Fitopatologija:

1. Plasmodiophora brassicea – Kila kupusa. Hladna područija. Simpt. Lišće svijetlo zelene-žućkaste boje, tokom dana vene, pa se oporavi uveče. Biljke u početku ok, kasnije zakržljavaju. KORIJEN dobija zadebljanja – vretenaste guke. Moguće su sistematične zaraze. Korijen ne apsorvbuje vodu i minerale pa nadzemni dio zakržljava. Parazit jednostavne građe, bez micelija, veg tijelo plazmodijum sastavljeno od protplazmastke mase bez ć zida sa više jedara. Trajne spore zadebljalih zidova, klijaju u zoospore koje inficiraju korijen đe se razvija plazmod koji stimuliše ćelije na dijeljenje i povećanje. Uspijeva na 75 – 90% vlage, 18 – 25°C. Suzbija se teško, kombinacijom agrotehničkih, hemijskih, bioloških i genskih mjera. 7god plodored, dobro drenirano alkalno zemljište (pH 7.2). Hlorpikrinom, dazometom, metil – bromid.

2. Spongospora subterranea – Prašnjava krastavost krompria. Hladna i vlažna klima. Bolest kvaliteta, ne smanjuje prinos. Simpt. Isključivo na podzemnim djelovima, najčešće korijen, pa krtole i rijetko stolone. Prodire kroz lanticele, rane i okca. U početku purpurne mrlje ispod kojih periderm tamni i počinje da truli, đe nastaju depresije ispunjene mrkim sporama. Pri povećanoj vlažnosti dolazi do pojave rak rana. Bolest se češće javlja na krupnijim krtolama. Uspijevanje. Od zaraze do simptoma ~3 nedelje na 16 – 20°C. Suzbijanje nije sasvim riješeno. Višegodišnji plodored (3 – 10g), zdrave sjemenske krotle, dobra drenaža, fungicidi imaju slabu primjenu.

3. Peronospora destructor – Plamenjača luka. Najštetnija bolest luka.Simpt. Ima 2 tipa simptoma: sistematični (biljke iz zaraženih glavica) i lokalni (od sekundarnih zaraza). Sistematično zaražene zakržljavaju, svijetlozeleno lišće, savijaju se na dolje, pokrivene sporonosnim organima u vlažnim uslovima. Lokalne zaraze započinju blijedim ovalnim/izduženim pjegama različite dužine. Suzb. Za sjetvu i sadnju koristiti zdravo sjeme/lukovice. 3god plodored. Izbjegavati vlažne i zasjenjene terene. Jedinjenja na bazi bakra, cineba, hlortalonila, mankozeba, kaptazana, propineba, metalaksila i fosetil-Al.

4. Plasmopara viticla – Plamenjača V. loze. Bolest vlažnije i toplije klime, američkog porijekla. Za ovu bolest je vezano otkriže Bordovske čorbe. Štetnost je smanjena uvođenjem sistematičnih fungicida. Simp. Plamenjača napada zelene djelove biljke: lišće(najviše zahvaćeno) , madare, cvijet i cvasti, peteljku, vitice i bobice. Lišće je najosjetljivije u fazi intezivnog porasta i pri kraju vegetacije u fazi zrelosti.

a. Bolest se ispoljava na 3 načina: kad je inkubacioni period vrlo kratak (4-5 dana), a simpotomi se ne vide,

b. Kad je inkubacioni period duži (7-10) počinju žućkaste „uljane“ pjegec. Na starijem lišću u vidu mozaika, žućkaste ili vinastocrvenkaste pjege ograničene nervima.

Na naličiju lista bijela prevlaka (konidiofore i konidije parazita), koje se pretvaraju u nekrozu po suvom vremenu. Cvjetovi mogu biti zaraženi i prije otvaranja. Bobice su osjetljive dok na njima ima stoma, od zametanja do šarka. Vinova loza je najosjetljivija u vrijeme cvjetanja. Suzbijanje. Uklanjanje zaraženih djelova loze i dreniranje zemljišta. Hemijska zaštita Cimoksanil(nesistemik), fosetil-Al i metalaksil (sistem). Za nastajanje primarne zaraze treba da su ispunjena 4 uslova: Da se u prirodi nalaze klijave oospore, da je srednja dnevna temp. vazduha 2 – 3 dana iznad 11°C, da v. loza ima razvijene listove marak 2 – 3 cm u prečniku i da kišni period traje min 2 – 3 dana sa min 10mm kiše.

5. Phytophtora infestans – Plamenjača krompira. Jedna od najstariji bolesti krompira. Prouzrokovala “Irsku glad”. Bila katastrofalna do otkrivanja Bordovske čorbe. Pogoduje joj prohladna i vlažna klima. Simptomi. Bolest se javlja na listu, stablu i krtolama. Prvi simptomi su vodenaste pjege na vrhu i ivicama lista krompira. U vlažnim uslovima se povećavaju i dobijaju mrku boja. Po ivicama pjega na naličiju bijela presvlaka od konidiofora i konidija. U vlažnim uslovima svi djelovi bivaju zaraženi (nekrotični, trule i dobijaju karakterističan miris). U suši razvoj gljive usporen. Na krtolama u početku nepravilne, purpurne ili tamnomrke pjege, na presjeku tkivo vodenasto i mrko, kasnije se suši i postaje

1

tvrđe. Parazit formira zazgranate kondiofore neograničenog porasta. Na vrhu konidije se formira konidiofora. Na mjestu rasta kodnidiofore nastaje zadebljanje. Polno razmnožavanje se vrši oosporama, a za njihovo formiranje neophodne su anteridije i oogonije različitih polnih tipova. Oospore klijaju u začetak kličine hife, koja daje sporangiju ili direktno miceliju. Suzbijanje kombinacijom agrotehničkih, hemijskih mjera i stvaranjem otpornih sorti. Krompir ne treba gajiti najmanje 1 god. Kod sjemenskog krompira obavezno uništiti nadzemnu masu da bi se spriječila zaraza krtola. Za to (desikacija) se koriste sumporna kisjelina, reglon, dinoseb. Fungicidi: preparati na bazi bakra, cinka, cineba, cimksanila, demetomorf+mankozeba, fetin-acetata, flopeta, mankozeba, propineba i raznih kombinacija Cu sa bakarnim preparatima. Prognoza je moguća uz pomoć praćenja parametara temperature i relativne vlažnosti vazduha, padavina i kombinacijom tih parametara.

6. Phytium spp. – Polijeganje rasada, palež klijanaca, trulež sjemena. Vrste ultimum i aphanidermatum su u osnovi polifagne(napadaju više različitih domaćina npr. Povrće, šećernu repu, krastavac…) Nanosi više štete mladim nego starijim biljkama. Simptomi Ispoljavanje je zavisnosti od starosti biljke. Inficirano sjeme ne klija, truli i rasada se. Početni simptomi u obliku vodenih pjega koje se povećavaju pri čemu zaražene ćelije odumiru i cijela biljka propada ubrzo posljije nicanja. Do infekcije dolati preko korijena ili podzemnog stabla. Biljke u plastenicima polegnu, ne gubeći normalan izgled. Podzemni dio stabla dobija mrku boju i suši se. Polegle biljke brzo ugibaju i pri jačoj vlažnosti i toploti istrunu. Javlja se na teškim i slabo dreniranim zemljištima pri povećanim temperaturama i slabom provjetravanju. Biljke se mogu oporaviti formiranjem novog korijena. Parazit ima bijelu tanku i dobro razgranatu miceliju koja formira terminalne i interkalarne sporangije. Sporangija klija na 2 načina: direktno dajući jednu ili više hifa ili dajući kratku hifu na čijem se vrhu formira vezikula. Micelija takođe formira anteridije i oogonije na završetcima hifa. Suzbijanje se vrši sterilizacijom zemljišta termičkim ili hemijskim putem ili tretiranje sjemena fungicidima. Mogu se koristiti antagonisti. Agrotehničkim mjerama: drenažu zemljišta, izbjegavati teška zemljišta, provjetravanje, prilagođavanje sađenja adekvatnoj temperaturi. Od fungicida se primijenjuju: hlortalonila, thirama, kaptana, dichlona, ferbama, a od sistemika metalaksil i propamokarb.

7. Synchytridium enodbioticum – Rak krompira. Napada biljke iz porodice Solanaceae, uglavnom rod Solanum. Javlja se na vlažnom zemljištu pri temp od 10 – 27°C. Simptomi Napada sve djelove biljke sem korijena. Naročito su osjetljiva površinska meristemska tkiva. Napadnuta tkiva karakterišu blijedo sivi ili mrki tumori veličine graška i veći. Tumori se ređe formiraju na nadzemnom dijelu. Pojava raka ne ometa porast nadzemnih djelova pa se bolest zna otkriti tek nakon vađenja krtola. Tumori imaju sunđerastu građu djelovanjem saprofitnih m.o. Nakon njihovog raspadanja oslobađaju se trajne spore koje ostaju u zemlji kao izvor zaraze u zemljištu. Parazit ne formira hife. Zoospore prodiru u epidermis domaćina formirajući prosorus, zatim sorus. Suzbija najstrožijim karantinskim mjerama, dugogodišnjim plodoredom, uklanjanjem zaraženih jedinki. Moguća je i hemijska zaštita (fungicidi), ali nije ekonomski iplativa. Najbolje je birati otpornije sorte.

8. Blumeria graminis – Pepelnica žita. Javlja se na pšenici, raži, ječmu, tritikaleu. Uticaj pepelnice zavisi od sorte koja se uzgaja i od gustine sjetve. Rane zaraze utiču na smanjenje bokorenja, tj broj klasova dok kasne infekcije smanjuju korisnu lisnu površinu što opet utiče na smanjenje prinosa. Pepelnica je naročitno štetna na ječmu. Simptomi. Parazit inficira sve nadzemne djelove biljke, ali je najčešća na licu donjih listova bilje. Simptomi se mogu javiti u svim fazama razvoja biljke. Početni simptomi su slabo uočljivi i po pravilu se najčešće prvo javljaju među biljkama gušćeg sklopa i u mikrodepresijama. Simptomi su u obliku hlorotičnih pjega na kojima se brzo razvija blijedosivkasta micelija na kojima se formiraju konidije koje daju brašnjast izgled. Vremenom micelija posivi. Na suprotnoj strani pjege na naličiju se javlja hloroza. Na posljetku micelija tamni i na njoj se gormiraju mrke kleistotecije djelimično uronjene u miceliju. Gliva obično ne izaziva izumiranje domaćina. Infekcija pljevica je češća na ječmu nego na pšenici. Parazit formira površinsku miceluju, a haustorije se razvijaju u epidermalnim ćelijama. Konidije se formiraju u bazalnim ćelijama đe se nalazi u nizu po 8 konidija. Kleistotecije u kojim se nalazi

2

po 25 askusa su uronjene u miceliju. Askusi imaju oko 8, a nekad i 4 askospore. Specijalizacija Blumeria graminis var. tritici, ječmu B.g.var. hordei, raž B.g.var. seralis, ovas B.g.var. avenae. Suzbijanje. Najekonomičnija zaštita je uzgajanje otpornih sorti. Od fungicida se koriste: benomil, ciprokonazol + kabrendazim, dinikonazol, epikonazolm i drugi.

9. Podosphaera leucotricha – Pepelnica jabuke. Porijeklom iz S. Amerike. Posebno osjetljiva sorta jonatan, njegovi hibridi i klonovi. Simptomi. Dolazi do nektoze i sušenja lišća i cvasti, sušenja lastara što prouzrokuje slabiju rodnost sledeće godine. Zaraženi lisni pupoljci daju zakržljale listove. Plodovi takođe bivaju direktno oštećeni i umanjen njihov kvalitet. Utiče i na smanjenje fotosinteze i transpiracije. Čašični listići zaraženih cvjetova bivaju svijetlozeleni do žućkasti, deformisani i zakržljali. Zahvaćeni pupoljci daju bijele lastare koji posle određenog porasta odbacuju listove. Dolazi i do sekundarnih zaraza koje su manje uočljive na naličiju lista, najčešće su u obliku micelijske prevlake. Mladi plodovi su osjetljivi i na njima dolazi do mrežaste nekroze. Parazit. Micelija formra kondiofore na kojima se nalaze nizovi konidija. Kleistotecije nastaju u grupama na grančicama biljaka. Na njima se mogu naći dvije vrste apendecesa: Jedni se mgu naći sa gornje strane kleistotecija, a drugi u osnovi. Ovo je heterotalusna gljiva koja kada dođe do kompatibilnih izolata gljive stvara kleitotecije. Vrijeme zaraze je teško utvrditi jer infekciji nije potrebna ni kap vode, pa je njeno prognoziranje teško utvrditi. Starenjem lišće postaje otpornije. Pepelnica se najviše javlja u toku oblačnog dana nakon kojeg slijedi sunčan dan. Suzbijanje. Nove zasade ne podizati u bilizini starih, orezivanjem uklanjati oboljela tkiva. Osnovna mjera zaštite je upotreba fungicida na bazi sumpora (neke sorte su osjetljive na sumpor) i drugih(oksatinaona, pirazofosa, fenarimola, triadimefona, benzimidazola i drugih.

10. Uncinula necator – Pepelnica vinove loze. Vrlo štetna bolest vinove loze. Simptomi. Napada lišče, lastare, cvjetove i grozdove. Pepelnica je posebno destruktivna na grozdovima jer izaziva pucanje bobice. Prvo se javlja na lišću na kome ostavlja pepeljaste tragove, koje može biti zaraženo u svim fazama razvoja. Razvija se jednako na naličiju i licu. U početku se javljaju tamnozelene pjege, da bi se kasnije na tim mjestima razvila brašnasta prevlaka koju čini micelija sa konidijama i konidioforama. Razvoj na lišću je manje štetan nego na grozdovima. Vrhovi zaraženih lastara se često suše i takvi lastari se ne smiju koristiti kao reznice za kalemljenje. Bobice mogu biti zaražene od zametanja pa do početka zrenja. Pepelnica je na bobicama posebno značajna u fazi njihovog intezivnog rasta do zatvaranja grozdova. Zbog razvoja parazita na bobicama, epidermalne ćelije izumiru i pokožica ne može pratit porast bobica, zvog čega dolazi do pucanja bobica, njihovog isušivanja i propadanja. Pri zarazama u fazi dozrijevanja bobica ne dolazi do pucanja bobica, ali dolazi do pada kvaliteta grozdova, naročito stonih sorti. Parazit. Obligatni, policiklični. Površinske hife, karakteristične apotecije. Suzbijanje isključivo fungicidima. Među njima dominira sumpor(zbog cijene i efikasnosti). Koriste se i: triadimefon, benmil, pirazofos, triforin, i druge.

11. Claviceps purpurea – Glavnica raži. Sklerocije toksične za čovjeka i životinje. Simptomi. Najkarakterističniji simptomi glavice jesu sklerocije koje se formiraju umjesto sjemena na klasu raži. Proces zaraze se odvija u ženskom dijelu cvijeta kada biva kolonizovan nakon čega dolazi do bubrenja i na površini (ovarijuma) se formiraju konidiofore sa konidijama. Zaržena sjemena se nazivaju “pseći nokti” – sklerocije. Ergotizam bolest koja nastaje kod ljudi nakon oralnog konzumiranja sklerocija, najčešće u brašnu koje ih je sadržalo ili slično. Parazit se razvija u sklopu tri stadijuma: konidije i sklerocije se formiraju na klasu, a askusi na sklerocijama u zemljištu. Hladno i vlažno vrijeme pogoduju razvoju parazita. Suzbijanje Preporučuje se duboko zaoravanje strnjike, zatim plodored sa leguminozama ili kukuruzom, uništavati korove. Otpornost sorti još nije dalo rezultate. Benomil je pokazao pozitivne rezultate u suzbijanju, ali se rijeđe primijenjuje.

3