Glas Islama 009.pdf`ivota ~ovje~anstvu mo`e podariti samo Islam” Prenosimo intervju iz Preporoda ZA[TO SE ZAPAD BOJI ISLAMA Strana 10 KKAAKKO STE]I PRAVO NA SVOJE MEZARJE Strana

Najstarija ru`dija (gimnazija)

U Novom Pazaru su do kraja XIX stolje}a djelovale 4iptidaije (prva je osnovana ve} 1852. god.), {to je zavi-dan broj, jer su, na primjer, u Skoplju u tom istomperiodu postojale 4 iptidaje, u Pri{tini samo dvije itd.Radilo je i 12 iptidaija u selima oko Novog Pazara.Uz to, do kraja XIX stolje}a djelovale su jo{ dvijedo tri medrese i 14 sibjan-mekteba.

IISSLLAAMM UU FFRRAANNCCUUSSKKOOJJ

U ulici 15. Rue de Bellevie u Parizu,vlastitim radom muslimana jedan hangar jepreure|en u dàmiju, koja je mogla da priminekoliko stotina klanja~a... Jednog petka 1976.krov ove dàmije se sru{io i nakon toga vi{e nijebila za upotrebu. U pomo} su pristigli katoli~kisve{tenici, koji su ponudili da privremeno ustupe musli-manima susjednu crkvu Notre-Dame. Ova crkva je sluìlakao dàmija od 1976-1981.

SSaavvjjeettoovvaannjjeeuu SSaarraajjeevvuu

U cilju pobolj{anja rada u na{im medresama,Riaset je posredstvom svoje vjersko-prosvjetne

slu`be odlu~io odràti Savjetovanje sa direktorimamedresa i nastavnicima stru~nih predmeta.

Savjetovanje je imalo za cilj da se do|e do ta~nihpokazatelja o na{im budu}im potrebama i realnim

mogu}nostima, kao i do odgovora: koja je uloga na{ihmedresa u novom dobu i put rje{avanja finansiranja

medresa.

UOÎ RASPLETUOÎ RASPLETAAIako se pokazala neuspje{nom, osim

djelimi~no u slu~aju Palestine, metoda vojneagresije je zastupana sve do devedesetih godi-na. Istina, lekcije dobijene u Afganistanu,Somaliji, Bosni i ê~eniji zasigurno }eozna~iti kona~no napu{tanje ili barempo~etak kraja izravnog vojnog nasrtaja namuslimanske narode.

vjera dru{tvo kultura

GlasIslama

SAND@AK NIJE PEÛRKA POSLIJE KI[E

Nepobitna je ~injenica da je Evropa vjekovimaradila na iskrivljivanju nau~ne istine o Islamu. Satom slikom o Islamu ona ìvi. Paradoksalno je to {toEvropa danas u najzna~ajnijim oblastima ìvota: unauci, istraìvanju, obrazovanju, higijeni, radu, ljud-skim slobodama i mnogim drugim, prakticizira, ust-vari, na~ela Islama, a gleda na Islam kao na opasnostza ova svoja dostignu}a. Radi se, dakle, o strahu odIslama, iz ugla vlastite predstave o njemu.

INTERVJU: Mr. Idriz ef. Demirovi}, Reis IZ-e u Crnoj Gori

Strana 4

Strana 3

Jedan od najve}ih savremenih islamskihmud`tehida, predsjednik Islamskog evropskogvije}a za fetve i istraìvanja, autor brojnihzna~ajnih djela sa islamskom tematikom, {ejhdr. Jusuf el-Qaradawi, koji kao gost Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini ovih danaboravi u Sarajevu, u ekskluzivnom intervjuu za"Preporod", pored ostalog, kaè:

”Nema sumnje: du{evni smiraj, nadu i slastìvota ~ovje~anstvu moè podariti samo Islam”

Prenosimo intervju iz Preporoda

ZA[TO SE ZAPAD

BOJI ISLAMA

Strana 10

KKKKAAAAKKKKOOOOSSSSTTTTEEEE]]]]IIII

PPPPRRRRAAAAVVVVOOOO NNNNAAAASSSSVVVVOOOOJJJJEEEE MMMMEEEEZZZZAAAARRRRJJJJEEEE

Strana 9

Strana 20

Strana 11Strana 15

El-Dèma'a El-IslamijaIdeje {ejha El-Meududija su se {irile indijskim potkontinentom, {to je stvaralo pretpostavke za osnivanje organizovane islamske

snage, odnosno dèmata, u bliskoj budu}nosti. Godinu dana boravio je u Lahoru odazivaju}i se na poziv islamskog misliocaMuhameda Ikbala, gdje su pokrenuli Darul-Islam”, ustanovu za edukaciju i izdava{tvo. Me|utim, Muhamed Ikbal ubrzo nakon dolaska{ejha el-Meududija umire. Imaju}i èlju okupiti ulemu na ovim prostorima, odlu~io je organizovati kongres koji je zakazao 26. avgusta1941. godine u gradu Lahoru. Posredstvom svog ~asopisa {ejh El-Meududi je uputio poziv islamskoj ulemi i njihovim vo|ama da pris-ustvuju kongresu. Kongresu je prisustvovalo 75 osoba, predstavnika razli~itih oblasti Indije. Na ovom skupu donijeta je odluka o osni-vanju islamskog udruènja El-Dèma'a El-islamija” na ~elu sa El-Meududijem. Strana 14

Glas Islama

OOGGLLEEDDAALLOO

Septembar 1997. Dùmade-l-ula 1418.

2

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [AÎ](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Roàje),Adem ef. ZILKI] i Nusret

ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet

TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJAÊVI] (Tuzi),

Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),

Redèp ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio

El-Kelimeh

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

Bismillahir-rahmanir-rahim!

Esselamu alejkum!

U blagoj klimi otopljavan-ja na na{im prostorima, kojanas je zapljusnula u zadnjihnekoliko godina, jedan vjetri}nade pohodio je i na{Sandàk. Ono {to je do skorobilo nezamislivo, danas je ve}realnost. Muslimani Sandàkadanas imaju svoje glasilo akolika je va`nost medija,znaju oni koji su ~inili da na{narod provede duge godine umedijskoj izolaciji. Danas,kada su se stvari izmijenile,na sve nas je pala i velikaodgovornost (na redakcijiposebno) da na{e glasilo budeglas iz du{e na{ega naroda,da doprinese prije svegaduhovnoj nadgradnji {irokogkruga ~italaca, te da bude tegna vagi koji }e prevagnuti ukorist o~uvanja tekovinaIslama u na{em narodu, ~ijesu oli~enje bili visok moral iodanost vjeri.

Povod ovom mom javljan-ju je jedno moje saznanjekoje me nije ostavilo ravn-odu{nim na stanje na{emladeì koje, ~ini mi se, nijenimalo ruì~asto.

Ovo {to }u re}i navodimiz iskustva a htio bih se osvr-nuti i uputiti par kritika nana{u studentsku i srednjo{kol-sku omladinu. Kao doju-~era{nji student èlio bih seprvo obratiti mojim uvaènimkolegama i koleginicama,muslimanima i muslimankamastudentima, koliko samo truda

je uloèno u va{ napredak,koliko samo odricanja inadanja u vas ulaù roditelji,va{i najbliì a ja bih vas jo{upitao koliko ste (smo) odgov-orni prema njima a posebnoprema svom narodu. Mi boljihnemamo i u vas su uprte sveo~i i nadanja. Ko }e, akone}ete vi, odràti korak saokruènjem, gledano satehni~kog, ekonomskog, medi-cinskog aspekta. Nije li namisuvi{e u svjeèm pam}enjuvrijeme samozaborava, kadaje vladalo pravilo: {to vi{e{kolovan to vi{e otu|en odsebe, svoga naroda i svojevjere. Da li smo toliko neod-govorni da nam se ista gre{kaponovi jo{ jednom. Vjerujtemi, ovaj put bi vam to biloneoprostivo. Koliko jo{ tre-bamo konstatovati da oni kojinajvi{e ~itaju, najmanje znajuo svojoj vjeri. Da oni koji sunada i ponos naroda buduistovremeno njegovo bespu}e ibezna|e. Koliko jo{ treba dapro|e pa da uklonimo stvarikoje nam se de{avaju, kaonpr. ùrke koje li~e na sveosim na zabavu, konzumiranjealkoholnih pi}a, a tek ononajstra{nije: momak bezdjevojke i djevojka bezmomka tretiraju se kao{ugava bi}a. [ta vas tosprje~ava da zavirite i uponeku knjigu u kojima suzapisani razlozi za{to je~ednost najve}a vrijednostkoju ~ovjek nosi, koliko je zlau alkoholizmu, a naposljetkutu su odgovori za{to to daba{ nas zovu muslimanima.Da li to grije{e oni {to nastamo zovu muslimanima, jerstvari koje nam se de{avajune bi se mogle de{avati mus-limanima, tj. sljedbenicimaIslama. Ili je krivica u namakoji smo se toliko otu|ili da isami ne znamo za{to nas takozovu i {ta ustvari zna~i bitimusliman.

Da su stvari vrlo ozbiljne- jesu, ali izlaz se uvijek moèna}i. @elio bih dati svojojbra}i i sestrama jedan savjet.ôvjek je sposoban da razlu~idobro od zla, krivi od pravogputa. Ne ~ekajte da to nekouradi umjesto vas. Ne ~asiteni jednog ~asa! Buditeodlu~ni i recite sebi da nika-da vi{e niko ne}e mo}i re}iza vas (nas) "oni su bez kori-jena". Okrenite se sebi i svo-joj vjeri i ne}ete pogrije{iti.Bit }e to nova zora ~ije suncenikada ne}e za}i.

Uz mahsuz selame.

Tafilj Muri}, Roàje

Glas Islama to smosvi mi. Svaka muslimanskadu{a koja egzistira odma{rika do magviba. I djeca,inteligencija, intelektualci,na{e nane i na{i djedovi.Glas Islama su razdraganemahale, mirisni somuni,ramazanske no}i i muka-bele, bajramske radosti iveselja....

Njegov glas je poputkur'anskog nura koji obasjaàrku Arabi ju obavi jenutamom dàhil i jeta. Ondakada ljudi zabrinuta pogledai zatvoreni u sebe drhte predsvakojakom neizvjesno{}u,Glas Islama nam uliva smiraji nadu, da }e biti bolja sutra.Ukazuje nam na smisaoìvota, dunjalu~kog i ahiret-skog. U Glasu Islama imamjesta za sve one koji ho}e iumiju da rade, bratskisara|uju, iskreno dijele sav-jete ali i traè mudrost nasvakom koraku. Na{a

zna~ajna karakteristika jedostojanstvo i objektivnost.Otvoreni smo prema drugimaali i za druge, jer na{a kon-cepcija po~iva na Kur'anu i~asnoj tradiciji Resulullaha.Na{i kriteri j i su nepro-mjenljivi, jer Boìja istina jeapsolutna i v je~na. GlasIslama je Glas razuma kojipoziva miru, dobro~instvu i

jedinstvu svih dobronam-jernih ljudi. Razli~ita mi{ljen-ja, konstruktivne primjedbe iprijedlozi nas ja~aju na putuda spoznamo istinu i real-nost. I na kraju, stvari }emoposmatrati i komentarisationakve kakve u stvari jesu ane kako nam se pri~injavaju.Na tom mukotrpnom putu,pozvani su da daju svojdoprinos svi koji su svjesnisebe i svoje zna~ajne ulogena ovome svijetu.

Mustafa Feti}

Pisma ~italaca

OKRENITE SE SEBI ISVOJOJ VJERI

[ta je, ustvari, Glas Islama

sandàk

PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN

Glas Islama

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE


3

PPoznato je da izme|u dva svjetskarata skoro nijedna muslimanskazemlja nije imala svoju nezavisnost.To je, nema sumnje, bio periodkada je Islamski ummet dotakao

najniù civilizacijsku ta~ku. Po~etak"klini~ke smrti" ummeta ozna~en je i formal-nim ukidanjem Hilafeta 1924. godine uIstanbulu. Tada{nji centri mo}i su u borbiprotiv Islama i muslimana primjenjivaliklasi~ni oblik agresije, tako {to bi nakonvojne okupacije provodili vjersku, politi~ku,ekonomsku i kulturnu torturu, {to je imaloza cilj, a nerijetko i rezultiralo vi{im iliniìm stepenom asimilacije. Uz svukatastrofu koju je izazvao, Drugisvjetski rat je za porobljeniIslamski ummet ozna~io snaànpo~etak osloba|anja od kolonijalnevlasti sila tada{njeg Zapada.Ve}ina oslobodila~kih ratova je iizvojevano pod bajrakom Islama,ali bi na kraju "kajmak" pokupilioni drugi i uglavnom isturaju}iuske nacionalne interese, kormilovlasti uzimali u svoje ruke. Imaju}ito na umu, ne ~udi izjava tada{njegpredsjednika Francuske generalaDe Gola, koji nakon kona~nogvojnog poraza, napu{taju}i Alìr1962. godine, izjavljuje: "Ostavio sam izasebe na vlasti one koji }e ~uvati intereseFrancuske bolje od samih Francuza."

Nova metoda djelovanjaIako se pokazala neuspje{nom, osim djeli-

mi~no u slu~aju Palestine, metoda vojneagresije je zastupana sve do devedesetihgodina. Istina, lekcije dobijene uAfganistanu, Somaliji, Bosni i ê~enijizasigurno }e ozna~iti kona~no napu{tanje ilibarem po~etak kraja izravnog vojnog nasr-taja na muslimanske narode. Da su se nekive} po~eli opametiti, pokazuje vojna inter-vencija zapadnih saveznika u Kuvajtu iIraku nazvana "Pustinjska oluja", koja je1991. godine izvedena sa maksimumomopreza, iako se pokazala sva neiskrenostnamjera i postavljanje interesa saveznika uprvi plan. Ova teza na prvi pogled moèzazvu~ati ohrabruju}e za Islamski ummet, alisamo malo dublja analiza uvjeri}e nas u

suprotno. Da namjere doti~nih nisu promi-jenjene potvr|uje nam izjava biv{e premi-jerke Velike Britanije Margaret Ta~er, kojau Glazgovu 1992. godine isti~e da "civi-lizacija koja nema neprijatelja ne moèopstati". Stoga, dalje zaklju~uje Ta~erka,"nakon pada komunizma jedini ozbiljan pro-tivnik Zapadu je Islam". Dakle, dolazi samodo promjene strategije nastupa a nipo{tosamog odnosa.

Nova metoda se pokazala uspje{nom umnogim zemljama ali je sigurno doìvjelakulminaciju posljednjih godina u Alìru iAfganistanu. U slu~aju Afganistana, nakonprotjeravanja Rusa, kada je o~ekivanouspostavljanje skupo pla}ene dràve naprincipima Islama, izbija me|usobni sukobkoji prerasta u rat "islamskih" frakcija: [ija,Sunija, Vehabija i drugih, a bilans je 100%prolivena muslimanska krv. Scenarij je vrloprost. Naoruàj sve frakcije ~ije vrhove kon-troli{u, obi~no neuki ili malouki pretjeranoemotivni pobo`njaci, kojima ne treba mnogo

da podignu ma~ i na najblièga ako se neslaè sa njegovim mi{ljenjem ili mezhebom.Tome dobrim dijelom kumuje visok procenatnepismenog stanovni{tva, kojem, nakondugih godina rata i svekolike bijede ibezna|a, ne preostaje ni{ta drugo do da"izgubljene pameti" uzme oru`je i podignega, ne znaju}i ni za{to ni protiv koga.

Alìrski primjer je jo{ bizarniji i posljed-njih mjeseci ima za posljedicu na desetinepa i stotine ubijenih, i to onih koji su svemutome najmanje du`ni.

U oba slu~aja ciljana poruka je jasna:"Evo {ta vam daje Islam!"

Dakle, scenarij uglavnom biva isti, samose akteri mijenjaju. Nekada na relacijamamezhebskih a nekada vjersko-nacionalnihkonfrontacija, {to u svim slu~ajevima imakatastrofalan rezultat jer musliman ubijamuslimana.

Tri fronta

Mnogi futurolozi sve ~e{}e i sve glasnijegovore o me|u-civilizacijskim konfrontacija-ma koje nas ~ekaju narednih desetlje}a. Nijete{ko zaklju~iti da }e se glavna vru}a linijaprotezati izme|u Zapada, sa~injenog odjevrejsko-kr{}anskog svjetonazora - sa jednei islamskog - sa druge strane. U tom smislu,a obzirom na svoju strate{ku va`nost,o~ekuje se da tri ta~ke budu u fokusu tihtrvenja: Palestina je vi{edecenijsko àri{tekoje se uprkos medijske i diplomatskepompe nalazi na mrtvoj ta~ki. U Palestini jeKudus (Jerusalim) a u njemu Mesdìdul-Aksa, drugi po va`nosti Boìji hram za mus-limane i prva kibla. Stoga se ne moè o~eki-vati da muslimani nipo{to prihvate nekakvorje{enje koje vodi predaji Palestine iJerusalima Izraelu. Druga ta~ka o~ekivanihde{avanja je Turska. To je zemlja i nacija~iji su djedovi prije nekoliko decenija bilisvjetska sila, nose}i ~asnu titulu Hilafeta.

Ukus dostojanstva i sjaj slavesa~uvan je u vrelim grudimaturskog ummeta, koji }e sveu~initi da povrati Hilafet i pono-vo u|e u Mihrab svjetske civi-lizacije. Na Balkanskom poluotokusu dva jedina evropska autohtonamuslimanska naroda: Bo{njaci iAlbanci. O~ito je da tu ~injenicudobrim dijelom treba kriviti zaratnu katastrofu posljednjih godi-na u Bosni, te pobunu i rasulovlasti u Albaniji. Izgleda da Islamtamo negdje u nekoj polupismenojarapskoj ili indijskoj zemlji nijesmetao "gospo|ici" Evropi kolikoponovno okretanje vjeri dvaju

malehnih naroda. Oni nisu opasni zaEvropu vojno a ni ekonomski, ali su ti kojinemaju kompleks niè vrijednosti neevrop-skog naroda i tako pokazav{i da Islam vrije-di i za evropske nacije. Hvala Bogu i ovajnasrtaj je preìvjela evropska kapija Islama.

Ipak, apsurdi su nezaobilazni. Za{to setako mo}na i napredna civilizacija bojislabih? Posebno ako ima, kako tvrde, argu-ment istine.

Sve bi ovo bilo nepostoje}e kada bimo}nici drugima priznali prava koja samiimaju.

Zato Uzvi{eni Gospodar u Kur'anuporu~uje:

"A da Allah ne suzbija ljude, jednedrugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao,- ali Allah je dobar svim svjetovima."

UUUUOOOO^̂̂̂IIII RRRRAAAASSSSPPPPLLLLEEEETTTTAAAA"A ako budete strpljivi ibogobojazni, njihove spletkevam ne mogu nauditi, jerAllah kontroli{e ono {to onirade."

(Kur'an)

Glas Islama

IINNTTEERRVVJJUU


4

Gdje je Me{ihat Islamskezajednice Crne Gore nakonraspada SFR Jugoslavije idijeljenjem na sitnije dràve,enklave sa strogim ratnimkoridorima i granicama?

Uzroci raspada SFR Jugo-slavi je su polit i~ke prirode.Posljedice i na~in na koji je toizvr{eno su duboko pogodileIslamsku zajednicu. One su seodrazile i u sferi njene unutra{njeorganizacije u SFRJ kao jedin-stvene organizacije ure|ene svo-jim Ustavom.

Islamska zajednica Crne Gorebila je jedna od pet ~lanicaIslamske zajednice u SFRJ.Osamostaljivanje biv{ih jugo-slovenskih republika i dezintegra-cioni procesi po logici ''u korak svremenom'', koji su bili zahvatilidruge ~lanice Islamske zajednice,Islamsku zajednicu Crne Gorestavljaju u poziciju koje se moèdefinisati kao organizacijsko-

pravni vaku-um. [tavi{e,javnosti jepoznato danjen statusvrlo brzo pos-taje predmetve}eg intere-s o v a n j a .Dono{enjemUstava IZ-e uRCG, ova za-jednica uspije-va da pre-vazi|e neza-vidnu situacijui potvrdi svojstatus i unu-tra{nju organi-zaciju. Prematome ona, a

time i Me{ihat, su na istoj pozici-ji, na kojoj su bili i prije raspadadoskora{nje dràve.

Jusuf el-Kardavi u knjiziHALAL I HARAM U ISLAMUkaè: ''Muslimanu nije dozvolj-eno da sluì kao oficir il ivojnik u vojsci koja ratujeprotiv muslimana, kao {to munije dozvoljeno u ustanovi ilitvornici koja izra|uje oru`je zaborbu protiv muslimana”.Kako tuma~ite ovu jasnudefiniciju u znaku na{e bra}emuslimana.

Dr.Kardavi ja znamo kaojednog od ìvih autoriteta izoblasti {eriatskog prava. Vrstanje poznavalac obavezuju}eg teks-ta izvora prava, pravnih {kola,metodologi je zakl ju~ivanja iizvo|enja pravnih odluka. Bilo bimi ~ast da mu budem u~enik.

Citirano stanovi{te je potpunoi jasno formulisano. Sadrì kate-gorizaciju ~ina - ''nije dozvoljeno''

i uslov obaveznosti - ''koja ratu-je'', odnosno: kada je u ratnomstanju ( in kane muhariben).Podsje}am da situacije rata imira predstavljaju kategorije,odnosno okolnosti, koje uti~u narazli~itost u kategorizaciji djela iizvr{avanje sankcija, odnosnorje{enja za primjenu [eriata urealnostima ìvota. U tome posto-je brojni primjeri prakse Allahovogposlanika i hulefaira{idina.

Ovakvo stanovi{te nije stranoni pozitivnom pravu. Zakoni nekihdràva dopu{taju mogu}nost da,iz razloga vjerskog ubje|enja,gra|anin ne bude prisiljavan dauzme pu{ku i ratuje. Ustav CrneGore iz 1905. propisao je odred-bu po kojoj muslimani (pisaloMuhamedanci) nisu bili du`ni daratuju protiv neprijatelja CrneGore, ako su oni njihova bra}a povjeri.

Me{ihat IZ-e Sandàka,Me{ihat IZ-e Slovenije, Me{ihatIZ-e Hrvatske sastavili su dioIZ-e Bosne i Hercegovine sasjedi{tem u Sarajevu. Na ovajna~in Islamska zajednica ubiv{oj Jugoslaviji je potvrdilasvoje na~elno jedinstvo, osimIZ-e u Crnoj Gori, Makedoniji ina Kosovu, koje za sada nisuuklju~ene u zejednicu naprostorima prethodne Jugo-slavije. [ta planirate, odnos-no, dali }e i Me{ihat IZ-e CrneGore uskoro postati ~lanicaIZ-e BiH.

Prvo da kaèm da ovojIslamskoj zajednici Crne Goremnogo {ta nedostaje. Suo~avase sa pote{ko}ama. Preìvljavaperiode uspjeha, zastoja,podr{ke, nerazumijevanja. Ovo jedio njenog ìvota, ìvota jednog

ìvog organizma. Ali kada su upitanju koncepcijska i pravno-organizacijska pitanja, ona je tojasno definisala. U kontekstuVa{eg pitanja, nave{}u Vam ~l.2. Ustava IZ-e u RCG, u kojemstoji:

'' Islamska zajednica jeautonomna u svome radu isamostalno upravlja i ure|ujesvoje poslove u skladu sainteresima Islama i njenih vjerni-ka. Islamska zejednica odr-àva}e duhovno jedinstvo sa{irom Islamskom zajednicom nana~elima autonomnosti, jed-nakosti i ravnopravnosti u odnosi-ma me|u ~lanicama zajednice.

Islamska zajednica moè se,pod uslovima iz prethodnogstava, udruìt i i sa ostal imIslamskim zajednicama.''

Princip odràvanja jedinstva ina~ela koja treba da vladaju pos-tojao je u Ustavu Islamske zajed-nice prethodne Jugoslavije, a mismo to potvrdili svojim Ustavom.Trendovi zla vremena nisu nas~inili gluhim prema onome {tapredstavlja trajnu vri jednost.Jedinstvo u Islamu je kur'anskamaksima. To jedinstvo napodru~ju biv{e Jugoslavije imadugu organizacijsku tradiciju.

Moram primjetiti da u konkret-nom slu~aju ima zamjene teze.Pravo pitanje nije {ta }emo raditi,ve} za{to je takvom inicijativomzaobi|en ovaj Me{ihat, odnosno,Sabor. Ako je bude, bi}e raz-motrena sa najve}om pa`njom iinteresom.

Sabor IZ-e Bosne iHercegovine odràn je 12. julau Sarajevu na kojem je usvo-jen Nacrt Ustava IZ-e BiH gdje

SAND@AK NIJE PEÛRKA POSLIJE KI[E

Mr. Idriz ef. Demirovi}

INTERVJU: Mr. Idriz ef. Demirovi}, Reis IZ-e u Crnoj Gori

Nepobitna je ~injenica da je Evropa vjekovima radila na iskrivlji-vanju nau~ne istine o Islamu. Sa tom slikom o Islamu ona ìvi.Paradoksalno je to {to Evropa danas u najzna~ajnijim oblastimaìvota: u nauci, istraìvanju, obrazovanju, higijeni, radu, ljudskimslobodama i mnogim drugim, prakticizira, ustvari, na~ela Islama, agleda na Islam kao na opasnost za ova svoja dostignu}a. Radi se,dakle o strahu od Islama, iz ugla vlastite predstave o njemu.

U su{tini stvari, nema razloga da se Evropa, pa ni ~ovje~anstvo,pla{e Islama, niti da sebe pla{e Islamom. Taj strah }e prestati ako ikada budu upoznali Islam u svom pravom svjetlu. Me|usobno upoz-navanje je, pored vjerskog, i civilizacijski imperativ na{eg vremena.

IINNTTEERRVVJJUU

Glas IslamaSeptembar 1997. Dùmade-l-ula 1418.

5

je i zvani~no IZ-e Sandàka na~elu sa Me{ihatom postala diojedinstvene IZ-e BiH, odnosnoi onaj dio Sandàka koji pri-pada Crnoj Gori. Da li se Vigospodine Demirovi}u gener-alno slaète (ili formalno) stakvom federalnom afirmaci-jom Islamskih zajednica ipreko Drine, sa na{ombra}om, na kojoj je postavlje-na, naàlost, za sada poratna(i neprirodna) granica ?

Istine radi, moramo maksimal-no konkretizovati stvari. Zaodluke sa sjednice Sabora BiH,Me{ihat Crne Gore saznaje prekopodgori~kog dnevnog lista Vijestikoji, preko Montene fax iz BijelogPol ja, prenosi informaci ju izGlasa Islama. Na prvi pogled, upostoje}im okolnostima, nije toni{ta neobi~no. Pravo je svakogSabora, pa i vi{e njih zajedno, daautonomno odlu~uju o pitanjimaod najve}eg zna~aja za Islamskuzajednicu sa njihovih podru~ja.

Me|utim, ako se radi, kako jesaop{teno, o pitanj ima iznadle`nosti drugog Sabora, ukonkretnom slu~aju Sabora IZ-eCrne Gore, onda o tome moè daodlu~uje samo ovaj Sabor. To jeop{tevaè}e pravilo. Li~no, apo{to instit i rate na mojemmi{ljenju, sam, ni generalno niformalno, ve} instinski i principi-jelno sam za reafirmaciju jednist-va doskora{nje cjelovite Islamskezajednice, na na~elima koja sunu`na za njeno uspostavljanje ifunkcionisanje.

Naravno, moje mi{ljenje nijesamo po sebi dovoljno, jer i ja iMe{ihat smo pot~injeni Saboru.Samo njegova odluka moè bitipunova`na i obavezuju}a za sveorgane Islamske zajednica uCrnoj Gori.

Dràve posjeduju granice avjera ne ?

Upravo tako! Islam je iznadtoga. On je Allahova granica(hududullah) koja me|u musli-manima ni{ti druge granice.Dràvne granice, ideolo{ke, poli-ti~ke, klasne, rasne, strana~ke,jezi~ke i sve druge razlike nesmiju biti smetnja Islamskomjedinstvu. Islam te razlike rela-tivizira. înjenica je, naàlost, daone u surovoj realnosti svijeta ukojem ìvimo nisu bez uticaja navjeru i vjersko organizovanje.

Moj pristup u odgovoru nava{a pitanja ni je motivisanlogikom granica koje postavljadràvna sila. O njima brine ona.Ovdje su u pitanju podru~janadle`nosti odre|enih organaunutar organizacije Islamskezajednice. To je postojalo i posto-ji u svim organizacijama Islamskezajednice u svijetu. Ove, nazovi-mo granice, imaju unutar-organi-zacijsku svrhu, bez uticaja nastvaranje ili mijenjanje dràvnihgranica.

Postoje}a administrativnacjelovitost ovog Me{ihata imautemeljenje u svim ustavima IZ-ekoje je usvojio Vrhovni Sabor uSarajevu. To je tradicionalanna~in organizovanja sa dubokimrazlozima prakti~ne prirode.

Koji su klju~ni problemi uCrnoj Gori sa kojima sesuo~ava Islamska zajednica na~elu sa Me{ihatom?

Ima ih popri l i~no. Oni seuglavnom nadovezuju nanedostatak vjerskog kadra i finan-sijskih sredstava. Ovo drugo sasvom svojom èstinom poga|aIslamsku zajednicu zadnjih godi-na i ograni~ava njen razvoj, a dane govorimo o pro{irivanju djelat-nosti i realizaciji mnogih projeka-ta. Bolno je kad ho}ete, znate imoète, a stajete, jer nemate.

Da li je mogu}e ne{to vi{euraditi na povratku vakufskeimovine u Crnoj Gori ?

Ovo je vrlo zna~ajno pitanje.Islamska zajednica mora}e da semnogo odgovorni je pozabaviovom problematikom. Dana{njianga`man i rezultati ne zadovolja-vaju. Treba maksimalno iskoristitizakonsku osnovu, bez obzira naprepreke na koje se nailazi.

Crna Gora prakti~nooskudijeva u kadrovima.Mnogi gradovi poput Bara subez imama?

Ta~no je da IZ-e Crne Goreoskudijeva u kadrovima. [tavi{e,i od sada{njeg broja, neki od njihnemaju adekvatne vjerske kvali-f ikaci je. Trenutno vel iki brojdèmata, a taj broj se pove}avagradnjom novih dàmija, nemajustalne imame, pa ~ak i Bar kaograd. Ovaj problem se dubokoodraàva na razvoj v jerskogìvota, jer bez imama vjerski ìvotje nazamisliv. Osnov za opti-mizam predstavlja ~injenica da uovoj {kolskoj godini iz ovogpodru~ja petnaestak u~enikapoha|a medrese i dvadesetakstudenata islamske studije. Tusu i napori za otvaranje medreseu Podgorici.

Bra~ni par i Tuza (koji jedugo ìvio u SAD) uvakufio jeporodi~nu ku}u za budu}umedresu. Kada }e po~eti saradom prva medresa u CrnojGori i mogu li se pokritikadrovske potrebe medrese?

Odluka za rad na otvaranjumedrese donijeta je prije ~etirigodine. Bra~ni par iz Tuza, kakoje javnosti ve} poznato, uvaku-fljenjem ku}e povr{ine od 550 mkv. ý sa kompleksom zemlji{ta od16.000 mý kv. u~inio je velikohairli djelo. U toku je ostavinskipostupak koji se, na osnovu tes-tamenta, vodi kod suda uPodgorici. îm budu regulisaniimovinsko-pravni odnosi, pris-tupi}e se radovima, prema pro-jektu koji je izra|en u martu ove

godine. Uzdamo se u Allahovupomo} i o~ekujemo da }e toubrzo biti. Islamska zajednicaima nagla{en interes da sepo~ne {to prije.

Nastavni kadar potreban zapo~etak postoji. Normalno, on seradom medrese pobolj{ava iupotpunjuje. Svjesni smo teìnezadatka, ali i njegove neophod-nosti. Oslanjamo se na pomo}svih dèmata i ostalih dobrotvo-ra.

Da li po vama slijed poli-ti~kih dogo|aja u Crnoj Goriipak uti~u na vjerske pro-grame i obaveze, iako je vjeradeklarativno odvojena oddràve?

Ti doga|aji su politi~ke prirodei do sada nemaju odraza na radvjerske zajednice. Naravno, vjers-ka zajednica nije odvojena odìvota, a ìvot je zajedni~ki terensvih ljudi. Ra~unam na trezvenodnos muslimana u sferigra|anskog ìvota.

Unazad 3-4 godine bombesu ba~ene na zgradu Me{ihatadva puta, te na dàmiju uNik{i}u i Tu|emilju! Komen-tar?

Najjasniji komentar je to {tosamo po sebi to djelo dovoljnogovori. O~ito, Islamska zajednicaje bila u prvom planu na udaru.Po~inioci zlodjela u dàmiji uTu|emilju i Nik{i}u su objelodanj-eni javnosti i ka`njeni, {to nijeslu~aj i za zgradu Me{ihata!?

Ideja o Sandàku kaoposebnom entitetu, u zadnjevrijeme sve se vi{e gubi upoliti~kom, vjerskom i teritori-jalnom smislu - na srpski icrnogorski. Za{to?

Po meni, odrednica Sandàknije pe~urka poslije ki{e, niti zrnokoje se sije i ànje za nekolikomjeseci. Ona ima historijskoutemeljenje i dimenzije. Puno jefaktora koji uti~u na realizacijuIdeje o Sandàku. Va`no je da

zastupnici te ideje afirmativnodjeluju, a to i rade.

Ima li Evropa razloga da sepla{i Islama?

Nepobitna je ~injenica da jeEvropa vjekovima radila naiskrivl j ivanju nau~ne istine oIslamu. Sa tom slikom o Islamuona ìvi. Paradoksalno je to {toEvropa danas u najzna~ajnijimoblastima ìvota: u nauci,istraìvanju, obrazovanju, higijeni,radu, l judskim slobodama imnogim drugim, prakticizira, ust-vari, na~ela Islama, a gleda naIslam kao na opasnost za ovasvoja dostignu}a. Radi se, dakle,o strahu od Islama, iz uglavlastite predstave o njemu.

U su{tini stvari, nema razlogada se Evropa, pa ni ~ovje~anstvo,pla{e Islama, niti da sebe pla{eIslamom. Taj strah }e prestatiako i kada budu upoznali Islam usvom pravom svjetlu. Me|usobnoupoznavanje je, pored vjerskog, icivilizacijski imperativ na{eg vre-mena.

U ~emu je su{tina duhovne,da ne kaèmo, politi~kezrelosti?

Smirenost u mjestu, ulozi,zadatku i poloàju koje ~ovjekima u odnosu na Stvoritelja istvorenom svijetu, predstavljanjegovu zrelost. Ovo je osnovno iza politi~ku zrelost, s tim {to poli-t i~ka nagla{eno predstavl jainteres, za ~ije ostvarenje se boriznanjem i jo{ vi{e umije}em. UIslamu ne moè biti politika bezmorala i obrnuto.

Na kraju poruka i savjetGLASU ISLAMA.

Moje iskrene dove Allahu d`.{.da Vam pomogne u {irenju istineo Islamu i muslimanima, nji -hovom zbliàvanju i obrazovanju,da se stvari postave na svojemjesto: l judske - l judski, aAllahova rije~ je najve}a. êsti-tam i selemim!

Razgovarao:Fehim Kajevi}

Na{ urednik u razgovoru sa Idriz ef. Demirovi}

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK


6

Dok putujete ka centru NovogPazara ili iz njega ka Sjenici, Tutinu idrugim mjestima, nemogu}e je neprimjetiti vitku bijelu munaru koja nasebe skre}e pa`nju i govori da ste udèmatu Selakovac. Ona je simbolovog mjesta a mo`da i {ire, uodlu~nosti i istrajnosti da seAllahove ku}e ne mogu micati i ru{itikako ko èli i ho}e.

I zato ponosita na svoju pro{lost,dàmija poziva mu'mine i mu'minkesvakog dana pet puta. Njen ezan sedaleko ~uje, a ~uju ga selo Varevo,Barakovci, Pobr|e, Dojevi}e, GornjiLug ~ak i selo Lukocrijevo. Posjetiocinjeni zapazi}e je kao izrazito ~istu,lijepi ure|enu, sa predivnim }ilimima

i ljepotom ruà i cvije}a kako u hare-mu, tako i u njenoj unutra{njosti.Vrlina ove Allahove ku}e je i to {toposjeduje bogatu biblioteku NURkoja je namijenjena dèmatu,polaznicima vjerske pouke i svimaonima koji ho}e da ispune prvi islam-ski imperativ. No, o biblioteci nekomdrugom prilikom. Ali, jednu dàmijunajvi{e krase oni za koga ona ijeste. A ona je upravo za dèmat, zaAllahove iskrene robove. Ona jeopominja~ i nijemi svjedok svimaonima koji je okruùju. Nekima }edonijeti sre}u, nekima nesre}u a tosve zavisi od svijesti njenih dèmatli-ja. A glavni povod ovih redova je onosa ~im moèmo da se pohvalimo, tj.vjerskom poukom.

Punih osam godina ona se obavl-ja u pet grupa u peto~asovnom vre-menu, gdje svaki polaznik ima svojemjesto prema radu i redovnosti. Istate~e i nedjeljom u toku {kolskegodine, a pet puta u hefti u ljetnimraspustima. Potrebno je znati da jebroj polaznika konstantan u ovihosam godina od 100-150. U tom vre-menu vrijedno je ista}i da je 81zavr{ilo uspe{no prvu hatmu, a 13drugu. A da budem skroman, prekostotinu ih je jo{ nau~ilo klanjati kao iosnovne stvari o svojoj vjeri. Vjerskapouka dàmije Selakovac je dala okodesetak redovnih a ne{to malo vi{evanrednih u~enika Medrese. To jerazlog da se dàmija dva puta pro{iri-vala, dobiv{i duìnu od 14m a {irinu8m. No, izgleda da ni to ni jedovoljno, jer zadnjeg Ramazanamnogi gosti su se vra}ali jer nisuimali gdje klanjati. Ovakvim talasom,

el-hamdulillah, te{ko da }e ovogRamazana svi mo}i stati, jer samoovog ljeta 40 polaznika je spremnoza dèmat. Sve ovo ukazuje narazmi{ljanje o izgradnji jo{ kojedàmije u ovoj okolini. Usputpomenimo da su ovom dèmatu pri-padali do skoro i dèmati Ivan~a iVarevo, koji su se ukrasili svojim lje-poticama.

No, sem tol ike gu`ve Rama-zanom i donekle petkom, za drugemjesece su nam dàmije preko-motne. Ovo ukazuje na to da una{em imanu sve ne {tima kakotreba. Dàmija bez dèmata, uzdaha,dova, tekbira, salavata, selama jetu`na dàmija. A akteri takvog stanja

}e biti odgovorni i pitani gdje su bili i{ta su radili.

Za pomenute skromne uspjehena vjerskoj pouci dugujem pomenutineumornog, vrijednog, velikog borca iradnika na Allahovom putu, muteveli-ju ove dàmije Radi~evi} Sinana,kome poodmakle (73) godine nesmetaju da ranije do|e, otvori, zagri-je prostoriju za polaznike. A to istoradi i za svaki namaz. êsto }ete gavidjeti kao mladu nevjestu kakousisava }ilime i s prozora skidapra{inu. A sa posebnim zado-voljstvom ure|uje harem dàmije injene predivne ruè i |ur|ine.

Sve to hizmetari punih 14 godina.A te{ko ko da bi kao on izdrào ipodnio isku{enja preko svojih le|a,kao {to su: dovr{etak dàmije,izgradnja munare sa ~itavom aferomoko poku{aja njenog ru{enja, dvapro{irenja - i to bez ikakve nadok-nade. To mogu samo oni koji ~vrstovjeruju Allaha d`.{. i nadaju se nje-govoj nagradi. Pomenu}u jo{ prim-jernog, neprimjetnog Dervi{evi}Ahmeta koji bez nadoknade ~inihizmet dàmiji.

Tu je i upornost ostalih dàmi-jskih odbornika, posebno oko saku-pljanja ~lanarine. Takva bezrezervnapodr{ka je razlog da mehanizam ovedàmije uspje{no funkcioni{e.

Molim Allaha d`.{. da nam podarijo{ ja~u snagu imana, da se okitimojo{ ve}im uspjehom na Njegovomputu. Kod nas obi~nih smrtnikamogu propasti dobra djela, ali ne ikod Uzvi{enog, Sveznaju}egStvoritelja.

Mali} ef. Nurovi}

Podu~avati u ime Allaha je najve}a ~ast

Za mlade ljude nema odmorakada je u pitanju nauka i obrazovan-je. Na tom putu svaka sekunda jevrijedna zlata. To posebno vaì kadaje u pitanju vjeronauka. îm sezavr{i {kolska godina djeca se za vri-jeme ljetnih ferija dopunjavaju vjer-skom poukom. Jer, ona upravo daje

smisao svakoj nauci i znanju. Takoje bilo i u dàmiji Gornji Lug, koja jebila pretijesna do primi sve koji sudo{li da ~uju na{e mlade du{e, kojeodgajaju}i se u Islamu trasiraju sig-urnu budu}nost sebi i svom potom-stvu. Na ~elu sa svojim upornimimamom Mehom ef. Zukorli}em,desetine mladi}a i djevojakazaokruìli su svoje znanje o temelji-ma Dinu-l-Islama. Najmarljiviji suzavr{ili i hatmu, {to jo{ jedanputpokazuje da se jakom voljom i ustra-jnim radom, uz Allahovu pomo}, svemoè posti}i. Uz prigodan program ihairli dovu izvedena je jo{ jedna gen-eracija mekteblija, koji }e stajati kao~vrst bedem u odbrani svoje vjere iistinskih principa.

M.F.

U dàmiji Gornji Lug zavr{enavjeronau~na godina

Meho ef. Zukorli}sa svojim u~enicima

Mali} ef. Nurovi} sa mekteblijama

Jednog avgustovskog utorka napomo}nom objektu budu}eIsabegove medrese uspje{no jeorganizovana moba, na kojoj suu~estvovali i zapo{ljeni u slu`bamaMe{ihata IZ-e Sandàka.

Slo`na bra}a su za malo vi{e odpola dana izlili plo~u na spratu od130 kvadrata. Na glavnoj mje{alicibio je profesor fizi~kog vaspitanja,na drugoj mje{alici tehni~ki urednik,dok je na kolicima "radio" glavni iodgovorni urednik Glasa Islama,tako da je dobio i mozolje. Jer,

nje`ne ruke koje su dràle olovku,nisu navikle na fizi~ke poslove.

Sa hairom, mobe se sve vi{evra}aju, zar ne!

F. K.

Dana 23.08.1997. godine FarukDudi} od oca Sadrije i majke Emine(Frankfurt) i Bali} Sanela od ocaTahira i majke Karanfile (Bijelo Polje)na {eriatski na~in stupi{e u brak. Tou~ini{e u porodi~noj ku}i u Tutinugdje ih vjen~a direktor Medrese izNovog Pazara prof. Mevlud ef. Dudi},uz prisustvo svjedoka. Nakon kra}egvazu-nasihata, sa posebnim akcen-tom na {eriatska vjen~anja, prou~ilase dova.

S dovom Allahu d`.{. da ukabuliovaj brak i bude zadovoljan sa njima,te podari im hairli evlad, ovaj i sli~niprimjeri treba da budu podstrek

mladim generaci jama kako dapo~inju bra~nu zajednicu.

M.D.

Jo{ jedno {eriatsko vjen~anje

Akcije

Vra}aju se mobe

Mladenci: Faruk i Sanela Dudi}

Zajedni~ki do uspjeha

Vjerska pouka

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK


7

U Batragama, malom i lijepomselu koje leì u Ibarskoj kotlini,nadomak Ribari}a, sa vitke munarebijele, tek sagra|ene dàmije zaoriose ezan. On je tog lijepog sun~anogdana 7. septembra 1997. godinepozvao mu mine da zajedni~kiveli~aju i slave Allaha d`.{. Naime,vrijedni Batraàni predvo|eni sa h.Mahmutom Mavri}em i njegovombra}om sagradil i su dàmiju,neobi~no l i jepu i skladnu. Jer,dèmat bez dàmije i dàmija bezdèmata su nepotpuni. Ponosni nasvoj dèmat i novu dàmiju,doma}ini su od ranih jutarnjih satisusretali musafire. Uz poprili~anbroj gostiju i uglednih zvanica,sve~anosti su prisustvovali najvi{ipredstavnici IZ-e Sandàka, Gazi-Isabeg medrese, Odbora, te mnogo-brojni dèmatlije. Hor Gazi-Isabegmedrese je dirljivim glasom uzbudio

srca pravovjernih. Kur'an, ilahije ikaside, tekbiri... A onda se skupuobratio predsjednik Me{ihata IZ-eSandàka prof. Muamer ef.Zukorli}, koji je u nadahnutom pre-davanju izme|u ostalog ukazao nasmisao i zna~aj dàmije u Islamu,te njenu nezamjenljivu funkciju uìvotu jednog dèmata. Potom seskupu obratio direktor medreseprof. Mevlud ef. Dudi} da bi prijesame dove h. Mahmut Mavri}klju~eve dàmije predao predsjed-niku Me{ihata. S dovom Allahud`.{. da i ovu dàmiju u~ini ku}ommira i mjestom povezivanja ljudi,

zavr{en je ovaj veli~anstveni skup,koji }e ostati duboko urezan uvjerni~kim du{ama. GostoprimljiviBatraàni jo{ jedanput su pokazalisvoj ponos i spremnost da ponesuemanet dàmije i dèmata.

D`.D.

Skromna plo~a od mesinga,pri~vr{}ena na najvi{oj koti planineHajle, od 30. avgusta ove godinediskretno ~uva ispisano ime namaternjem i arapskom jezikunajve}eg planinara SandàkaSafeta Mavri}a - ]aka, koji sezimus strmoglavio niz ledene litice.

Gorski gazi ja stigao je donajvi{eg vrha Amerike - Ankongave(7.035 m), postavio zastavuPlaninarskog dru{tva "Sandàk" ivratio se u podno`je Anda sa devetkilograma manje svoje tjelesneteìne. Nakon Amerike, uslijedila jenova odiseja i osvajanje Kavkaza,popev{i se na Elbrus (5.642 m).

]akovo hrabro srce nije mogloda miruje pa je nagovorilo um i nje-gove o~i (i mi{i}ave noge) da gaodnesu na najve}i krov svijeta -Himalaje, odakle se vidi veliki dioAzije. Gorskom gaziji se ispunilaèlja, ispeo se ]ako i na ôju

(7.600 m). Fotografisao se zauspomenu na krovu Anapurne nakojoj nije zgazila insanska stopa od1980. godine. Dok je osvajaovrhove, u~io je sura iz Kur'ana ivjerovao u samo jednu istinu -Allaha.

Na planini Hajli (od preko 2.400m), na kojoj je oku{ao prve plani-narske vje{tine, ]ako nije mogaoda odoli njenoj ljepoti, pa ga je ovaplanina uzela i prisvojila kao diosebe.

Mesingana plo~a na kojoj je ure-zano ime najve}eg alpinisteBalkana, samo ozna~ava pravackuda je oti{ao rahmetli ]ako.

Njegovi ahbabi reko{e da je togdana, dok su u~vr{}ivali spomenplo~u, prolije}ao snijeg. Na planinisu posjetili kolibu u kojoj je ]akoprespavao posljednje no}i uo~iodlaska na ahiret...

F.K.

Nova {kolska godina po~ela je01.09.1997. godine.

U I razred upisano je 30 u~enika,u II - 26, u III - 26 i u IV - 25.

@ensko odjeljenje je upisalo 18u~enica u I razred a 20 u~enica u IIrazred.

Ukupno je upisano 145 redovnihu~enika.

Nastava }e se izvoditi po jedin-stvenom planu i programu usvojenomu Sarajevu za sve Medrese.

Od ove {kolske godine uvedena jematematika i u III i IV razred.

Ove {kolske godine Medresa jebogatija za jo{ ~etvoricu profesora, ato su: Maki} Bekir - svr{enikIslamskog fakulteta u Medini, koji }epredavati dva predmeta: historijuIslama i akaid u svih 6 odjeljenja;Prel jevi} Dàvid - apsolventIstambulskog univerziteta, koji }edràti ~asove iz imameta u III i IVgodini; Nuhamba{i} Ismet - profesorengleskog jezika i Kajevi} Fehim - pro-fesor maternjeg jezika.

Krajem avgusta su odràni vanred-ni ispit i na koj ima je iza{lo 45u~enika i polagalo ukupno 143 ispi-ta.

Odràni su i diplomski ispiti. Odprijavljenih devet kandidata diplomi-ralo je njih osmoro, tako da je dosada diplomiralo ukupno 52 u~enika.

Ove {kolske godine iz Medrese"Gazi-Isabeg" je upisalo Islamskifakultet na univerzitetu Al-Azhar uKairu 5 u~enika, a u Sarajevu 12.

Vrijedno je napomenuti da su ovegodine diplomirale i tri devojke koje

su Medresu zavr{ile vanredno i da susve tri upisale Islamski fakultet uSarajevu.

Harun Ka~apor

Otvorena novosagra|ena dàmijau Batragama

Iz Medrese

Nastava po~ela na vrijeme

Spomen plo~a na Hajli

U znaku rahmetli ]aka Mavri}a

Diplomski ispiti sve uspje{niji

Hatidà-hanuma je ro|ena05.08.1934. god. u Novom Pazaru unaselju Jermi{e, od oca Arifa i majkeHanku{e Draànin. Njena porodica jebila srednjeg materijalnog stanja, alise isticala moralnim i duhovnimbogatstvom, te privrèno{}u Islamu.

Hatidà-hanuma zavr{ava dvarazreda osnovne {kole i to kriju}i odstarijeg brata, zbog uobi~ajenogadeta da ènsko dijete ne ide u{kolu. Zatim uredna i plemenitaHatidà zavr{ava i mekteb uMelajskoj dàmiji. Njena mualima jeuvidjela njenu sposobnost i plemeni-tost, ahlak i o{troumnost i uzima jeza svoju pomo}nicu, {to Hatidàodmah prihvata. Ali ubrzo se Hatidà-hanuma udaje i osniva svoju porod-icu. I dalje radi i podu~ava druge.Dolazi vrijeme zabrane rada mektebi-ma od strane vlasti. Ali ta plemenitaèna, pored svojih ku}nih poslova,stiè da kriju}i od vlasti pou~avana{e majke i sestre propisimaIslama i u~enje Kur'ana.

Tako u tim te{kim vremenima

na{e mualime su radile i nisu èljeleda im vrijeme prolazi a da nekoga nepodu~e. I pored toga {to je Hatidà-hanuma imala ~etvoro djece, k}erku itri sina, ona je postizala da podu~ionog ko to èli.

Molim Uzvi{enog Allaha d`. {. daje nagradi za sva dobra djela i nekajoj oprosti grijehe onako kako On tosamo moè.

D`.D.

Hatidà - hanuma

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK IIIIZZZZ NNNNAAAA[[[[IIIIHHHH DDDD@@@@EEEEMMMMAAAATTTTAAAA


8

BBBBiv{a op{tina Petnjica zauzima pros-tor izme|u op{tina: Berane, BijeloPolje, Roàje i Tutin. Na sjeverudopire do Pe{terske visoravni, na

jugu do Police, sa istoka i zapadaograni~ena je planinama Vlahovi i Mu{nica.To je brdsko-planinsko podru~je koje obuhva-ta povr{inu od 173 km kv. i, po zadnjempopisu, u Petnjici ìvi 9.124 stanovnika, gdjesu 99% gra|ani islamske vjeroispovijesti a1% Crnogorci. U sastav ovog podru~ja (kojese naj~e{}e naziva Gornji Bihor) ulazi26 sela i 3 zaseoka.

Prodorom turske imperije (21. juni1455. god.) kada su Osmanli jezauzele grad Bihor, ovo podru~je jemasovno primilo Islam za svoju vjeru.Kao {to se da vidjeti na ovom ogrom-nom prostoru ìvi mali broj stanovni-ka. Ovo podru~je je uvijek bilo pod pri-tiskom tako da se odselio veliki brojljudi u inostrane zemlje. U po~etku suto bile seobe do Bosne i Turske akasnije i do svih zemalja Evrope i umanjem dijelu Azije i Amerike.

Ovo relativno siroma{no podru~jeimalo je jo{ od davnina lijepu dàmijukoja je uz predan rad valjanih imamaodràla Islam u svojoj okolini i bilanikada ne poljuljani oslonac i pravautjeha proganjanom i zlostavljanomstanovni{tvu. Naravno, bilo je mnogopoku{aja neprijatelja da ovu dàmijustru{e. Zahvaljuju}i Allahu d`.{.dàmija je sa~uvana do danadana{njeg. O vremenu kada je ovadàmija sagra|ena postoj i vi{erazli~itih podataka. Jedan od najpouz-danijih jeste da je dàmija sagra|enau XV vijeku za vrijeme vladavine ]or Ali-pa{ei njegovog nasljednika Ajder-pa{e. U po~etkuje to bila dàmija osrednje veli~ine, ali godi-nama je doìvjela znatne promjene, te je tosada gra|evina sa tri sprata i samim timnajve}a u Sandàku. Po{to (zbog udaljenostiod ostalih sela i njihovih dèmata) nijemogla da zadovolji potrebe bihorskog ìvlja,stanovnici okolnih sela po~eli su izgradnjunovih dàmija. U posl jednjoj deceni j isagra|ena je dàmija u Savinom Boru,Kalici, Trpezima i Vrbici. U izgradnji se nalazedàmije u Vr{evu i Murovcu. Pored svih ovihradova, obnovljeno je turbe u Paljuhu, apredstoji i obnova minareta na velikoj dàmijiu Petnjici. Za sve ove radove glavnica finan-sijskih sredstava dopire od na{e {irokogrudebra}e koja ìve u inostranstvu. U otvorenimdàmijama klanja se dùma-namaz i u tokuRamazana teravih-namaz. Vjerska pouka jezadnjih par godina na nivou. U tokuramazana dàmijski mektebi su popunjenidjecom a imami-softe predano rade na tome

da ih podu~e lijepom islamskom vladanju iobrazovanju. Od davnina sva su sela imalamektebe.

Odbor IZ-e Petnj ica nema vakufskeimovine. Sve dionice na kojima su podizanedàmije dobijene su na poklon od pojedinacakoji su bili radi da se na njihovoj o~eviniizgrade dàmije. Valja pomenuti i imena onihkoji su u periodu od 1932. do 1941. godinepoha|ali Veliku medresu u Skoplju (zbog nji-hovog, u ovim krajevima rijetkog obrazovanja

i uticaja na muslimansko stavnovni{tvo). Tosu bili: Hodì} Dèko, Hodì} Mehmed,Hadrovi} Mahmut, Durakovi} Hajro,Huremovi} Iljaz, Rastoder Avdul i Hadrovi}Ra{id.

Posli je 1945., nakon rata, sa ovihpodru~ja poha|ali su Gazi-Husrefbegovumedresu u Sarajevu: A}if Skenderovi} (dr.fikha), Bajro Agovi} (sekretar Me{ihata IZ-eCrne Gore u Podgorici), Aljo Cikoti} (imam uTravniku) i Husein ef. Ram~ilovi} (svr{enik"Alaudin" medrese u Pri{tini ( imam uPetnjici). Suljo Cikoti} je student na Ilahijjatuu Turskoj.

Sada imamo 4 u~enika koji poha|aju"Gazi-Isabeg" medresu u Novom Pazaru. Dvau~enika su redovna, a dva vanredna (3 izLagatora i 1 iz Trpezi). OIZ-e Petnjica spadau manje Odbore IZ-e. Prodaja {tampe veomate{ko ide i nezadovoljavaju}a je.

Sead Ramdedovi}

Dàmijski odbor Sutivanima po evidenciji ~lanova IZe507 doma}instava. Podru~jeovog dèmata proteè se odBijelog Polja lijevom obalomLima pa sve do granice saSrbijom, odnosno dèmatomBrodarevo. To je jedan odnajaktivnijih odbora pri OIZ-eBijelog Pol ja. Za vri jeme

Ramazani -[erifa u ovomodboru skoro da sva selatraè ramazanske imame, tj.u~enike medrese. Tako se u6 sela klanjaju teravih-namazi i obavl ja vjerskapouka. Sve ove aktivnosti suurodile plodom te se javljapotreba za izgradnjom mek-teba.

Tako je uz pomo} Allahad`.{. u selu Kanjamasagra|ena dàmija, koja }e,ako Bog da, u potpunostiodgovarati svojoj svrsi. SeloKanje ima 200 doma}insta-va. Me|utim, u ovoj akciji

osim mje{tana u~estvovalisu: OIZ-e Bijelo Polje, OIZ-eRoàje sa dèmatlijama kojisu se angaòvali i prikupiligra|u za kompletnu krovnukonstrukciju; dàmijski odborSutivan i svi susjednidèmati, te ostali pojedinci.Tako se do{lo do krova.Dàmija sa gasulhanom jeukrovljena, a novca ponesta-lo.

Dàmijski odbor Sutivanzbog izgradnje mekteba uselu Metanjac, a sprema sei za po~etak izgradnje mekte-ba u Dobrakovu, ovim putemobra}a se svim vjernicimakoji ne àle svoj imetakutro{iti na Allahovom putu,da pomognu sa svojim prilo-gom da okon~amo ove hairliradove. Svi zainteresovanimogu svoje priloge slati naadresu: OIZ-e Bijelo Polje,dàmijski odbor Sutivan.

"Onaj koji bude dio imet-ka svoga udjeljivao, da bi seo~istio, ne o~ekuju}i da muse zahvalno{}u uzvrati, ve}jedino da bi naklonostGospodara svoga Svevi{njegstekao, i on }e, zbilja zado-voljan biti!" /92:17-21/

Mirsad ef. Burdòvi}

U posljednjoj deceniji sagra|ena je dàmija u Savinom Boru, Kalici,Trpezima i Vrbici. U izgradnji se nalaze dàmije u Vr{evu i Murovcu. Poredsvih ovih radova, obnovljeno je turbe u Paljuhu, a predstoji i obnovaminareta na velikoj dàmiji u Petnjici. Za sve ove radove glavnica finansi-jskih sredstava dopire od na{e {irokogrude bra}e koja ìve u inostranstvu.

Odbor islamske zajednice Petnjica

DD`̀aammiijjaassaa ttrr ii sspprraattaa

Bijelo Polje

Ukrovljena dàmija uKanjama

GGllaavvnnaa dd`̀aammii jjaa uu PPeettnnjj ii cc ii ,, jjeeddnnaa oodd nnaajjss ttaarr ii jj iihh uu BBiihhoorruu

Za vri jeme vladavineSultan Mustafe turskimcarstvom, Husein-pa{aKepri l ioglu postavi zaupravitelja Brodareva i bro-darevskog podru~ja 12.marta 1109. godine poHid`ri, odnosno 1698.godine, Mahmut Malkan~au{-ba{u iz Orhaneli,Hanadolija. On je bio vrlo~vrst, hrabar i ugledan~ovjek, a povjerene posloveje na vri jeme u svemuizvr{avao. Mnogo je dopriniol ikvidaci j i i suzbi janjuhajdu~ije, jer su u to vrijemeCarski drum i drugi putevi

bi l i popori{te ubistava,plja~ki i drugog kriminala.Ubi jalo se i pl ja~kalo izmr`nje, osvete, nagona iniskih pobuda.

U znak posebne pa`nje ipriznanja u vr{enju povjereneslu`be, Malkan ~au{-ba{a jedobio u trajno vlasni{tvo 40rala zemlje. U historijskommuzeju u Bursi (Turska), uknj iz i "Kosovski vi lajet iSkadarski pa{aluk" zapisanoje arapskim pismom (harfovi-ma) na turskom osman-liskom jeziku: "Malkan ~au{-ba{a umro je u Brodarevu1139. godine po Hid`ri,odnosno 1727. god. Ukopanje kod dàmije u Brodarevukoju je sam i podigao." Namezaru mu i danas stojeni{ani koje mu je podigaonjegov direktani potomakrahmetli Mursel Be}irovi} izIstanbula.

Historijske podatkeprikupio Selim Ba{i}

uz pomo} prof. dr.Haruna Nurija.

Mahmut Malkan ~au{-ba{a, graditelj dàmije u

Brodarevu

Glas Islama

RREEPPOORRTTAA@@AA


9

OOOOvih dana ~uli smo alarmant-nu vi jest! MuslimaniSubotice uporno traè odgradona~elnika svoje varo{i

gospodina Jozefa Kaszija ustavnopravo na svoje groblje. Pravo na pori-jeklo i opstanak. Jer, ako ima{ pravona bar neki obi~ni ìvot, ima{ pravo ina manje civilizovanu smrt koja nijepo mjeri oficijelne vlasti.

Naàlost, ne{to sli~no se de{avadugo u najmuslimanskijem gradu naBalkanu, u Novom Pazaru.Deceni jama, za vri jeme TitoveJugoslavije, zatim otkako je po~elada "funkcioni{e" suèna Juga, dvaakutna problema se sapli}u uIslamskoj zajednici (Me{ihatu): kakopovratiti oduzetu vakufsku imovinu ivlastita mezarja?

Upravo, jedna od klju~nih zamkispoticenja leì u teku}em problemu,vezanom kao pup~anom vrpcom zazgradu stare Medrese u kojoj jo{ ìve(da li je to ìvot, ili javno posrnu}e,pokaza}e vakat) porodice sa socijal-nim predznakom, koje su dodirnuledno na{e nove "bijafre" i bijede una{em kom{iluku, koja se glasno ividno prepoznaje po smradu i fekali-jskoj "psihologiji" (jer to nisu pros-torije za stanovanje ve} koko{injci ikonju{nice), odnosno nepisanimpravilima "kulture" stanovanja.

Da li moèmo opravdati budu}imgeneracijama ( þkao i sada{njim)takav paralelan hod luksuza i bijedeistovremeno, odnosno sa rejtingomprvoklasnog dìnsa i smrada u istomsokaku? Svakako, ne. Jer cijenjenidìns iz Novog Pazara odlazi i naevropska trì{ta ne govore}i jo{ni{ta o kom{ijskoj "bijafri"!

Govor "gluhih" telefona

Vratimo se po~etku, upitav{i, dali se ìvot moè odbraniti smr}u? [taje sa na{im tradicionalnim i vjerskimnormama? Moèmo l i dosto-janstveno odbraniti svoje postojanje,

porijeklo? Svoj mezar! Ida l i su doni jetimZakonom o sahranjivanjui grobl j ima (Slu`beniglasnik SRS br.20/77)ispo{tovana vjerska igra|anska osje}anjamuslimana, koji ~ine 80posto populaci je sta-novni{tva op{tine NoviPazar? I l i , da l i jeispo{tovana Odluka osahranjivanju i grobljimasa sjednice Vi je}audruènog rada i Vije}amjesnih zajednica SONovi Pazar odràne

24.12.1987. godine? Naàlost, nije,pa su odluke ove op{tine postalemrtvo slovo na papiru po kojem sekrojila (i dalje kroji) tu|a kapa, onakokako to "dobro~initeljima" zakonapa{e.

Evo jednog "bisera" iz Odluke osahranjivanju i grobljima, ~lan 15:"Prenos posmrtnih ostataka u graduvr{i se isklju~ivo pogrebnim motorn-im vozi lom koje obezbe|ujeKomunalna radna organizaci ja"îsto}a" i bez pogrebne povorke?"Pitamo se, {ta je sa tradicionalnim ivjerskim pravilima (i normama) kojezahtijeva oprema dènaze dostojneumeta Muslimana. Koliko je Zakon osahranjivanju i grobljima imao sluhaza vjerska osje}anja Muslimana,najbolje govori podatak da nikadanije izgra|ena na gradskom grobljuplanirana kapela (mrtva~nica), iakoje rok odre|en samo godinu dana! Iza{to ba{ kapela na muslimanskimgrobljima? Da li su donosioci takvog"zakona" znali kako se opremadènaza muslimana? Prakti~no, tonjih nije zanimalo, punih 20 godina.

Nikakvim odlukama se nemoè ne{to mijenjati {to je svje-tovnim i vjerskim zakonima reg-ulisano.

Zbog takvog nehumanog odnosakoje sadrè doni jeti zakoni iop{tinske odluke o sahranjivanju igrobljima, Islamska zajednica NovogPazara trpi prvenstveno vjerska imoralna poniènja. Molbe, upozoren-ja i apeli su bili nemo}ni da seprona|e izlaz iz slijepog tunela, pa jepunomo}nik OIZ-e Novi Pazar31.05.1995. godine obavijestioJavno komunalno preduze}e"îsto}a" o na~inu daljeg kori{tenja i

gazdovanja muslimanskim groblji-ma u Novom Pazaru, daju}i im doznanja da nisu saglasni daubudu}e takvo Preduze}e obavljabilo kakve poslove i radnje sapostupkom ukopnine, kao i upravl-janjem i gazdovanjem musliman-skim grobljima na podru~ju oveop{tine. OIZ-e Novi Pazar jeekspresno dobio negativan odgov-or: "Ovim vas obave{tavamo otome da Odbor Islamske verskezajednice nema pravo da dajepogre{ne informacije gra|anima ivernicima islamske vere o delat-nosti ovog preduze}a prilikomvr{enja verskih obreda, jer }e sesamo potpunom i ta~nom informa-cijom izbe}i nepotrebne implikaci-je." Da li su "nepotrebne imp-likacije" - nepotrebne? Citira}emoodgovor Odbora IZ-e upu}en JKP-u"îsto}a": "Zemlji{ta muslimanskihgrobalja su vakufska imovina povjer-ena Islamskoj zajednici, te nikonema pravo napla}ivati grobnomjesto, a pogotovu ne Preduze}e"îsto}a". Bolje bi bilo da se doti~noPreduze}e bavi svojim poslom, tj. da

o~isti ionako prljave ulice grada.Ubije|eni smo da se ovim skrnaviislamska svetinja dènaze, kojapredstavlja veli~anstveni ~in presel-jenja na onaj svijet...''

Kako osloboditi mezarjakolonijalnog besmisla

Drugim rije~ima, nikakvim odluka-ma se ne moè ne{to mijenjati {to jesvjetovnim i vjerskim zakonima reg-ulisano, a ponajmanje Komunalnopreduze}e koje samim tim prakti~noskrnavi godinama sam ~in dènaze,kojoj svaki vjernik pridaje posebanzna~aj. Valja ista}i glasno da je OIZ-esamo u Novom Pazaru vlasnik,odnosno korisnik katastarskihparcela br. 3587, 3615, 3627,3628, 3632, 4259, 4628, 4637/l,dio 4677, sve u ukupnoj povr{ini odpreko 16 hektara, koje se na podno-sioca zahtjeva vode po posedovnomlistu br. 184 KO Novi Pazar, a upitanju su povr{ine na kojima senalaze muslimanska grobl ja uNovom Pazaru. Preko osam hektaravakufske imovine na Hadètu oduze-to je bez ikakve nadoknade.

Bez sumnje, sve ove ~injenice uvelikim brojkama su na neki na~in iskandalozne i neprimjerne za nor-malni i civilizovani svijet na po~etkuXXI vijeka. Jo{ jednom postavljamo

klju~no pitanje, koje na àlost jo{nema pravog odgovora - kako oslo-boditi mezarja, kolonijalng besmisla?Helem, opet smo na po~etku nekogbudu}eg teksta...

Fehim Kajevi}

Paradoksi

KKAAKKOO SSTTEE]]II PPRRAAVVOO NNAASSVVOOJJEE MMEEZZAARRJJEE

Dana{nji ''UNIPROM'', robna ku}a u centru NovogPazara, vakufska je imovina

HHaarraappoovv mmeezzaarr nnaa VVeelliikkoommggrroobblljjuu

(III)

Glas Islama

LLII^̂NNOOSSTTII


10

[[ejh Qaradawi, dobro namdo{li u na{u Bosnu.Zahvaljujemo Bogu {tonas je po~astio Va{om

posjetom! Vi ste bez sumnjejedna od najistaknutijih islamskihli~nosti dana{njice u misli i prak-si. Va{a je misao prodrla u svemuslimanske zajednice {irom svi-jeta, pa ste i ovdje na na{improstorima u tom smislu prisutni,na direktan ili indirektan na~in,ve} duè vrijeme; djela su Vamprevodena na skoro sve jezikekojim govore muslimani, {to sveskupa govori o tome da su Va{arazmi{ljanja i Va{e razumijevanjeIslama vrlo bliski i prihvatljivisavremenom muslimanu. Uz to,Vi ste posjetili mnoge zemlje usvijetu, kako muslimanske tako inemuslimanske, a sigurno je dapratite i globalna zbivanja nasvjetskom planu. Ho}ete li namre}i Va{e videnje trenutnog stan-ja Islama i muslimana u svijetu?

Hvala pripada Allahu, neka su miri blagoslovi Boì j i na NjegovaPoslanika, na njegov rod i na sveone koji slijede njegovu uputu...

Svakom onom ko prati ili propitu-je globalna kretanja u dana{njem svi-jetu op}enito, a posebno stanjeislamskog svijeta, te ko prati savre-mena vjerska i misaona kretanja,nije nepoznato da Islam, Bogu hvala,sada prolazi kroz fazu svojegaotrje`njenja (sahwa). To otrje`njenjeje realnost koja se ne moè neak-ceptirati, niti prenebregnuti. Ono jezahvatilo ljudske umove i ideje do temjere da je Kur'an postaonajtira`nija knjiga danas u svijetu,{to nedvosmisleno potvr|uju podacisa sajmova knjiga koji se odràvajupo arapsko-islamskom svi jetu.Istovremeno, to je otrje`njenje i srcai emocija.

Osje}anja jednog muslimana suve} sna`no vezana za Islam, dok jeelan i privrènost pitanjima koja suod zna~aja za Islam naprosto fascini-raju}i, kao {to je fasiciniraju}e i usm-jeravanje u pravcu op}eg musliman-skog kretanja. Sve ono {to sedoga|alo u Bosni, {to se de{ava uPalestini, u Afganistanu..., sve tonailazi na sna`no suosje}anje musli-mana {irom svijeta. Radi se, dakle, io otrje`njenju muslimanskih srca iemocija. Uz to, to je i otrje`njenjemuslimanske volje i odlu~nosti koja

se manifestira u vojnoj borbi, uekonomskoj borbi... Ono je mnogeklasi~ne banke, koje su poslovale naprincipu kamate, preobrazi lo uislamske banke; mnoge trgova~kekorporacije koje su djelovale nana~in danas uobi~ajen u svijetu,u~inilo je da po~nu djelovati naislamskim principima... Radi se,dakle, o aktivnom otrje`njenju, skonkretnim pokazateljima. Islamskina~in ìvota u praksi vidljiv je i pre-poznatljiv i me|u mladi}ima i djevo-jkama, svuda je sve prisutniji hidàb,i to mora privu}i pa`nju svakog ~ovje-ka.. Sve se to doga|a nakon jednogperioda u kojem je muslimanskaèna bila skoro potpuno zaboravilasvoju islamsku l i~nost. Ovootrje`njenje se posebno manifestirau podru~ju islamske da'we i u pono-su zbog pripadnosti Islamu i ljubo-mornog ~uvanja Islama, na {tanailazimo svuda po svijetu. Sve toskupa, ~ega smo svi mi svjedoci,unosi zebnju i strah me|u antiis-lamske snage, snage koje preziruIslam, koje ga preàju iz zasjede ikoje se na koncu pla{e Islama.Uznemirilo ih je to otrje`njenje i onisu mu zato po~eli smi{ljati spletke ilukavstva, i istraìvati najefikasnijina~in da mu se stane na put, da seuhvati u klopku. U tom smislu, onipoku{avaju izazvati netrpeljivost ineprijateljstvo izmedu vladaju}ihstruktura u muslimanskom svijetu,koje uglavnom strahuju za svoje pozi-cije, i od kojih je ve}ina naklonjenaZapadu, i izme|u nosilaca ovogotrje`njenja. Uglavnom kao posljedi-ca toga, u mnogim islamskim zemlja-ma dolazi do napetosti i sukoba...

ZAPAD SE BOJI ISLAMA

Upravo Vas to èlimo pitati:mi smo svjedoci da se unutarsamog muslimanskog bloka vodineka vrsta unutarnjeg sukoba,uglavnom oko uloge Islama udru{tvu. [ta mislite, kako }e sena kraju ta borba okon~ati?

Ovaj sukob }e se zavr{iti ondakad vladaju}e strukture kona~noshvate da ovo islamsko otrje`njenjenije njihov neprijatelj, ve} da je ono uinteresu njihovih dru{tava, da ono tadru{tva {titi i ~uva ih da se ne ras-padnu, da ne i{~eznu. Upravo ovootrje`njenje od mladi}a pravi pravoga

vjernika, sna`nu individuu,koja je spremna sve `rtvo-vati za svoju zemlju, zasvoj ummet: i svoj ìvot, iimetak i sve najvrjednije{to posjeduje... Kadvladaju}e garniture toshvate, tad }e se tajsukob i okon~ati. Problemje {to se sada vladenalaze u jednoj, a njihovinarodi u drugoj dolini, i{to one nalaze zajedni~kijezik s Islamu nepri -jateljskim snagama, dokustrajno i kontinuiranosna`no tuku po pobornici-ma islamskog otrje`njen-ja. I sam se Zapad bojiove sahwe, boj i seIslama.

Za{to? Iz kojegrazloga?

To zahtijeva {iru elabo-raciju. Naime, Zapadnjaci u sebinose kompleks naslije|en jo{ od vre-mena kriàrskih ratova, i nikad ga sedo sada nisu uspjel i r i je{it i .Primjerice, kad su Englezi 1917.godine okupirali Jerusalim, tom pri-likom je engleski vojskovo|a Limpirekao: '' Danas se zavr{avajukriàrski ratovi!'' Isto tako, kad suFrancuzi u{li u Damask, komandantfrancuskih snaga Goro je kod kaburaSalahuddina el-Ejjubija rekao: ''Evosmo se, Salahuddine, opet vratili!''Sve ovo ukazuje na to da kriàrskiratovi jo{ nisu stvarno zavr{eni i daovaj naslije|eni kompleks jo{ uvijekigra svoju ulogu. Oni se zbilja bojeIslama, i sada ga, nakon propastiSovjetskog Saveza i nakon {to jei{~ezla opasnost od ''crvenog komu-niste", te nakon pribliàvanja ùtojkineskoj rasi, smatraju svojim novimneprijateljem i nazivaju ga ''zelenomopasno{}u". Islam, me|utim, neizraàva neprijateljstvo ni premakome. Onaj ko s njim èli njegovatiprijateljske odnose, on se premanjemu tako i odnosi, a onaj ko ganapada - s njim ratuje! Muslimani }esvakome, ko s njima èli sara|ivati udobru i bogobojaznosti, pruìti svojuruku, osobito sljedbeniama Knjigekojima u Islamu pripada povla{tenomjesto, u prvom redukr{}anima/hri{}anima me|u njima.Kur'an je tu sasvim jasan: ''Ti }e{vidjeti da su onima koji v jerujunajbl i` i oni koj i kaù: mi smokr{}ani!'' Naàlost, kr{}anski Zapadzauzima takav stav kakav zauzimanaspram muslimana stoga {to njegajo{ uvijek sna`no priti{}u stari kom-pleksi, jo{ iz kriàrskih pohoda, ali ioni novi, iz perioda njihova imperijal-izma. Zapad je, naime, bio pokorioskoro sva muslimanska podru~ja,

izuzev Saudijske Arabije i Jemena.Sve ostalo je bilo palo pod njegovukolonijalnu upravu. On jo{ uvijek imakompleks superiornosti, kompleksdominacije i prevlasti u cijelom svije-tu i on, naravno, ne èli da se islam-ski svijet oslobodi i otrgne od nje-gove uprave, te da sam ure|ujesvoja pitanja. Za{to bi npr. Zapadusmetalo da muslimani svoju vlastustroje na principima [eriata?! [tobi se to ticalo zapadnog ~ovjeka? Zarnije normalno da ljudi svoja dru{tvaure|uju u skladu sa svojom ideologi-jom kojoj pripadaju i u ~ije principevjeruju?! Za{to, dakle, muslimanimanaturaju laicizam? Za{to se Zapaduznemirio kad je alìrski narod,ogromnom ve}inom glasova, izabraoislamiste? [ta tu ima uznemiruju}eza njega? Za{to se Zapad uznemirioformiranjem jedne male dràve,ovdje u Bosni, koja bi nosila zastavuIslama? Pla{e se toga da ovdjejedna zajednica podigne zastavu ovevjere!? Nas doista za~u|uje ovakavstav Zapadnjaka! Sa nama ovomi{ljenje dijele ~ak i njihovi nepris-trasni autori, koji javno osu|ujuovakav stav Zapada. I oni tvrde damuslimani nisu njihovi neprijatelji, daIslam za njih ne predstavlja opas-nost. I to je ta~no! Islam predstavljaopasnost samo za moralnu devijant-nost, za raskala{nost, nepravdu,despotizam i tiraniju. [to se pakti~e njegova odnosa prema~ovje~anstvu, u op}em smislu rije~i,on je za njega milost Boìja. Kur'ansamu islamsku misiju definira kaomilost: ''I Mi smo te samo iz milostiprema svjetovima poslal i ! ' ' Iposlanik Muhammed a.s. je samsebe opisao kao ''upu}enu milost".Eto, to je Islam.

Nastavit }e se!

Pozajmljeni intervju

ZA[TO SE ZAPAD BOJI ISLAMAJedan od najve}ih savremenih islamskih mud`tehida, predsjed-nik Islamskog evropskog vije}a za fetve i istraìvanja, autor bro-jnih zna~ajnih djela sa islamskom tematikom, {ejh dr. Jusuf el-Qaradawi, koji kao gost Islamske zajednice u Bosni i Hercegoviniovih dana boravi u Sarajevu, u ekskluzivnom intervjuu za"Preporod", pored ostalog, kaè:

''Nema sumnje: du{evni smiraj, nadu i slast ìvota ~ovje~anstvumoè podariti samo Islam.''

Glas Islama

UU FFOOKKUUSSUU


11

UUcilju pobolj{anja rada u na{immedresama, Riaset je posred-stvom svoje vjersko-prosv-jetne slu`be odlu~io odràti

Savjetovanje sa direktorima medresa inastavnicima stru~nih predmeta.

Savjetovanje je imalo za cilj da sedo|e do ta~nih pokazatelja o na{imbudu}im potrebama i realnimmogu}nostima, kao i do odgovora:koja je uloga na{ih medresa u novomdobu i put rje{avanja finansiranjamedresa. Skupu su prisustvovaliReisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri},presjednik Sabora Islamske zajedniceu BiH mr. Hilmo Neimarlija, zamjenikReisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahi},dr. [ejh Jusuf el-Kardavi i drugi visokigosti iz vjerskog ìvota. Da napomen-emo da je na Savjetovanju bila prisut-na i delegaci ja Gazi - Isabegovemedrese na ~elu sa njegovim direk-torom Mevlud ef. Dudi}em. Prvog danaSavjetovanja u~e{}e su uzeli:Muharem ef. Omerdi} (kao uvodni~ar ivoditelj Savjetovanja), Reisu-l-ulema dr.Mustafa ef. Ceri}, [ejh dr. JusufKardavi, zatim direktori medresa.Hronolo{ki gledano, direktori medresai po jedan nastavnik iz pojedinih pred-meta nastupili su ovim redom:

Vahid Fazlovi} - direktorBehrambegove medrese iz Tuzle,Dèmal Salihovi} - direktor medrese"Osman ef. Redòvi}" u Visokom,Ahmed Adilovi} - direktor El~i Ibrahim-pa{ine medrese u Travniku, EnesLjubl janki} - direktor medrese"Dèmaludin âu{evi}" u Cazinu, mr.Salih ôlakovi} - direktor Kara|ozbe-gove medrese u Mostaru, MuratHadìsmailovi} - direktor medrese "Dr.Ahmed Smajlovi}" u Zagrebu i MevludDudi} - direktor Gazi - Isabegovemedrese u Novom Pazaru. Prvog danaSavjetovanja svoja izlaganja iznijeli su i

nastavnik Mustafa Su{i} govore}i opredmetu fikha u medresama, dr.Fuad Sedi} o predmetu hadis, SubhijaHadìmejli} o predmetu arapskog jezi-ka, hafiz Fadil Fazli} o predmetu kiraet,Hasan Spahi} o predmetu ahlak i

Sead Seljubac o predmetu o imamet-vaz-hatabet u medresama. Nakondiskusija po iznijetim referatima, zatimak{am namaza, uprili~en je susret sa[ejhom Jusufom Kardavijem, koji jedavao odgovore na pitanja prisutnih.Po programu Savjetovanja bilo je pred-loèno da se skupu obrati predsjednikBiH gospodin Alija Izetbegovi}, alinaàlost, zbog svoje prezauzetosti onse nije pojavio.

Re{id ef. Bilali} je otvorio drugi danSavjetovanja, govore}i o akaidu umedresama. Nakon njega su govoriliAhmed ef. Adilovi} o tefsiru, zatimHalim ef. Husi} o predmetu povijestIslama, Kasim Botunji} izlagao je obosanskom jeziku i na kraju SabahetaAhmetagi} o predmetima pedagogija ididaktika u medresama. Posli jediskusije o pomenutim predmetimadonijeti su i zaklju~ci ovog dvodnevnogSavjetovanja.

- Ovaj skup ocijenjen je pozitivnim iuspjelim te se preporu~uje Riasetuorganizovanje sljede}eg skupa svihna{ih medresa i drugih odgojno-obra-zovnih zavoda u okvirima IZ-a na temu"perspektive odgoja u odgojno-obra-zovnim zavodima IZ-a".

- U funkciji i cilju jedinstvenog obra-zovno-odgojnog sistema i ostvarivanjunastavnog prava i programa u svimmedresama, sugeri{e se Riasetu per-manentno pra}enje rada medresa odstrane njegove vjersko-prosvjetneslu`be. Preporu~uju se posjetemedresama, posebno "Isabegovoj"medresi u bliskoj budu}nosti.

- U~esnici Savjetovanja preporu~ujuRiasetu dono{enje Pravilnika o pola-ganju stru~nih ispita za nastavnikepred stru~nom komisijom pri vjersko-prosvjetnoj slu`bi. Tako|e se pre-poru~uje Riasetu uspostavljanje jedin-stvenih pravila i kriterija o prijemu nas-tavnika medrese.

- Zaklju~eno je da se tokom godinedva puta sastane kolegij direktoramedresa u organizaciji vjersko-prosv-jetne slu`be Riaseta. Da se u {kolamaformiraju stru~ni aktivi nastavnika i dase njihov rad odvija pod rukovodstvomdirektora.

- Riaset }e sakupiti, pripremiti,{tampati referate sa ovog skupa, gdjebi bili objavljeni i zaklju~ci.

- Preporu~uje se Riasetu ponovnopokretanje stru~nog ~asopisa"Islamska misao", gdje bi se tretiralateorijska pitanja odgoja i obrazovanja,posebno rada medresa.

Iz uvodnog izlaganja MuharemaOmerdi}a, rukovoditelja vjersko-

prosvjetne slu`be Riaseta

"... U zaokruènom odgojno-obra-zovnom procesu u IZ-i, od obdani{tado postdiplomskog studija, njegovosrce je mekteb i medresa i zato ovajdana{nji skup ima temeljnu va`nost,jer medrese educiraju imame, mual-ime, budu}e edukatore, koji }e sutraodgajati nove generacije muslimana...

Ovo Savjetovanje predstvl japo~etak vrlo odgovornih poslova koji-ma }emo svi prema svojim mogu}nos-tima i zaduènjima napraviti odgovara-ju}e promjene i pomake, prije svega unastavnim programima i sadràjimaedukacije, u ciljevima i metodama, iteìti ka jedinstvenom cilju vertikalnogpovezivanja odgojno-obrazovnog proce-sa u IZ-i."

Rije~ Reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a

"... Po{tovani direktori medresa,cijenjeni muderisi i profesori, dragekolege, moèmo re}i da smo iza{li izneslobode u slobodu. Smijem re}i,zapravo, pro{lo je vrijeme na{e neod-govornosti, do{lo je vrijeme na{eodgovornosti. Da, odgovornost je pravarije~ koju treba ovdje ozbiljno shvatiti.Nadam se da }ete me dobronamjernorazumjeti ako vam kaèm, posebnomuderesima u svim na{immedresama, da ste vi sada najodgov-orniji za stanje institucionalnog islam-skog u~enja kod nas. Ovo jeSavjetovanje organizirano sa namjeromda tu odgovornost zajedni~ki podijelite,da preduzmete {eriatsku obavezu zaodgoj i obrazovanje sada{nje generaci-je, prema zahtjevima na{e vjere Islamai po mjeri na{eg naroda, onako kao

{to ovo vrijeme i ovo mjesto zauzima."

Pozivanje novom,kur'anskom fikhu

U~esnici Prvog savjetovanja nas-tavnika medresa imali su posebnu~ast da na ovom skupu boravi dr.Jusuf Kardavi, jedan od najeminentni-jih ìvih alima islamskog svijeta. Nekriju}i radost {to se nalazi me|u ljudi-ma koji su kreatori islamskog ìvota naovim prostorima, doktor Kardavi jeodrào predavanje na temu savre-menog razumijevanja fikha. Pozivaju}ikur'anskom fikhu, koji zna~i ta~nostrazumijevanja kur'anskog zna~enja,[ejh Kardavi je naglasio da progresmuslimana i Islama zavisi od pravilnogpoimanja sljede}ih pojmova:

1. Fikhu Sunen, {to zna~i pravilnopoimanje univerzalnih Boìjih zakona,

2. Fikhul -Mekasid i l i pravi lnopoimanje intencija (ciljeva) [eriata,

3. Fikhul-Vaki'a ili pravilno poiman-je stvarnosti,

4. Fikhul-Muvazenat ili pravilnopoimanje uporedbe ili procjene manjeva`nog u odnosu na va`nije i sl.,

5. Fikhul-Evlevijat ili poimanje prior-iteta,

6. Fikhul-Ihtilaf ili poimanje razlika irazli~itosti.

Novo zdanje Kara|ozbegovemedrese u Mostaru

U Mostaru je 29. avgusta ovegodine zvani~no pu{tena u rad novazgrada Kara|ozbegove medrese.Zgrada je u potpunosti obnovljenasredstvima Visokog saudijskog komite-ta.

Pozdravljaju}i prisutne goste mr.Salih ôlakovi}, dana{nji direktorKara|ozbegove medrese, je govore}i opomenutoj Medresi rekao da njen raddatira jo{ od 1560. godine i da je onau svom vi{estoljetnom radu dala velikibroj uleme {irom Bosne i islamskogsvijeta. Prestala je sa radom u periodu1918. ili 1920. godine da bi 1968.godine zgrada ove medrese bi laprogla{ena spomenikom kulture.

Njen rad se reaktivirao avgusta1995. godine sa minimalnim uslovimaza rad s obzirom na o{te}enja koja jepretrpjela u zadnjem ratu. Ali kakore~e Salih ef. ôlakovi}, njen direktor,"...svako vrijeme ima svoje ljude. Takose u ovom vremenu na|o{e ljudi kojisu nosioci islamskog ìvota i podizanjaislamskih gra|evina". Ove godineupisana je tre}a generacija polaznikaove Medrese. Molimo Allaha d`.{. danjen rad bude uspje{an i plodotvoran ida odgovara vremenu i mjestu komepripada.

Enver Ujkanovi}

Kako uskladiti programe rada ubo{nja~kim medresama

Direktor ''Gazi-Isabeg'' medrese u Novom Pazaru, prof. Mevlud ef.Dudi} predsjedava skupom

Sarajevo je 25. i 26. agusta ove godine bilo doma}in Prvogsavjetovanja nastavnika medresa. Savjetovanje se odàlo uamfiteatru Gazi-Husrevbegove medrese.

Savjetovanje u Sarajevu

Glas Islama

UUUU SSSSVVVVJJJJEEEETTTTLLLLUUUU KKKKUUUURRRR''''AAAANNNN--IIII --KKKKEEEERRRRIIIIMMMMAAAA


12

UUUUovom odlomku, koji je uvodni dio ovogvelikog poglavlja, nalazimo osnovne ele-mente grupacija koje su ìvjele u Medini ikojima je bio upu}en ovaj poziv. O gru-

paciji Jevreja govori se samo povr{no, ali sasvimjasno, jer, nazvati ih vo|ama munafika, zna~i dagovori mnogo o njihovim osobinama i ulozi, onjima }e se detaljnije govoriti kasnije.

U ocrtavanju ovih osobina nalazimospecifi~nost kur'anskog izraza. Ta specifi~nostpostiè se rije~ima umjesto linijom i borbom. Timrije~ima se vrlo brzo stvaraju te ìvotvorne slike,koje tako|er vrlo brzo propulsiraju kao da su oneuzorak ìvota.

Ovdje na po~etku ovog poglavlja malim brojemrije~i i teksta, ocrtavaju se tri slike triju vrsta ljudi.Svaka od njih je ìvi uzorak ogromne ve}ine ljudi,sa bitnim karakteristikama, koji se ponavlja krozvrijeme i prostor, tako da ~ovje~anstvo skoro usvim stolje}ima i prostorima, proizvodi takve trivrste ljudi... I ovo je ne{to {to predstavlja veli~inuKur'ana.

Sa tako malo rije~i i u nekoliko ajeta ocrtanesu ove slike potpuno kompletne, jasne, puneìvota, karakteristi~nih osobina i izrazitih svojstavakao da je upotrijebljeno mnogo rije~i i obja{njenja.Nakon ovih brzih i jasnih termina, ovla` dotaknu-tih, ostvarena je lijepa harmonija i milozvu~nost.

Kad se u tekstu zavr{i sa izlaganjem ovih trijuslika, onda dolazi do poziva svim ljudima da sevrate prvoj slici i predaju ibadeta jedinome Allahu,jedinom Stvoritelju, jedinom Opskrbitelju, kojinema druga, upu}uje izazov onima koji sumnjaju uposlanstvo Vjerovjesnika alejhi-selam, i sumnjajuda je njemu objavljen Kur'an, poziva ih da sa~inebar jedno poglavlje sli~no poglavljima u Kur'anu iupozorava ih da ih slijedi stra{na i jezovita kaznaako okrenu le|a pozivu, a obveseljava vjernikeradosnom vijesti, kakva ih ugodnost i kakavboravak o~ekuje.

Ponovo se vra}a Jevrejima i munaficima, kojisu osudili primjere koje Allah navodi u Kur'anu,koji koriste te primjere kao sredstvo da izazovusumnje u Kur'an, da je on objavljen od Allaha;upozorava ih da ono {to stoji iza navedenih prim-jera u Kur'anu, da im to povje}ava zablude, istokao {to mu'minima pove}ava Uputu; osu|uje ihzbog toga {to ne vjeruju u Allaha, Koji oìvljava,Koji umrtvljuje, Koji stvara, Koji raspore|uje i Kojisve zna u ovom Postojanju. To je ono {to je Allahdao ljudima i pot~inio im sve {to je na Zemlji, daoim da budu zastupnici u ovom velikom i prostra-nom carstvu.

To je glavni sadràj opisa u ovoj prvoj slicipoglavlja "Bekare". Pogledajmo sada sadràj ovogpoglavlja u cjelini sa pone{to detalja...

Ovo poglavlje po~inje sa tri odvojena grafema -slovna znaka Elif-Lam-Mim, iza toga slijedi govor oBoìjoj Knjizi - Kur'anu: "Ova Knjiga, u koju nemanikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji sebudu Allaha bojali;" (2/2)

Sli~no ovim grafemima, do}i }e grafemi uuvodnom dijelu i kod nekih grugih poglavljaKur'ana. O zna~enju ovih grafema navode se bro-jni komentari. Mi }emo ukazati samo na jedan, ato je da svi ovi grafemi upozoravaju da je ovaj

Kur'an sastavljen od ovih slovnih znakova - grafe-ma, koje upotrebljavaju Arapi u komunikaciji jedansa drugim. Pa iako je to tako, ova Knjiga je nad-naravna (mu'dìza) jer taj narod, koji koristi ovaslova - naznake, nije bio u stanju formulisati odnjih ne{to sli~no Kur'anu. Kur'an ih je izazivaonekoliko puta da napi{u ne{to sli~no njemu ili danapi{u deset njihovih poglavlja ili bar jedno, sli~nopoglavljima Kur'ana. Oni nisu mogli odgovoritiovom izazovu.

Su{tina ove mu'dìze - nadnaravnosti - su{tinaje svega {to je Allah stvorio. Ovo je primjer Boìjeg~ina u svemu i sva~emu pa i u ~inu stvaranja~ovjeka...

Ova zemljina pra{ina sastoji se iz atoma poz-natih osobina. Kada ~ovjek uzme te atome ipoku{a od njih ne{to proizvesti, njegova je krajnjagranica {to on moè napraviti od tih atoma, ciglaili crijep, posuda ili ~a{a, neki kostur ili aparati,bez obzira koliko bilo precizno to djelo, dok Allah,koji je kreator svega, pravi od tih atoma ìvo bi}e,~ije srce kuca i radi, ìvot koji sadrì tu Boànskutajnu nespoznajnu, tajnu ìvota... tajnu, koju~ovjek ne moè spoznati niti uraditi, tajnu kojuniko ne spoznaje... Tako je i sa Kur'anom, od ~ijihslova i rije~i ljudi sa~injavaju svoj govor i stihove upoeziji, a Allah od tih slova ~ini Kur'an i Furkan(knjigu koja rastavlja istinu od neistine). Razlikaizme|u ljudske tvorevine i tvorevine Allaha od ovihgrafema i rije~i je kao razlika izme|u mrtvog tijelai du{e... To je razlika kao {to je razlika izme|uslike ìvota i stvarnog ìvota - istine ìvota.

Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, aodakle i da bude sumnja ili nedoumica, a dokazistine ili uvjerenja sadràn je u ovim rije~ima. To je~injenica koja govori da su ljudi nemo}ni daproizvedu tako ne{to od tih glasova koji su u opti-caju u njihovom svakodnevnom govoru i njihovomjeziku.

"Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,uputstvo je svima onima koji se Allaha budubojali;" (2/2)

Uputa je njima istina, uputa je njima priroda,uputa je njen sadràj, uputa - ali kome? Kome }ebiti uputa ova Knjiga, i svjetlo i dokaz koji savjetu-je i koji obja{njava. Bit }e uputa bogobojaznim, jerbogobojaznost u srcu kvalifikuje i priprema ~ovje-ka da se koristi ovom Knjigom. To je ono {tootvara kapije ~ovjekova srca, ulazi kroz njih iobavlja svoju ulogu tamo. To je uloga kojapriprema ovo srce da prima, da do~ekuje i dausli{ava.

Svaki onaj koji èli da na|e uputu u Kur'anu,mora pristupiti Kur'anu zdravog srca i iskreno,mora pristupiti srcem koje je skru{eno, koje seboji i pla{i da ne padne u zabludu, da ga ta zablu-da ne bi zavela... Tada Kur'an otvara srcu svojetajne i nudi svjetla i upute, ulijeva ljubav u to srcekoje ispunjava bogobojazno{}u, strahom,osje}ajem i priprema ga za punu odanost Bogu...Navodi se da je Omer ibn Hatab (r.a.) pitao Ebuibn Ka'ba o bogobojaznosti, a ovaj mu odgovori:

"Zar ti nisi nekada i{ao putem punim trnja?" -"Svakako", odgovori Omer. - "Pa {ta si radio?",upita ga Ebu ibn Ka'b. - "Uloìo sam svu snagu itrud (da se ne nagrdim)", odgovori Omer ibnHatab. - "Eto, to ti je bogobojaznost.", odgovoriEbu ibn Ka'b.

Bogobojaznost je i osje}aj u srcu i istan~anostu svijesti, stalna skru{enost i vje~ito upozorenje,bojaznost od trnja na putu ìvota koga privla~itrnje èlja i strasti, trnje pohlepa i raznih ciljeva,trnje straha i brige, trnje la`ne nade u onoga kojine moè udovoljiti toj nadi, trnje la`nog straha odonoga koji ne moè ni~im koristiti ni {tetiti idesetinama drugih trnja.

U nastavku teksta govori se o svojstvu bogobo-jaznih, svojstvu mu'mina koji su prvi stigli uMedinu, i to na na~in kao da se radi o svojstvuspasa svakog vjernika ove Umme u svako vrijeme.

"...onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali imolitvu obavljali i udjeljivali dio odonoga {to im Mibudemo davali; i onima koji budu vjerovali u ono{to se tebi objavljuje i u ono {to je objavljeno prijetebe, i onima koji u onaj svijet budu ~vrstovjerovali." (2/3,4)

Prva karakteristika bogobojaznih je jedinstvopozitivne i aktivne svijesti, jedinstvo koje skuplja udu{ama ljudi vjeru u nevi|eno, izvr{avanjepropisanih du`nosti, vjerovanje u sve poslanike,vjerovanje u Sudnji dan itd. To je kompleksnost skojom se o~ituje islamsko vjerovanje - akaid,odlikuje vjerni~ka du{a ovom vjerom. Va`no jenapomenuti da je to posljednja vjera koja je objavl-jena svim ljudima da se u njoj susretnu, da onabdije nad svima njima, da ljudi ìve u njenoj sjenisa svojim osje}ajem i kompletnim programom uìvotu koji obuhvata i svijest i rad i vjeru i sistem.

EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEEPOGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA,

OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U

Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Elif Lam Mim

Ova Knjiga, u koju nema nikakve sum-nje, uputstvo je svima onima koji se buduAllaha bojali;

onima koji u nevidljivi svijet buduvjerovali i molitvu obavljali i udjeljivalidio od onoga {to im Mi budemo davali;

i onima koji budu vjerovali u ono {tose objavljuje tebi i u ono {to je objavljenoprije tebe, i onima koji u onaj svijet budu~vrsto vjerovali.

Njima }e Gospodar njihov na pravi putukazati i oni }e ono {to èle ostvariti.

Glas Islama

IIIIZZZZ SSSSUUUUNNNNNNNNEEEETTTTAAAA RRRREEEESSSSUUUULLLLUUUULLLLLLLLAAAAHHHHAAAA


13

KK ao {to se ku}a po~inje iz temelja,tako se i ~ovjek formira od nje-govog djetinjstva. Taj period

zapravo spada u klju~ne faze uspostavl-janja islamske li~nosti.

Allahov poslanik Muhamed s.a.v.s.pripovjeda da se sva djeca ra|aju uBoìjoj vjeri (fitretullah), dakle sa podjed-nakim {ansama da budu muslimani.Dakle, ono je i fizi~ki i duhovno spremnoda prihvati i ponese emanet Islama.Stoga je svaki korak u njegovombudu}em ìvotu vaàn - od nadijevanjaimena, preko ishrane, obla~enja,podu~avanja, druènja...

Ako njegov korijen o~vrsne u ~istojvjeri - Islamu i bude njegovan makar dozrelosti (buluga), nadati se je da }epostati dostojan Allahov namjesnik naovom svi jetu i zasluìt i sre}u nabudu}em. Na ovom putu usavr{avanja iodgoja ljudi vjerska pouka je nezamjenji-va i kao takva }e davati smisao i drugimznanostima. Muhamed s.a.v.s. je ukazi-vao na to rije~ima: ""Ni{tta vvrijednije nnemogu oosttavitti rrodittelji ssvojoj ddijeci ood llije-pog iislamskog oodgoja.""

Tradicija podu~avanja djece Islamuputem mekteba svakako da postoji.Me|utim, ona je kao takva nedovoljna,jer kasni za savremenim {kolskim meto-dama i ne potpunjava obrazovni ciklusvjernika. Upravo, kada je ~ovjekunajpotrebnije prisustvo islamskih normipona{anja, a to je srednjo{kolski period,omladina se prepu{ta sama sebi da birasvoj vlastiti put i pravac. I naravno, prih-vata ono {to im nudi okruènje, tu|i sis-temi i ideologije strane Islamu i prirod-nom na~inu ìvota. Smatram da nismodovol jno svjesni va`nosti ovogdru{tvenog problema i da mu ne poklan-jamo onu pa`nju koje ovo vrijeme traì.Ovo kapitalno pitanje odgoja i obrazovan-ja mora brinuti svakog pojedinca, musli-mansku instituciju, pa i {iru zajednicu.

Mi moramo shvatiti da je na na{oj djeci imladima, koji su valjano odgajeni i sis-tematski obrazovani, budu}nost na{egbo{nja~kog naroda i zemlje i da su onibitna pretpostavka progresivnog razvoja.Muslimanska mlade` u sebi nosiizvanredan intelektualni potencijal kojitreba pravilno osmisliti i iskoristiti. Jer,to je najve}a blagodat koju nam je Bogdao. Valja nam stalno raditi na reforma-ma metoda na{eg sveop{teg obrazovan-ja. Sve vidove mektebskog podu~avanjapodi}i na visok nivo, koriste}i savremenemetode i pomagala u radu. Osmisliti iod{tampati prikladne i jednostavneud`benike, jedinstvene za sve mektebena na{em podru~ju. Tako }emo spremnido~ekati najavljeno uvo|enje vjeronaukeu {kole, koja bi po svemu sude}i bilanastavak mektebskog tipa vjeronauke.Da bi opstali kao narod i sa~uvali institu-ci je, potrebno je da sami sebesa~uvamo.

Allah d`.{. kaè: ""O vvjernici, ~~uvajttesebe ii ssvoje pporodice ood dd`̀ehenemskevattre ~~ije }}e ggorivo bbitti lljudi ii kkamenje.""((Kur'an)).

U cilju realizovanja spomenutog,potrebni su nam odgojni, {kolski i nas-tavni programi kroz koje }e se odgajatislobodni, stabilni i sposobni pojedinci,koji }e se snalaziti u novim prilikamakoje bude vrijeme donosilo. Oni }e pre-poznavati progresivno i dobro i natemelju toga stvarati nova dobra.Obrazovani i ~vrsti prepoznava}e podvalei podmetanja i suzbijati ih na svakomkoraku. Ne}e dozvoliti da ih drugi u~e,ve} }e u~iti druge. Na putu traganja zanaukom nikada ne treba odustajati.""Mudrostt jje iizgubljena ssttvar mmuslimana,gdje ggod jje nna|e nneka jje uuzme"" - rije~i suPoslanika a.s. Zato, u~imo, podu~avajmoi budimo u dru{tvu u~enih.

Mustafa Feti}

ûvanje i odgojporodice

Odgajajte svoju djecu u znaku ova tri svojstva: - da vole Poslanika s.a.w.s., - da vole njegovu porodicu i- da u~e Kur'an.Odista, oni koji znaju Kur'an napamet i vladaju se po

njemu bi}e pod Allahovom za{titom - sa Njegovimposlanicima i odabranim robovima - onoga dana, kada,osim Njegove, ne}e biti druge za{tite.

UU vijek kada se je }ovjekpona{ao na zemlji onakokako ne dolikuje njemu,

kao najsavr{enijem stvorenju,Uzvi{eni AIlah je slao svojeposlanike s ci l jem da gaopomene na ono {to je zapos-tavio. Pored ostalih, spomenutuobavezu imao je i na{ Poslanik,posljednji iz ciklusa poslanika,koji za razliku od prethodnihsimbolizira najveli~anstveniji inajuzorniji primjer Ijudskomrodu do Sudnjeg dana. Allahd`.{. govore}i i posljednjemPoslaniku, je rekao: ''Jer ti si,zaista, naj l jep{e }udi.'' (Kalem, 4)

Dok je sam Poslanik s.a.v.s.rekao: ''Zaista sam poslan dausavr{im plemenite }udi kodIjudi.'' Imaju}i u obzir trenutnusituaciju muslimana, smatralismo neophodnim da u ovihnekoliko redaka spomenemoadabe lijepog pona{anja, s cil-jem da ukaèmo na univerzal-nost islamskog u~enja.Govori}emo o selamu, njegov-om zna~aju, o po{tivanju stari-jih i u~enih (od dobrih Ijudi), o~uvanju zdravlja kao i ostalimradnjama koje sa~injavaju lijepopona{anje a koje kao osnovuimaju praksu Al lahovogPoslanika i njegovih ashaba.

Nazivanje selama

Prema islamskim propisimamuslimani su du`ni prilikomsvakog susreta da se pozdravl-jaju selamom. Nazivanje sela-ma je sunnet, odnosno, praksaAllahovog Poslanika, dokodvra}anje je obavezapotvr|ena tekstom Kur'ana.Islamski pozdrav glasi: es-sela-mu alejkum ve rahmetullahi veberekatuhu, {to zna~i: Neka jenad vama Boìji spas, mir iblagoslov. Ovome se ne trebani{ta dodavati. Prenosi se da jeImran ibn Husein r.a. rekao:''Do{ao je neki beduinPoslaniku a.s. i rekao: Selamunalejkum, i sjeo. Poslanik a.s.nakon {to mu je odgovorio(selamom) je rekao: - Deset.Zatim je do{ao drugi }ovjek irekao: Es-selamu alejkum verahmetullahi ve berekatuhu, paje sjeo. Zatim je Poslanik a.s.,nakon {to mu je odgovorio(selamom) rekao: - Trideset(sevaba).''

Sunnet je da onaj koj ipje{a~i pozdravlja selamomonog koji sjedi, onaj koji ja{eonog koji pje{a}i ili sjedi. Nije

dozvoljeno da se selamom poz-dravljaju mu{rici (mnogobo{ci).Ako kojim slu~ajem mu{rik prvinazove selam onda trebaodgovoriti sa ''ve alejkum'' (ivama).

Ako musliman pozdravljasamo rije~ju ''selam'', nije

du`nost na to odgovoriti, po{toje poznato da to nije islamski(potpun) pozdrav. Poku|eno jeda mladi musliman pozdravljamladu muslimanku osim ako jepropisno odjevena. Lijepo je idjecu pozdravljati selamom izrazloga {to se ona na taj na~inu~e islamskom odgoju i na~inupona{anja. Isto tako je lijepo daonaj koji odlazi ili dolazi sanekog skupa (sijela) pozdraviprisutne selamom kao i da onajkoji se ve} jednom sreo (prijekratkog vremena) tokomsljede}eg susreta opet selam-om pozdravi. Nije lijepo poz-dravljati selamom one koji ~inene{to {to je vjerski okarakter-isano kao zabranjeno djelo, kaonpr. one koji sjede u kafani,piju, kockaju, igraju {ah ili seigraju kockama itd. Ako, ipakoni pozdrave selamom onda jedu`nost uzvratiti. Dozvoljeno jeda se musliman prilikom poz-dravl janja rukuje sa musli -manom i da prvi nipo{to nepu{ta ruku kao i da sa nam-jerom ~estitanja jedan drugogpoljube u }elo. [to se pak ti~eI jubl jenja u usta, navedenina}in pozdravl janja premami{l jenju ve}ine u~enjakaspada u djela koja su poku|ena(mekruh).

[ani Silka

Adabipona{anja

Glas Islama

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD


14

UUtemeljitelj i pokreta~ "El-Dèmaa El-islamija" je EbuAla El-Meududi (1903 -1979), ro|en u gradu

Urnek Abad pokrajine Hajad Abad.Svoja prva vaspitno-obrazovnaiskustva sti~e kod svoga ocaAhmeda Hasana ~ija se porodi~naloza veè za porodicu KutbudinaMeududija, a ~ija se pobo`nost iprivrènost Islamu nadaleko znala.Svoj misionarski ìvot zapo~eo jeulaskom u svijet ùrnalistike 1928.godine, gdje je svojim ~lancima ras-paljivao àr borbe protiv Engleza,idolopoklonika i neprijatelja Islamana svakom mjestu. 1933. godine

pokrenuo je ~asopis Terdùman El-Ku'ran sa devizom: ''Muslimani{irite misiju Kurana, ustajte, buditeprvi!''

Posredstvom pomenutog~asopisa, ideje {ejha El-Meududijasu se {irile indijskim potkontinen-tom, {to je stvaralo pretpostavke za

osnivanje organizovane islamskesnage, odnosno dèmata, u bliskojbudu}nosti. Godinu dana boravio jeu Lahoru odazivaju}i se na pozivislamskog mislioca MuhamedaIkbala, gdje su pokrenuli Darul-Islam, ustanovu za edukaciju i izda-va{tvo. Me|utim, Muhamed Ikbalubrzo nakon dolaska {ejha el -Meududija umire. Imaju}i èl juokupiti ulemu na ovim prostorima,odlu~io je organizovati kongres kojije zakazao 26. avgusta 1941.godine u gradu Lahoru. Posred-stvom svog ~asopisa {ejh El -Meududi je uputio poziv islamskojulemi i njihovim vo|ama da pris-

ustvuju kongresu. Kongresu je pris-ustvovalo 75 osoba, predstavnikarazli~itih oblasti Indije. Na ovomskupu donijeta je odluka o osnivan-ju islamskog udruènja El-DèmaaEl- Islamija na ~elu sa El -Meu-dudijem. Vrijeme ovih doga|aja je ivrijeme britanske prisutnosti na

I n d i j s k o mpotkontinentu.Izdaju}i fetvuo zabrani slu`-be i rada uokupatorskims n a g a m a ,i s l a m s k ipokret na{aose na metin a p a d ako lon i j a ln ihsi la jo{ odsvog prvogdana.

Dvadeset iosmi avgust1948. godineje datum po-jave Pakis-tana kao nezavisne dràve, odvaja-ju}i se od idolopokloni~ke Indije.Novonastale okolnosti zahtijevalesu formiranje novog rukovodstva uIndiji u cilju {to efikasnijeg adminis-trativnog funkcionisanja udruènja.[ejh El-Meududi je tokom svogìvota vi{e puta hap{en zbog njego-va smjelog stava protiv protivnikaIslama u Pakistanu. âk jeosu|ivan na smrt vje{anjem aliznaju}i za njegovu harizmatsku mo}nisu se usu|ival i i izvr{it i je.Hap{enje i torture nisu na njegaobeshrabruju}e djelovale. Naprotiv,bile su podstrek i imanska stimu-lacija. Ovaj pokret je mnogo ~inio a idanas ~ini na potpori borbeka{mirskih boraca protiv indijskeokupacije, kroz organizovanje ambu-lantskih centara i logora.

U novembru 1971. godine do{loje do podjele Pakistana na zapadni,koji je zadrào ime Pakistan, i naisto~ni, pod imenom Banglade{.Ovaj doga|aj je mnogo razljutio{ejha El-Meududija i za njega musli-mani nisu imali opravdanje. Godinunakon ovog doga|aja Mevdudi sepovla~i sa mjesta emira partije zbogzdravstvenih problema a i èlje daostali dio svoga ìvota provedebave}i se znanstvenim radom,ùre}i da upotpuni ve} zapo~etodjelo ''Razumijevanje Kur'ana''. Namjesto emira pokreta do{ao jeTufejl Muhamed.

Me|unarodna nagrada kraljaFejsala za zasluge na polju Islamadodijeljena je i {ejhu El-Meududiju.Me|utim, sav iznos nagrade dao jeza osnivanje i pokretanje islamskoginstituta u Lahoru. Umro je 1979.godine, nakon operacije obavljene uNjujorku. Iza sebe ostavio je ljudedaije, biblioteku svojih objavljenih

knjiga, prevedenih na brojnim jezici-ma svijeta i {tampanih u vi{e izdan-ja.

Pored {ejha El-Mevdudija "El-Dèma'a El-Islamia" u svojim redovi-ma ima jo{ istaknutih pojedinaca.Me|u nj ima su Mijan Tufej lMuhamed, ro|en 1914. godine,jedan od osniva~a udruènja. U vre-menu Meududija bio je sekretarpokreta. Nakon povla~enja Medudijasa mjesta vo|e on preuzima njego-vo mjesto, gdje je ostao do 1987.godine. Hap{en kao i Meududi,u~esnik je brojnih kongresa, susretakako u Pakistanu tako i vani.Nosilac je univerzitetskih diploma ufizici, matemataici i zakonodavstvu.

Kadi Husein Ahmed, bio je jednovrijeme sekretar, zatim predsjednikpokreta. Od zna~ajnih li~nosti ovogudruènja u Pakistanu trebapomenuti Hur{id Ahmeda,Muhameda Selimija, Emin AhsenIslahija, prof. Abdul Gafur Ahmeda idruge. U Indiji su Ebu-Lejs El-Islahi,prvi emir dèmata u Indiji, {ejhMuhamed Jusuf, Seid HamidHusein, Efdal Husein, aktuelnisekretar, stru~njak za pedagogijukoji je objavio preko trideset naslo-va iz svoje stru~ne oblasti. UBanglade{u treba spomenuti EbuKelama Muhameda Jusufa, prvogvo|u pokreta u Banglade{u nakonnjegova osamostaljenja, zatim AbasAli Han dana{nji sekretar i GulamAzam ~iji je status poseban kuri-ozitet, jer u sopstvenoj dràvi nemapravo na nacionalnost, ~ime gavlasti èle omesti i omalovaìti unjegovom misionarskom radu.

Nastavit }e se!

Islamski pokret na Indijskom potkontinentu i Pakistanu

El-Dèma'a El-Islamija

"El-Dèma'a El-islamija" je savremeni islamski pokretkoji po svom programskom opredjeljenju teì orginalnomoìvotvorenju islamskog vjerozakona i njegove prakti~neupotrebe u individualnom i dru{tvenom ìvotu ljudi, ~vrstostaju}i naspram razli~itih udruènja i pravaca sekularizmakoji poku{avaju ostvariti vlast u ovoj oblasti.

Islamabad: Faisal dàmija

Glas Islama

TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA


15

FFrancuska zauzima centralnipoloàj u zapadnoj Evropi.Po povr{ini je jedna odnajve}ih zemalja Evrope sa

547.000 km kv. Komparacije radi,dva puta je ve}a od povr{ine biv{eSFRJ. Ima vrlo povoljan svjetskogeografski poloàj, zbog izlaska naAtlantik u pravcu zapada, iMediterana na jugu. Poseban zna~ajna nju ima blizina Velike Britanije.Francuska ima oko 60 mil ionastanovnika. Francuzi su narodromanskog porijekla. Nastali sumije{anjem razli~itih naroda koji sudo{li iz Evrope, Azije i Afrike. Velikimosvaja~kim poduhvatima u pro{losti,Francuska se razvila u drugu koloni-jalnu silu. U XVI i XVII a zatim u XIX ipo~etkom XX vijeka, Francuska jepot~inila niz zemalja, prete`no musli-manskih, u Africi, Aziji, a djelimi~no iAmerici, pod svoju upravu. Me|utim,sredinom XX vijeka, naro~ito poslijeII svjetskog rata, francusko kolonijal-no carstvo se raspada. Francuska jepotisnuta sa Bliskog istoka, zatim izIndokine i najzad iz gotovo cijeleAfrike u kojoj je osnovan niz novihnezavisnih dràva.

Prvi dodir sa Islamom

Ve} 709. godine, dakle ne{tomanje od osam decenija od presel-jenja na ahiret Muhammeda s.a.v.s.,cijela sjeverna Afrika (magreb) bila jepod islamskom vla{}u. Doma}estanovni{tvo, Berberi, prelazi naIslam, te se ra|a nova arapsko-berberska sila. U ovom podru~juEvropu od Afrike dijeli uski moreuz.Jedan od zapovjednika te novevojske, Tarik ibn Zijad, sa svojim~etama prelazi taj moreuz i 711.godine dobija bitku za Sevilju u[paniji. Od tog doba ovaj morskitjesnac nosi ime Giblartar, {to jeskra}enica od arapskog "Dèbel-Tarik" - Tarikova planina.

Svega tri godine kasnije, 714.godine, muslimanske arapsko-berberske ~ete prelaze Pirineje i udana{njoj Francuskoj zauzimajupokrajine Langedok i Rusijan te seutvr|uju u gradu Narbonne. U 720-ojgodini, pod vla{}u muslimana ve} senalaze gradovi Lion (Lyon), Otum(Autum) i Bordo (Bordeaux). Njihovprodor na sjever, sve do Poatijea(Poitiers), oko 300 km ju`no odPariza, zaustavlja 732. godine KarloMartel, koji pobje|uje arapsko-

berbersku vojsku a Francuzi gaotada slave kao oslobodioca. Borbeza ist jeravanje Arapa sa t laFrancuske trajale su sve do 737.

godine, a nakon toga vi{e nije biloozbiljnih prodora arapskih trupa iz[panije. Istina, u X stolje}u Saraceni(tako se u Evropi obi~no naziva arap-sko-berberska vojska) zauzimajupodru~je Lagarde-Treiner u regionuVar, pa i danas jedno mjesto nosiime Ranatuelle, od arapske re~i"Rahmetullah". Na drugom mjestu uArdenimo, jedan lokalitet se zoveMahomet, gdje se jo{ vide ostacijedne dàmije, koju je u 13. stolje}uizgradio kr{}anin Pier-re d'Anglure,plemi} iz Bourlemonta kao znak zah-valnosti {to su ga Saraceni pustili izzarobljeni{tva.

Broj muslimana u Francuskoj

Krajem XIX i po~etkom na{eg vije-ka muslimani su ne{to prisutniji natlu Francuske. U tom perioduFrancuska drì pod svojom vla{}ucijelu sjevernu Afriku (Maroko, Alìr,Tunis, Niger, Senegal...) i nekedruge muslimanske zemlje na svije-tu.

Da bi pokazala kako podràvaIslam i muslimane, Tre}a Republikapodràva i omogu}uje gradnju Velikedàmije u Parizu, ~iji je po~etak grad-nje 19. oktobra 1922. Tom prilikommar{al Lijotej, izrekao je sljede}ure~enicu:

"Jednom kad izgradite ovumunaru, sa nje }e se uzdizati, premalijepom nebu iznad Pariza, jo{ jednamolitva vi{e i zbog toga katoli~ki

tornjevi crkve Notre-Dame ne}e bitil jubomorni". Najpoznatije musli-manske skupine na tlu Francuske suAlìrci, zatim Marokanci, Tuniàni,

Turci, Pakistanci i drugi. Preciznipodaci o broju muslimana uFrancuskoj zvani~no ne postoje, jerje Francuska po Ustavu lai~kadràva. Naj}e{}e se spominje cifraod 6 miliona muslimana koji danasìve u Francuskoj, {to ih po brojnostinjegovih sljedbenika stavlja na drugomjesto u ovoj dràvi, odmah poslijekatoli~anstva. Vrlo va`nu ulogu imajumuslimani, ro|eni Francuzi, koji supre{li na Islam na osnovu vlastitoguvjerenja, a razo~arani zapad-nja~kom ideologijom. Procjene sekre}u za ovu kategori ju na oko350.000. Mnogi mladi ljudi kre}u naIstok da se upoznaju sa drugim kul-turama. Na putovanjima se zaustavl-jaju u Turskoj, Siriji ili nekoj drugojmuslimanskoj sredini, susre}uislamske u~enjake, {ejhove, postaju~esto njihove prista{e prije nego sevrate u Francusku, da bi onda {irilisvoju novu vjeru.

Preko 1.000 dàmija uFrancuskoj

U Francuskoj sada radi preko1.000 dàmija i mesdìda, bilo dasu to dàmije s munarama, kojemogu da prime vi{e hiljada klanja~a,kao {to su Velika dàmija i dàmijaStaljingrad u Parizu, Velika dàmija uMarseju i mnoge druge bez munara,kao ona u Ajsneru blizu Pariza. Zamuslimane, a i druge posjetiocePariza, vrlo je interesantno pro{etati,

naro~ito petkom, ulicom Jean PiereTimbaud, jer se tu na maloj udal-jenosti nalaze dvije dàmije: Omar iAbu Bakr, zatim mesara, jednapekara, restoran, dvije agencije zaputovanje na Had`d` i jo{ jedanzdrastveni i jedan islamski kulturnicentar.

Pomo} katoli~ke crkve

U ulici 15. Rue de Bellevie uParizu, vlastitim radom muslimanajedan hangar je preure|en u dàmiju,koja je mogla da primi nekoliko stoti-na klanja~a. U ovoj dàmiji je ~estodrào predavanja profesor Muha-mmed Hamidullah kao i {ejh EbuBekr Dèber el-Dèzairi. Me|utim,jednog petka 1976. krov ove dàmijese sru{io i nakon toga vi{e nije bilaza upotrebu. U pomo} su pristiglikatoli~ki sve{tenici, koji su ponudilida privremeno ustupe muslimanimasusjednu crkvu Notre-Dame. Ovacrkva je sluìla kao dàmija od 1976-1981.

- U Sent-Etjenu ~asne sestrevlasnice jedne crkve koja nije bilakori{tena, pismeno su u op{tiniustupile ovu dàmiju za vjerskeobrede muslimanima.

- U Nici, Katoli~ki univerzitetskicentar posudio je privremeno pros-toriju gdje su muslimani obavljalinamaz.

- U Digonu jedna sala crkveSvetog Petra ustupa se muslimani-ma za molitvu.

- U Bordou s kraja 70-tih katoliciustupaju ~etiri nekori{tene crkve dapostanu dàmije.

- U Monteljeu 1976. otpo~ela je sradom jedna dàmija a ta zgrada jerani je bi la vlasni{tvo tamo{njebiskupije.

Islamska udruènja

Polovinom 50-tih poznati islamskimislilac, pakistanski nau~nik, profe-sor Muhammed Hamidullah osnivaIslamski kulturni centar u Parizu, a1963. na njegovu inicijativu osniva iUdruènje studenata muslimana uFrancuskoj (AEIF).

- Prvo doma}e, francusko i musli-mansko udruènje osnovano je janu-ara 1969.

- U Parizu i Lionu aktivno jeudruènje Nacionalna Federacijamuslimana Francuske.

- Po~etkom marta 1991. godineosnovan je Islamski kulturni centar uGrenoblu, gdje ìvi preko 25.000muslimana.

Esad Kola{inac

PRIMILI ISLAM NA OSNOVUVLASTITOG UVJERENJA

Islam u Francuskoj

Dàmija u Parizu

Precizni podaci o broju muslimana u Francuskoj zvani~no ne postoje, jer je Francuska poUstavu lai~ka dràva. Naj}e{}e se spominje cifra od 6 miliona muslimana koji danas ìve uFrancuskoj, {to ih po brojnosti njegovih sljedbenika stavlja na drugo mjesto u ovoj dràvi,odmah poslije katoli~anstva.

Glas Islama

HHUUTTBBAA


16

Allah je najve}i. Allah je Onaj ~ijoj }e seveli~ini i veli~anstvu pokoriti i pomolitisvako. Allah je Onaj koji je vje~no ìv, kojivje~no ostaje i koji je savr{enom mudro{}urasporedio svemir. Allah je Onaj {to je stvo-rio ovaj svijet i obasjao ga svojom dobro-tom i milo{}u. Neka je uvijek slava i hvalaVelikom Allahu. Neka je Boìja milost iblagoslov na na{eg Pejgambera Muhamedaa.s. i njegov ~asni rod i ashabe, koji sunam sa~uvali uzvi{enu vjeru i po{tovali jepo njegovim uputima. O tome nam govorikur'anski ajet:

"O vi mu'mini, koji nosite iman u srcu,~uvajte sebe i svoju porodicu od dèhen-emske vatre."

Cijenjeni dèmatu! ôvjek je Allahov zas-tupnik na zemlji. Bi}e koje je najva`nije inajodgovornije u svemu {to mu je njegovStvoritelj dao. Za ispravno ispunjen emanetbi}e nagra|en, a za pronevjeru toga bi}eka`njen. Jedan od tih velikih emaneta jestena{ evlad, da ga podignemo i pravilno usm-jerimo. Od toga zavisi sre}a i budu}nost injima i nama i {iroj zajednici. Stoga je stro-ga islamska obaveza oba roditelja da svojudjecu izvedu na pravi put. Jer evlad i imetaksu ukrasi ovoga svijeta, ne{to najljep{e {tonam je Allah d`.{. dao. Sigurno da je èljasvih roditelja da usre}e svoj porod, plodsrca svog. Ali, postavlja se pitanje na kojina~in usre}iti tu djecu? Svako od nas vidisre}u druga~ije i svi je razli~ito nude. Nezaboravimo, samo je jedan ispravan put isamo je jedna istinska sre}a. A to je onana koju nam na{ Stvoritelj ukazuje. On nasje stvorio, On nas najbolje poznaje i On je izsvoje milosti nama pokazao prekoPoslanika kako se dolazi do te sre}e. Isamo tim stazama ~ovjek }e usre}iti svojporod i sebe. A Poslanik nam iznosiobaveze roditelja prema djetetu: "Da mu dalijepo ime, da ga lijepo odgoji, da ga podu~ipismenosti, plivanju i ratnim vje{tinama, daga izdràva imovinom zara|enom na dozvol-jen na~in, i da ga oèni, odnosno ako je}erka, uda, kada do|e vrijeme." Sa odgo-jem djeteta treba po~eti dvadeset godina

prije njegovog ro|enja, {to zna~i morajuroditelji biti odgojeni. Biljka se povija urastu za suncem, a dijete za dobrim ililo{im postupkom roditelja. Pona{anjedijece je ogledalo njihovih roditelja. Najve}aobaveza roditelja jeste da emanet Islamaprenesu na njih, jer s tim }e im ne{tonajbolje i najljep{e darovati u ìvotu.

A Resulullah s.a.v.s. kaè:

"Ne moè otac ostaviti niti poklonitisvome djetetu ni{ta bolje od lijepaodgoja". (Tirmizi)

Mnogi roditelji ostavljaju svojoj djecizvanje doktora, inìnjera, profesora i da imse sutra ne mu~e u ìvotu, ostavljaju imveliko bogastvo, a doìve od svog evlada upoodmaklim godinama te{ku sudbinu.

Za{to?

Imamo mnogo lo{ih primjera gdje seobilo o glavi onim roditeljima koji su setrudili da sve ostave evladu ali ne i pravuvrijednost, vjeru u Boga. Pou~an je istinitdoga|aj koji se desio u Beogradu, kada je"moderno {kolovan" sin uzeo oca da gapovede u stara~ki dom. Ali slu~ajno }epovesti i svog malog sina. Kada su do{li dodoma, izlaze}i iz kola mali sin~i} re~e ocu:"Jel'da o~e, da }u i ja tebe jednog danakada ostari{ ovdje dovesti." I na ovom svi-jetu roditelj ima se lo{e vrati. A Bo`jiPoslanik kaè: "Nije ti neprijatelj ~ovekkoga u borbi ubije{ i stekne{ slavu, ili ontebe ubije pa, kao {ehid, u|e{ u dènnet.Pravi ti je neprijatelj tvoje dijete koje je iztvoje ki~me poteklo, ako ga ne odgoji{ "(El-E{ari).

A jedno dijete odgojeno u Islamu }eznati da su mu roditelji dènnet ili dèhen-nem, da treba stalno da im ~ini dobro~inst-vo i da se nikada ne smiju zlostavljati nitinapustiti. Mnogo puta smo ~uli ajet:

"O vjernici, ~uvajte sebe i svoju porodicuod dèhenemske vatre."

Ali ga slabo razumijemo. Kako!? Mi

svoju djecu ~uvamo, i to strogo, od nekihdunjalu~kih stvari, opasnosti, kao recimood struje, od saobra}aja, od vode pa ~akako ga vidimo na nekoj neogra|enoj terasibu~no }emo reagovati i ~ak dijete i{ibati.Tako reagujemo kada su u pitanjudunjalu~ke opasnosti za ìvot na{eg djete-ta, a od dèhennemske vatre se ne bojimoi u tom slu~aju ne reagujemo. To sve ukazu-je na manjkavost vjere o budu}em svijetu.Kada dijete ne usmjerimo islamskim stvari-ma o~ekujmo i na ovome svijetu kaznu.Sigurno da }e nam jednoga dana do}ipijano a mo`da kasnije i drogirano, a nijeisklju~ena ni sida. U~estali primjeri uposljednje vrijeme samoubistava omladinenajbolje pokazuju kako ih odgajamo i kolikosu duhovno prazna. A sve to nas vodi pravou dèhennemsku vatru. Bo`ji poslanik kaè:"Ne}e niko do}i pred Allaha s ve}im grije-hom od onih koji zapuste odgoj i obrazovan-je svoje ~eljadi." Zato se malo osvijestimojer smo muslimani. Ne moè nama svakakapa pristati. Ne moèmo se smatrati vjer-nicima, a slijediti jevrejsku, odnosno modusa Zapada. Birajmo ili Islam potpuno ili}emo biti najve}i gubitnici. A naljep{e je inajsigurnije biti u Islamu. A to {to neki neosje}aju ljepotu Islama je zato {to uzimajusamo dijelove od Islama. A da li moèmoosjetiti uìtak, ljepotu, i svrhu jednog autaako samo imamo dijelove od njega.

Zato roditel j i , nau~imo na{u djecuIslamu, u~inimo ih sretnim, jer i mi }emobiti sretni. A to mnogi i pored èlje nisukadri, jer i sami ne znaju. Poput onoga kojièli sebi ozdravljenje u bolesti ali ne idedoktoru. Tako i mi svoju djecu moramoustrajno slati onima i ondje gde }e nau~itiispravno znanje o sebi i svojoj vjeri. A to jeVJERSKA POUKA.

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga istrahujte od dana kada roditelj svomedjetetu ne}e mo}i nimalo pomo}i! Allahovaprijetnja je istinita, pa neka vas nikako ìvotna ovome svijetu ne zavara i neka vas uAllaha {ejtan ne pokoleba." (Kur'an)

Neka Allah d`.{. uputi nas i na{ evlad.

Amin.

Mali} ef. Nurovi}

VVVVJJJJEEEERRRRSSSSKKKKAAAAPPPPOOOOUUUUKKKKAAAA

Glas Islama

IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA


17

[ejh Abas Medeni, vo|aIslamskog fronta spasa u Alìru,pu{ten je na slobodu nakon {estgodina provedenih u zatvoru(polovine dosu|ene kazne).

On je 1991. godine nakonubjedljive pobjede Islamskog frontana izborima uhap{en i osu|en na 12godina zatvora. Pored njegauhap{ene su sve istaknute li~nostipokreta.

Me|utim, skora{nja odluka vlastio njegovom oslobo|enju je po anali-ti~arima alìrske politi~ke realnostizagonetna. Ako je ovakav postupakvlasti rutinski, kao i sa svakimdrugim zarobljenikom, onda vlastima za ci l j dokazati pol it i~kubezna~ajnost Medenija, demonstrira-ju}i ovim gestom da je postoje}avlast centralna snaga koja je u stan-ju u~initi ovakav korak, a koji ranijenije bila kadra poduzeti.

Ako bi, pak, osloba|anje {ejha

Medenija bilo sra~unato na politi~kepoene, odnosno imalo politi~kupozadinu, onda bi osloba|anje njegai njegovog kolege Ha{anija nemi-novno do{lo u vezu sa odlukompredsednika Alìra Zervala o penzion-isanju nekoliko visokih oficiradokazanih islamomrzaca. U ovojsituaciji osloba|anje {ejha Medenijabilo bi vladina inicijativa sra~unatana postizanje nekih od ovih ciljeva:

- podsticanje razdora me|uvo|ama Islamskog fronta spasa,izme|u njegove umjerene i tvrde lini-je, ~emu je dokaz ostanak u zatvorutvrdolinija{a Ali Bel Hadà.

- zatim, sijanje sjemena razdoraizme|u politi~kog i vojnog rukovodst-va Fronta, koj i je glavni faktorpruànja otpora vojnim i policijskimsnagama, dokazuju}i t ime daMedeni nije autoritativan niti mo}anzaustaviti faktore nasilja i Islamskogfronta, {to bi zna~ilo njegov politi~ki

kraj u Islamskom frontu.- ili je pak namjera smirivanje

situacije u Alìru i ostvarivanje bezb-jednosti tako da }e se {ejhuMedeniju dozvoliti formiranje novepartije u okviru novih zakona o poli-ti~kim partijama, kojima se zabranju-je izrazito islamskim parti jamauklju~ivanje u politi~ku borbu osva-janja vlasti. U ovoj situaciji on biu~estvovao na narednim op}inskimizborima zakazanim za 23. oktobarove godine.

- ili je mo`da ovaj korak vlastinamjera da se zada udaracalìrskom Hamasu ~ija je popu-larnost u porastu, posebno predpredstoje}e izbore. Naravno da ovak-va namjera ili korak vlasti ne bi biopodr{ka Islamskom frontu u odnosuna Hamas ve} naprotiv, dezintegraci-ja islamista, {to bi pruìlo prostorpartijama druge politi~ke orijentacijeda do|u do ve}eg izraàja. Slijed

ovakvog doga|anja vlast bi iskoristi-la u promociju sopstvene "toleranci-je" naspram ostalih politi~kih opred-jeljenja.

Ovu mogu}nost pomenuo je isam Mahfuz Nahnah, vo|a alìrskogHamasa, isto kao i francusko glasilo"Liberasion", navode}i da alìrskavlast èli podjelu islamista predpredstoje}e op}inske izbore koji }ese odràti ove jeseni.

Abas Medeni na slobodi - politi~ka nagodba ili pomirenje s vla{}u!?

Zapadni Jerusalim su ponovopotresle samoubila~ke bombe ~iji jebilans osam mrtvih i preko stotinuranjenih, po izvje{tajima svjetskihagencija.

Kao po obi~aju, poslije ovakvihdoga|aja nastupa potpuna blokada iizolacija svih palestinskih teritorija.Me|utim, ne zadovoljavaju}i se pot-punom izolacijom i hap{enjem nadesetine nedu`nih Palestinaca,izraelske vojne snage su ovaj putodlu~ile, u cilju odmazde, napastimanjim desantom poloàje libanskihsnaga u ju`nom Libanu.

Naviknute na ovakve akcije izrael-skih snaga, libanske snage uspjelesu osujetiti ovaj poku{aj izraelskihkomandosa, najelitnijih vojnika, nani-jev{i im potpuni poraz, ~iji je bilans12 mrtvih izraelskih vojnika, bez sop-

stvenih `rtava. Ovo je, kakosaop{tavaju svjetske agenci je,najve}i poraz Jevreja od 1982.godine do danas.

Doga|aji na vojnom polju jo{ vi{euslo`njavaju polit i~ku zbi l ju naBliskom istoku i sam mirovni proces~ine jo{ neizvjesnijim.

Te{ko da }e sada{nja misijaameri~kog ino-ministra gospo|eOlbrajt donijeti pozitivne pomake upravcu mira, jer izraelska vladauslovljava nastavak mirovnog proce-sa sa deset zahtijeva palestinskojstrani iz oblasti bezbijednosti, ~imetraì od palestinskog rukovodstvaobra~unavanja sa opozicionim islam-skim snagama unutar palestinskogkorpusa.

Priredio: E.U.

Azharski univerzitet u Egiptuosnova}e po prvi put Svjetski centar,institut za orijentalne studije, s cil-jem prou~avanja stvarala{tva orijen-

talista i odgovora na njihova nepri-jateljstva i neistine naspram Islama.

^lanovi instituta bi}e muslimani,elitni stru~njaci i specijalisti zapodru~je orijentalizma sa azharskog idrugih islamskih univerziteta. Njihovzadatak je prijevod edicija punihneistina, koje su napisali orijentalistijo{ od po~etka orijentalizma, prije hil-jadu godina.

Smatra se da je ve} objavljeno80 hil jada edici ja na Zapadu oIslamu i islamskom svi jetu, odpo~etka 19-tog vijeka do danas, odstrane orijentalista. Naravno, kako jemogu}e na}i u njima napade i laìna Islam, mogu}e je na}i i nau~nestudije o Islamu, njegovoj historiji ikulturi.

Po~etkom avgusta ove godine na{panskom poluotoku Giblartaru iliTarikovoj stijeni (dèbelutarik) pokojem i nosi dana{nje ime,sagra|ena je veleljepna dàmija.

Izgradnju dàmije na kapi j iizme|u Afrike i Evrope omogu}io jeSaudijski kralj Fahd iz li~nih sredsta-va. Ovaj ponovni pohod Islama naGiblartar je skromnijeg karaktera odonog kada je Tarik bin Zijad, mladivojskovo|a 711. godine sa tri hiljadevojnika kro~io na ovo tle. Iskrcav{ise on naredi da popale sve la|enakon ~ega se obratio svojoj vojsci:"Pred vama je neprijatelj, a iza vasmore", tako unijev{i baklju Islama,koja je ubrzo osvijetlila cijelu [pani-

ju, ostaju}i i osvjetljuju}i je nekolikovijekova.

Dàmija obuhvata prostor od5.200 kvadratnih metara. Naotvaranju dàmije prisustvovao jeprinc Selman ibn Abdul Aziz, kao iprinc Abdul Aziz ibn Fahd koji jedàmiju proglasio otvorenom.

U okviru otvaranja odràn je sim-pozi j pod naslovom "DoprinosIslama humanoj civi l izaci j i".Sve~anosti otvaranja bio je prisutan ireusu-l-ulema IZ-e BiH dr. Mustafaef. Ceri}.

Valja napomenuti da je Giblartardanas engleska teritorija i da nanjemu ìvi oko 3.000 muslimana,porijeklom iz Maroka.

U Sarajevu je 6. i 7. septembra1997. godine odràn Drugi kongresStranke Demokratske Akcije. Predvi{e od {est stotina delegata i osamstotina gostiju iz cijeloga svijeta,Drugi kongres SDA otvorio je njenpredsjednik Ali ja Izetbegovi}. Usvom, mimo adeta, dugompoliti~kom referatu na 48 kucanihstranica, predsjednik Izetbegovi} je

predstavio rad Stranke izme|u dvakongresa. "Po{to opozicija stalnogovori {ta nismo u~inili, ja }u nabro-jati ono {to je Stranka uradila,"kazao je predsjednik SDA. Uslijediloje obra}anje delegata, te ~itanjemnogobrojnih telegrama podr{kemudroj politici Stranke i njenom lid-eru Aliji Izetbegovi}u. Stranka jeosvjeèna mladim i perspektivnimkadrovima, koji su u{li u gotovo sveorgane Stranke.

Posli je izbora predsjednikaStranke, ~iji je jedini kandidat bioAlija Izetbegovi}, izabran je i Glavniodbor Stranke. Pred pono} drugogdana Kongresa, predsjednikIzetbegovi} je i zvani~no zatvorio ovajskup, zna~ajan za Bo{njake u cjelini,kao i za Bosnu i Hercegovinu kaodràvu.

Osuje}en napad izraelskih komandosa

Ponovni pohod Islama na GiblartarOsnivanje Svjetskog centra za

orijentalna istraìvanja na Azharu

Sarajevo, II Kongres SDA

Islam i bo{nja{tvo sa~uvali Bosnu

KKaaiirroo:: DD`̀aammiiaattuu-- ll --AAzzhhaarr

Predsjednik Izetbegovi} naII Kongresu SDA

[panija

Palestina, El-Kuds

Alìr

Kairo

Glas Islama

AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII


18

U mozgu bi moglo biti od desetdo stotinu biliona sinapsi, a svakaod njih radi kao mali ra~unar kojiregistruje signale koji pristiù kaoelektri~ni impulsi.

êsto teìmo da mozak uzmemozdravo za gotovo, a ipak je on jedanzagonetni svemir sadràn i za{ti}enunutar lobanje.

Ve}ina Arapa slijedila je dugovremena vjeru Ismaila a.s. koji ih jepozivao vjeri svoga oca Ibrahimaa.s. Oni su vjerovali u Boga JednogJedinog i ispovijedali Boìju vjeru. Toje trajalo jedno izvjesno vri-jeme, dok nisu po~eli zab-oravljati Bo`je opomene izabrane. I pored sve ve}egzapadanja u idolopoklonst-vo, uvi jek je postojaovrhovni Bog - Allah d`.{.,kome su se obra}ali ute{kim situacijama. Nekeislamske obrede had`dàizvr{avali su sve do dolas-ka na vlast Amra ibnLuhaja, poglavara pleme-na Huzaat. On je odrastaou pobo`noj sredini koja jepo{tovala Boìje granice.Odlikovao se iskreno{}u ibogobojazno{}u, te ga jenarod zavolio. On otputovau [am da posjeti podru~jeiz kojeg je bilo najvi{eposlanika i u koje je do{lo najvi{eBoì j ih objava. Tamo vidje dastanovnici oboàvaju kipove, pa muse to dopade i povjerova da su oni upravu. Iz [ama se vrati nose}i sa

sobom kip zvani Hubel, pa gapostavi u Kabu. Zatim pozvastanovnike Meke u mnogobo{tvo.Oni se listom odazva{e.

Me|u najstarije kipove u Kabi

ubrajao se i Menat, kojeg su dovuklisa obale Crvenog mora iz nekogmjesta blizu Kudejda. Zatim je poz-nat Lat kojeg su donijeli iz Taifa iUzat kojeg su nabavili u Vadi Nahlu.

Spominje se da je Amr ibnLuhaja imao vezu sa dìnima, pa gaje jedan od dìna obavijestio da sukipovi iz perioda Nuhovog (a.s) naro-da, a koji su se zvali Ved, Suva,

Jegus, Jeuk i Nesr,zakopani u Dìdi,pa ih treba prona}ii donijeti u Kabu.On na|e ove kipoveu mjestu Tihama naobali Crvenog mo-ra, sjeverno odHidàza i donese ihu Kabu.Od tog vremenasvako pleme jeimalo svog kipa pa~ak i svaka ku}azasebno. HaremKabe ispuni sek i p o v i m a .Evidentno je da je uv r i j e m eosloba|anja Meke,Resulul lah (a.s)

zatekao 360 kipova. On ih je poo-barao i porazbijao a zatim je naredioda sve ostatke iznesu iz Harema ida ih spale.

Mohandas Karam~and Gandi(kasnije dobio nadimak Mahatma)otputovao je 1893. godine uPretoriju da obavlja advokatskeposlove za jednu indijsku firmu.Evropski kr{}ani u vi{e navrata suubje|ivali Gandija da promjeni vjeru iprimi kr{}anstvo. Mladi advokat napristojan na~in odbijao je nove pri-jatelje i na kraju definisao svoj stavo kr{}anstvu.

"Ja jako ci jenim pobo`nostkr{}ana, ali ne vidim razloga dapromjenim svoju vjeru. Meni jenemogu}e vjerovati da }u u}i u raj ilispasiti svoju du{u prostom ~injeni-com {to bih postao kr{}anin. Prelazigranicu moje sposobnosti da vjeru-jem da je Isus jedini sin Bo`ji i da }esvi oni koj i veruju u njega bit ispa{eni. Ako Bog moè imati sino-va, onda smo svi mi njegovi sinovi.

Ako je Isus ravan Bogu, onda su sviljudi ravni Bogu i mogu sami bitiBog.

Moj razum odbacuje bukvalnovjerovanje da je Isus svojom smr}u isvojom krvlju iskupio grijehe ljudi.Zatim, po kr{}anskom u~enju, samoljudi imaju du{u, dok za druga bi}asmrt zna~i potpuno uni{tenje, a javjerujem protivno. Ja mogu primitiIsusa kao mu~enika, kao primjerovaplo}ene `rtve i kao Boànskogu~itelja, ali ne kao najsavr{enijeg~ovjeka koji se ikada rodio. Njegovasmrt na krstu bila je veliki primjersvijetu, ali da u tome leì tajanstve-na i ~udnovata vrlina, to moje srcene moè da primi.

@ivoti pobo`nih kr{}ana ne dajumi ni{ta vi{e od onoga {to dajuìvoti ljudi drugih vjera. Filozofski,nema ni{ta izvanrednog u

kr{}anskim na~elima. U pogledupo`rtvovanja meni se ~ini da Hindusijako prevazilaze hri{}ane. Za meneje nemogu}e da smatram kr{}anst-vo kao savr{enu ili kao najvi{uvjeru. "

Dubai je potvrdio nedavno ste~enu titulunajve}eg svjetskog centra za redistribucijuzlata, sa pove}anjem uvoza tog plemenitogmetala ~ak za 86,1% u sedam ovogodi{njihmjeseci, na 370,71 tonu, sop{tio je Svjetskisavez za zlato.

Dubai je jedan od sedam emirata u okviruUjedinjenih Arapskih Emirata i trgovinski cen-tar na Bliskom istoku, a zlatom se najvi{esnabdijeva iz [vicarske.

Pripremio: Esad Kola{inac

ametanjem Dejtonskog sporazu-ma, po cijeni podjele BiH i kidan-ja njenog teritorija, okon~an je

~etvorogodi{nji rat. Sad su Amerika iEvropa preduzele korake u pravcurazvla{}ivanja najve}e etni~keskupine. Utemeljiva~i prve faze,dakle Dejtonskog ugovora, bili suAmerikanci. Sada, u drugoj fazi,evropske zemlje zahtijevaju zamrza-vanje odnosa sa svim ambasadorimaBiH. Evropska zajednica je uvjerenada, po{to je zemlja podijeljena na dvaentiteta, jedan nastanjen srpskim, idrugi nastanjen hrvatskim ibo{nja~kim stanovni{tvom, iambasadori moraju biti iz entiteta.Ovo bezuslovno politi~ko nametanjeostvareno je nakon ~etvorogodi{njegrata, uz pre{utnu potvrdu evropskihzemalja i posli je nepravednogokon~anja rata po cijenu kidanjagranica, pri ~emu ne treba zaboravitida Bo{njaci ~ine najve}i postotakstanovni{tva, blizu 50%. Na srpskostanovni{tvo se odnosi 44%, te 17%na hrvatsko. Po Dejtonskom sporazu-mu 49% teritorije zemlje pripalo jesrpskom entitetu.

Zapadne zemlje od ljudskih pravaimaju samo parolu koju poput bodeàzabadaju u srce nezavisnih zemalja inaroda. U toku ~etvorogodi{njeg ratapo~injeni su stravi~ni zlo~ini u srcuevropskog kontinenta od stranejednog autenti~nog evropskog naro-da. U stra{nom zlo~inu, Srbi nisunai{li ni na kakve prepreke. Amerika,Evropa, OUN, Nato, Rusija i sve silekoje su mogle dati svoj doprinos uzaustavljanju zlo~ina, neprimjerenogSrednjem vi jeku, nisu bi l i zaokon~avanje ovog uni{tavaju}eg rata.Kraj rata je donio razvla{}ivanjeBo{njaka, podjelu zemlje, predajunjenih va`nih djelova ubicama, i {toje od svega najbolnije, prakti~no jeostavio na slobodi ratne zlo~ince.Upravo se zbog toga ratni zlo~inci,kao {to su Karadì} i Mladi}, kre}uslobodno, podsmijavaju}i se savjestii praznim parolama svjetske zajed-nice. Zbog toga se izbjegli Bo{njacine mogu vratiti u podru~ja u koja imto omogu}ava ~ak i nepravedniDejtonski sporazum. Zbog atmosferestraha i srpskih prijetnji. I sada,otkazivanje saradnje s ambasadori-ma BiH u Evropi i Americi treba sma-trati novom manifestacijom pravdeZapada u njegovom su~eljenju sregionalnim i svjetskim krizama.

Bosna i Hercegovina je od 1990.postala personifikacija civilizacijepune licemjerstva i laì Zapada.Manifestaci ja te korumpirane idegenerisane civilizacije je potpunouo~lj iva u nastavku krize u ovojzemlji, umornoj od nasilja, buna ipla}anja danka.

(Iranski list "Jehan")Izbor: Mustafa Prlja~a

Novi trik Zapada u konfrontaciji s

Bo{njacima

Idolopoklonstvo kod Arapa

Gandi o hri{}anstvu

Ljudski mozak Dubai - najve}i uvoznik zlata

Kaba o~i{}ena od kipova

Glas Islama

IIZZ PPEERRAA MMLLAADDIIHH


19

Ro|ena sam u jednoj islam-skoj porodici i, naravno, odga-jana u duhu Islama. Kada samimala deset godina po~ela samda iz dana u dan saznajem svevi{e o vjeri Islamu. Me|utim,kada sam zavr{ila osnovnu {koludo{ao je trenutak kada je treba-lo da odlu~im kuda da po|em,{ta da odaberem za svojebudu}e zanimanje. Odlukommoga oca upisala sam se uMedresu i kona~no odlu~ila osvom ìvotnom zanimanju.Po~ela sam da u~im o tome kosu muslimani, {ta su osnovniprincipi vjere Islama. Naravno,tu je spadalo i vjerovanje uBoìje knjige, gdje spada iKur'an, knjiga objavljenaposljednjem Boìjem poslanikuMuhammedu a.s., koja je i ujed-no i jedina potpuno sa~uvanaObjava do na{ih dana.

U~e}i Kur'an shvatila sam daje to knjiga koja sadrì upute isavjete, kako da ~ovjek postignesre}u i na ovom prolaznom a i

na budu}em, vje~nom svijetu.Knjiga koja u~i ljude ko je Bog,za{to su ljudi stvoreni, {ta je ciljnjihovog ìvota na ovome svije-tu, kao i dokazi o budu}em svi-jetu, te o dènetu i dèhenemu,kao i o mnogim drugim stvarimakoje ~ovjek bez Objave ne bimogao da sazna. Iz Kur'ana samnau~ila kako da se pona{amprema drugim ljudima kao imnoge druge zabrane i naredbekoje propisuje Kur'an. Jer jeKur'an knjiga od Allaha d`.{.upu}ena svim ljudima za svavremena, knjiga po kojoj semoraju upravljati svi muslimanido Sudnjeg dana, jer }e samotako mo}i da postignu Allahovozadovoljstvo. I sada kada samsvjesna da sam iz Kur'ananau~ila sve ono ~ime mogu dase koristim u svome ìvotu, kaoi ono {to moram da izbjegavam,èljela bih da svima kaèm daje Kur'an jedina knjiga uz kojumoè{ da postigne{ sre}u idu{evni mir.

Zavr{ila sam osnovnu {kolu.Po zavr{etku osnovne {kole biloje razgovora u mojoj ku}i: {taupisati, za {ta se opredijeliti? Umeni je gorjela èlja da upi{emMedresu. To sam ispri~ala svoji-ma i otac je oti{ao da vidi {tamoè da se u~ini. Izi{la sam uavliju, nestrpljivo ~ekaju}i {ta }ebiti. Misli su me mu~ile kakve }emi vijesti otac donijeti. Tako mise ~inilo da je Medresa pravasre}a za mene, da zna~i mojubudu}nost.

Nestrpljivo ~ekaju}i opazihjednu malu pticu kako leti sgrane na granu, zaviruju}i usvaku rupu i u svaki grm, kaoda ne{to traì. Pomislih kakva lije budu}nost ove ptice? Kakvu}e sudbinu doìvjeti? Tumaraju}itako odletjela je do jedne starekolibe i tu se smjestila. Pomislilasam kakav je trenutak doìvjelakada je sebi na{la kutak da seskloni. Misli mi prekinu{e koracimoga oca. Jedva sam do~ekalaprvu re~ koju }e re}i. "Upisala si

Medresu!" Sva radosna utr~alasam u ku}u i zovnula majku iprenijela joj radosne vijesti.Stojala je kao ukipljena odsre}e. êstitali su mi svi. Tetrenutke sam doìvljavala sretnoi ponosno.

Izgovorih: "Sada sam napravome putu svoga Gospodara."

Mevljuda Hadì}

U ime Allaha Milostivog,Samilosnog

Na koji na~in je mogu}eobratiti se ~itaocu muslimanu ada se istovremeno iskaèzabrinutost i ne izazove srd`baStvorioca d`.{.? U pitanju jezabrinutost koja u sebi nosipredvi|anje, po analognomsklopu jednog roba, koji svojim~ulima percipira a razumom traìodgovor. A pitanja je zaistamnogo.

Draga moja bra}o! Kada seprvi put moj um zaustavio naporuci Allaha d`.{. "Dìne i ljudesam stvorio da mi ibadet ~ine"(Ez-Zarijat, 56), shvatio samporijeklo ~oveka, oko ~ega senauka toliko satire saop{tavaju}irazne hipoteze. Shvatio sam~ovjekovu anatomiju, mada neznam nijedan latinski nazivnijedne koske niti mi{i}a u~ovjekovom tijelu; shvatio samljudsku psihologiju, historiju kaoi sijaset drugih otvorenih proble-ma vezanih za ~ovjekovu egzis-tenciju. "ôvjek je ~udo, ~ovjekje savr{enstvo, ~ovjek jeneponovljiva jedinka, ~ovjek je..." i tako redom, nauka se ~udi~udu, ~ovjeku. A dovoljno jesamo re}i: Allah d`.{. Stvoriocsvih svjetova, stvorio je jednobi}e takve psihofizi~ke konstitu-cije da bude sposobno da Mu

ibadet ~ini. Ima li smetnje uovoj analogiji?

Draga moja bra}o, po{tovanemajke i sestre! U ovoj Allahovojd`.{. poruci pro~itao sam jo{ne{to, zbog ~ega vam se iobra}am. Ovaj ajet je pametni-ma opomena, stra{na opomenaljudskom rodu da smo samimro|enjem zaduèni da ibadet~inimo na{em Stvoritelju d`.{.,opomena ljudskom rodu a nepojedinom narodu od Ademaa.s. do dana dana{njeg i daljedo Dana Velikog doga|aja.Opomena muslimanima, dakleonima koji vjeruju u Jedno}uGospodara svjetova. "Mi smosvakom narodu poslanikaposlali. Allahu se klanjajte akumira se klonite." (Nahl, 36).

Muslimani se zovu dakle tajnarod, koji ~ine ibadet Allahud`.{. Ne znaju}i, u prvommomentu, definiciju ibadeta, akoriste}i se analogijom, posma-traju}i muslimane u momokruènju, sti~em jednu nev-jerovatnu predstavu ibadeta."Ne, ne, ne", skoro prepla{enokaèm sebi, "to ne moè bitiodgovor". Ovog puta se pojavilasmetnja u analogiji. Ne moèbiti ibadet Allahu d`.{. uìvanjealkohola, kafana i muzike. Paotkuda muslimani tamo? Nije lito neka gre{ka? Ne moè bitiibadet masovno u~e{}e u igrama

na sre}u. Ne moè biti ibadet tamini suknja, helanke, plaè,diskoteke, no}ni barovi. Ne, toje ibadet nekome drugom a neAllahu d`.{. Ne moè biti..., nemoè biti..., ne moè biti...Ibadet je ~in pokornosti i iskazi-vanje ljubavi prema svomStvoriocu d`.{. a ne izrugivanjeNjegovim zakonima. Ibadet je~in odanosti Allahu d`.{. i put kaNjegovoj milosti a ne put kaevropskoj kulturi i gra|anskojetici.

Bra}o moja! îme smo usp-jeli obmanuti svoju savjest? "Ovi koji vjerujete, ~uvajte sebe isvoju porodicu od vatre ~ije }egorivo biti ljudi i kamenje" (Et-Tahrim, 6), poruka je od Allahad`.{. a mi smo i na{ i odgojna{e porodice prepustili raznimevropskim medijima, pa namomladina sve vi{e li~i na MTVprikaze a sve manje na pretke.Poroci evropske civilizacije su sene~ujno u{unjali u na{e domovea mi se trudimo da im stvorimoalibi u na{oj savjesti. Me|usob-no se prepoznajemo, a to zna~iuvaàvamo i po{tujemo, premastepenu konzumacije normievrocivilizacije. A treba li otkri-vati ve} poznato pa re}i: ta kul-tura i ta civilizacija nije Islam?Kuda to ide ovaj narod koji sebenaziva muslimanski? Da li se utraganju za ovim odgovorom

smijemo posluìti analogijom? Gospodaru moj, samo Ti

daje{ dobro, samo Ti za{ti}uje{od zla i samo Tebi pripadaju

vlast i mo}. Neka je salavat iselam na na{eg Poslanika i nje-govu porodicu i sve njegove pri-jatelje i sljedbenike.

Hazbija Kala~, Roàje

PAMETNIMA OPOMENA

Od svih knjiga Kur'an me je najvi{e nau~io

Pamti}u do kraja ìvota taj trenutak

HALAL I HARAM U ISLAMU

Izdava~ka djelatnost Me-{ihata Islamske zajedniceSandàka "El-Kelimeh" vamnudi ovih dana veoma zna~ajnodjelo iz oblasti {eriatskihpropisa "Halal i haram uIslamu". Autor ovog kapitalnogdjela je jedan od najve}ihautoriteta u Islamskom svijetudr Jusuf Kardavi.

Knjigu moète nabaviti na{tandovima Odbora IZ-e, dàmi-jama kao i prostori jamaIzdava~ke djelatnosti "El -Kelimeh" u Novom Pazaru.

Glas Islama

KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA


20

UUhistoriji Osmanske imperije XIX stolje}eosta}e upam}eno kao razdoblje velikihreformi cjelokupnog dru{tveno-ekonom-skog sistema, {to }e utjecati na nas-tanak krupnih promjena u oblasti obra-

zovanja. Period reformi (tanzimat) je trajao od1839. do 1876. godine. Reformama je svimgra|anima ove jo{ uvijek velike imperije, bez obzi-ra na njihovu vjersku i etni~ku pripadnost, zagaran-tovana politi~ka i vjerska ravnopravnost i sigurnostìvota, ~asti i imetka. U skladu sa modernizacijomdràve i ekonomskog sistema, ispoljeno je i zala-ganje za modernu prosvjetu, {to }e podsticajnodjelovati na ubrzani razvoj kako muslimanskog,tako i nemuslimanskog {kolstva. Pored tradicional-nih {kola u kojima su izu~avane nastavne oblastiprete`no vjerskog karaktera (mekteba i medresa),osnivaju se dràvne (svjetovne) {kole: iptidaije(osnovne {kole), ru`dije (produène, niè ilipolugimnazije) za djecu od 10 do 15 godina, idadi-je (vi{e i l i pune gimnazije), darul -mualimin

(u~iteljske {kole) idruge. Ove dràvne{kole, kao prete`nosvjetovne ustanove,su koncipirane podutjecajem {kolskihsistema zapadno-evropskih zemalja,a naro~ito po uzoruna francuske lai~ke{kole. Prema Zako-nu o osnovnom {ko-lstvu iz 1869. god.osnovno {kolovanjeje bilo obavezno zasvu djecu do 12godina i ono je ost-varivano u iptidaija-ma i reformisanimsibjan-mektebima.Svaka od ovih {kolatrajala je po 4godine, a {kolovan-

je je po~injalo sa sedmogodi{njim uzrastom. U Novom Pazaru od sredine XIX stolje}a ve}

djeluju prve dràvne {kole iptidaije, nekoliko sib-jan-mekteba i ~etvororazredna polugimnazija(ru`dija) koje su sluìle za pripremanje nièg~inovni~kog kadra i za nastavljanje srednjeg obra-zovanja. Ove dràvne {kole kao i javne slu`be uskladu sa zakonom bile su podjednakopristupa~ne svim gra|anima bez obzira na njihovuvjeroispovijest, tako da se u sandà~kim ru`dijama{kolovao i izvjestan broj srpske i crnogorske djece,sa ciljem ne samo da se obrazuju ve} i da nau~eturski jezik. Nastava je izvo|ena na turskom i arap-skom jeziku, kao jezicima obrazovanja i nauke, aturski je bio i jezik dràvne administracije. UNovom Pazaru su do kraja XIX stolje}a djelovale 4iptidaije (prva je osnovana ve} 1852. god.), {to jezavidan broj, jer su na primjer u Skoplju u tom

istom periodu postojale 4 iptidaje, u Pri{tini samodvije itd. Radilo je i 12 iptidaija u selima okoNovog Pazara. Uz to, do kraja XIX stolje}a djelo-vale su jo{ dvije do tri medrese i 14 sibjan-mekte-ba.

Novopazarska ~etvororazredna ru`dija je osno-vana 1865. godine, "a mo`da i ranije". Ona pred-stavl ja najstari ju ru`di ju u Novopazarskomsandàku, a poslije sarajevske je najstarija uBosanskom vilajetu. Iz lista "Bosna", saznajemoda je novopazarsku ru`diju krajem 1868. godinezavr{ilo 5 u~enika. Ispiti u ovoj {koli su bili javni iimali su sve~ani karakter. U Salnami (godi{njaku)za 1288. h. (1871-72.) zabiljeèna su i imenau~itelja (mualima) novopazarske ru`dije, pri ~emuvidimo da je svaka ru`dija imala prvog i drugogu~itelja (muallimi evvel i muallimi sani). Te godineprvi u~itel j je bio Hafiz Muhamed ef. EminSerdarevi} (~uveni sandà~ki knjièvnik), a drugiu~itelj Nazif ef. Nakon novopazarske ru`dijeotvorene su ru`dije u Pljevljima (krajem 1866. ilipo~etkom 1867. g.) u Bijelom Polju, Prijepolju,Sjenici i Beranama. Dakle, u Novopazarskomsandàku je do kraja osmanske vladavine djelova-lo ukupno 5 ru`dija, ali naàlost dugo nije posto-jala nijedna puna gimnazija (idadija je 1909.godine otvorena u Sjenici) niti ikakva stru~na sred-nja svjetovna {kola. Novopazarska ru`dija je odsvog osnivanja pa sve do kraja osmanske vla-davine nad ovim prostorima (1912) bila smje{tenau zgradi u kojoj se danas nalazi novopazarskiZavi~ajni muzej, a koja prema mi{ljenju D.Premovi} poti~e iz XVII stolje}a. Zgrada je gra|enau orijentalnom stilu, nalazi se u centru grada naoko 50 m od rijeke Ra{ke, i bila je na samomkraju "tijesne ~ar{ije". Bez obzira {to su joj u~ion-ice bile male, ova {kolska zgrada je dugo vremenapruàla najbolje uslove za izvo|enje nastave ugradu. U~ionice su tada bile bez namje{taja,u~enici su za vrijeme nastave sjedeli na podu ipisali na "klupicama" koje su nosili ku}i, tako danije bilo |a~kih klupa, tabli i sl. Tek od 1908.godine postavljene su klupe sa naslonima. Uvisoku zidanu ogradu, koja se nalazi neposrednouz ulicu, ugra|ena je krajem pro{log stolje}a~esma iz koje ve} duì niz godina ne te~e voda. Na~esmi se nalazi kamena plo~a, sa natpisom (kro-nogramom) na turskom jeziku koji u prijevoduglasi: "Ovo je dobro djelo (hajrat) Sjeni~akaSulejmanovi}a Dervi{-bega. Pisano 1. Muharema1309. g.", to jest 07.08.1891. godine. Nastavusu u ru`diji izvodili svr{eni u~itelji iz skopskeu~iteljske {kole i profesori sa zavr{enim filozof-skim fakultetom u Istambulu.

Nakon Balkanskih ratova i ulaska Novog Pazarau sastav kral jevine Srbi je, u prostori jamadotada{nje ru`dije je smje{tena osnovna {kola"Stevan Nemanja". Zgrada je imala {est u~ionica,dvije kancelarije, jednu salu i jednu sobu van {kole(u posebnoj zgradi) za posluìtelja. I tokom aus-trougarske okupacije {kola je nastavila sa radom.Upravitelj {kole i u~itelj je bio austrougarski vojnik

Asim Salihamidì} iz Trebinja. U novostvorenojkraljevini SHS {kola je nastavila sa radom u {kol-skoj 1919-20. godini. Upisano je {est odjeljenja, au svakom odjeljenju je bilo preko 50 u~enika.Po{to je {kolski prostor ove {kole, koja je i daljenosila naziv "Stevan Nemanja", bio nedovoljan daprimi sve osnovce iz Novog Pazara, izvjestan brojodjeljenja je smje{ten u izdvojenom odjeljenju"Kralj Tomislav" u zakupljenoj ku}i Har~inovi}a udana{njoj ulici R. Burdèvi}a i u O.[. "Sveti Sava",

smje{tenoj neposredno iznad dana{njeg gradskogparka i dàmije (ova zgrada je danas u privatnomvlasni{tvu porodice ]orovi}). Na po~etku {kolske1934-35. g. po~ela je izgradnja nove {kolskezgrade za u~enike O.[. "Stevan Nemanja" i njenadva pomenuta izdvojena odjeljenja (to je stari diozgrade dana{njeg obrazovnog centra "VladimirPeri} Valter"). [kola je izgra|ena za dvije godine iu njoj su u~enici smje{teni ve} u {kolskoj 1936-37. godini. U staroj zgradi ru`dije i dalje je ostaloda poha|a nekoliko odjeljenja sve do 1941.godine.

Na osnovu rje{enja Kraljevske banske uprave,Zetske banovine, mjesni {kolski odbor u NovomPazaru, Srez deèvski "moè prodati tri stare i za{kolu neupotrebljive {kolske zgrade osnovne{kole". Rje{enje je donijeto 28.04.1938. godine.Zgradu dana{njeg muzeja je kupio Alija (Ali-beg)]orovi} od koga }e na osnovu Zakona o nacional-izaciji biti oduzeta 10. avgusta 1959. godine.Nakon Drugog svjetskog rata u ovoj zgradi senalazio gradski narodnooslobodila~ki odbor,ènska stru~na {kola, zatim osnovna {kola ipotom {kola u~enika u privredi. Godine 1969.Skup{tina op{tine Novi Pazar je donijela odluku daovu zgradu ustupi za potrebe gradskog muzeja,koji je zvani~no konstituisan 1971. godine. Ovo sezdanje u istoj svrsi jo{ uvijek koristi.

Esad Rahi}

Kori{tena literatura:1. dr. Ja{ar Redèpagi}, [kolstvo i prosvjeta u Novom

Pazaru od XIV do XX stolje}a, Novopazarski zbornik 18, NoviPazar 1994. g.

2. dr. Sait Ka~apor, [kolstvo u Novom Pazaru i okolini od1918. do 1941. godine, Novi Pazar 1987. g.

3. Dragica Premovi}, Od muzejske zbirke do muzeja "Ras",Novopazarski zbornik 15, Novi Pazar 1991. g.

4. Mehmed Mujezinovi}, Islamski epigrafski spomeniciNovog Pazara, Novopazarski zbornik 1, Novi Pazar 1977. g.

5. Novi Pazar i okolina, grupa autora, Beograd 1969. g.6. Ramiz Crni{anin, Tijesna âr{ija, Novi Pazar 1992. g.7. Omer Koni~anin, Novopazarska ~ar{ija, Novopazarski

zbornik 17, Novi Pazar 1993. g.

U Novopazarskom Sandàku

Najstarija ru`dija (gimnazija)U Novom Pazaru su do kraja XIX stolje}a djelovale 4 iptidaije (prva je osnovana ve}

1852. god.), {to je zavidan broj, jer su, na primjer, u Skoplju u tom istom periodupostojale 4 iptidaje, u Pri{tini samo dvije itd. Radilo je i 12 iptidaija u selima okoNovog Pazara. Uz to, do kraja XIX stolje}a djelovale su jo{ dvije do tri medrese i 14sibjan-mekteba.

Novopazarska ~etvororazredna ru`dija je osnovana 1865. godine, "a mo`da i ranije".Ona predstavlja najstariju ru`diju u Novopazarskom sandàku, a poslije sarajevske jenajstarija u Bosanskom vilajetu.

Nekad ru`dija, a danas novopazarskiZavi~ajni muzej

^ e s m a - h a j r a tSjeni~aka Dervi{-begaSulejmanovi}a uzi-dana u zdanje neka-da{nje ru`dije

Glas Islama

NNAA[[AA PPRRII^̂AA


21

HHajraga: Dobro mojAmire, ja t i dostapri~ah, pa do|e vakatda ti meni ne{to kaè{.Ti si sazreo ~ovjek,

ide{ u velike {kole. Mirhad: Da te djed nije udavio

nekom zaostalom pri~om iz njegovavakta.

Admir: Samo ti Hajraga nastavi,Mirhad se {ali.

Hajraga: A jesi li ti sinko do{oHanefiji da pomogne{ da kosi.

Admir: Do{ao sam malo za ovena{e praznike, pa se vra}am. Imamja jo{ ispita pa }u do} da kosim.

Mirhad: Kakve praznike u poljeta. Sad su odmori!?

Admir: Na{a Nova godina.Mirhad: Bog s tobom Admire,

nova godina je pro{la odavno, amnogo jo{ ima do sljede}e.

Admir: Na{a muslimanskahid`retska Nova godina.

Mirhad: Da i tebe nije dofatilanekakva omaha ko i djeda.

Admir: Polako Mirhade, znam dau mejtep nisi i{ao, ali si u {koli izistorije u~io da se muslimanska erara~una od Hid`re.

Mirhad: Znam ja Admire, amakakva sad pa Nova godina. Zna se,Nova godina je u sred zime prvogjanuara, jedi i pij koliko god moè{,godinu si stariji. Pa ne}ete nas valj-da terat u po godine da smo starijijo{ za jednu.

Hajraga: Dobro si Amire, a onore~e hodà na zadnju dùmu dane{to ima od tijeh praznika i da }ene{to bit u dàmiju, valjda mevlud.

Mirhad: Sad }ete vi izmislit pa }ete i vi imat nekakav va{ Prvi maj udàmiju.

Harjaga: [uti pezevenku jedan,nemoj se sprdat sa dàmijom.

Admir: Polako Hajraga, trebaMirhadu lijepo objasnit. Vidi{: Hid`razna{ {ta je. Zna{ da je Muhammeda.s. 622. god. n.e. pre{ao iz Meke uJesrib (Medinu) i taj datum se uzimakao prva godina po Hid`ri. Zna{ {taje lunarna godina i da je kra}a odsun~eve za 10 dana i zato se svakegodine pomjera za t ih 10 danaunaprijed i to je sve.

Mirhad: Dobro, ali {ta }ete sad udàmiji da slavite. Ne}ete valjda sadtamo sofre okretati, ili }ete mo`dabilans da svodite. Hodà taj i taj iztoga i toga dèmata imao 25dènaza i to 15 ènskih i 10 mu{kihi nije ispunio plan.

Admir: Polako Mirhade. Pa zar nemoèmo lijepo da odemo u dàmiju,hodà nam lijepo ispri~a {ta je hid`ra

i kakav je njen zna~aj, a mi sebepreispitamo da li smo vi{e sevaba iligrijeha uradili u pro{loj godini. Akovidimo da smo pozitivni onda dobronastojmo da budemo jo{ bolji, akosmo, ne daj Boè, negativni - ondabrè bolje popravljaj se i napu{tajproma{ene investicije.

Mirhad: U redu Admire, al idàmija je za moga djedu i njegovo

dru{tvo, a ti si student i to filozofije,pa vjernik.

Hajraga: A zaista Amire gdje ti totako l i jepo nau~i o vjeri da jaspremim ovo moje da mi stalno nepri~aju: {to si zaosto.

Admir: U {kolu Hajraga.Hajraga: Evo vidi{ ovog mog

pezevenka, sa njim si zajedno u{kolu i{o, a zna{ {ta mi je reko kadje u {kolu krenuo: - Dedo, nemaBoga. - Subhanallah sinko, pomerise s mjesta. Ko t i je to reko?U~iteljica. Nema, jer Ga niko nijevido. - E reci ti njoj da ona nemapameti. - Ima dedo, kako nema?Kako ima kad joj pamet nije nikovidio?

Admir: Nemoj se mnogo sekirat,Hajraga, do}i }e i to tevbe. Eto jasam bio takav.

Hajraga: Sa~uvaj Boè, }afir,neuzubillah.

Admir: Upiso ja fakultet, a jedanmi profesor ne da na ispit dok nepro~itam Hegela, Platona, Kanta,Marksa, Engelsa, Lenjina i jo{ puno

knjiga. Hajraga, ko kad bi hi naredood poda do tavana. I kad sam sve topro~ito do{o sam do zaklju~ka daima Boga.

Hajraga: Eto vidi{, ja sam tipametniji od tvog profesora i od tihkako re~e: Hegela, Marka. U {kolusam i{o od jeseni do marta i nijedneknjige nisam pro~ito i znao sam daima Boga.

Mirhad: Sa godinama i pametdolazi, dedo.

Admir: Nemoj sad, Mirhade.Nego, da te Hajraga pitam: bio sival jda na dènazu kad je Mehoumro?

Hajraga: Jesam sinko, jesam.Klanjao sam lijepo dènazu i do{aoku}i. Ja ti ovijem {to him mnogo ljudido|e a ne klanja dènazu ne volimda idem na groblje. Ne volim brateono {to pri~aju tamo na mezar: tebio je ovakav, te onakav, zavr{io onui ovu {kolu, dobio ovu i onu nagradu,kao da Allah d`.{. ne zna kakav jebio on ~ovjek.

Mirhad: Nije valjda da te je strahod smrti, zna{ da si mi govorio daod smrti nema bjeànja.

Hajraga: E nije mene strah smrti,nego me je strah od onijeh ni{anana grobl je. Nema nigde l i jepaba{luka. Sve ne{ta crno, viri muglava, jednima i sl iku pri jepi l i .Drugima {i{a pored glava.Subhanellah. E ba{ ovoga Bajramakrenuo sam redom od mezara do

mezara da u~im fatihu i do|em predmezar mog stari jeg ahbabaAdemage, rahmet mu du{i, bio jekrasan musliman. Kad, vidim ura|enni{an i na ni{anu slika i to gleda uvrh o~iju. Pomerim se ja u stranu, onme opet gleda, pomislih da munisam osto {ta duàn, pa mi i{te, alznam da nisam.

Mirhad: Zna~i dedo, ipak te strahsmrti.

Hajraga: Ama sinko smrt donosimelek Azrai l , a sa sl ikama su{ejtani, pa koga ni je strah od{ejtana?!

Admir: Govori li hodà o tome nadersu?

Hajraga: Hodà govori ali oni {toto rade, oni su ko moj Mirhad, kaù:- Hodà zaosto, glup i }eraj posvome.

Admir: A {ta vam hodà jo{dersi?

Hajraga: Bogami ja ga, sinko,dobro i ne razumijem. Govorinekakvim nerazumljivim jezikom.Uèljeo sam se da ~ujem ders odènnetu i dèhennemu i o Sirat}upriji. A i druì se samo sa ovimnovim dèmatom.

Admir: Pa koje su to novedèmatlije?

Hajraga: Pa oni {to su ko mojunuk, davali svakakva imena, pilirakiju, ramazan nisu dràli, a hodùsamo zvali kad treba baba da imgasuli, a sad do{li i to pravo u prvisaf.

Admir: Neka hi Hajraga, neka,dobro je te su na teubu do{li.

Hajraga: Dobro je ko je na tevbudo{o i kaje se od svojih grijeha. Amaoni su nau~ili da budu rukovodiocipa ho}e i u dàmiju da rukovode, ida se ne{to pitaju.

Admir: Pa neka, to su mladi ljudia na mla|ima svijet ostaje.

Hajraga: Jeste, al su oni namapedeset godina govorili da smo svijednaki, i da }e komunisti dazavladaju svijetom, a da je kapital-izam truho i da }e da propadne, papropado{e oni. No se bojim da namdàmija i dèmat ne propadnu ko {tosu im fabrike propale. A poslje nemakud pred Boga. Nego, jel ovookuji{e?

Admir: Jest Hajraga, okuji{e.Hajraga: Eh ja }u sad da klanjam.

Hajd Allahimanet.

Priredio: Ramiz ef.Hamidovi}

MOJ UNUK MOJ UNUK MIRHAMIRHAD (II)

Glas Islama

PPPPRRRREEEEDDDDSSSSTTTTAAAAVVVVLLLLJJJJAAAAMMMMOOOO KKKKNNNNJJJJIIIIGGGGUUUU NNNNAAAA[[[[IIII MMMMEEEERRRRHHHHUUUUMMMMIIII


22

Druga pri~a

Druga pri~a o stvaranju, sadràna uPostanku, koja se nadovezuje naprethodnu, nije manje podlo`na kritika-ma. Ona je nazvana Jehvisti~kompri~om a nalazi se u biblijskom tekstu.

"Bog posadi vrt u isto vrijeme kadaje stvoren ~ovjek."

Primje}ujemo da se biljke javljaju uisto vrijeme kada i ~ovjek na zemlji,{to je nau~no neta~no. ôvjek sepojavio na zemlji u vrijeme kada je onave} dugo nosila vegetaciju, iako se nebi moglo re}i koliko je stotina milionagodina proteklo izme|u ova dvadoga|aja.

Ne znamo ~ak ni pribliàn datum~ovjekove pojave na Zemlji, ali suotkriveni ostaci ljudskih djela koji bezikakve sumnje datiraju ranije od dese-tog milenijuma prije n. ere. Ne moèse, dakle, zadràti kao pomirljiva snaukom stvarnost biblijskog teksta kojipostanak ~ovjeka datira 37. stolje}apri je n. ere. Mo`da }e nauka ubudu}nosti mo}i da da preciznijedatume od na{ih sada{njih procjena,ali moèmo biti sigurni da se ne}enikada dokazati da se ~ovjek pojaviona Zemlji prije 5.736 godina, kako totvrdi Hebrejski kalendar u godini 1975.Utvr|en prema podacima iz Starog zav-jeta ìdovski kalendar odre|uje ovedatume precizno: druga polovinakr{}anske 1975. godine odgovara5.736. godini od stvaranja svijeta.ôvjek, ~ije je stvaranje uslijedilo neko-l iko dana kasni je ima dakle istustarost izraènu u brojkama godina poìdovskom kalendaru.

Najblaè re~eno za~u|uje biblijskopoimanje Boga. Prema Bibliji Bog prvone{to u~ini - stvori, pa tek onda pogle-da da li je to dobro ura|eno.

Tako|e prema Bibliji, Bog nakon{est dana rada - stvaranja, sebi uzimasedmi dan za odmor, "on po~inu". Izcitiranih stihova Postanka nedvosmis-leno se name}e zaklju~ak da je Bog usvojim mo}ima ograni~en.

Pogledajmo sada kur'anske porukeiz sure II:255:

"Samo je Allah Bog. Nema drugogBoga osim Allaha. On je ìvi i sve {topostoji On odràva. Njega ne obuzimani drijeme` niti san. Njegovo je sve {toje na nebesima i na Zemlji. Niko nemoè kod Njega posredovati bezNjegove dozvole. On zna sve {to jeispred ljudi i {to je iza njih. Ljudi neznaju osim ono {to im je On dao daspoznaju. Njegova vlast obuhvata

nebesa i Zemlju. Odràvanje nebesa iZemlje On vr{i bez truda i zamora. Onje Uzvi{eni i Veliki."

Biblijska pri~a o stvaranju evocirabez i najmanje dvosmislenosti stvaran-je u {est dana iza kojih dolazi danodmora. Tako shva}ena po Bibliji, rije~"dan" defini{e interval vremenaizme|u dva uzastopna izlaska ili dvauzastopna zalaska Sunca sa aspekta~ovjeka kao stanovnika Zemlje.

Uputimo se prema Kur'anu, sura 7.ajet 54.:

"Gospodar va{ je Allah, koji jenebesa i Zemlju u {est vremenskihrazdoblja stvorio, a onda svemiromzagospodario; on tamom no}i prekrivadan, koja ga u stopu prati, a Sunce iMjesec i zvi jezde se pokoravajuNjegovoj volji. Samo On stvara i upravl-ja. Uzvi{en neka je Allah, Gospodarsvjetova."

Ili u 70. ajetu:"K Njemu se penju meleki i Dìbril

u danu koji pedeset hiljada godinatraje."

Moderna nauka jo{ uvi jek ni jeutvrdila da je bilo {est etapa komplek-snog procesa koji je doveo do formi-ranja svemira, ali ona je dokazala dase radilo o veoma dugim periodimavremena, pored kojih bi "dani", kako ihshvatamo mi, bili smijurija.

Ako smo objektivni, prisiljeni smoprihvatiti da citirani tekstovi izvan

âsnog Kur'ana ne predstavljaju izrazstvarnosti. A zar Bog otkriva ljudima{to drugo do Istinu. Ne moè se,doista zamisliti predstava o Bogu kojiu~i ljude pomo}u izmi{ljotina. Dolazise onda sasvim prirodno do zaklju~kao izmjenama koje su izvr{ili ljudi ili uverbalnim predajama koje supreno{ene iz generacije u generaciju iliu tekstovima poslije fiksiranja ovihpredaja. Kada se zna da je jedno djelokao {to je Postanak prera|ivanobarem u dva navrata, i to kroz tri stol-je}a, kako da se ~udimo {to u njemunalazimo nevjerovatno}e, ili pri~enespojive sa realno{}u stvari otkada jeprogres ljudskih spoznaja omogu}io,ako ne da se sve zna, a ono barem dase o izvjesnim stvarima stekne saz-nanje dovoljno da se moè suditi o ste-penu njihovog opstojanja sa aspektanau~nog saznanja.

Priredio: Fahir Hamzagi}

Maurice Bucaille

BIBLIJA KUR'AN I NAUKA

(III) NNijaz ef. [ukri} ro|en je1940. god. u Travniku, odoca Mehmeda i majke

Sidike hanume. Osnovnu {koluzavr{io je u Sarajevu 1949/50.Gazi -Husrevbegovu medresuzavr{ava 1958/59, orijentalistiku1962/63. u Beogradu, da bi naBagdadskom univerzitetu stekaotitulu magistra na temu "[irenjeIslama i nastanak islamskih insti-tucija u BiH u 15. i 16. stolje}u".

1972. god. biva postavljen zaprofesora Historije Islama u Gazi-Husrevbegovoj medresi uSarajevu. Na njoj ostaje do 1977.godine, kada prelazi u Gazi-Husrevbegovu biblioteku.

1980. godine biva preba~enza profesora na Fakultetu islam-skih nauka, gdje radi na predme-tu Islamska kultura i civilizacijasve do pogibi je. Agresi ja naBosnu i Hercegovinu odnijela jemnoge ìvote, me|u njima i ìvotNijaza ef. Desilo se to 29. avgus-ta 1992. godine kada je ispaljenagranata nacil jana na zgraduRiaseta. Sa njim tada pogibe injegov sin jedinac Muhamed. Kaodanas se sje}am vijesti o pogibijiuvaènog profesora. Iako sesvakog dana ginulo, prihvatiosam je sa nevjericom. Nisam limo`da dobro ~uo, pogre{no shva-tio?

Jo{ prije ove tragedije Nijaz ef.je sa aerodromskog naselja odve-den u logor Kula (sa njim prof.Ibrahim Dànanovi} i ci jelaNijazova porodica), u kome boraviod 17. juna do 08. jula, dakle,sve do pred samu smrt, kadabiva razmijenjen. U logoru jeproveo vrlo teàk period (kako jesam pri~ao svojim ahbabima).

Dènaza rahmetli Nijazu klan-jana je 30. avgusta 1992. namezarju kod Sinanove tekije, kaoi njegovom sinu Muhamedu.Rahmetli Nijaza ef. je bilo radosresti. Sje}am se njegovog radana fakultetu. Radovali bi se nje-govom ~asu. Umio je da oraspo-loì studenta i opusti atmosferu.Volio se na{aliti, ali uvijek otm-jeno i pristojno. Sa studentimase uvi jek l i jepo pozdravl jao.Katkad bi ponaosob pitao o vjer-skom ìvotu u kraju odakle stu-dent poti~e. Posebno se intereso-vao za vjeru u Sandàku, te jenaro~ito posvje}ivao pa`njuna{im studentima. Svi svr{eniciFakulteta islamskih nauka izSandàka rado su ga uzimali zamentora ili ~lana komisije nadiplomskom ispitu. Na predavanji-ma je koristio geografske karte,

dijaprojektor, sjaldove te ostalapomagala.

Napisao je brojne ~lanke izoblasti Islama, koje ne bismoimali prostora nabrojati. Prevodioje sa arapskog, engleskog iturskog jezika. Napisao je"Povijest islamske kulture i civi-lizacije", ud`benik za drugu god-inu Fakulteta islamskih nauka,"Islam i muslimani u BIH" te pri-jevod od Arnolda "Povi jestIslama".

Mnogo je volio dràti preda-vanja i obi~nim masama, ~estogovorie}i: "Treba{ vaziti jasno iiskreno da se vidi kako ìvi{ zaIslam a ne od Islama". U vazovi-ma je uspijevao da objedini dvijegeneracije - staru i mladu. U svo-jim vazovima govorio je o prob-lemima sa kojim se susre}ebo{nja~ki narod u aktuelnom vre-menu i situaciji. Zbog toga je saonda{njim vlastima imao velikihproblema - hap{enja, informativnirazgovori te oduzimanje paso{apunih 13 godina. Po tome jejedan od jugoslovenskih reko-rdera. Sje}am se po povratku saekskurzije iz Egipta 1988. godinedugo sam ostao "tamo", gdje sume izme|u ostalog pitali: "Za{toje Nijaz i{ao sa vama?"

Na kraju recimo da je Nijaz ef.bio neumoran radnik. Islamskazajednica je ostala bez jo{ jednogvrsnog alima, Fakultet islamskihnauka bez divnog predava~a, nje-gova hanuma bez muà, k}erkeMerima i Selma bez oca.Njegovim |acima ostaje da sezahvale Allahu {to ih je on u~io.

Boè, Ti podari dènet Nijazu(sinu Mehmeda i Sidike) rahme-tullahi alejhi rahmeten vasiahen.

El-Fatiha.

M. Dudi}

Uz petogodi{njicu smrti

Prof. Nijaz ef. [ukri}(1940-1992)

Glas Islama

RREEKKLLAAMMEE II OOGGLLAASSII


23

Kompletan j e a n s program na jednom mjestu

Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax 020 28 842

VV EE LL EE PP RR OO DD AA JJ AABEZALKOHOLNA PI]A:FANTA, COLA, SPRITEHALAL PILETINAHALAL PILETINA

Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax 020 28 471

B E Z B O L N OVA\ENJE

LIJEÊNJE

PLOMBIRANJE

PRAVLJENJE

VEOMA KVALITETNO I JEFTINO

ZUBNA ORDINACIJADr. Muharema Spice

O R T O D O N TUL. RIFATA BURD@OVI]A 31

TEL. 020 24 330

KOMPJUTERSKO SASTAVLJANJE BOJAKOMPLETNA OPREMA ZA

VRHUNSKU PRIPREMU VOZILA[IROK IZBOR ALATA ZA AUTO-LAKIRERE.

PORED GGLLAASSUURRIITTAA ZASTUPLJENI SU I UVOZNI PROGRAMI

SSAATTAA,, SSIIAA,, 33MM,, FFOOSS HHEEMMIIJJAA IZ NJEMA^KE,IIMMPPAA IZ ITALIJE, BBOODDYY IZ GR^KE

CIJENE POVOLJNE

Rifata Burdòvi}a 100

BBBBEEEENNNNKKKKOOOO TTTTOOOOUUUURRRRSSSS U SARADNJISA AUTOSERVISOM MMMMEEEETTTTOOOOVVVVIIII]]]]ORGANIZUJE SVAKOG UTORKATURISTI^KA PUTOVANJA ZAISTANBUL SA POLASKOM U 16ÂSOVA SA AUTOBUSKE STAN-ICE U NOVOM PAZARU.

ZA POVRATAK IZ ISTANBULA SVE INFORMACIJE UAGENCIJI GGGGUUUURRRRSSSSEEEESSSS.

PUTOVANJA SE OBAVLJAJU SA AUTOBUSIMAVISOKE TURISTI^KE KLASE.

INFORMACIJE U NOVOM PAZARU NA TELEFONE000022220000 22227777 888844446666 //// 22226666 444400001111 //// 22224444 111100001111

foto

DINENAJBR@A IZRADA

FOTOGRAFIJAZA SAMO

22225555 MMMMIIIINNNNUUUUTTTTAAAA

U IME ALLAHA

RADOSNA VIJEST ZA LJUBITELJE PERSIJSKOG JEZIKA

NOVI POÊTNI KURS PERSIJSKOG JEZIKA U NOVOM PAZARU!

SA PERSIJSKIM JEZIKOM PUTUJETE U ZEMLJU SNOVA,BLAGA POEZIJE I IRFANA, U BESKONA^NI OKEAN KULTURE I CIVILIZACIJE ISTOKA, U DREVNI IRAN.

OVAJ PRELIJEPI JEZIK MO@ETE UÎTI U NOVOM PAZARU.NIKADA NIJE KASNO ZA UÊNJE.

DATUM UPISA: OD 21. SEPTEMBRA DO 20. OKTOBRA 1997.

ADRESA: BIBLIOTEKA "GAZI-ISABEG", UL. 1. MAJ,DATUM POÊTKA KURSA 20. OKTOBAR 1997.

KURS TRAJE TRI MJESECADVA PREDAVANJA PO 90 MINUTA NEDELJNO.

KURS JE BESPLATAN

PREDUZE]E ZA PROJEKTOVANJE I IZRADUINFORMACIONIH SISTEMA

- IZRADA PROGRAMA ZA POSLOVNOKNJIGOVOTSTVO,- PRODAJA, UGRADNJA I SERVIS PCRAÛNARA I RAÛNARSKIH MRE@A,- OBUKA ZA RAD NA PC RAÛNARIMA.

TEL. 002200 2277 441133 NOVI PAZAR, 1. MAJ 70/b

TALHA IBNU UBEJDULLAH r.a.

Allah dèlle{anuhu je podarioTalhi veliko bogatstvo. S drugestrane, Talha je bio primjer zah-valnosti Allahu. U jednom domudao je sadaku od sto hiljada dirhe-ma. Jednom drugom prilikom podi-jelio je svu svoju imovinu sirotinji,bez obzira {to je imovina bila veli-ka. Za sebe nije ostavio niti jednogdirhema. Jednom je prodao zemljuu vrijednosti od sedamsto hiljadadirhema i to je odmah drugi danpodijelio. Nije imao mira kad bisaznao da neko traì pomo},odmah mu je nastojao pomo}i.Nikad uvaèni ashab nije nikogaodbio, a da nije pruìo pomo} iliplatio dug!

Godi{nje je, nakon smrtiPoslanikove s.a.v.s., slao njegovojèni Ai{i r.a. deset hiljada dirhe-ma. Zato je Allah blagoslovio nje-gov imetak. Koliko god je poklan-jao, Allah mu je jo{ vi{e uzvra}ao.O tome svjedo~e ajeti Kur'ana~asnog: "Ako budete zahvalni Ja}u vam zacijelo jo{ vi{e dati".Ebu Bekr i h. Omer, za vrijemenjihova hilafeta, nisu zaboravili dapriznaju Talhi njegov poloàj, pa ida od njega traè savjet upoliti~kim i vojnim pitanjima.

On je znao pravilno presuditi ibio je odan rije~i istine. Povijest

potvr|uje njegova juna{tva uvi{e prilika i nakon smrtiPoslanika s.a.v.s.Talha je jedan od {estoriceashaba koji su izabrani u sav-jetodavno tijelo {to ga jeosnovao Omer r.a. prije svojesmrti. Na tome je posebnoinsistirao kad je rekao: "Talhaje zajedno s vama ~lan sav-

jetodavnog tijela". Takavistaknut poloàj jeodobrio samo~ovjeku kakav jeTalha. To je~ovjek koji jeznao ~uvatiBoìju blagodatimanja i znan-ja! Bilo bi lije-po da Talhabude uzor una{em dru{tvu.

Nije Talha {krtarios onim {to najvi{e voli, ato su njegova djeca koju je hranioi odgajio unato~ njihovoj brojnosti.Uistinu su bila ukras njegovaìvota. Uzdigli su ugled svoga ocajo{ vi{e i njegovu povijest u~inilijo{ trajnijom. Bilo ih je ~etrnaest -deset sinova i ~etiri k}eri. Allahmu je podario da ve}ina njegovihsinova nosi imena poslanika u nadida budu ispravni {ehidi i bliskiAllahu. Njegove su k}eri imaleispravne i dobre muève, kaoMus'ab Ibnu Zubejra. Talhinisinovi su se isticali u borbama ima~evanju. Imali su izuzetne vrlinei bili su primjer juna{tva i {ehade-ta. Neka Allah d`.{. bude zadovol-jan sa njima.

@ivot je htio da Talha sa Ai{om

i Zubejrom ide u rat protivAlije r.a. Istina je bila i o~itai te{ka svakome ko je bio bis-tra uma kao Talha i Zubejr.Oni koji su izdali Zubejrahtjeli su da na{ veliki junakTalha bude pogo|en strijelomu bici el-Dèmel. Bio je te{koranjen, izgubio je mnogo krvi

i preminuo.Imam Alija r.a. je bio

prvi koji seraàlostio zbogTalhine smrti,iako nisu biliistomi{ljenici.On zna ko jeTalha i koja jenjegova vrijed-nost u redovi-ma ashaba. On

zna kao {to znajui svi drugi, kao i

oni koji su ubiliTalhu, da je Talha prese-

lio na onaj svijet kao {ehid. On jeve} bio {ehid koji je hodio zemljomsa velikim nepokolebljivim imanom!"Iz njihovih srca }emo odstranitizlobu i oni }e kao bra}a na divan-ima jedni prema drugima sjediti."(Kur'an)

I tako se navr{ilo {esdeset godi-na u ìvotu Talhe r.a. Moèmo seponositi zajedno sa AbdulahomAbbasom r.a. kada su ga pitali oovom junaku i o Zubejru, nakonnjegove {ehidske smrti: "Neka seAllah d`.{. smiluje njima. Kunemse Allahom d`.{. da su bili vjernimuslimani, odani, dobro~initelji,mumini, plemeniti, blagoslovljeni.Allah }e im oprostiti kao starimashabima, zbog njihovog iskrenog

druènja sa Poslanikom s.a.v.s. injihovih plemenitih djela."

I djeca imaju pravo izraziti tugunad Talhinom smr}u. Bio je jedanod onih kojima treba zavidjeti nadubokoj i ~vrstoj vjeri. Sluì mu na~ast {to je jedan od desetoricekojima je obe}an dènet. "On jejastreb Uhuda" - jedan od velikihvo|a Islama.

Sve najvrjednije ljudske vrlinesu spojene u njegovoj li~nosti, nekamu se Allah d`.{. smiluje i budenjime zadovoljan.

U narednom broju upozna}emoashaba ~ije smo ime spomenulipored Talhinog imena. To jeuvaèni ashab Zubejr Ibnul-Avam,jo{ jedan od njih deset kojima jeprenijeta radosna vijest o dènetu.

Boè, obe}avamo ti da }emoizu~avati i jo{ vi{e upoznati putdesetorice kojima je obe}an dènet,kako bi svaki od nas biojedanaesti, ako Bog da, i kako bismo uljep{ali na{e postojanjeiskrenim djelima kakve su ~inilisinovi Talhe, koji su simbolispravnog imana i pokornosti svo-jim roditeljima, vjernicima!

AMIN

(Iz knjige "Desetorica kojima jeobe}an dènet")

Glas IslamaGlas Islama

Da se kraj Tewrata podudarasa zavr{etkom sure ”Hud”, aon glasi: ”Allah zna tajnenebesa i Zemlje i Njemu se svivra}amo, zato se samo Njemuklanjaj i samo se u Njegauzdaj! A Gospodar tvoj motrina ono {to radite.”

(Hud, 123)

Da li znate? Dova

“Gospodaru na{, mi smo ~uli glasni-ka koji poziva u vjeru: ‘Vjerujte uGospodara va{eg’! - i mi smo mu seodazvali. Gospodaru na{, oprostinam grijehe na{e i pre|i prekor|avih postupaka na{ih, i u~ini daposlije smrti budemo s onimadobrim.”

SSJJEE]]AANNJJEE NNAA PPOOSSLLAANNIIKKOOVVEE AASSHHAABBEE

EHL-UL-BEJT (a. ahl al-bayt), "ljudiku}e", ul an-nabi, obitelj Poslanikova - oviizraz su sinonimi, na|e se i alydsin. Porijekloizrazi treba traìti u mo}nom klanskom duhuArapa prije Islama, kod kojih se rije~ al-baytprimjenjivala na obitelj voda plemena. U prvovrijeme Islama, rije~ bayt prihva}ena je zaodredeni broj obitelji; tako ju je Abda-lah ibnOmar koristio za oznaku obitelji Omarove, a

Omar II za umajadsku ku}u. U Kur'anu,izraz ahl al-bayt nalazi se dva puta: XI,73 zaobitelj Ibrahimovu i XXXIII,33 ("Allah èlida od vas, o porodico Poslanikova (ahl al-bayt), grijehe odstrani, i da vas potpunoo~isti”). Ta~no tuma~enje izraza u ovomstavku proizvelo je razli~ita mi{ljenja. U jed-noj predaji, prema kojoj je Selman al-Farisiobuhva}en u ahl al-bayt, izraz sadrì odvo-jenost od muhadìra i ansara. Prema {iitima,

on se odnosi na Muhammeda, Alija, Fatimu,al-Hasana i al-Huseina, a tuma~i se pomo}uslavne "predaje o ogrta~u'' (hadit al-hisu',.ha-da; al 'abd'), prihva}ene i u sunitskojsredini. Ako se vodi ra~una o tuma~enjukur'anske re~enice koja se isto tako primjen-juje na ène i bli`nje Poslanika, a koja sepripisuje Ibn Abasu i Ikrimi, Um Selema jepriznata od Poslanika u nekim verzijama tepredaje - kao dio ahl al-bayta.

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA

Documents

Glas Islama 009.pdf`ivota ~ovje~anstvu mo`e podariti samo Islam” Prenosimo intervju iz Preporoda ZA[TO SE ZAPAD BOJI ISLAMA Strana 10 KKAAKKO STE]I PRAVO NA SVOJE MEZARJE Strana