Financiranje zdravstvene zastite

8/18/2019 Financiranje zdravstvene zastite

1/13

FINANCIRANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

UvodSustav financiranja zdravstvene zaštite od presudnog je značaja za funkcioniranjezdravstvenog sustava u cjelini. To je tim značajnije što je pitanje kako osigurati

dovoljno financijskih sredstava za zdravstvenu zaštitu postalo jedno od najozbiljnijih problema zdravstvene politike gotovo svih suvremenih zemalja.Problem s kojim se danas susreću svi suvremeni sustavi zdravstva je sve veći rastzdravstvene potrošnje dok izvori sredstava ostaju ograničeni. Uzrok porastuzdravstvene potrošnje su brojni čimbenici u čije razmatranje ovdje nećemo dubljeulaziti već ćemo samo nabrojiti neke od najva!nijih kao što su sve veći broj starihljudi i s tim u vezi porast kroničnih degenerativnih bolesti i potreba za dugotrajnimliječenjem zatim brzi razvoj sve skuplje medicinske tehnologije sama činjenica da jezdravstvo radno intenzivna djelatnost kao i povećana očekivanja pacijenata i sve većiekonomski interesi zdravstvenih djelatnika. "ako bi se ograničio i kontrolirao rastzdravstvene potrošnje u visoko razvijenim zemljama se već od #$%&'tih godina

primjenjuju različite mjere s ciljem ograničavanja zdravstvenih troškova (engl. costcontainment ). U zemljama koje se nalaze u tranziciji (zemlje *entralne i +stočne,urope a u koje mo!emo ubrojiti i -rvatsku) problem je kako s relativno oskudnim(malim) sredstvima zadovoljiti sve veće zdravstvene potrebe i potra!nju zazdravstvenom zaštitom. Sredstva koje je moguće prikupiti u uvjetima socijalne iekonomske slabe razvijenosti (nezaposlenost niski prihodi siromaštvo migracije) utim zemljama nedostatna su da bi se osigurala cjelokupna zdravstvena zaštita za svegraane. Stoga se i u reformama zdravstva u tranzicijskim zemljama takoer uvodemjere s ciljem kontrole i ograničavanja troškova što uključuje i mjere redukcije iracioniranja zdravstvenih usluga u svrhu smanjenja zdravstvene potra!nje. /eutim

nije dovoljno kontrolirati samo zdravstvenu potrošnju. U nastojanjima da se uskladirast zdravstvene potrošnje s ograničenim prihodima pa!nja razvojne politikezdravstva (engl. health policy) nu!no se treba usmjeriti prema izvorima prihoda zafinanciranje zdravstvene zaštite.

Tranzicija je socijalna politička i ekonomska transformacija od centralnogmonopolitičkog odlučivanja i planiranja prema pluralizmu i tr!išnim mehanizmima.

Efiasnost !dje"otvornost# i pravednost ao osnovni riteriji vrednovanja na$inafinan%iranja zdravstvene zaštitePrije razmatranja osnovnih načina financiranja zdravstvene zaštite potrebno je ukazati

na dva osnovna principa svake zdravstvene politike i kriterija u odnosu na koje jemoguće vrednovati zdravstveni sustav općenito pa i sustav financiranja. To su principidjelotvornosti (efikasnosti engl. efficiency) i pravednosti (engl. equity).0a jedan zdravstveni sustav mo!e se reći da je uspješan (efikasan) kad pru!azdravstvenu zaštitu maksimalne kvalitete (u smislu zdravstvenih ishoda) uzminimalne troškove s obzirom na postojeća (izdvojena) sredstva. /akro'efikasnost seodnosi na udio bruto društvenog proizvoda (12P) koji se izdvaja za zdravstvenuzaštitu. /ikro'efikasnost se odnosi na sposobnost zdravstvenog sustava zakorištenjem svih raspolo!ivih sredstava u cilju maksimiranja učinka (zdravstvenihishoda).


2/13

,fikasnost kao ekonomski pojam je moguće definirati kao odnos outputa (učinaka prihoda koristi) prema inputima (resursima ulaganjima troškovima) ili drugimriječima kao djelotvornost korištenja resursa.

Pravednost u financiranju zdravstvene zaštite znači princip da zdravstvena zaštita

treba biti financirana u skladu s financijskim mogućnostima pojedinaca. To je principvertikalne pravednosti u zdravstvenoj zaštiti ' pojedinci s nejednakim mogućnostima

plaćanja (nejednakih prihoda) trebali bi nejednako plaćati za zdravstvenu zaštitu.Pravedan sustav financiranja zdravstvene zaštite je onaj u kojem je financiranje

pozitivno povezano s mogućnošću plaćanja (tj. s visinom prihoda). 0a mjerenjevertikalne pravednosti razvijen je Kakwani indeks progresivnosti prema kojem sustavfinanciranja zdravstvene zaštite mo!e biti progresivan (izdvajanja za zdravstvenuzaštitu rastu s prihodima bogati ljudi plaćaju proporcionalno više u odnosu na onemanje bogate) proporcionalan (svi plaćaju proporcionalno jednako u odnosu na

prihode) ili regresivan (izdvajanja za zdravstvenu zaštitu se smanjuju kako prihodirastu što znači da bogati plaćaju proporcionalno prihodima manje od siromašnih).

Princip pravednosti u pru!anju zdravstvene zaštite ili princip horizontalne pravednosti podrazumijeva da svaki pojedinac dobiva jednaku zdravstvenu usluga za jednaku zdravstvenu potrebu.

&snovni e"e'enti 'ode"a finan%iranja zdravstvene zaštite"ljučni subjekti u svakom zdravstvenom sustavu su3#. 4raani osiguranici pacijenti56. Pru!atelji zdravstvenih usluga57. Posredna institucija (sabirač prihoda i platitelj usluga).

8inanciranje i pru!anje zdravstvene zaštite mo!e se prikazati kao razmjena ili transfersredstava izmeu ključnih subjekata 9 :aktera; u zdravstvenom sustavu. snovni model financiranja zdravstvene zaštite mo!e se shematski prikazati trokutomzdravstvene zaštite (Slika).


3/13

8inanciranje 8inanciranje(doprinosi (plaćanje pru!atelja)

premije)

zdravstvene usluge

Slika3 >snovni model financiranja zdravstvene zaštite

>snovni funkcionalni odnosi izmeu aktera u zdravstvenom sustavu su3?. Sakupljanje prihoda1. Udru!ivanje financijskih sredstava*. "upovanje ili plaćanje zaštite

Odnos A) s*p"janje sredstavaU procesu skupljanja prihoda potrebno je razlikovati izvore prihoda načinefinanciranja i tipove posrednih institucija koje prikupljaju prihode.+ri,odi za financiranje zdravstvene zaštite potječu u prvom redu od stanovništva '

pojedinaca kućanstava zaposlenika te tvrtki ili poslodavaca (poduzeća ustanova).+zvori prihoda mogu biti domaće i strane nevladine organizacije i dobrotvorne udrugekao i strane vlade i tvrtke drugih dr!ava.>snovni načini financiranja zdravstvene zaštite su3 Porezi 2oprinosi socijalnog zdravstvenog osiguranja

Premije privatnog zdravstvenog osiguranja >sobni računi medicinske štednje +zravno plaćanje zdravstvenih usluga (engl. out-of-pocket payments; user

charges) 0ajmovi potpore (grantovi) i donacije.


4/13

Odnos B) *dr*-ivanje sredstava !en."/ fund pooling #


5/13

Dr-avno finan%iranje roz poreze>vaj način sustavnog financiranja zdravstvene zaštite naziva se i modelom nacionalnezdravstvene slu!be2 ili !everidgeov model prema @ordu 1everidgu na temelju čijeinicijative je model nacionalne zdravstvene slu!be prvi put uveden u =elikoj 1ritaniji#$AB. godine.

>snovno obilje!je tog sustava financiranja je da zdravstvenu zaštitu financira dr!avaiz dr!avnog proračuna a sredstva se prikupljaju kroz opće oporezivanje. Primjerizemalja s razvijenom nacionalnom zdravstvenom slu!bom su =elika 1ritanijaCvedska


6/13

slu!be nastaje dvorazinski sustav (engl. two-tier system) u odnosu na dostupnost ikvalitetu zdravstvene zaštite.Prednosti sustava financiranja putem poreza su što je upravljanje tim sustavomrelativno lagano efikasan je jer omogućava izravnu kontrolu troškova omogućavaopću pristupačnost prete!no kvalitetnih usluga u odnosu na relativno mala financijska

sredstva osigurava visok stupanj pravednosti u financiranju po principu financiranja prema mogućnostima plaćanja (u uvjetima progresivnog oporezivanja prihoda oni svišim prihodima više pridonose za zdravstvenu zaštitu). "ako nema nikakvihfinancijskih prepreka korištenju takav sustav doprinosi pravednosti u pru!anjuzaštite kako kroz jednakost u pristupačnosti tako i kroz jednak tretman za jednaku

potrebu.So%ija"no zdravstveno osi.*ranjeSustav financiranja na osnovi socijalnog zdravstvenog osiguranja naziva se i

Bismarckov model prema kancelaru 1ismarcku za vrijeme čije vlasti je #BB7. godineu Prusiji po prvi put uveden takav model financiranja zdravstvene zaštite.Socijalno zdravstveno osiguranje je najznačajniji oblik financiranja zdravstvene

zaštite u mnogim razvijenim zemljama i njime je obuhvaćena većina ili cijela populacija.Primjer zemalja u kojima postoji sustav obaveznog socijalnog zdravstvenogosiguranja su3 baveznost osiguranja u kojem se cjelokupno stanovništvo ili neki njegovi

dijelovi (npr. zaposleni s dohotkom koji ne prelazi odreenu granicu) zakonskiobavezuju na osiguranje zdravstvenih i s njima povezanih drugih rizika5

Fedovitost uplaćivanja doprinosa osiguranja u kojem graani'osiguraniciobično u vidu odreenog postotka od prihoda ili plaće redovito uplaćujusredstva u namjenski fond5

Postojanje posrednog administrativnog tijela (fondovi zdravstvenogosiguranja bolesnički fondovi) koji imaju glavnu ulogu u upravljanju

prikupljenim financijskim sredstvima i plaćanju zdravstvenih usluga.Doprinosi za zdravstveno osiguranje su različiti u različitim zemljama3 od relativno

malih stopa u ?ustriji (od G.ED ' B.GD s obzirom na različite fondove) do relativnovisoke stope u 8rancuskoj (#$.AD). 2oprinos se u pravilu dijeli. Hedan dio u vidu postotka uplaćuje zaposlenik a drugi dio uplaćuje poslodavac (npr. u ukupnoj stopidoprinosa od #GD poslodavac mo!e uplaćivati doprinos od BD a zaposlenik %D).Podjela doprinosa izmeu poslodavca i zaposlenika u ?ustriji


7/13

2oprinose plaćaju i samostalni poduzetnici i poljoprivrednici obično na osnovi svog prijavljenog ukupnog godišnjeg prihoda. 0a socijalno ugro!ene one s niskim prihodima nezaposlene stare i nemoćne i druge vrijede izuzeci smanjene stope ili posebna pravila. 0a njih se doprinosi uplaćuju iz socijalnih i mirovinskih fondova iliod strane dr!ave iz dr!avnog proračuna.

Stop* doprinosa utvruje vlada ali mogu i druga nevladina tijela ili profesionalnemedicinske asocijacije. Stopa mo!e biti jedinstvena za cijelu zemlju (nacionalna) ilimo!e biti segmentirana (različita prema regijama prema veličini poslodavcakategoriji zaposlenika). Stopa doprinosa mo!e biti jedinstvena za sve dohodovnekategorije ili mo!e varirati prema prihodima (npr. mo!e biti progresivna tako da oni svišim prihodima plaćaju više stope doprinosa).Fond zdravstveno. osi.*ranja mo!e biti jedinstven za cijelu zemlju (npr. u/aarskoj Slovačkoj -rvatskoj) ili mogu postojati brojni fondovi (kao npr.regionalni fondovi u


8/13

1enefiti mogu biti različiti u različitim fondovima kao npr. u ?ustriji gdje postoječetiri različita paketa ili sheme prava prema skupinama zanimanja.Postoje velike raz"ie * s*stavi'a socijalnog zdravstvenog osiguranja izmeurazličitih zemalja.


9/13

+rivatno zdravstveno osi.*ranje financira se na osnovi premija. Premije privatnogosiguranja su uplate u gotovini putem kojih se pojedinci osiguravaju za odreeni

period (obično godinu dana). Premije se odreuju na temelju procjene rizika. /ogu biti odreene prema individualnom riziku pojedinca obično na temelju procijenjenevjerojatnosti troškova zdravstvene zaštite odreenog pojedinca. Premije se mogu

odreivati na temelju procjene rizika na razini skupine tako da oni koju su u skupinivisokih zdravstvenih rizika plaćaju više a oni u skupini niskih zdravstvenih rizika

plaćaju manje. Premije se mogu odrediti i regionalno prema prosječnom riziku populacije u odreenoj geografskoj regiji.Posredna administrativna tijela koja prikupljaju premije privatnog dobrovoljnogzdravstvenog osiguranja mogu biti neovisna privatna tijela kao na primjer privatneosiguravajuće tvrtke ili društva mogu biti profitna ili neprofitna (u većinizapadnoeuropskih zemalja) ali mogu biti i javne institucije. Privatno zdravstvenoosiguranje mo!e biti i subvencionirano od strane dr!ave (npr. kroz oslobaanje od

poreza za premije privatnog osiguranja) što mo!e biti poticajno za one s ni!im prihodima ili druge koji nemaju obavezno osiguranje.

U sustavima s više fondova zdravstvenog osiguranja posebno se mogu pojaviti problemi kao što su3

' Infor'a%ijsa asi'etrija 9 problem koji nastaje izmeu osiguravatelja igraana'osiguranika zbog (ne)informiranosti o cijenama'benefitima kvaliteti iuvjetima osiguranja a što je presudno za izbor nekog fonda. U praksi čestoosiguranici nemaju jasne informacije o tome što kupuju tj. dobivaju za cijenu policezdravstvenog osiguranja5

' Ne.ativno se"e%ioniranje (engl. adverse selection) 9 problem koji nastajekad osiguravatelj ne mo!e odrediti stvarnu stopu osiguranja ili premiju pa propiše

prosječnu što je privlačno za ljude s višim stupnjem rizika od prosječnog a odbijaljude s ispodprosječnim stupnjem rizika koji mogu napustiti osiguranje te tako uosiguranju ostaju osobe s visokim rizicima što dovodi nu!no do povećanja premija(nesrazmjerna količina :loših rizika; registriranih unutar nekog fonda zdravstvenogosiguranja)5

' Se"e%ioniranje rizia (engl. cream-skimming ili cherry-picking ) 9osiguravatelj kroz premije koje nisu odreene prema riziku ili na druge načine !eli

privući osobe s ispodprosječnim rizicima ili odbiti one koji imaju iznadprosječnerizike.U ,uropi se privatno zdravstveno osiguranje razvilo kao dobrovoljno zdravstvenoosiguranje koje ima dopunsku i korektivna ulogu u suvremenim europskim sustavimafinanciranja zdravstvene zaštite u kojima dominira sustav financiranja kroz poreze ili

putem socijalnog zdravstvenog osiguranja. Privatno zdravstveno osiguranje izvan,urope ima pravu ulogu potpunog privatnog financiranja zdravstvene zaštite.

Do3rovo"jno zdravstveno osi.*ranje * E*ropi mo!e biti zamjensko dodatno ilidopunsko.Za'jenso zdravstveno osiguranje je zamjena za obavezno osiguranje za onedijelove populacije koji su isključeni ili koji su slobodni za izlazak iz obaveznogosiguranja i biranje privatnog osiguranja (npr. u


10/13

Dodatno zdravstveno osiguranje je dodatno uz obavezno i namijenjeno je zaosiguranje lakše (br!e) dostupnosti usluga (npr. nečekanje na red) za izbor liječnikaili za veću kvalitetu (npr. bolničkog :hotelskog; smještaja) unutar javnog sektora

pru!anja zdravstvenih usluga. /o!e dovesti do nejednakostiInepravednosti udostupnosti usluga izmeu onih koji imaju ili nemaju dodatno osiguranje.

Dop*nso zdravstveno osiguranje kao dopuna obaveznog osiguranja namijenjeno jeza potpuno ili djelomično osiguranje onih usluga koje su isključene iz obveznogosiguranja ili nisu u potpunosti plaćene (npr. za pokrivanje troškova suplaćanja'

participacije). 2opunsko osiguranje usluga koje nisu obuhvaćene obaveznimosiguranjem stvara dvorazinski (engl. two-tier ) sustav prava na zdravstvenu zaštitu.>ni s niskim prihodima često si ne mogu priuštiti dopunsko osiguranje pa morajuizravno plaćati dodatne troškove (za suplaćanje za isključene usluge) što dodatnofinancijski opterećuje siromašnije dijelove populacije.Primjeri europskih zemalja gdje su vlade čak poticale ljude na dobrovoljno privatnoosiguranje pokazuju da obuhvat dopunskog osiguranja ostaje relativno mali (npr. u#$$B. godini dobrovoljnim osiguranjem bilo je obuhvaćeno u +taliji GD stanovništva

u


11/13

(podaci se odnose na $&'e godine). U ?ustraliji je došlo do redukcije privatnogosiguranja koje je obuhvaćalo B&D stanovništva u %&'tim godinama do 7&D krajem$&'tih. U Cvicarskoj je postojalo dobrovoljno privatno osiguranje koje je #$$E. godinezamijenjeno obaveznim osiguranjem putem privatnih neprofitnih fondova.

sobe niskih prihoda za

premije osiguranja plaćaju više u odnosu na svoje plaće za razliku od onih bogatijihkojima plaćanje premija osiguranja predstavlja manje opterećenje. Procjenjuje se da uS?2'u svake godine 6G&.&&& ljudi prekida osiguranje jer ga ne mo!e plaćati. "ako jekorištenje zdravstvenih usluga povezano s visinom prihoda negira se princip

jednakog tretmana za jednake potrebe."valiteta zdravstvenih usluga financiranih putem privatnog osiguranja takoer jeupitna. Pacijenti'potrošači ne mogu ispravno procijeniti kvalitetu medicinske zaštitete usluge biraju na osnovu onog što je vidljivo i što se reklamira kao na primjerLhotelskiM smještaj kod bolničkog liječenja ili skupa medicinska oprema. U privatnomzdravstvenom osiguranju izrazito je selekcioniranje rizika što dovodi dodiskriminacije u korist zdravih mladih i onih koji malo koriste zdravstvenu zaštitu ana štetu bolesnih starijih i onih koji često koriste zdravstvenu zaštitu. Privatnoosiguranje je vrlo skupo za osobe s visokim zdravstvenim rizicima koje su u pravilusiromašnije.

&so3ni ra$*ni 'edi%inse štednje predstavljaju radikalnu alternativu u financiranjuzdravstvene zaštite. /oguće prednosti uvoenja osobnih računa medicinske štednjekao oblika privatnog financiranja zdravstvene zaštite predlagači nalaze u smanjenjurasta troškova privatnih osiguranja sprečavanju moralnog hazarda i negativnogselekcioniranja smanjenju problema u posredovanju i smanjenju administrativnihtroškova.Smisao osobnih računa medicinske štednje je da pojedinci obavezno ili dobrovoljnoredovito uplaćuju štednju za zdravstvenu zaštitu na svoj račun. Ctednja se uplaćuje uvidu postotka od plaće i mo!e se potrošiti samo na medicinske troškove. >sobniračuni medicinske štednje primijenjeni su sustavno u praksi u Singapuru gdje je

osobna medicinska štednja obavezna a na osobne medicinske račun se izdvaja E'BDod plaće. >sobni računi medicinske štednje primjenjuju se ponegdje u S?2'unedavno u "ini a i neke zemlje u ?frici na "aribima i Pacifičkim otocimaeksperimentiraju s tim oblikom financiranja.8inanciranje zdravstvene zaštite putem osobnih računa medicinske štednje nijeispunilo očekivanja3 teško je administrativno provedivo dovodi do značajnognedostatka sredstava (makro neefikasnosti) ukida solidarno podnošenje rizika idovodi do izrazite nepravednosti kako u financiranju tako i u korištenju zdravstvenezaštite.

Izravno p"a(anje zdravstvene zaštite odnosi se na sve oblike direktnog plaćanja :iz

d!epa; pacijenta (engl. out-of-pocket payments; user charges).


12/13

>d pacijenata'potrošača se mo!e zahtijevati izravno plaćanje samo dijela troškova ili plaćanje usluge u cjelini. /o!e se razlikovati3

+zravno plaćanje usluga koje nisu pokrivene osiguranjem (čisto privatno kupovanje ili plaćanje usluga)5

2odatno plaćanje za usluge koje su u osiguranju ali nisu u potpunosti

pokrivene'plaćene (formalno sudjelovanje u plaćanju)5


13/13

Nefor'a"no dodatno privatno p"a(anje *s"*.a * javno' setor*2 koje postoji unekim zemljama mo!e biti u obliku e*-post darova poslije usluge ili izrazazahvalnosti do e*-ante plaćanja prije tretmana da bi se LdodatnoM osigurala usluga. Unas je to poznato kao plaćanje putem :plavih koverti;.

0bog nelegalnosti tog oblika plaćanja ne zna se njegova prava veličina a sveinformacije se zasnivaju na otkrivenim slučajevima. Postoje neki dokazi da jerašireno na primjer u 4rčkoj dok je nešto manje rašireno ali poznato u 8rancuskoj.Taj oblik nelegalnog privatnog plaćanja zdravstvenih usluga svakako je najrašireniji uzemljama središnje i istočne ,urope. Fazloge za to treba potra!iti u prvom redu uopćem nedostatku sredstava za zdravstvenu zaštitu u javnom sektoru. 1ez togdodatnog privatnog plaćanja negdje nije moguće dobiti ni najosnovniju zaštitu ilijekove a to je i dodatan izvor prihoda liječnika koji imaju male ili nikakve plaće.Fazlog privatnog plaćanja u javnom sektoru je i nerazvijenost ili nepostojanje

privatne prakse tako da onima s novcem i !eljnih platiti za br!u i adekvatniju uslugune preostaje drugo. 2odatno privatno plaćanje mo!e se objasniti i !eljom pacijenata

za prakticiranjem moći u odnosu na zdravstvene djelatnike. 0aobila!enjem posrednikau plaćanju !eli se pokazati utjecaj na liječnike koji dijelom ovise o novcu dobivenimod pacijenata. To je posebno prisutno u ju!noj ,uropi što pokazuje zašto je tamoslu!beno privatna praksa slabo razvijena. Postoje i kulturalni čimbenici koji utječu natu pojavu. Usprkos svim nastojanjima da se takva praksa ograniči u ju!noeuropskimzemljama i zemljama središnje i istočne ,urope postoji duga tradicija neformalnog

plaćanja liječnika što je dijelom izraz patrijarhalne kulture tih zemalja.

Documents

Financiranje zdravstvene zastite