i na kraju se doda svea sit-no seckana miroija. Zbog vruina eteocima i kosaima je bila potrebna laka hrana, a ova salata je bila neto to ih je osveavalo i nadoknaivalo tenost.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • facebook

  • punj

    eni p

    arad

    ajz

    autor: Maja BaBi

    korak-po-korak

    Jedno sasvim obino jelo koje ete oboavati...

  • Ukljuite rernu da se greje na 200C. Naite odgovarajuu po-sudu za peenje, takvu da kad poreate sav paradajz ne ostaje

    mnogo prostora izmeu. Dodajte pirina, eer, so, celerovu so, biber, sitno iseckan perun i maslinovo ulje. U nedostatku celerove soli, zamenite je

    upola manjom koliinom obine.

    VELIINA JE BITNA

    SASTOJCI:

    1,2 kg paradajza (8 komada od oko 150 g)120 g pirina40 g eera1,5 ravne kaiice soli2 ravne kaiice celerove soli (ili jo 1 obine)1/2 ravne kaiice bibera1 veza peruna50 ml maslinovog ulja1 krompir

    PRIPREMITE FIL

    IZDUBITE PARADAJZ

    Paradajzu isecite poklopce i sauvajte ih. Izvadite unutranjost paradajza koristei kratki no za opsecanje i kaiicu za dub-ljenje i vaenje. Ako imate butter curler, upotrebite ga umesto

    kaiice.PRIPREMITE PARADAJZ

    vrste delove sredine paradajza naseckajte i sauvajte za neko drugo jelo, ili zamrznite, a sok ostavite u dubljem tanjiru.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • PRIPREMITE FIL

    Pecite na 200C oko 1h.

    GOTOVO!

    PRIPREMITE PARADAJZ

    NAPUNITE PARADAJZ

    Napunite paradajz, ali ne do vrha, jer e pirina da nabubri tokom kuvanja.

    Vratite poklopce na svaki paradajz, a u upljine poreajte komadie krompira. Poprskajte sve sa jo malo ulja.

    PEENJE

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    IZMEAJTE

    SLOITE PARADAJZ

    Izdubljeni paradajz sloite u posudu za peenje.

  • riba i plodovi mora

  • Losos burger

    SASTOJCI:(za 2 burgera)Burger:300 g fileta lososa 1 kaikica senfa1 srednji crni luk4 kaike prezli kaikice soli

    Sos:

    4 kaike majoneza2 kaike jogurtamiroija po ukusuna vrh noa wasabi-ja (opciono)

    paradajzrukola ili zelena salatazemike

    POSTUPAK:

    Lososu odstranite kou i zajedno sa oienim i prepolov-ljnim crnim lukom stavite u secka ili multipraktik i dobro izmiksujte dok se ne stvori masa koja izgledom podsea na patetu.

    Smesu preruite u drugu posudu, dodajte senf i so po ukusu i promeajte. Ponite sa dodavanjem prezli, jednu po jednu kaiku dok se ne dobije smesa koju je mogue oblikovati u burgere, oko 2 cm debljine. Moda e otii vie ili manje pre-zli, to zavisi od koliine vode u lososu.

    Oblikovane burgere, premaite maslinovim uljem, sloite na tacnu i staviti u friider na pola sata. Za to vreme spremite sos.

    Pomeajte majonez i jogurt, ubacite naseckanu miroiju i wasabi. Sjedinite sastojke.

    U tiganj, sipajte malo maslinovog ulja, pa pecite burgere po 3 minuta sa svake strane. Stavite ih na paprinati ubrus da se ocede od vika masnoe.

    Zemike prereite na pola, stavite burgere, prelijte sa sosom, stavite paradajz i rukolu ili zelenu salatu. Servirajte tople.

    fotografija i recept: AnA V. ureVi

    Losos je VeomA zAhVALAnA ribA zA pripremu obrokA. pored togA to je VeomA bogAt omegA-3 mAsnih kiseLinAmA, pruA nAm brojne mogunosti dA gA iskoristimo. burger od LososA je interesAntAn nAin dA se iskoristi oVA ribA. pripremA je krAtkA, A rezuLtAt zdrAV i zAbAVAn obrok koji e i decA oboAVAti.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:(za 2 osobe)500 g karpine2 koluta limuna1 en belog luka

    1/3 kaiice suvog ruzmarina

    ili mala granica sveeg2 kaike otrog brana1 kaika ulja1 manja kocka malsacaso, biberSOS:

    1 umance

    60 g maslacasok od jednog manjeg limuna60 ml povrtnog temeljca

    1 ravna kaika oceenih kaparaso, biber veza mlade argarepe

    POSTUPAK:

    Ribu oistite i isfiletirajte je. Stavite na dasku da se ocedi, ili viak vode upite kuhinjskim ubrusima.

    U manju vatrostalnu iniju stavite umance, sok od li-muna i povrtni temeljac.

    U malu erpu stavite vodu da vri. Otopite maslac u posebnoj iniji. Stavite vatrostalnu iniju na erpu i meajui kuvajte na pari dok smesa ne postane pe-nasta, zatim u tankom mlazu polako sipajte rastopljen puter. Uz stalno meanje nastavite da kuvate sos dok se ne zgusne i ne postane kremast, oko 5 minuta. Na kraju dodajte kapare. Skinite iniju sa erpe i ostavite je sa strane.

    U tiganju zagrejte ulje sa maslacem. en belog luka zgnjeite pa ga stavite na vrelo ulje, dodajte kolutove limuna i ruzmarin. Kratko sve proprite da se ulje i ma-slac aromatizuju, pa izvadite zaine. Ribu blago uvaljajte u brano, nemojte utrljavati brano previe jer e riba onda biti suva i tvrda posle peenja. Prite filete na vrelom ulju po minut dva sa svake strane.

    U medjuvremenu argarepu skuvajte na pari i kratko je prite na maslacu dok ne porumeni.

    Na tanjir stavite ribu i argarepe, prene kolutove li-muna, prelite sa sosom od limuna i kapara.

    Fileti karpinesa sosom od limuna i kapara

    fotografija i recept: Sanja ManaSijevi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • fotografija i recept: Jelena otri

    SAVETI ZAUVANJE,

    IENJE I KUPOVINU DAGNJI

    Ukoliko ne nameravate da odmah na-kon kupovine spremate dagnje onda pre odlaska u kupovinu zaledite vodu u veoj erpi tako da zauzima treinu ili polovinu erpe. Dagnje sa sve kesom stavite na led i smestite u friider do upotrebe. Najbolje bi bilo da ih spremite istog dana ili sutradan, nikako kasnije.

    Pre same upotrebe bacite svee dagnje koje su otvorene jer one nisu za jelo. Ostale operite u hladnoj vodi i icom za ribanje ili etkom malo izribajte njihovu povrinu da bi odstranitili nakupine. Uklonite bradicu dag-nje, tj. travu koja je ostala da viri pomou koje se dagnja dri za podlogu, tako to travu uh-vatite izmeu palca i noa i vuete ka zao-bljenom delu koljke. Dagnje su spremne za upotrebu. Kada ih spremite bacite one koje se nisu otvorile jer one nisu za jelo.

    Svee dagnje moete kupiti u ribarnicama velikih hipermarketa i pijaca. Uglavnom stiu odreenim danima, pa uvek pitajte prodavce kada da navratite. Kilogram staje oko 350 di-nara, to je sasvim dovoljno za dve osobe kao glavno jelo.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • PRIPREMA:U velikom loncu zagrejte maslinovo ulje, spustite beli luk i kratko ga proprite. Dodajte deo sitno seckanog perunovog lista, vino i kaiku prezli, pa pustite da baci klju.

    Spustite neotvorene svee dagnje u lonac posipajui ih ostatkom perunovog lista. Poklo-pite lonac i kuvajte ih na jakoj vatri oko desetak minuta, ali bez otvaranja. Povremeno energino protresite erpu.

    Dagnje se otvaraju u pari i putaju more koje je zarobljeno u njima. erpa treba da je neto vea jer e dagnje zauzeti vie prostora kada se ot-vore.

    Izvadite dagnje. Sos vratite na ringlu i posolite ga, jer treba da je slaniji. Dodajte jo malo prezli i krkajte jo koji minut. U tom sosu ete imati i meso dagnji koje je ispalo prilikom kuvanja.

    Dagnje koje ste izvadili proverite i obavezno bacite one koje se nisu otvorile jer one nisu za jelo. Dagnje moete vratiti u morski sos ili ih servirati zasebno.

    SASTOJCI:

    1 kg dagnji

    3-5 ena belog luka

    1 vea veza peruna4 kaike maslinovog ulja150 ml belog vina3-4 kaike prezli

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    DA

    GNJE N

    A B

    UZA

    RU

  • SASTOJCI: (za 4 porcije ili 12 tapia) kg kampi srednje veliine (oko 36 komada)komad umbira duine 2cm, sitno iseckan3 ena belog luka, sitno iseckanogaka iseckanog sveeg peruna1/3 olje maslinovog ulja1 uta babura paprika1 zelena babura paprika1 crvena babura paprika2 zukini tikvice12 komada cherry paradajza1 glavica crvenog luka1 glavica crnog lukaso i biber

    PRIPREMA:

    Najpre oistite kampe, skinite ljusku i odstranite crevo koje se nalazi na gornjoj strani. Napravite marinadu od sitno iseckanog belog luka, umbira, peruna, soli, bibera i maslinovog ulja. Stavite kampe u marinadu i neka odsto-je bar jedan sat u friideru.

    Isecite luk i paprike na pravougaone komade, tikvice na deblje po-lukrugove, paradajz nemojte da seete.

    Uzmite drvene tapie za evape i reajte kampe i povre po elji. Npr.komad tikvice, luk, kampi, uta paprika, paradajz, kampi, zelena paprika, tikvica, kampi i na kraju komad crvene paprike. Moete da naniete vie mesa, a manje povra, kako se vama vie dopada.

    Poreajte ranjie u vei sud i prelijte ih ostatkom od marinade, po-solite i pobiberite. Neka malo odstoje.

    Na rotilju pei ranjie na umerenoj vatri, oko 5 minuta svaku stranu. kampima je potrebno jako malo vremena da budu peeni, posle par minuta dobiju crvenu boju to je znak da su gotovi.

    fotografija i recept: ivana LaLickiCiganski Ranjii sa kampima

  • SASTOJCI:(za 3 osobe)500 g meavine morskih plodova700 g krompira1 veza mladog belog luka1 veza mladog crnog luka2 ena belog luka70 ml maslinovog ulja4 paradajza300 ml paradajz soka1 kaika koncentrovanog paradajza1 lovorov list1 granica sveeg ruzmarina200 ml belog vinavode po potrebi1 veza sveeg peruna1 limunmorska so

    PRIPREMA:

    Na maslinovom ulju proprite iseckan mladi luk (crni i beli) pa dodajte koncentrovani paradajz. Sve zajedno kratko proprite pa dodajte oljuteni paradajz iseckan na kockice i dinstajte 10-ak minuta, a onda dodajte morske plodove, ruz-marin, krompir iseckan na kockice, vino, sok od paradajza, lovorov list, so i vode da sve ogrezne. Sve dobro promeajte, poklopite i krkajte 20-ak minuta tj. dok krompir omeka.Pred sam kraj dodajte sitno iseckana 2 ena be-log luka i peruna, sve zajedno promeajte i ser-virajte. Prelijte sve sa jo malo maslinovog ulja i limunovog soka.

    Morski plodovisa krompiromfotografija i recept: Olivera Seni

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • recepteiz prethodnih

    brojeva moete preuzeti na

    ovojstranici

  • DAMPLINGSWONTON REPUBLIKA

    autor: Marija Petrovi

  • stimerZa pripremu damplinga potrebna je posebna posuda od bambusa u ko-joj se oni kuvaju na pari. Tradicion-alno se na dno wok-a sipa voda, a zatim postavi stimer, ali tako da donji sprat bude iznad nivoa vode.

    Na dno svakog sprata stimera potreb-no je postaviti list kineskog kupusa, ali se on moe zameniti i listom kelja ili ak papirom za peenje.

    Osim damplinga, u stimeru moete kuvati i povre i ribu, s tim to je na-jbolje imati poseban stimer u kome se sprema iskljuivo riba jer bambus povue miris.

    Ako ne moete da naete stimer, moete ga improvizovati tako to ete u erpu postaviti drugu erpu koja ima rupice po dnu i zatim je poklopiti.

    ItalIjanskI tortelInI, sIbIrskI peljmenI, tIbetanskI momoI, ruskI pIrogI, kIneskI damplIngzI... svI predstavljaju punjenu testeninu, prenu, ili kuvanu u vodi ili na pari. i iako italijani vae za majstore u pravljenju testenine,

    kada je u pItanju punjena, kInezI su tI kojI su ovaj proces pretvorIlI u umetnost.

    kroz istoriju su imali ritualno znaenje i za vreme raznih festivala punjeni su svim onim to je simbolisalo dobre elje i prosperitet. zlatan nakit je znaio dobre elje za narednu godinu, kikiriki dobro zdravlje i

    dugvenost, a med i eer elju za mnogo srenih dana u budunosti.

    danas su jedna od najeih hrana u aziji, i, iako su najpoznatiji oni kineski, mogu se nai irom azije u manje-vie slinim oblicima. jedu se kuvani ili preni u wok-u, uz soja sos, ili se kuvaju u raznim supama.

    punjenja mogu biti razna. od kineskog kupusa do svih moguih vrsta mesa. ono to je zajedniko svima je to da su neverovatno ukusni i da ih je mogue pojesti u gotovo neogranienim koliinama.

    u ivotu sam pojela mnogo damplinga. to onih autentinih u aziji, to onih iz domae radinosti. ako se odluite da ih pravite, obavezno pozovite drutvo. garantujem vam da e svi biti oduevljeni. jo uvek nisam

    upoznala osobu koja ih ne voli.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • FIL:140 g oienih i sitno seckanih kozica140 g mlevene svinjetine1/2 crnog luka25 g rendanog korena sveeg umbira1 kaiica soli1,5 kaika ulja1 kaika gustinaTESTO:250 g brana110 ml tople vodeI JO:soja sos

    Sve sastojke za fil stavite u iniju i dobro izmeajte. Poklopite i ostavite u friideru dok pripremite fil.

    U posebnoj iniji pomeajte brano i vodu za tes-to. Mesite dok se ne razvije gluten i testo postane meko i elastino. Znaete da je dobro ako se testo vie ne lepi za dlanove.

    Od testa otkidajte komadie testa, oblikujte u lopticu i razvucite u tanke krugove. Na sredinu svakog postavite lopticu fila, presavijte na pola i oblikujte prema uputstvu na slikama. Dok ovo radite, drite testo pokriveno vlanom krpom kako se ne bi osuilo.

    Na dno svakog sprata u stimeru postavite list kineskog kupusa i na njega reajte damplinge. Prilikom kuvanja, oni e narasti, pa ostavite do-voljno prostora izmeu damplinga.

    Kuvajte na pari oko 6 minuta nakon to voda na dnu wok-a prokljua. Poto vode u wok-u ima relativno malo, ona e brzo isparavati, pa je potrebno da wok drite na oku i kada primetite da je previe vode isparilo, dospite jo. Posluite uz soja sos.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • by

    Potreban materijal: porcelanska inijica, aa ili tanjir, tkanina (lan) za podlogu, flomasteri za porcelan, boja za tkaninu, pribor (makaze, suner, olovka, skalpel).

    Flomasterima u boji obojite zastavice i takice. Isti postupak nap-ravite i na odgovarajuem tanjiru. Pustite da se boja osui, a za-tim je fiksirajte peenjem u rerni prema uputstvima proizvoaa boje. U ovom sluaju, to je bilo 90 minuta na temperaturi od 160 C. Nakon toga, boja je vodootporna.

    do!tsSLATKAINIJICAZADOVOLJSTVA

    1.

    4.

    do!ts je prvi re-gionalni magazin koji se bavi promocijom hand-made kulture.

    Do sad su objavljena dva broja u flash paper izdanju i jedan specijal u tampanom izdanju, uz Vecernji list.

    Magazin je namenjen svima koji se bave ru-kotvorinama i koji ive po filozofiji uradi sam, recikliraj, udahni novi ivot starim stvarima i nadi kreativno reenje za naizgled beivotne stvari. Bilo da je rec o starim mukim kouljama koje ce biti pretvorene u jastucnice ili da je rec o umetnickim delima napravljenim od fimo mase.

    Do!ts promovie handmade cudotvorce kojih je iz dana u dan sve vie i koji cine jednu zabavnu, kreativnu i inspira-tivnu zajednicu!

    magazin

    Sada, kada Ste na odmoru, i imate vie Slobodnog vremena, napravite Sebi inijicu za Sladoled. nai drugari iz do!tS magazina Su nam Spremili odlian tutorijal, koji moete prilagoditi Svojim idejama. Spremite potreban materijal, puStite mati na volju i napravite pravo

    malo umetniko delo za neki od Sladoleda iz naeg aSopiSa!

    Tekst: Ivona BiljuFotografije: Ivana Beni

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Pre oslikavanja uklonite sve etikete sa inijice i dobro je operite. Nije naodmet inijicu prebrisati alkoholom kako bi se sigurno uk-lonili svi masni tragovi. Zaponite s oslikavanjem.

    Povucite vodoravnu liniju oko ruba inijice pa nacrtajte zastavice i takice. Boje za porcelan su prozirne, zato ih dodatno istaknite konturiranjem crnim flomasterom.

    Podlogu moete izraditi od bilo kog materijala, ali prirodni ma-terijali poput lana imaju posebnu ar. Odredite dimenzije pod-loge, porubite je ili ostavite izvuene rubove za leeran izgled. Odredite ablon koji elite. U ovom sluaju to su takice koje smo nacrtali estarom na obian papir za tampanje. Skalpelom paljivo izreite krugove kako biste dobili ablon za oslikavanje.

    ablon moete privrstiti za tkaninu pomou lepljive trake. Umoite suner u boju za tkaninu. Viak boje odstranite tapkan-jem po papirnatom ubrusu (boja ne sme curiti tokom nanoenja) i krenite je nanositi preko ablona. Boju nanesite u dva sloja. Boju ete fiksirati vieminutnim peglanjem tkanine s obrnute strane.

    do!ts

    1. 2. 3.

    6.5.4.

    magazin

    Sada, kada Ste na odmoru, i imate vie Slobodnog vremena, napravite Sebi inijicu za Sladoled. nai drugari iz do!tS magazina Su nam Spremili odlian tutorijal, koji moete prilagoditi Svojim idejama. Spremite potreban materijal, puStite mati na volju i napravite pravo

    malo umetniko delo za neki od Sladoleda iz naeg aSopiSa!

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • letnje poslastice ...

  • SASTOJCI:(za 5 korpica) 200 g okolade

    250 ml slatke pavlake

    1 kaiica instant kafe

    50 g mlevenih, peenih lenika

    50 g okolade

    PRIPREMA:

    okoladu otopite na tihoj vatri i etkicom premaite vee papirnate korpice. Saekajte da se okolada stegne pa nanesite jo jedan sloj.

    Kad se okolada potpuno ohladila, paljivo odvojite pa-pir i ostae korpica od okolade.

    Umutite slatku pavlaku i podelite u tri posude.

    Instant kafu razmutite u malo hladne vode i umeajte u jedan deo laga. U drugi deo dodati mlevene, peene lenike, a u trei deo rastopljenu okoladu. Sve tri posu-dice stavite u zamrziva i ostavite par sati da se slado-led stegne.

    Malom kaiicom za sladoled ili kaiicom za vadjenje kuglica izvadite sladoled i posluite u korpicama od okolade. Korpice se na kraju mogu pojesti.

    okoladne korpicesa sladoledom od kafe, lenika i okolade

    fotografija i recept: Lana BeLi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    Domai sLaDoLeD posLuen u jestivim, okoLaDnim korpicama!

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

    Uz sasvim malo trUda pretvorite va omiljeni sladoled U vone ledene sendvie. vodite raUna o veliini odabranog voa jer se vaim zUbima nikako nee dopasti sUdar sa krUpnim ledenim kUglicama.

    PRIPREMA:Ostavite sladoled na sobnoj temperaturi da se blago opusti. U meuvremenu ,tepsiju dimenzija 30x20 cm obloite alu-minijumskom folijom. Voe iseckajte to sitnije ili ispasirajte. Keks umaite u okoladno mleko i reajte, jedan do drugog, da obloite dno pripremljene tepsije.

    Omekali sladoled istresite u plastinu posudu i lagano izmik-sajte, dodajte usitnjeno/pasirano voe i miksajte dok se voe u potpunosti ne sjedini sa sladoledom. Sipajte sladoled preko keksa u tepsiji i zagladite povrinu kaikom. Preko sladoleda poreajte jo jedan red keksa umoenog u okoladno mleko, a zatim tepsiju prebacite u zamrziva da se sladoled ponovo stegne. Izvadite ledeni kola iz zamrzivaa, izvucite sloene sendvie zajedno sa folijom i krenite sa seenjem. Umoite tanak no u vrelu vodu, a zatim odvajajte jedan po jedan sendvi, umaui pre svakog reza no u vrelu vodu kako bi lagano klizio kroz zamrznuti sladoled.

    Sloite sendvie na tacnu obloenu aluminijumskom folijom i vratite u zamrziva do sluenja.

    SASTOJCI:

    1,5 l sladoleda od vanile

    200 g voa po elji

    oko 250 g Petit Beurre keksa

    malo okoladnog mleka

    Ledeni sendvi keksfotografija i recept: Mihaela Javor

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:

    jagode ili bananeslatka pavlakapusliceeer

    POSTUPAK:

    Slatku pavlaku vrsto umutite i ostavite da se ohladi u friideru.

    aku jagoda izmiksajte u blenderu i zasladite po ukusu.

    U posudu u kojoj ete desert poluiti, reajte red puslica, red jagoda, red slatke pavlake, red sosa od jagoda i ponavljajte dok posudu ne napunite. Zavrite sa redom sosa od jagoda.

    Slatku pavlaku nije potrebno dodatno zaslaivati jer e de-sertu slatkou dati puslice. Ako jo pre serviranja ostavite desert u friideru, puslice e se delimino istopiti i eer iz puslica e se lepo rasporediti.

    Zbrka u Itonu

    Zbrka u Itonu (Eton mEss) je tradicionalni engleski desert koji je nastao poetkom prolog veka na koledu iton gde je sluen za vreme godinje utakmice u kriketu protiv vinester koleda.

    originalno se pravi sa jagodama ili kolutovima banane, ali moete upotrebiti bilo koje drugo voe. mere su odokativne, a konkretan recept ne postoji, ve se sastojci neobavezno ubacuju u iniju. napravljen sa jagodama neodoljivo podsea na jagode sa lagom. danas se puslice mogu kupiti ve gotove, tako da je ovaj desert verovatno jedan od najbrih za pripremu i zato savren za ove vruine.

    fotografIja I rEcEpt: marija petrovi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SASTOJCI:(za 4-6 osoba)500 ml vode250 ml soka od limuna, svee isceenog

    200 g eera

    80 g meda

    narendana kora 1 limuna

    200 g malina

    150 g eera

    1 kaika meda

    2 kaike soka od limuna

    POSTUPAK:

    Stavite vodu, eer i med da prokljuaju.

    U prohlaenu vodu dodajte sok i narendanu koru od limuna. Sipajte meavinu u odgovarajuu metalnu ili plastinu posudu i ostavite preko noi u zamrziva da se zamrzne ili to uradite u aparatu za sladoled.

    U manju erpicu stavite maline, eer i med i kuva-jte na laganoj vatri, viljukom gnjeei voe. Na kraju dodajte sok od limuna i po elji procedite kroz gus-tu cediljku. Ostavite da se ohladi pa sipajte u manju flaicu i uvajte u friideru do upotrebe.

    Zamrznuti sorbe od limuna rasporedite u inije ili ae za serviranje, prelite sa sirupom od malina i ukrasite listiima nane.

    Sorbe od limuna sa prelivom od malina

    fotografija i recept: Sanja ManaSijevi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • sa prelivom od malina

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Sladoledod okolade

    SASTOJCI:(za 1L sladoleda)700 ml mleka100 ml slatke pavlake15 ml ekstrakta vanile4 umanceta

    100 g eera

    225 g tamne okolade za kuvanje (istopljeno na pari)

    fotografija i recept: Milica cvetkovi

  • Sladoledod okolade

    PRIPREMA:Zagrejte mleko, slatku pavlaku i vanilu u erpici pa sklonite sa vatre pre nego to provri. umanca dobro umutite mikserom pa postepeno dodajte eer sve vreme mutei.Mutite oko 5 minuta da umanca postanu mleno uta. Prohlaeno mleko u tankom mlazu ulijte u umanca, sve vreme meajui da se masa ujednai. U otopljenu okoladu ulijte mleko pa kuvajte na pari povremeno meajui sve dok masa ne dostigne dovoljnu gustinu da blago prekrije varjau kada je izvadite iz smese. Ostavite da se smesa dobro ohladi pa je ulijte u posudu za zamrziva sa dobrim poklopcem. Posudu stavite u zamrziva i hladite nekoliko sati, s tim to ete nekoliko puta izvaditi i izmutiti mikserom da biste izbegli stvaranje ledenih kristala.

    Leto nita ne moe vie da uini letom koliko sladoled i hladna lubenica! Ponekad stvari nisu tako jednostavne pa se tada uelimo domaeg sladoleda i ne ba tako hladne lubenice. Za lubenicu je lako, treba joj svega sat vremena na sobnoj temeperaturi i to je to! A pravljenje domaeg saldoleda ipak donosi i neka teka pitanja... Na primer. po kom receptu praviti? Do odgovora na to pitanje sam dola tek posle nekoliko meseci isproba-

    vanja raznih recepata i sada najzad, znam!

    Ovo je, ni manje ni vie, recept po kojem treba da se pravi domai sladoled od okolade uvek i svuda!

    oko-sladoledoholiari, svet je va!

  • SASTOJCI:(za 8 aa)

    300 g maskarpone sira1 olja slatke pavlake

    1/2 olje eera u prahu

    4 kaike likera Grand Marnier

    400 g jagoda

    1 olja borovnica, sveih ili zamrznutih

    1/4 olje kristal eera

    4 kaike soka od brusnice

    nekoliko komada biskvita za dekoraciju

    Parfe

    PRIPREMA: Operite i iseckajte jagode. etvrtinu jagoda sauvajte, a ostalo izmeajte u blenderu sa borovni-cama, pola olje eera, 4 kaike soka od brusnice i 2 kaike Grand Marnier-a.

    Izmeajte maskarpone sir sa eerom u prahu i 2 kaike Grand Marnier-a.

    U rahlaenoj posudi mikserom napravite lag od slatke pavlake. Vodite rauna da ne preterate sa muenjem laga.

    Pomeajte smesu sa maskarpone sirom i pavla-kom.

    U visoke ae reajte sloj izmuenog voa, pa krem, pa komadi voa, i na kraju biskvit. Staviti ae sa parfeom da se dobro ohlade u friideru.

    Biskvit dodajte prilkom sluenja da ne bi pokupio vlagu.

    sa maskarpone sirom i Grand Marnier likerom

    fotografija i recept: ivana LaLicki

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    Grand Marnier je liker od poMorande i jedan je od najpoznatijih vonih likera na svetu. proizveden je jo davne 1880. godine u francuskoj. osnova ovog Likera je fini konjak, a gLavni sastojak je kora Gorke sorte narande, kja Mu daje finu aroMu. Moete Ga nai u sviM bolje snabdeveniM MrketiMa.

  • sa maskarpone sirom

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • PRAV

    I SLA

    DOLE

    D

    fotografije i tekst: Maja Babi

  • Kada danas odete u bilo koju, pa i najbolju poslastiarnicu, i uspete da se od sveg arenia iz vitrine sa sladoledom promiljeno odluite prirodne ukuse i zatraite kuglu vanile i kuglu okolade, ma kako oni bili divno ukusni i jo lepe kremasti - znajte da ste pojeli sladoled sklopljen od prakaste baze i dodatih aroma. Od kvaliteta sirovina zavisi i

    kvalitet sladoleda, ima tu sigurno klasa i klasa, ali... To i nije pravi sladoled.

    Pravi sladoled se pravi(o) od mleka, eera i jaja. Ako imate ova tri sastojka, i dovoljno volje da sa razumevanjem i bez preskakanja pasusa proitate ovaj lanak, ja vam garantujem savren sladoled u kunim uslovima.

    Kreemo od recepta, a u nastavku emo razraditi i objasniti neke pojmove i principe.

    SASTOJCI:( za oko 1 L sladoleda)500 ml nezaslaenog kondenzovanog mleka

    150 g eera

    3 kesice vanilin eera

    5 umanaca

    POSTUPAK:

    1. U iniju sa umancima sipajte eer, vanilin eer i 6-7 kaika kondenzovanog mleka. Promeajte kaiicom i ostavite sa strane.

    2. U erpicu u kojoj ete kuvati sladolednu smesu sipajte kondenzovano mleko, zagrejte ga do vrenja. Izmaknite sa ringle. Ulijte pripremljena umanca. Vratite na ringlu, pa uz stalno meanje kuvajte na tioj vatri do ponovnog vrenja, a onda jo jedan minut, da smesa dobije gustinu reeg jogurta. Iz-maknite sa ringle i ostavite da se smesa ohladi na sobnu temperaturu, a zatim i nekoliko sati ili preko noi u friideru.

    3. Rashlaenu smesu sipajte u mainu za sladoled.Ako nemate mainu za sladoled - bez brige. I nju moete napraviti, tj. improvizovati joj vrlo adekt-vatnu zamenu.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • KONDENZOVANO MLEKO

    U Srbiji kondenzovano mleko nije proizvod koji je uao u iru upotrebu, pa ljudi esto i ne znaju ta je. Kondenzovano mle-ko je mleko iz koga je ispario deo vode. Zove se jo i koncen-trovano mleko. U zavisnosti od toga koliko je vode oduzeto, mleko je jae ili slabije koncentracije. Mleko za na recept je jaine 2, dakle, duplo koncentrovanije od obinog mleka.Postoji tri naina da doete do ovakvog kondenzovanog mleka:

    1) Kupite ga, ali samo ako znate kakve je koncentracije i da li je ve zaslaeno. Pod imenom kondenzovano mleko se na zapadu moe kupiti svata. Od blago kondenzovanog, nezaslaenog, do jako slatkog, gotovo kremastog konden-zovanog mleka u tubama. Kod nas se u VERO hiperm-arketima moe nai grko kondenzovao mleko u plavim limenkama od 410 ml. Tom mleku je oduzeto okvirno 50% vode. Dakle duplo je koncentrovanije nego obino mleko, nije zaslaeno, i ba nam je takvo potrebno. Na alost, nema ga uvek.

    2) Napravite ga od obinog mleka - kuvajte obino mleko dok mu zapremina ne padne na polovinu. Ovaj proces ne zahteva nikakvu naroitu panju, nadzor, ni meanje. Vea erpa, tia vatra, i mleko se samo kondenzuje.

    3) Napravite ga od punomasnog mleka u prahu. Uzmite ono-liko mleka u prahu koliko na ambalai pie da treba staviti u vodu, ali ga umesto u vodu stavite u mleko. Dobiete mleko duple koncentracije. I nipoto nemojte koristiti biljna mleka u prahu, niti ona obezmaena.

    KRISTALIZACIJA

    Ako je iko probao kod kue da napravi sladoled, a da nije onaj iz kesice, ve od prirodnih sastojaka, sigurno se sus-

    reo sa dva problema. Jedan je kristalizacija, a drugi je tvrdoa. Naime, stegnut sladoled ima u sebi sitnije ili krupnije kristalie leda koji se oseaju pod jezikom, sladoledu nedostaje glatkoa. Drugi est problem je to je sladoled iz kune radinosti obino jako tvrd i ne moe se zahvatiti kaikom im se izvadi iz friza, ve se mora os-taviti da malo otpusti. Onda po pravilu dobijemo suvie

    otopljene ivice, a jo prejako stegnutu sredinu. Ja to zovem efekat kamenice. Sve zajedno, kristali i kamenica, nisu ba naroito primamljivi za jelo.

    Postoje nekoliko naina da se ovi problemi izbegnu, ali pos-toji i itav niz zabluda u vezi sa tim. Jedna od najveih zab-luda je da e maina za sladoled reiti sve probleme. Ovo jednostavno nije tano. Ako u mainu stavite lou sladolednu smesu, ak i sa njom ete dobiti sladoled sa kristalima leda. Ako unutra stavite dobru smesu, maina e je uiniti jo boljom. Odnos sastojaka, zgunjavanje smese kuvanjem, i nain hlaenja su tri faktora koja utiu na to da izbegnete stvaranje kristala leda i previe tvrd sladoled. Idemo redom.

    Koncentrovaniji sastojci smanjuju kristalizaciju

    Pojednostavljeno reeno, koncentracija svih namirnica koje uzlaze u sastav sladoleda je u obrnutoj proporciji sa kristalima leda. to koncentrovanije mleko - manje kristala. to vie umanaca - manje kristala. to vie eera - manje kristala. ak i kada bismo koristili samo ovo znanje, napravili bismo besprekoran sladoled to se tie kristalizacije, ali bi bio uasno jak i presladak.

    Duina kuvanja smanjuje kristalizaciju

    Za napred naveden recept duina kuvanja je jedan minut od kad smesa provri. Ako biste stavili vie umanaca i eera, mleko bi se zgusnulo bre, a sladoled bi bio jai. Ako biste stavili manje umanaca i eera, trebalo bi produiti vreme kuvanja, ali ja se ne bih sa tim igrala, jer se lako moe desi-ti da se smesa prekuva, a umanca zgrudvaju. Zbog toga savetujem da upotrebite glavno oruje u borbi protiv stvaran-ja kristala, a to je

    Brzo hlaenje

    Vrlo esto u receptima za pravljenje sladoleda, u kunim uslovima i bez maine za sladoled, stoji da sladoled treba povremeno izvaditi iz zamrzivaa i promeati, kako bi se raz-bio led. Odmah da vam kaem - ne gubite vreme. Meanjem ne moete razbiti led. ta se stvarno dogaa sa sladoledom kad se pridravate ovakvog naina pripremanja? Kad ste ga donekle ohladili u zamrzivau i videli da u njemu ima kristala leda, im ga izvadite napolje i ponete da meate ili miksir-ate, led e nestati ili e se bar smanjiti njegova koliina ili veliina estice. Ali i njegova vrstina se izgubila i opet je postao je kremasto tean. To jo nije sladoled. Kad ga vrat-ite u zamrziva on e ponovo formirati kristale leda, i to je ciklus koji se nikad nee reiti sam od sebe. Reenje je - brzo hlaenje.

    MEZZE | jul/avgust 2012. MEZZE | jul/avgust 2012.

  • MAINA ZA SLADOLED

    Na tritu odavno postoje kune maine za sladoled, mogu se nai i kod nas, nisu ni mnogo skupe. Moda ste nekad i razmatrali da li da je nabavite, ali vrlo verovatno niste u potpunosti bili sigurni da li vam je zaista potrebna, i kakav to posao ona odrauje.

    Mnogi misle da maina za sladoled slui da razbija led ili da mu ne dozvoli da se stvara. Pogreno! Njena osnovna uloga je da ubrza proces hlaenja. Dodatna uloga je da omogui da se u sladoled ubaci i neto vazduha, usled neprestanog okretanja mealice, od ega on postaje meki i kremastiji, volumen mu se znatno uveava i nee postati kamenica ni kad se prebaci u zamrziva na -18 C i tamo ostavi.

    Na kom principu radi maina za sladoled? Oko posude u kojoj se sladoled mea nalazi se rezervoar u koji se sipa led i so. Setite se zato se asfalt zimi posipa solju - da ne bi ledio. So otapa led, tj. pomera taku mrnjenja vode.

    U takvoj okolini sladoledna smesa se stee. Unutar posude je lopatica koja strue formiran sladoled sa ivica posude, jer sladoled se prvo stee po ivicama, poto je tu najhladnije. Za relativno kratko vreme, cela sladoledna smesa se stegne.U zamrzivau su potrebni sati i sati da bi se smesa stegla. Zato? Zato to voda bolje hladi od vazduha, jer bolje prija-nja uz telo koje hladi. Stavite ruku u zamrziva, i videete da ete moi da je drite unutra dok se ne umorite stojei pored njega. Onda probajte da stavite ruku u kofu sa ledenom vo-dom ili ledom i videete da ete je povui odatle vrlo brzo.

    IMPROVIZOVANA MAINA ZA SLADOLED

    U plastinu vanglu od 5 litara sipajte 2.5 litra vode i doda-jte 250 g soli. Dakle, soli dodajte 10% u odnosu na koliinu

    vode. Promeajte da se so istopi, pa vang-lu stavite u zamrziva na dubinsko hlaenje od -18 C. Uradite to danas i sutra ete imati izuzetno hladnu vodu proaranu me-kim ledom. Drkom

    varjae razbijte gornji sloj leda, kako bi se pomeao sa vo-dom koja je ispod. Ta poluzaleena voda ima -18 C, a i dalje nije ist led. Zvaemo je ledeni slani rastvor.

    Sladolednu smesu pripremite prema gornjem receptu. To je retka smesa, gus-tine jogurta. Rashla-dite je u friideru to due, po mogustvu preko noi.

    Zaronite erpicu sa sladolednom smesom u ledeni slani rastvor. Poto voda savreno prijanja uz zidove erpice, sladoledna smesa e se, uz obino meanje varjaom, stegnuti ve za 10-15 minuta. Imajte u vidu da treba koristiti sladolednu smesu koju ste prethodno ohladili u friideru, jer na taj nain ubrzavate formiranje i stezanje sladoleda, a i ledeni slani rastvor e se sporije za-grevati i topiti.

    Kada dobijete slado-led koji je dovoljno gust da se vie ne razliva, kao na slici iznad, uzmite mikser i mutite par minuta, dok erpica jo uvek lei u ledenom sla-

    nom rastvoru. Poto je veina sladoleda ve formirana, mik-ser e lako ubaciti dovoljnu koliinu vazduha u smesu, volu-men e se uveati za 50% do 100%, a sladoled zbog toga izbei efekat kamenice. erpicu sa sladoledom sada treba izvaditi iz ledenog slanog rastvora. Sladoled jo uvek nije jako stegnut i moete ga preruiti u neku plastinu posudu pogodnu za zamrziva, i staviti ga tamo na zavrno stezanje. Nakon nekoliko sati, imaete sladoled savrene teksture, bez kristalia leda, stegnut, ali dovoljno mek da ga odmah moete zahvatiti kaikom i servirati. Lededni slani rast-vor, koji sada vie nije tako leden, takoe vratite u friz. Ve sutradan imaete mainu spremnu za novi ciklus.

    Ostalo je na vama. Servirajte sladoled uz struganu okoladu, ili komadie sveeg voa, ili voni sirup, ili kao ledenu princes krofnu... Ili nita od toga, jer je zaista savren sam po sebi.

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • SLATKO PIVOautor: Mihaela Javor

    Funny food:

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • OvOg leta dOpustite svOjim malianima da bar na trenutak zakOrae u zabranjeni svet Odraslih, pOsluite im Osveavajui, bezalkOhOlni desert u Obliku piva.

    ele se priprema jednOstavnO i brzO, najdugOtrajniji je pOstupak hladjenja, OdnOsnO stezanja, ali tu e zadatak da Odradi va friider dOk vi bezbrinO Odmarate, uivate na bazenu ili u pOpOd-

    nevnOm tivu.desert mOete pripremiti na dva naina kOristei predvienu kOliinu Od 10 gr elatina na pOla litra tenOsti dObiete vrst ele kOme nee trebati vie Od 2-3 sata da se stegne ili sa duplO manje elatina kOji e slatki pretvOriti u blagO eliranu smesu i vreme hlaenja pOveati za vie negO duplO. akO iz nekOg razlOga izbegavate velike kOliine elatina i Odluite se za Ovu drugu verziju, najbOlje je da slatki Ostavite u friideru prekO nOi a sutradan mu dOdate penuavi

    slOj.

    devOjice bi za razliku Od deaka mOzda vie uivale u ai hladnOg ampanjca, te stOga, akO pravite slatki za lepi pOl, sipajte tenOst u ae predviene za sluenje penuavOg napitka, Os-tavite da se stegne a zatim u sredinu svakOg elea utisnite jagOdu, malinu ili nekO drugO bObiastO vOe. vOe e laganO utOnuti u ele, a elirana smesa e ga drati na pOvrini tenosti ispod

    same rerne, tO e ampanjcu dati prefinjen i interesantan izgled.

    SASTOJCI:500 ml soka od jabuke125 g eera10-20 g elatina500 ml Sprite-a ili 7 Up-aPRIPREMA:U 250 ml soka od jabuke sipajte elatin i os-tavite desetak minuta da elatin nabubri. Zatim tenost sa elatinom stavite na laganu vatru i zagrevajte da se elatin istopi, vodite rauna da smesa ne prokuva. Skinite tenost sa vatre, dodajte eer i meajte dok se kristali u potpunosti ne istope. Toplu tenost sipajte u ostatak soka od jabuke, a nakon toga lagano dodajte Sprite.

    Odvojite 250 ml dobijene tenosti u dublju plastinu posudu a ostatak sipajte u 8-10 aa, najbolje plastinih s obzirom da e biti

    posluene deci. ae nemojte puniti do vrha jer e nakon hlaenja na vrh svake ae doi sauvani deo tenosti koji e izigravati penu.

    Stavite ae u frider da se ele stegne. Ako ste koristili 20 gr elatina tenost e se steg-nuti ve nakon dva sata, a ako ste prepolovili koliinu elatina ostavite ae sa desertom u friideru preko noi.Nakon procesa hlaenja, izvadite sauvanu tenost u plastinoj posudi i izmiksajte je najveom brzinom miksera da se pretvori u belu, penuavu smesu. Rasporedite penu pre-ko elea i vratite pivo u friider do sluenja.

    Ako je va izbor ampanjac, utisnite u svaku au stegnutog elea po jednu jagodu, mal-inu, kupinu... a zatim rasporedite penu preko voke. Ostavite u friideru do sluenja.

    SLATKO PIVO

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Da je 35 stepeni Celzijusovih apsolutno i bezus-lovno nevreme za stajanje pored uarene ringle jeste, slaem se!

    Ali, ipak... Ima neeg ispunjavajueg i u tome, neka vrsta iskonskog portvovanja zarad sigurno maginog zalogaja. Oh, da! Maginog!

    urosi su odavno, sasvim opravdano, na svetski dobrom glasu i sigurno je da pruaju neverova-tan uitak i zadovoljstvo, kako u pripremi, tako i u konzumaciji. U konzumaciji posebno, jer umakanje u okoladno-ljuti sos moe da bude pravi zain za druenje sa prijateljima.

    Zato, organizujte tematsku sedeljku, neka tema bude Radost leta , sluite domau sangriju, svee urose, arene salvete, napijte lubenice i naterajte svoje tematske goste da hodaju bosi po travi!

    Na bosonogim urkama je uvek lepo imati neku food zanimaciju, a panci su osmislili dobro reenje za to urose! Mada ih veinom ljudi jedu za doruak uz oljicu kafe, ja im ipak dodeljujem i ulogu zabavne poslastice za areno posle podne sa drutvom.

    Meni je bilo super fantastino da ih prim napolju na reou, pa izvolte i vi!

    CURROS

    gastro partijanjeby Milica Cvetkovi

  • PRIPREMA:

    Vodu, eer, so i puter zagrejte do kljuanja pa doda-jte brano. Energino promeajte da se sastojci sjedi-ne pa sklonite sa vatre. Smesu ohladite, dodajte jaje pa mikserom kratko umutite da ujednaite smesu.

    Testo stavite u kesu za ukraavanje sa zvezdastim nastavkom debljine po elji.

    urose moete pre peenja da istisnete na papir za peenje ili to moete da radite i direktno u vrelo ulje kako vam je lake.

    Jako je bitno da ne prite vie od 3 urosa odjednom jer e se oni fino i brzo pei samo ako imaju dovoljno mesta za etnju po erpi. Prite urose po minut-dva sa svake strane pa ih odlaite na ubrus da se ocede od masnoe.

    U meuvremenu zagrejte slatku pavlaku skoro do kljuanja, sklonite sa vatre, ubacite okoladu i meajte dok masa ne postane poptuno glatka. Doda-jte mleko i zaine i prespite u iniju za serviranje.

    Prene urose pospite meavinom cimeta i kristal eera pa sluite uz okoladni sos.

    SASTOJCI:

    mera je olja od 240ml

    urosi:

    1 olja vode2 kaike smeeg eeraprstohvat soli olje putera1 olja brana1 jajeulje za duboko prenjekristal eer i cimet u prahu za posipanje

    okoladni sos:

    200 g tamne okolade za kuvanje200 ml slatke pavlake3-4 kaike mleka (u zavisnosti od toga koju gustinu sosa elite da postignete)pstohvat muskatnog orahapstohvat cimeta1 kaiica ilija u prahu

    MEZZE | jul/avgust 2012.

  • Sufle od limuna

    autor: Lana BeLi

    MEZZE | jul/avgust 2012.

    slatki kutak

  • Sufle od limuna

    Sufle (souffl, fr.) vodi poreklo od francuskog glagola souffler sto znai naduvati, ispuniti vazduhom. Kao to mu i samo ime kae, osnovu ovog jela ine umuena belanca koja mu daju taj vazduasti, nabujali izgled. Obino se misli da je komplikovano pripremiti dobar sufle, zapravo nita lake od toga ukoliko se pridravate nekoliko vanih pravila. Sufle moe biti posluen kao glavno, slano jelo ili kao lagani desert na kraju ruka. Slani sufle moete pripremiti od sira, raznog povra ili unke, dok se za slatku varijantu najee koristi voe. Meutim, osnova je uvek ista, a to je smesa od umanaca i lagana pena od belanaca.

    Kako napraviti dobar sufle? Najbolje je unapred pripremiti sve sastojke i posudice koje ete koristiti. Sastojci treba da budu sobne temperature, tako da jaja treba izvaditi sat vremena ranije iz friidera. Vatrostalne posu-dice premaite sa malo putera, ali samo dno kako bi sufle mogao da raste. Rernu prethodno zagrejte na 180C. B