GLAS ISLAMA BROJ 1 JANUAR 1997

7/31/2019 GLAS ISLAMA BROJ 1 JANUAR 1997.

http://slidepdf.com/reader/full/glas-islama-broj-1-januar-1997 1/24

Glas

Islama

Novi Pazar • Godina I • Broj 1 • Cijena 4 DinJanuar 1997 • Ramazan 1417 •

vjera dru{tvo kultura

“Polaze}i od svojih opredjeljenja, sretan sam kaoi svaki onaj koji je samo Stvoritelju pokoran,Njemu Jednom Jedinom, koji nam je podarioblagodati ìvota, vjere, morala. Samo On posje-duje pravo na na{u pokornost, koja nam dajeslobodu od okova robovanja onima koji nisudostojni toga. Naravno, ne mogu biti potpuno

sretan sve dok ovim svijetom vlada ovoliki zulumi te~e krv nedu`nih”

ISLAM GRADI

LI^NOSTKOJA ÎNI DOBRO

SVIMA

STRANA 4

RAMAZAN-MJESEC KURRAMAZAN-MJESEC KUR ’’ ANA ANA

STRANA 12

Ispovijest mlade muslimanke

OD ÔBAN-ICE DO

VASPITAÎCEU @ENSKOJ

MEDRESI STRANA 18

@ E N A U

I S L A M USTRANA 17

OTVORENA

NOVA

D@AMIJA

U

NOVOM

PAZARU

STRANA 8

R R AMAZAN-I-[ERIF MUBAREK OLSUN AMAZAN-I-[ERIF MUBAREK OLSUN

INTERVIEW: Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata

Islamske zajednice Sandàka


http://slidepdf.com/reader/full/glas-islama-broj-1-januar-1997 2/24Glas Islama Januar 1997. Ramazan 1417.

OGLEDALO2

V V rijeme, ljudi i doga|aji su nestalni, prom-jenljivi. Samo je Bog vje~an, Mudri iSveznaju}i. Svaki zeman nudi svoje breme,

svoj emanet, traè}i one koji }e ga ponijetismjelo i sa puno povjerenja. Generacije dolaze inestaju a samo ostaje da ìvi trag njihovih djela,i to onih dobrih, koja u~ini{e u ime Boga a zadobrobit sinova Ademovih. Tako je bilo i tako }ebiti sve do dana Sudnjega.

Uzimam za svjedoka Kur ’an i vrijeme kojim seAllah kune da su svi ljudi na gubitku osim onih

koji vjeruju i ~ine dobra djela i koji u tome buduustrajni. Eto, i mi smo kona~no na ispitu zrelosti,suo~eni s problemima i isku{enjima kojeMilostivi daje, da bi o~istio mirisnu ba{tu odkorova, zdravo zrnevlje iz kojeg ni~e klasje sastotinu zrna od onog koje se samelje i pojede,hrabre i dobre od lo{ih i pokvarenih Boìjihrobova...

Startuju}i s prvim brojem (na{eg lista) èljanam je da na{em ~itaocu - vjerniku prenosimoblegovremeno informacije, savjete i upute,

prezentujemo ìvu islamsku misao, te predo~imostanje Islamske zajednice u cilju {to brèg iaktivnijeg anga`mana u njoj, te napose njenog

kvalitetnijeg funkcionisanja. Svi smo pozvani dau~estvujemo u preporodu koji predstoji i damosvoj doprinos na tom putu, a posebno na{ipredstavnici (ulema). Jer, oni su upravo nasljed-nici Allahovih vjerovjesnika. Koristim priliku dapozovem sve ljude od pera, da svojim prilozimai kreativnim idejama osvjeè koncepciju na{ihnovina. To je zekat na znanje, na{a obavezakao i znak nesebi~nosti, jer }e plodove na{egnau~nog iskustva i spoznaje osjetiti i drugi.

Mudrost Gospodara svjetova je neizmjerna aNjegovo vrelo neiscrpno, rije~i su istine sureLukman: *Da su sva stabla za zemlji pisaljke, a

da se u more kad presahne ulije jo{ sedammora, ne bi se ispisale Allahove rije~i. Allah je uistinu Silan i Mudar.* (Lukman, 27).

U nadi da }e i na{ list biti poput nepresu{nogmora u kojeg }e se ulivati va{i radovi, prijedlozi,pisma i sugestije, molim dragog Boga da nampomogne u ovom hairli poslu!

Pa bujrum, svi zajedno po~nimo!

Mustafa Feti}

UZ PRVI BROJ

~ p M

V B U S I C I

R -I-[ M O U IU A D U I N O P -

P N B S J I

PAMETNIM JE I[ARET DOVOLJAN

GLAS ISLAMA

IZLAZI JEDNOMMJESE^NO

Izdava~: Izdava~ka ustanova

“El-Kelimeh”, Novi Pazar

Glavni urednik: Muamer ef. ZUKORLI]

Odgovorni urednik: Mustafa ef. FETI]

Urednik: Fehim KAJEVI]

Redakcija: Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC,

Enver UJKANOVI],Mirsada BURD@EVI] iMidhat HAJROVI]

Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI]

Lektor: Samir [KRIJELJ

[tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi PazarP. fah 139tel/fax: (381) 20 25 626

Rukopisi i fotografije se ne

vra}aju

Rje{enjem od 12.12.1996. g.GLAS ISLAMA je reg-

istrovan kod Ministarstva zainformacije Republike Srbije

pod registarskim brojem2281.

POZIV NASARADNJU

Molimo sve zainte-resovane ~itatelje

da se jave sa svoj-im prilozima, pri-

mjedbama, i even-

tualnim kritikamau cilju zajedni~ke

saradnje i anga`-mana u Va{em

Glasu Islama.

R E D A K C I J A



anuar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

NA[E VI\ENJE

Eh, za Titova vakta mogao si mirno spavati na klupi u par- ku u Beogradu ili Kraljevu...”,

stalgi~no uzdi{u}i izj-

ljuju oni koji àle za izgubljenim pozi- ama onda{njeg vremena. Da, istina je, ogao si spavati gdje si htio, jer si ti usliman jedino dobar ako spava{. Ao poku{a{ da ustane{?! Ti si funda- entalista, nacionalista, terorista, ho}e{ amahiriju, zelenu transferzalu, i kao kav nisi vi{e {ti}enik zakona. Protiv te- }e svom èstinom za{kripati pera, za-

edati akademije i napokon se pokrenuti enkovi. Sve je to opr- dano jer si svojim|enjem poremetio de- tlje}ima dugu harmo- u odnosa li{enih svi- ti o Bogu. Od{krinuo vrata “Allahovom sv- lu”, koje je, iako spa- nosno, ipak bolno za e ~ije su o~i postale isne od duboke tame.

to te mnogi i od tvo- sunarodnika preziru.kako i ne bi kad

aki zlo~inac prezire jedoke. Do sada su rno govorili “Ovo je firska zemlja, darul- rb”, zaboravljaju}i na r’ansku poruku: “Ze-

lja pripada Allahu i

slije|uju je Njegovi

bri robovi.” - ili “Ne oè se u njoj po Isla- u ìvjeti”, “Ne}emo se od svog halka vajati”. Evo vidite da moè. Moè i hadet aa{i}are. Moè i ezan, i to glas- . A sa malo vi{e svijesti o Boìjemtaru, moè ~ak i hidàb (islamska je}a ène).

Za samo tri godine od reorganizacije amske zajednice Sandàka, pokazalo se

ogu}im ono {to je, ne tako davno, matrano utopijom. Dobili smo dvije edrese (mu{ku i ènsku), izgradili tri

nova objekta, osnovali Biblioteku, Izdav- a~ku djelatnost, Humanitarnu organizaciju i napokon novine pod imenom “Glas Isl- ama”.

Poput kaderske no}i. Poput Bedra i Fetha (oslobo|enje Meke), mubarek Ramazan je bogatiji za jo{ jedan, za ove prostore, historijski doga|aj. Od postanka svijeta do danas, Sandàk po prvi put

ima svoju islamsku novinu. To je feth(pobjeda) Islama, Muslimana, Islamske zajednice Sandàka, a posebno Izdava~ke djelatnosti “El-Kelimeh”. Ovim Islamdiè svoj glas. Kalemi (pera) pravov- jernih prenosi}e svjetlo Allahove rije~i, definiraju}i odnos roba i Rabba, i u smislu rastavlja~a istine od neistine

(furkan) pruìti poruku o halalu i hara- mu, moralu i bogobojaznosti. “Glas Islama” }e svojim ~itaocima prirediti i

mnoge poèljnosti iz oblasti dru{tva, kulture, kao i svih drugih sfera ljudskog ìvota. Drugim rije~ima, ovo je prilika izvorno upoznati Istinu o Bogu, ~ovjeku i vjeri, te nau~iti kako i ~ime nahraniti du{u, razum i tijelo. Dakle, uprkos èlji da utihnu Allahovo svjetlo, ono sve vi{e obasjava ove prostore, osvjetljavaju}i i srca onih koji su tamu za metod ìvljenja uzeli.

Od glavnih no-

silaca ovog hairli djela se o~ekuje da budu svjesni visi- ne zadatka, imaju}i pred sobom da nivo i dostojanstvo moraju o~uva- ti. To je danas naro~ito te{ko, kada su skoro kod svih pala moralna na~ela i kodeksi novi- narske profesije. I pored op- asnosti od refl- eksivne reakci- je odgovaraju}i na napade dru-

gih, oni ne smiju na lave` istim uzvra}ati,

ve} uspravno, u skladu sa kur’anskom po rukom, na stav iti : “I kada pro|u

pored ru`nih stvari , prolaze dosto-

janstveno”, “A kada im se d ahili (nez-

nalice) obra}aju, kaù ‘selam’ “.

Eto, putem rije~i (El Kelime), pera (El Kalem), Allah ~ini da Njegovo svjetlo (Nur) obasjava na{e prostore i “Glas

Islama” dopre do svih koji ga èle ~uti.

PROBU\ENI SPAVA^ k i s n o k ‘ ’ “

’


http://slidepdf.com/reader/full/glas-islama-broj-1-januar-1997 4/24Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

INTERVIEW4

* Efendija Zukorli}u, nedavnoste uputili, s razlogom, otvorenopismo Slobodanu Milo{evi}u “unadi da }e kona~no preovladatiuvjerenje da je Islam milost, nesamo za njegove pripadnike ve} iza korektne susjede.” O ~emu jezapravo rije~?

- Pismo upu}eno PredsjednikuRepublike Srbije Milo{evi}u jeposljedica stalnog kr{enja elemen-tarnih vjerskih prava Muslimana uSandàku. Naime, prve tri godinenakon svoje reorganizacije,Islamska zajednica Sandàka je bilastalna meta napada, a najè{}iudarci su dolazili od Ministarstvavjera i unutra{njih poslova.

A {to se ti~e citata kojim pismozavr{ava, njime se zapravo defini{euzrok mr`nje i gnjeva izlivenihprema Islamu i Muslimanima na

ovim prostorima. Onog momentakada na{i susjedi doista shvate daIslam gradi li~nost koja ~ini dobrosvima, bez obzira na vjeru, rasu ilinaciju, takva praksa }e sigurnoprestati. To nam u svom hadisuasno poru~uje posljednji vjerovjes-nik Muhammed s.a.v.s.: “Najbolji je me|u vama onaj koj i korist i ljudima, a najlo{iji me|u vama je onaj koji {teti ljudima.”

* [ta je su{tina Va{ih zahtjevaupu}enih gospodinu Slobodanu

Milo{evi}u?Od Milo{evi}a smo traìli:- Da, po{tuju}i princip odvo-

enost i vj er e od dr àve , odnadle`nih organa zatraì daprestane sa praksom povredaautonomnosti Islamske zajednice.

- Da se uklone prepreke za reg-ulisanje pravnog poloàja Islamskezajednice Sandàka.

- Da se ubrza sa proceduromdono{enja Zakona o pravnompoloàju vjerskih zajednica.

- Da se prestane sa poku{ajima

nametanja, reìmu podobnih vjer-skih slu`benika, na ime legitimnihpredstavnika Islamske zajednice.

- Da se ~elnicima Islamskezajednice garantuje imunitet i

omogu}e pune i civilizirane mjereli~ne sigurnosti.

* Koliko je poznato, odgovor jo{ nij e stigao iz Beograda naVa{e opravdane zahtjeve?

- Istina, imaju}i u vidu kogaimamo pred sobom, konkretanodgovor nismo ni o~ekivali. Naime,Milo{evi} je prema na{em pismumogao da se postavi na jedan od

tri na~ina: da direktno ili indirektnoodbije na{e argumentovane zahtjevei po ve} oprobanim receptima,putem medija napadne na{e pismo;da udovolji na{im zahtjevima i

tre}a mogu}nost je da bezposebnog komentara ignori{e na{epismo, {to zapravo zna~i {utnjomodobravanje onoga {to se u njemuisti~e i traì. On se naravnoodlu~io za ovaj tre}i, koji je inajbezbolniji kada je u pitanju pri-hvatanje gorke istine.

* Nakon raspada biv{eJugoslavije koji je, naàlost, uslovio nestanak jedinstvenog

ustrojstva Islamske zajednice sacentrom u Sarajevu, Muslimaniove regije dobili su kona~novrhovne organe - Sabor iMe{ihat, {to je bilo neophodno za

o~uvanje vjerskog identiteta.Kako ste uspjeli, odnosno, kako je tekao tok ove veoma sloènetransformacije?

- Neo~ekivani raspad jedin-stvenog ustrojstva Islamske zajed-nice u biv{oj Jugoslaviji doveo nas

je do saznanja da smo prepu{tenisami sebi, te da uprkos svim smet-njama moramo smo}i snage da seorganizujemo u onim okvirima ukojima je to mogu}e. Inicijativa iaktivne pripreme potrajale susedam mjeseci, nakon ~ega je30.10.1993. god. u Novom Pazaruodràn Obnoviteljski Sabor, gdje suudareni temelji novoj organiza-cionoj strukturi Islamske zajednice,a na kome je u~e{}e uzelo desetOdbora sa podru~ja Sandàka(Novi Pazar, Tutin, Sjenica,Roàje, Prijepolje, Nova Varo{,Bijelo Polje, Priboj, Berane iPetnjica).

Period inicijative, a potom iosniva~ki, su bili te{ki. Cjelokupnaratna atmosfera je gu{ila svakuprogresivnu ideju a naro~ito ako jeu pitanju ne{to islamsko, {to je utom slu~aju i fundamentalisti~ko.Odmah na po~etku, reìm nam jeprika~io stereotipne optu`be kakona{im djelovanjem podràvamo onupolitiku koja radi u pravcu teritori-

jalnog otc jepljenja Sandàka odJugoslavije. Naravno, to je u~injenokako bi se, makar prividno, imalopokri}e za sve ono {to reìm kani

~initi, ometaju}i normalan radorgana Islamske zajednice.

NEVOLJE ZBOG STARIH (INOVIH) ZAKONSKIH PRAZNI-NA

* Posljednje dileme okolegimiteta novonastalih organaIslamske zajednice Sandàka otk-lonjene su na sastanku pred-stavnika Islamskih zajednica sapodru~ja biv{e Jugoslavije, odrànom u Istanbulu 29.10.1994.god. na kojem su prisustvovali

poglavari Islamskih zajednicaBosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Sandàka, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. U ~emu sesastoje tri klju~na pitanja sa toghistorijskog sastanka predstavnikaIslamskih zajednica?

- Stvarne dileme oko legitimite-ta Islamske zajednice Sandàka nido tada nije bilo. U Istanbulu su sepo prvi put sastali ~elnicinovonastalih Islamskih zajednica iverifikovali ono {to je bilo fakti~kostanje na terenu.

Kao prvo, Riaset i Reisu-l-ulema za SFR Jugoslaviju suprogla{eni nepostoje}im. Drugomodlukom su potvr|ene Islamskezajednice nasljednice one jedin-

INTERVIEW: Prof. h. Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ Sandàka

ISLAM GRADI LI^NOSTKOJA ÎNI DOBRO SVIMA

“Polaze}i od svojih opredjeljenja, sretan sam kao i svaki onaj koji je samo Stvoritelju pokoran, Njemu Jednom Jedinom, koji nam je podario blagodati ìvota, vjere, morala. Samo On posjeduje pravo nana{u pokornost, koja nam daje slobodu od okova robovanja onima koji nisu dostojni toga. Naravno,

ne mogu biti potpuno sretan sve dok ovim svijetom vlada ovoliki zulum i te~e krv nedu`nih”

Islam ima civilizacijsku mo} i snagu argumenata: Muamer ef. Zukorli}



INTERVIEW 5

stvene, sa centrom u Sarajevu.Istina, tu je po prvi put Islamskazajednica Sandàka stavljena u istired sa onom u Bosni iHercegovini, Makedoniji, Hrvatskoji Sloveniji, Kosovu i Crnoj Gori,{to nam doista daje pravo da sas-tanak u Istanbulu smatramo histori-skim.

* Kako tuma~ite, kao prvi~ovjek Me{ihata, osionu i polici-jsku floskulu koja je jo{ dalekood nekog normalnog i civilizaci-js kog di ja lo ga ili rj e{ en ja :“Republika Srbija nikada ne}epriznati tzv. Me{ihat za Sandàk i

sa tom organizacijom ne}esara|ivati ni lokalni ni republi~kiorgani.”?

- Ja doista ne mogu da prodremu stvarne motive za ovakvomizjavom, osim da se radi o brutal-noj isklju~ivosti ili mo`da nes-motrenosti ministra Dragojlovi}a,koji je o~ito zaboravio da njegovauloga nije da priznaje ili ne prizna-e vjere i vjerske zajednice ve} dabude spona izme|u vlasti i vjerskihzajednica, kako bi se otklonileeventualne smetnje za njihov nor-

malan rad.

* Rije~ je o drasti~nimpovredama vjerske autonomnosti, {to je apsurdno?

- Da, Ustavi ove dràve, kakoSavezni tako i republi~ki, garantujuautonomnost vjerskim zajednicama,{to je potpuno u suprotnosti sapona{anjem dràvnih organa.

* Za{to se odlaè dono{enjeZakona o pravnom poloàju vjer-skih zajednica, obzirom da je

stari ukinut jo{ 16.03.1993.godine?

- Tu se zapravo radi o jo{ jed-nom neshvatljivom apsurdu. ‘93.

godine ukinut jeZakon o pravnompoloàju vjerskihzajednica i do danadana{njeg nije donijetnovi. U pravnoj prak-si postoje ovakvislu~ajevi ali se nasta-la zakonska praznina

pokriva primje nom st arogzakona, sve dod o n o { e n j anovog. Uovom slu~aju

je tam o g u } n o s t

isklju~ena. Mi to ne moèmoshvatiti druga~ije osim da je tou~injeno sa ciljem da zakon zami-

jeni volja jednog ~ovjeka, kako bise legalizovao obra~un sa nepodob-nim vjerama i vjerskim zajednica-ma.

* Poznati turski putopisacEvlija êlebija navodi u 17-omstolje}u (1661. godine) da jepro{ao kroz na{e krajeve - Bosnu, Sandàk, Kosovo, Vojvodinu, teda je tada bilo najmanje stotinumedresa. Samo u Sandàku biloih je jedanaest, od toga pet uNovom Pazaru. Kakav je Va{komentar povodom takvogprisutnog vjerskog obrazovanja jo{ u to vrijeme?

- Svima je poznato da su na

ovim prostorima, sve do poslijedrugog svjetskog rata, najobrazo-vanije li~nosti u dru{tvu bili zapra-vo imami, hatibi i mualimi. âk sutu ~injenicu morali uvaàvati ikomunisti, i uprkos ideolo{kihsmetnji, islamske vjerske su`benikeangaòvati kao u~itelje u {kolama.Sve je to zapravo toplina koja je,uprkos vremenskoj distanci, zra~ilaprocvatom univerzalnih na~ela podokriljem islamskog hilafeta naovim prostorima. A kako i ne bikada prva rije~ kur’anske objaveglasi: “U~i u ime Gospodara tvoga

koji stvara.”

* Me{ihat IZ-e Sandàkadonio je odluku na sjedniciodrànoj u avgustu 1994. god. da

istureno odjeljenje Alauddinmedrese iz Pri{tine preraste usamostalnu {kolu pod imenomSrednja medresa “Gazi-Isabeg” uNovom Pazaru, koja je nastavilakontinuitet Medrese iz 15-og stolje}a. Nova Medresa dobija ime poutemeljiva~u Novog Pazara, Skoplja i Sarajeva - IsabeguIsakovi}u. Koliko je Va{aMedresa u Novom Pazaru postalasamostalna, odnosno zavisna, kako kadrovski tako i materijal-no, obzirom da je veliko intereso-vanje za {kolovanje mladih

kadrova?- Na{a Medresa je kapaciteta

stotine u~enika i kao takva niizdaleka ne moè upisati ni polov-inu zaintersovanih kandidata. Utom smislu, razmi{ljamo opro{irenju ali za sada smo staviliakcenat na kvalitet vaspitno-obra-zovnog programa. Cilj nam je dato bude elitna {kola iz koje }eizlaziti oni koji su dostojni dapredvode dèmat, kako u ibadetutako u izgradnji moralne li~nosti izajednice.

* Otvoreno je i odjeljenjeènske Medrese?

- Da, od ove {kolske godineimamo i ènsku Medresu, i to poprvi put u historiji Sandàka, i zasada je jedina te vrste na prostoruod Drine do Istanbula.

* Zahvaljuju}i prvenstvenoVama, od pro{le godine Islamskazajednica je bogatija za dvijenove zgrade. Odnosno, kakva }eda bude duhovna i obrazovnafunkcija budu}eg Islamskog cen-tra u Novom Pazaru?

- Izgradnja novih objekata jenu`nost za normalno funkcionisanjeustanova i slu`bi Islamske zajed-

nice. Svima je vjerovatno poznatoda je prethodni reìm uspio odveleposjednika, plja~kaju}i vakuf-sku imovinu, dovesti Islamskuzajednicu na prosja~ki {tap. Pravnaprocedura oko vra}anja oduzeteimovine u ovoj dràvi o~ito ne idekako treba. Iako nismo, niti }emoikada odustati od borbe za povra}ajotete nam imovine, trenutno smobili prisiljeni pristupiti izgradnjinovih objekata za obrazovno-edukativne namjene. Za ono {to jedo sada realizovano od gra|evin-skih projekata, zaslu`ni su vjernici

ovih prostora, svesrdno pomognutiod svoje bra}e koji se nalaze naprivremenom radu u ZapadnojEvropi, s tim {to je sve akcijekoordinirao Me{ihat IZ-e Sandàka.

TE[KO JE NA]I UNI-VERZALNU LI^NOST POPUTH. EBU BEKRA

* Had` je najve}i i jedinstvenskup vjernika koji pohode svakegodine sveto mjesto Kabu. Trimilona i vi{e ljudi jednakoodjevenih i sa istom mi{lju, li{eni

svih razlika, bar tako nam se~ini, veli~anstveno je koliko i ple-menito... U svom velikom govoruna Posljednjem (oprosnom) hadù(oko 632. godine), Muhammeda.s. je rekao: “Ljudi, vi imate jednog Allaha d`.{. i od jednogste oca. Svi vi poti~ete od Adema, a Adem je od zemlje. Nemanikakve prednosti Arap nad near-apinom, crnac nad bijelcem, bijelac nad crncem. Najbolji jeme|u vama onaj koji najvi{e ~inidobra.” Koliko je prisutna ovanajjednostavnija, najiskrenija inajhumanija proklamacija ljudske jednakosti u srcima vjernika?

- Onoliko koliko i vjera.* Hazreti Ebu Bekr Es-Sidik

je jedan od prvih musl imana,

ODUZETU IMOVINU VRATITI

Zahvaljuju}i prvenstveno Vama, od pro{le godineIslamska zajednica je bogatija za dvije nove zgrade.Odnosno, kakva }e da bude duhovna i obrazovnafunkcija budu}eg Islamskog centra u Novom Pazaru?

- Izgradnja novih objekata je nu`nost za normalnofunkcionisanje ustanova i slu`bi Islamske zajednice.Svima je vjerovatno poznato da je prethodni reìm uspiood veleposjednika, plja~kaju}i vakufsku imovinu, dovestiIslamsku zajednicu na prosja~ki {tap. Pravna proceduraoko vra}anja oduzete imovine u ovoj dràvi o~ito ne idekako treba. Iako nismo, niti }emo ikada odustati odborbe za povra}aj otete nam imovine, trenutno smo biliprisiljeni pristupiti izgradnji novih objekata za obrazovno-edukativne namjene. Za ono {to je do sada realizovanood gra|evinskih projekata, zaslu`ni su vjernici ovih pros-tora, svesrdno pomognuti od svoje bra}e koji se nalazena privremenom radu u Zapadnoj Evropi, s tim {to jesve akcije koordinirao Me{ihat IZ-e Sandàka.



INTERVIEW6

veliki ashab i nerazdvojni drughazreti Pejgamberov, najve}i alimme|u ashabima, neustra{ivi junaki prvi halifa. Da li ima dostojnihprimjera u novijoj civilizacijipoput pomenutog hazreti EbuBekra?

- Hazreti Ebu Bekr pripada onojgeneraciji za koju Uzvi{eniGospodar u Kur’anu isti~e: “Vi ste najbolja skupina koja je ikada pos- tojala, nare|ujete dobro a odvra}ate od zla...”

Ova svijetla li~nost je to doistai potvrdila, po~ev od spremnostida, kao jedan od najimu}nijih ljudiu Meki, pokloni sav svoj imetak zaop{te dobro, pa sve do stavljanjabosog stopala na pukotinu zidape}ine iz koje je promolila zmijakoja je mogla biti opasna poResulullaha dok je spavao.

Ako bolje pogledamo citiraniajet, vidje}emo da Boìja ocjenanenadma{ivosti generacije ashabaleì u ~injenici “nare|ujete dobro i odvra}ate od zla” , dakle zavoditered na zemlji i spre~avate nered.Drugim rije~ima, borite se za sis-tem pravde i blagostanja me|uljudima.

Vrlo je te{ko na}i univerzalnuli~nost poput h. Ebu Bekra a pose-bice u novijoj civilizaciji, kada suvjerska i moralna na~ela potisnutaiz mnogih sfera ìvota. Za nas,li~nost Ebu Bekra predstavlja origi-nalno odgojno djelo Islama,

sa~injeno pod direktnim nadzoromVjerovjesnika Muhammeda s.a.v.s.,o kome nam Allah d`.{. u ~asnomKur’anu poru~uje: “Vi imate u Vjerovjesniku najbolji uzor.”

Ebu Bekr zapravo predstavljaìvu interpretaciju sunnetaMuhammeda s.a.v.s.

* Bili ste u Sudanu koji Vas jefascinirao jednostavno{}u i slo-bodom, da skoro moète bez pro-tokola da popijete kahvu sa pred-sjednikom, samo ako to èlite.Opi{ite nam tu duhovnu (i

fizi~ku) toleranciju i prirodnu ur-avnoteènost prostora i vremena.

- Sudan je jedna od najljep{ihzemalja koju sam ikada vidio.Samo tamo moète vidjeti narodkoji nema bore na ~elu. Njihovalica zra~e ~ehretom gostoljublja,{irokogrudosti i tolerancije. Tu }etena}i masovnu narodnu pijacu bezuobi~ajenih galama i povika trgov-aca. U sobi najluksuznijeg hotela uKartumu, na stolu vas ~eka Kur’ani Biblija. Taj narod sve to posjedu-e uprkos ~injenici da posljednjih

decenija pati, pla}aju}i cijenu {tonije htio prihvatiti kolonizatore,kao ni bezbo`ni~ke recepte zaorganizovanje svog dru{tveno-poli-ti~kog ìvota, koji su bili pripre-

mani tamo daleko negdje nasjeveroistoku ili sjeverozapadu. Aposebno su izloèni pritisku kadasu se odlu~ili da Islam, kojiproìma njihova srca i du{e, bude istvarna platforma organizovanjasvih sfera ìvota. Sudan je jednaod najbrutalnijih me|unarodnihnepravdi koja }e, nadati se je, bitiotklonjena.

NA ZAPADU VLADA ARGU-MENT SILE I INTERESA

* Za{to je skoro sav islamskisvijet od strane Zapada obiljeènkao fundamentalisti~ki, teroristi~ki i dìhadovski?

- To je vrlo kompleksno pitanjena koje se ne moè dati kratak ipotpun odgovor. Uprkos suprotnihstavova rijetkih pojedinaca, Zapad idalje ne shvata da se tehnolo{kom

ekspanzijom ne moè napojiti du{a.Da visok nacionalni dohodak nemasnage da za{titi zajednicu od me|u-sobnog otu|enja, porodice od ras-pada, omladinu od droge, kriminala

i drugih poroka. Svjeìnu i snagu

za to ima isklju~ivo Islam, kaooriginalna Boìja rije~ upu}ena odStvoritelja iz milosti prema svje-tovima. Zapad to o~ito primje}ujeali nema snage priznati. Poku{ajpredstavljanja Islama teroristi~komvjerom je nizak udarac, a onaj kojiima civilizacijsku mo} i mo} argu-menata, nema razloga za niskimudarcima. Istina, Zapad to nema.Na Zapadu vlada argument sile iinteresa, dok u Islamu vladaju prin-cipi, bez obzira na interese. NaZapadu, recimo, kr{}anska ve}inaputem referenduma odlu~uje da li

}e se dozvoliti islamskoj manjiniizgradnja dàmije u odre|enomgradskom kvartu ili ne, dok usudanskom Ustavu ({eriatskom)stoji da Muslimani nemaju pravo

odlu~ivati o pitanjima koja se ti~uisklju~ivo kr{}anske manjine.Zapad bi morao prihvatiti civilizici-

jsku fer utakmicu i dozvoliti da, uskladu toliko proklamovanih na~elaslobode, prava ~ovjeka i demokrati-

je, dozvoli i drugima da moguvjerovati, misliti i ìvjeti kako samièle.

* U djelu “Skriveno lice vre-mena”, Mishel Hulin se predstavlja kao vrstan poznavalac historijereligija, u kojoj kaè da “nijednareligijska poruka nije u toj mjeriusmjerena prema kraju vremenakao poruka Muhammeda, Allahova poslanika.” Mishel Hulinpriznaje da “vi{e od bilo kojedruge religije, Islam nagla{avaGospodarevu transcendentnost, nedoku~ivi zna~aj boànskihnaredbi i potpunu nepredvidivost“~asa odluke”. Odnosno, nigdje

drugdje zazivanje Posljednjegsuda i kazne za nevjernike(dèhenema) ne dobiva takostvarni, ~ak i ~ovjekoliki oblik(“Mi me|u vama odre|ujemo

smrt... da izmijenimo va{e likove i

da vas stvorimo kakve vi neznate” Kur’an 26, 60-61). Ko suMunker i Nekir i njihove plaveo~i koje jasno svjetlucajuupitav{i: ko je tvoj Gospodar, koja je tvoja vjera, ko je tvojvjerovjesnik, koja je tvoja kibla?

- Munker i Nekir su dva melekakoji ~ine prvu ispitnu komisiju kojado~ekuje svaku osobu koja napu{taovozemaljski ìvot. Oni od nastraè odgovore na elementarnapitanja na koja moèmo odgovoritisamo ako smo ih usvojili i djelima

potvrdili jo{ u toku ovozemaljskogìvota.

* Volja i mo} za primanjeIslama u cijelom svijetu je sve

vi{e prisutna, od obi~nih ljudi doonih {kolovanih i visoko obrazo-vanih. Koji je to presudni mome-nat za tako velike odluke?

- Ljudi se odlu~uju prihvatitiIslam onog momenta kada shvatestvarnu ulogu ~ovjeka na zemlji,ulogu Boìjeg namjesnika, koji jepo~a{}en sa dvije blagodati: razu-mom i Objavom (Kur’anom).Pored toga {to je to posebna ~ast,to predstavlja i veliku odgovornost.Razum i Objava su dvije stvarikoje ~ovjeka visoko uzdiù iznadnivoa ìvotinje, dok neobuzdanoprepu{tanje strastima i porivima,postepeno spu{ta ~ovjeka, daju}imu stepen koji mu ne pripada kaoodabranom Boìjem stvorenju, zakojeg Uzvi{eni Allah u Kur’anukaè: “Stvorili smo ~ovjeka u najl-

jep{em obliku.”

* Glas Islama upravo izlazi uvrijeme Ramazana. Da li je toslu~ajnost?

- U principu, slu~ajnost ne pos-toji. Sve se de{ava uokviru apsolutne Boìjevolje. Iako nismo plani-rali da }e proceduraregistracije novina trajativi{e od tri mjeseca, {tozna~i da je bilo pred-vi|eno da se prvi broj“Glasa” pojavi jo{ uoktobru, to se ipak

dogodilo. Mnogima jepoznato da su se ve}inadoga|aja, historijskiva`nih za Islam iMuslimane, odigraliupravo u mubarekmjesecu Ramazanu. Stim u vezi, radosno iponosno moèmo ista}ida je ovaj RamazanMuslimanima Sandàkadonio ono {to su èljno~ekali - prve islamskenovine u svojoj historiji.

* Da li ste Vi sretan ~ovjek i{ta za Vas sre}a zna~i?

- Polaze}i od svojih opredjeljenja, sretan sam kao i svaki onaj koji je samo Stvoritelju pokoran, NjemuJednom Jedinom, koji nam jepodario blagodati ìvota, vjere,morala. Samo On posjeduje pravona na{u pokornost, koja nam dajeslobodu od okova robovanja onimakoji nisu dostojni toga. Naravno,ne mogu biti potpuno sretan svedok ovim svijetom vlada ovolikizulum i te~e krv nedu`nih.

Razgovarao: Fehim Kajevi}




AKTUELNI TRENUTAK 7

e} dvije godine

organi Islamske

zajednice Sandà-

ka su suo~eni sa

oblemom svog legit-

iteta. Ovo pitanje je

stalo aktuelno kada je

94. godine istekao ~et-

rogodi{nji mandat,

bijen na op{tim izbori-

u Islamskoj zajednici

90. godine. Slijedom

elokupne situacije, a

sebno one ratne u Bos-

te organizovanja Isla-ke zajednice na nivou

ndàka, odràvanje izb-

a u predvi|enom roku

e bilo realno o~ekivati.

Krhke noge novog ust-

stva Islamske zajednice

va su odolijevale pred

rutnim udarcima du{m-

a svih boja. Stalno se

kulisalo sa floskulom

epriznatog” Me{ihata, a

ro~ito ako je u pitanju

a (ne)disciplina. Imaju-

sve to u vidu, valja is-

i da bi upu{tanje u iz-

re u tim sudbonosnim

nima, u najmanju ruku

bilo rizi~no po stabilnost

organa i ustanova Islams-

ke zajednice Sandàka.

S druge strane, sve vi-

{e se name}e pitanje da

li je do sada uobi~ajen

na~in izbora uskla|en sa

{eriatskim na~elima i stv-

arnim interesima Islamske

zajednice. Posebno je int-

eresantno da je na ovim

prostorima, za razliku od

Katoli~ke i Pravoslavne

crkve, samo Islamska zaj-

ednica prihvatila “demok-ratski” na~in izbora svoj-

ih vjerskih predstavnika.

Apsurd je jo{ ve}i ako se

zna da ni jedna Islamska

zajednica na svijetu (osim

onih koje su ìvjele pod

komunizmom), nije prih-

vatila ovaj “moderni” sis-

tem izbora. Sve su ovo

dileme kojima }e se mor-

ati dobro pozabaviti oni

koji budu radili na nacrtu

Odluke o izborima.

Razmatraju}i pitanje

izbora, na zadnjoj sjedni-

ci Me{ihata formirana je

tro~lana komisija za prip-

remu nacrta Odluke o

izborima, koju ~ine:

Adem ef. Zilki} (orijen-

talista), Hajro ef. Tuti}

(imam) i Umer Hadì}

(dipl. pravnik), a zapra-

vo se radi o ljudima sa

potrebnim iskustvom u

izradi normativnih

akata. Uslov da bi

Komisija mogla pristupiti

ovom, dugo odlaganom, a

nadasve, odgovornom

poslu, su odre|ene pre-

dradnje na terenu koje

treba obaviti.

Naime, na Odborima

IZ-e Sandàka je obaveza

da sa~ine spiskove ~lano-

va Islamske zajednice sa

svog podru~ja. Druga i

veoma bitna predradnja

koja }e se obaviti na

osnovu prispijelih spisko-

va je reonizacija dèmata,

a u smislu Pravilnika o

kategorizaciji dèmata,

donijetog jo{ u decembru

1995. god. Ona podrazu-

mijeva precizno odre|iva-

nje prostora koji dèmat

pokriva, kao i pripadnost

datom dèmatu svakog

~lana Islamske zajednice,

a u cilju formiranja potr-

ebnih bira~kih spiskova.

Po{to pomenute radnje

budu okon~ane, Komisija

}e pristupiti izradi nacrta

Odluke o izborima na

osnovu koje }e Me{ihat

donijeti Odluku o raspisi-

vanju izbora u Islamskoj

zajednici Sandàka.

Novi Pazar

ODR@ANA 16-ta REDOVNA

SJEDNICA ME[IHATA IZ-e

SAND@AKA

U prostorijama novootvorene zgrademu{ke Medrese, odràna je 16. redovnasjednica Me{ihata IZ-e Sandàka sadnevnim redom:

1. Izvje{taj o radu Medrese u {kolskoj1995/96. godini,

2. Izbori u Islamskoj zajednici,3. Razno.Prvi dio sjednice odràn je 28.12.1996.

g., te je zbog sloènosti problematike,obimnosti materijala kao i aktuelnostipriprema ramazanskih aktivnosti, nastavilasvoj rad 01.01.1997. god. kada je uve~ernjim satima i okon~ana. Uprkoshladnom vremenu i velikom snijegu,

~lanovi Me{ihata su se odazvali, kako biu~estvovali u dono{enju niza odluka,itekako bitnih za budu}nost na{e Islamskezajednice.

Na pomenutoj sjednici je, izme|u osta-log, formirana tro~lana delegacijaMe{ihata, zaduèna za obilazak terena zavrijeme Ramazani-{erifa, a ~ine je:

1. Direktor Srednje medrese “Gazi-Isabeg” u Novom Pazaru, prof. Mevludef. Dudi},

2. Glavni imam Odbora IZ-e Tutin,Adem ef. Zilki} i3. Glavni imam Odbora IZ-e Sjenica,

Ramiz ef. Hamidovi}.Prvenstvena uloga ove iskusne dele-

gacije je odràvanje prigodnih predavanjau Odborima IZ-e Sandàka, u ciljuomasovljenja dèmata i uljep{avanjacjelokupne ramazanske atmosfere uSandàku.

Tako|e je odlu~eno da Mali} ef.Nurovi}, vrijedni imam dàmije uSelakovcu i ~lan Me{ihata, nastupaju}iRamazan provede u Njema~koj sa istimciljem.

S. [.

U utorak 07. januara u 8,30i, kod sela Vu~ini}e, na relaciji

a Novi Pazar - Sjenica, dogodilasaobra}ajna nesre}a u kojoj su,skoro potpuno uni{tenom auto-bilu, lak{e povrede zadobili

edsjednik Me{ihata IZ-endàka prof. Muamer ef.korli}, sekretar Odbora IZ-evi Pazar i ~lan Me{ihata HajroTuti}, vaspita~ u Srednjoj

dresi “Gazi-Isabeg” u Novomzaru prof. Jonuz Dànkovi} iza~ pri Me{ihatu Hasudinjrovi}.

Do nesre}e je do{lo kada je

`beni automobil Me{ihata audi0, kojim je upravljao Hajrovi},og poledice, izgubiv{i pravac,tio s puta i prevrnuo nekoliko

puta nizstrmu pad-inu, duguoko 15m e t a r a .P o s l i j e

ukazane ljekarske intervencije uMedicinskom centru u NovomPazaru, sva ~etvorica su pu{teniku}ama. Osim Dànkovi}a,svima je propisana ku}na njega.

Ina~e delegacija Me{ihata jeputovala za Prijepolje gdje je tre-bala, po utvr|enom planu obi-lazaka Odbora IZ-e Sandàka,odràti sastanak sa predsjednici-ma, imamima i ~lanovimaOdbora IZ-e Prijepolje, BijeloPolje i Priboj, a u ciljuuspje{nog organizovanjaramazanskih aktivnosti.

O~ito da, kod rada na

Boìjem putu, ovakve pojave ~estobivaju neminovnost, ali je i ovajput Allah d`.{. svoje robove pomo-gao, daju}i im poslije isku{enja

olak{anje, za{ta Mu dugujemoiskrenu zahvalnost.

“Ovo je o~ita Boìja milost” -komentarisali su okupljeni prolazni-

ci, s nevjericom posmatraju}i polu-pani automobil.

S. [.

ovi PazarSAOBRA]AJNA NESRE]A VISOKE

DELEGACIJEISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA

IZBORI U ISLAMSKOJZAJEDNICI

O vjernici, pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovomi predstavnicima va{im...”

(Kur’an)

Na rubu




AKTUELNI TRENUTAK 8

piti u Medresi

PRVA DIPLOMA

VANREDNIHMEDRESANATA

U periodu od 28. do 31.12.1996. god. udresi su odràni vanredni i diplomskiiti.U ovom roku diplomski ispit je polagalou~enika od kojih je ~etvoro diplomiralo a

{estoro ostalo na popravni ispit iz dva pred-meta, dok }e jedan u~enik polagati popravniiz jednog predmeta.

Va`no je napomenuti da je u ovom ispit-nom roku, po prvi put od osnivanjaMedrese, diplomirao i jedan vanredni u~enik,a radi se o Fatimi Fetahovi} iz sela Ba}ice,optina Tutin, {to je dobar pokazatelj da sedo diplome Medrese moè do}i i na ovajna~in ako postoji istinska èlja i ljubav zaislamskom naukom.

Ramazanska praksa

SOFTE ]EOPRAVDATIPOVJERENJE

Ta~no 112 u~enika i 21u~enica, koliko ih je u {kol-skoj 1996/97. godini upisanona redovno {kolovanje uSrednjoj medresi “Gazi-Isabeg” u Novom Pazaru,oti{lo je na zimski raspust28.12.1996. god., koji je tra-

jao do 08.01.1997. god.Od 09.01.1997. god.

u~enici tre}eg, ~etvrtog inekoliko u~enika drugog

razreda, raspore|eno je navr{enje ramazanske prakse

na podru~ju Odbora IZ-e:Novog Pazara, Sjenice,Tutina, Roàja, BijelogPolja, Prijepolja, Priboja,Petnjice, Gusinja, Bara iNovog Sada. ZahtjeviOdbora nisu u potpunostiudovoljeni zbog nedostatkapotrebnog broja u~enika.

O~ekuje se da }e na{esofte dostojno opravdati pov-

jerenje koje im je dato a da}e ih dèmati rado do~ekatii narednih Ramazana.

jkot

POVOD JE NE[TO

DRUGO

Na svojoj zadnjoj sjednici, Me{ihat jero osudio poku{aj manipulisanja u~enici-Medrese njihovim navo|enjem na bojkottave. Ocijenjeno je da istaknuti zahtjevinika nisu bili stvarni povod, ve} da jebojkota bio destrukcija rada {kole, ataku-i na li~nosti predava~a i vaspi ta~a udresi, uz postojanje indicija o umije{anos-poljnog faktora.U potpunosti su podràne sve mjere pre-zete u cilju prevazilaènja nastalih proble-, uklju~uju}i i vanredno stanje, zavedenoMedresi od strane predsjednika Me{ihataf. Muamer ef. Zukorli}a od 20.11.1996.d.

Akt direktora Medrese prof. Mevlud ef.di}a od 21.11.1996. god. ocijenjen je kaokvatan i primjeren situaciji, a on glasi:

“U smislu kur’anskog ajeta: “I kada

dite me|u ljudima, sudite pravedno” , askladu sa aktom o vanrednom stanju br.2/96 od 20.11.1996. god., te polaze}i od r|ene ~injenice da je grupa u~enikadrese organizovala bojkot nastave, direk-

Medrese izri~e slijede}e disciplinskeere: 1. Sead Nasufovi}, Dèmo Redèma-i} i Enes Smailovi} - u~enici IV razreda,lju~eni iz {kole i bez prava na vanredno

polaganje u ovoj ili bilo kojoj medresi. 2. Nedàd Hasanovi } - u~eni k IV razreda,isklju~en iz {kole sa pravom na vanredno

polaganje, ali nakon isteka jedne godine od dana isklju~enja. 3. Re{ad Kapetanovi}, Raif

Pepi} i Edin Mujevi} - u~enici IV razreda,ka`njeni ocjenom 1 (jedan) iz vladanja -

predisklju~enje.”U obrazloènju se dalje kaè:“Imenovani u~enici su u~esnici organizo-

vanja bojkota nastave u Medresi, {to jerezultiralo time da su u~enici ~etvrtog itre}eg razreda izgubili sedam; drugog razre-da - {est; a prvog razreda - pet nastavnihdana. Posljedica pomenutog ~ina je tako|e i

propadanje oko tristo pripremljenih obrokau kuhinji Medrese. Posebno te{ka posljedica

je u tome {to su imenovani izazvali razdorme|u u~enicima, ne prezaju}i ni od upotrebe

prijetnje i drugih vidova pritisaka. Pomenuti

navodi su utvr|eni putem istrage koju jevodio direktor Medrese li~no.”

Pouka o pravnom sredstvu ukazuje da seprotiv ovog akta moè uloìti àlbaMe{ihatu IZ-e Sandàka u roku od 8 danaod dana isticanja istog na oglasnoj tabliMedrese.

Na pomenutoj sjednici su razmatrane iàlbe u~enika koje su ocijenjene u potpunos-

ti kao neosnovane, s tim {to je ostavljenamogu}nost da se, shodno daljem pona{anjuisklju~enih u~enika, eventualno ublaèizre~ene disciplinske mjere.

Po{tovana bra}o.

Poznato Vam je da jedan narod vrijedi onoliko koliko je mo}an. To crpimo iz rije~i Resulullaha s.a.v.s. koje glase: “Mo}an vjernik je korisniji i Allahu d`.{. draì od nemo}nog.” Temelj na{e snage je vjera Islam koja nasu~i da budemo organizovani kroz institucije i ustanove. Imperativ Prve objave je: “U~i u ime tvoga Gospodarakoji stvara.” Imaju}i navedeno na umu, Islamska zajedni-ca Sandàka je me|u svoje prioritete uvrstila izgradnjukompleksa zgrada, predvi|enih za smje{taj nau~no-obra- zovnog centra (Medresa mu{ka, Medresa ènska, bibliote-

ka) kao i svih drugih ustanova i slu`bi u okviru Islamske zajednice. Kapacitet pomenutih objekata je 3705 m2 a pri-bli`na cijena ko{tanja je 3,5 miliona maraka. Imaju}i uvidu te{ku ekonomsku situaciju u Sandàku, Me{ihat kao glavni nosilac investiranja pomenutih projekata, svojim glavnim osloncem smatra Muslimane iz Sandàka, koji senalaze na privremenom radu u Zapadnoj Evropi. Nakon{to je dobijena svesrdna podr{ka, kada su mjeseca Ramazana ‘96. god. po prvi put prezentirani gra|evinski projekti u Njema~koj, [vicarskoj i Austriji, Me{ihat IZ-eSandàka je na svojoj sjednici odrànoj 19.03.1996. god.donio odluku da se finansijsko u~e{}e zainteresovanihorganizuje prema slijede}em rasporedu:

1. Nosioci stalnih boravi{nih i radnih viza (ofental) -1.000 DEM,

2. Nosioci privremenih viza (duldung) - 300 DEM, 3. Ostali - prema mogu}nostima.

Uz uvjerenje da }ete se sigurno odazvati ovomuzvi{enom pozivu, i uz dovu da Vam Allah d`.{. ukabuli,iskreno Vas selamimo.

Va{e priloge moète uplatiti:1. Na blagajni Me{ihata u Novom Pazaru, 2. Putem blok-priznanica kod specijalno ovla{}enih

lica, 3. Na ìro-ra~un:

Meshihat of Islamic Community of Sanjak Commerzbank, Dachau Münchener str. 46

Kto. 1441500 BLZ 70040041 PREDSJEDNIK

Muamer ef. Zukorli}

IZ KABINETA PREDSJEDNIKA ME[IHATA

Prvog dana Bajrama u periodu od 830 do 10 h

predsjednik Me{ihata Muamer ef. Zukorli} }e usvom kabinetu primati bajramske ~estitke.

IMENOVAN SAVJETNIK ZA PRAVNA PITANJAPredsjednik Me{ihata IZ-e Sandàka Muamer ef. Zukorli}, imenovao je Umera Hadì}a,lomiranog pravnika iz Roàja, na mjesto savjetnika za pravna pitanja. Umer Hadì} jenost bogatog pravni~kog i administrativnog iskustva, te je kao takav poznat {irojdà~koj javnosti.



Glas Islama anuar 1997. Ramazan 1417.

IZ NA[IH D@EMATA 9

edstavljamo

Odbor IZ-e Novi Pazar

PPrvi put }e se o Odboru Islamske zajednice pisati u “Glasu Islama”koji }e izlaziti u Novom Pazaru. Ne}emo zloupotrijebiti, time {tobi smo htjeli sve obuhvatiti, i ako je to skoro nemogu}e, niti time{to }emo napisati ne{to {to nije ta~no, ve} skromno, tiho i blago,

nenametl j ivo,uostalom onakoba{ kako prili~ina{oj sredini.Novi Pazar jecentar Islama uSandàku, kaoi u Jugoslaviji.On je poznat ipriznat po tomei van granicana{e zemlje.Neki kaù da

je to balkanskiStambol. Za{to

je to ta ko ,poku{a}emo ukra}im crtamaiznijeti.Evlija êlebija

je pisao da je1660. godine u

vom Pazaru bilo 23 dàmije, 7 crkava, 6 hanova, 2 hama-, 1 bezistan i niz drugih manjih gra|evina. Mnoge od tih

|evina uni{tili su poàri u 1689. 1737. i 1809., poplave u31. i 1896. i ratna àri{ta. Danas u Novom Pazaru ima 25mija (sa Selakovcem i Murom) i 5 na seoskom podru~ju,

o i 6 mesdìda. U izgradnji je tako|e nekoliko dàmija isdìda. Sve dàmije imaju svoje imame i skoro sveezine. Od tog broja ima 18 aktivnih vjerskih slu`benika-ama, ostali su honorarci. U pro{losti, sve do 1970. godineu gra|ene dàmije, ve} su se ru{ile zidine starih naru{enihoku rata. Sedamdesetih godina je po~ela adaptacija starih idnja novih. Novi Pazar je imao 17 dàmija u gradu anije su podignute nove i to: u naselju Hadèt sagradènanova dàmija ~iji je glavni donator hadì [efko Latifovi},u gra|ani sada zovu “[efkova” dàmija, zatim dàmija ugradskom naselju Selakovac i naselju Mur. Novosagra|enemije su u selima: Poègi, Sebe~evu, Kru{evu, Jukova~i,

navi. Ostale gra|evine su mesdìdi i to u sljede}im selima:

~inovi}e, Ko{kovo, Mur, Jo{anica, Vrbasi}e, Lukare,a~i}e, Go{evo, Oholje... Ima dàmija u izgradnji i to uma: Ivan~a, Ko`lje, Bijele Vode, Pljevljani, Novopazarska

nja, Donji [utenovac.Dosada{nja praksa je pokazala da do dobijanja gra|evin-h dozvola za izgradnju vjerskih objekata je i{lo te{ko ikotrpno, me|utim, vjernici se nisu lako predavali i odusta-od gradnje i dàmija i mesdìdaPo{to je izgradnja novih dàmija bila usmjerenaavnom na seoskom podru~ju, gradske starije su adaptiranena temeljima starih podignute nove i to: Melajska, Dibakak, Hadèt, Palanka (Bukre{) i dàmija u Potoku. U tomislu grad je zaostajao u odnosu na selo, uprkos tome {tograd sve vi{e {irio prira{tajem stanovni{tva, te su novaelja potrebovala dàmija. U uèm podru~ju grada koncen-ane su mahom stare dàmije. Sada{njim detaljnjim urban-

~kim planom grada Novog Pazara nigdje nisu predvi|eneve dàmije iako za to postoje opravdani razlozi. U tomu odbor IZ-e je podnosio zahtjeve skup{tini op{tinevog Pazara u periodu 1994. i 1995. godine da se odlukom

SO odrede nove lokacije za jo{ osam dàmija za gradska i prigradskanaselja. Jo{ nismo dobili jasan odgovor, pa smo primorani da ponovoaktiviramo na{e opravdane zahtjeve.

Vakufska imovina

Novopazarski vakuf je jedan od najbogatijih vakufa na prostoru biv{eJugoslavije. Imovina vakufa je morala biti o~uvana, me|utim bilo je ekspro-prijacije i nacionalizacije od strane dràve. Sve do osamdesetih godina,imovina se umanjivala radi realizacije urbanisti~kog plana Novog Pazara, a

od tog vremena nastupaju bolji dani novopazarskog vakufa. Tih godinavakuf je imao: 25 du}ana i 28 ku}a. Od tog vremena vakuf je uve}an za 15du}ana a broj ku}a se smanjio na 23. Najve}i novopazarski vakuf poslijerata i dan danas je Upravna zgrada Odbora IZ-e na ~ijim temeljima se zas-novala Medresa i nova zgrada glavnog ureda Me{ihata IZ-e Sandàka.Poslije Upravne zgrade, zvane Vakuf, Novi Pazar je oboga}en novimzgradama dviju Medresa (mu{ke i ènske) i dogra|enim spratom centraleMe{ihata.

Ovom informacijom nije obuhva}ena sva vakufska imovina, jer vakufskaimovina je i ona koju je dràva oduzela, a da je nije platila niti vratila. Prijesvega, tu su islamske ustanove, dana{nja robna ku}a “Uniprom”(“Grmija”), Novopazarska (stara) banja i zemlji{te na brdu Hadèt zbogkojeg se ve} pet godina vodi sudski spor sa Skup{tinom op{tine. U OdboruIZ-e kaù da }e redovnim putem traìti svoju imovinu da im se povrati ilinov~ano materijalizuje. Pored navedene vakufske imovine Odbor IZ-e kanitraìti od SO Novi Pazar da ukine odluku iz 1988. godine kojom se musli-

manska groblja Gazilar i Veliko groblje daju Komunalnom preduze}u naodràvanje i upravljanje iako je to vakufska imovina.

Pi{u}i o Odboru IZ-e Novog Pazara ovim tekstom nisu iscrpljene sveanalize jer nam to i nije bila namjera. Stoga }e se u nekom od narednihbrojeva detaljnije obraditi aktuelna problematika ovog Odbora, jer NoviPazar to zasluùje kao centar Islama na ovim prostorima.

Novi Pazar

OTVOREN MESD@ID U VAREVU

Drugi januar 1997.. godine pamti}e se uselu Varevu i naselju Selakovcu sve dok jeìvih svjedoka koji su bili toga dana sudioni-ci ovog veli~anstvenog skupa. Toga danaotvorena je nova zgrada mesdìda, sagra|enaza potrebe vjernika, ovogakraja i okoline. Ovakvi trenu-ci nas ohrabre, te nas ponovonadahnu snagom i optimiz-mom u bolje sutra. Bitisudionik u podizanju isve~anom otvaranju Boìjihku}a je velika ~ast za svakogvjernika, a posebno na onimmjestima gdje nikada nijebilo dàmija i mesdìda.Takav je slu~aj i sa selomVarevom nadomak Novog

Pazara. To je selo u osoje, uzaha}, kako neko re~e nasve~anosti, ali ne samo pogeografskom poloàju ve}naàlost i po vjerskimaktivnostima. Pro{lo je vi{eod 15 godina a da nisu traìliimama za teravih namaze.Svijest tih mje{tana-vjernika, je do te mjere evoluirala, hvala Bogu, da suu rekordnom roku sagradili velelepnu zgraduu kojoj }e se obavljati vjerske aktivnosti i ukojoj }e se pou~avati polaznici vjerske poukei odakle }e se reprodukovati Islam, a time inauka, po{tenje, ljudska ljubav i sve {to je za~ovjeka potrebno.

Svje~anosti su prisustvovali predsjednikMe{ihata IZ-e Sandàka profesor Muamer ef.

Zukorli} sa svojim saradnicima, zatim pred-stavnici Odbora IZ-e, kao i predsjednik i pot-predsjednik SO Novi Pazar. Gosti su senakon prou~enog mevluda obratili prisutnimdèmatlijama i ~estitali im ove nesvakida{njemomente radosti.

Predsjednik Me{ihata Muamer ef. Zukorli} je u svom nadahnutom izlaganju izme|u osta-log rekao da graditi ovakve objekte (mesdìdei dàmije) spada u najiskrenija djela. Boìje

ku}e su ki~meni stub jednog dèmata i njihovnakit su dèmat. On je ujedno poselamiopoliti~ke predstavnike na{eg naroda i naglasioda je ovo prvi put da predsjednik op{tinezvani~no uzme u~e{}e u ovim zna~ajnimsve~anostima. To je posebna ~ast ali i jakovelika odgovornost, dodao je predsjednikMe{ihata Muamer ef. Zukorli}.

Hajro ef. Tuti}



NNa poziv Predsjedni{tva za vjer-ske poslove pri VladiRepublike Turske, kao tro~lanadelegacija Me{ihata IZ-eSandàka, na ~elu sa predsjed-

nikom prof. Muamer ef. Zukorli}em,slije}emo na istanbulski aerodrom uprohladnu oktobarsku no}. Sa nama,istim avionom stiù i predsjednikPredsjedni{tva IZ-e Kosova dr. Redèpef. Boja, predsjednik Me{ihata IZ-eCrne Gore Idriz ef. Demirovi} i pred-sjednik Odbora IZ-e u BeograduHamdija ef. Jusufspahi}. lanovi pro-tokola nas ljubazno do~ekuju. Na{aodrednica je hotel “Dedeman” gdje seodràva Drugo Evroazijsko Islamsko

Savjetovanje ([URAA), zbog ~ega smoi tu. U njemu i odsjedamo.

Vikend je i delegacije pristi u jednaza drugom. Sre}emo se i sa reisu-l-ule-mom IZ-e Makedonije Sulejman ef.Redèpijem. Radujemo se svakom alinam je posebno drag dolazak delegacijeRiaseta IZ-e Bosne i Hercegovine koju~ine tuzlanski muftija Husein ef.Kavazovi} i travni~ki Nusret ef.Avdibegovi}. Sa njima je i predsjednikMe{ihata IZ-e Hrvatske [efko ef.Omerba{i}. Susret je srda~an i dirljiv.Rije~i same teku a uspomene iz vreme-na pro{lih naviru. Ponovo slu{amo opre ivljenoj patnji bosanskih Muslimanai rije~i zahvale Sandàklijama na nese-bi~noj podr{ci svih ovih te{kih godina.Ponosni smo {to smo UmmetMuhammedov a.s. i svjesni da, sve {tonam se desilo, Allahova je odredba igorko iskustvo puno poruka.

Organizovano na najvi{em nivou,Savjetovanje po~inje u ponedjeljak 21.oktobra. Tu, u prepunoj kongresnoj sali,kada na jednom mjestu sre}emo, po

svom izgledu i folkloru, toliko razli~itihljudi, ali sa istim ciljem, svojim o~imagledamo potvrdu kur’anskog ajeta: “O ljudi, stvorili smo vas od jednog ~ovjeka i jedne ène, podijelili vas na

plemena i narode - da biste se bolje

upoznali...” Osim predstavnika balkanskih

Islamskih zajednica, tu je i mno{tvodrugih iz: Albanije, Azerbejdàna,Bjelorusije, Bugarske, Kirgizije,Kazahstana, Krima, Litvanije,Mongolije, Poljske, Rumunije, Ruskefederacije, Tadèkistana, Trakije,Turkmenistana, Ukrajine... Svi su se oniodazvali u èlji da, poslije nekolikodecenija komunisti~kog gu{enja Islamana tim prostorima, iznesu probleme sakojima se milionski muslimanski narodtih krajeva suo~ava. Sada kadaAllahova rije~ ponovo budi uspavanasrca i ru{i la`ne ideale kojima su bila

zatrovana sva ta prostranstva, ra|a seèlja za ja~im zbliàvanjem i soli-darno{}u, bez obzira na prostornu, pa~esto i vremensku distancu.

Predivni glas u~a~a, Uzvi{enim aje-tima otvara skup. Prisutnima se obra}aReisu-i-ulema Islamske zajedniceTurske Mehmed Nuri Yilmaz ali nje-gov govor ubrzo prekida dolazak pod-predsjednice turske Vlade i ministravanjskih poslova Tansu iler. Vrhunacodu{evljenja izaziva najavljeni dolazak ipozdravni govor Predsjednika turskeVlade gospodina prof. dr Ned`metinaErbakana. Svi su na nogama tako da jete{ko napraviti ~ak i fotos za arhivu.Gospo|a îler, pomalo nespretno alisimpati~no, poku{ava da se uklopi uislamski ambijent, zapo~inju}i svojeobra}anje Bismilom. To nam svimaimponuje jer neko u pozadini re~e:“Ovo je njena prva javno izgovorenaBismila”.

Dalji rad Savjetovanja te~e s pauza-ma u kojima nam organizatori prire|ujunezaboravne posjete raznim znameni-tostima grada, gdje nas do~ekuju visokeli~nosti iz vjerskog, politi~kog iposlovnog ivota Istanbula i Turske. Nemoè a da se ne pomene sve~anave~era kod predsjednika istanbulskog

okruga; prijem iru~ak kod SakibaSabandìja, jednogod najbogatijih indus-trijalaca Turske pa i{ire; posjeta jednomod mnogih internataza islamski odgojdjece; ru~ak u kom-pleksu dàmije Ejubel-ensarije; {etnjabrodom po Bosforu...

Petodnevni radovog velikog skupaispunjen je obra}anji-ma brojnih gostiju naarapskom, turskom iruskom jeziku: pred-stavnika Islamskihzajednica iz evroazijskih zemalja, ugled-nih nau~nih radnika i profesora uni-verziteta {irom Turske; ministara i~lanova turskog Parlamenta; kao i orga-nizatora skupa. Kroz sve ove nastupeupoznajemo se sa, uglavnom istimproblemima Muslimana zakafkazkog,srednjoazijskog i balkanskog podru~ja:nedostatak vjerskih kadrova i literature,lo{e komunikacije, slaba saradnja saislamskim svijetom, me|usobna razjed-injenost, {to su posljedice dugogodi{njevladavine bezbo`ni~kog re ima.

Naravno, zapaèn udio u radu uzi-maju i predstavnici Islamskih zajednicas balkanskog podru~ja, me|u kojima ipredsjednik na{eg Me{ihata Muamer ef.koji svojom pojavom i te~nim arapskim

jezikom budi interesovanje prisutnih.Izme|u ostalog, Predsjednik predlaèosnivanje posebnog evroazijskog islam-skog satelitskog programa, na kome bisve zajednice na svojim jezicima uzeleu~e{}e. Ovaj prijedlog je kasnije usvo-

jen i ulazi u odluke kongresa.Posljednje re~enice njegovoggovora izazivaju buruodu{evljenja kod prisutnih iostaju dugo da odzvanjaju una{im u{ima: “Turska je na

na{e prostore donijela vjeru Islam a onda nas prepustila same sebi. Mi u Sandàku je i dalje smatramo svojommajkom, a da li majka ima

pravo da ostavi svoje dijete? Ne tra imo nikakvu milostin-

ju ve} samo hak koji nam pripada...!”

Probudila se nostalgija u srcimamnogih tako da naredna izlaganja dobi-

jaju novi prizvuk. Sand a~ka delegacijai njen muftija, kako mu se svi tamoobra}aju, postaju predmet interesovanjai posebnog respekta. Turski medijiposvje}uju zapaèn prostor izjavama i

aktivnostima na{e delegacije. Ionakoljubazni organizatori, postaju nam jo{naklonjeniji.

Petak je dan “sre|ivanja utisaka”.Na konferenciji za {tampu se ~itaju

zaklju~ci Savjetovanja ~ija je glavnaporuka da se moraju izna}i metode isredstva boljeg upoznavanja ovih kraje-va u cilju rje{avanja problema u organi-zovanju njihovog vjerskog ìvota.Va`na odluka, koja ovih dana dobija naaktuelnosti, je usagla{avanje po~etkaRamazana, Bajrama i mubarek no}i napodru~ju svih ~lanica.

Dùmu klanjamo u dàmiji sultanaEjub el-ensarije za bugarskim muftijom,nakon ~ega nam dèmat oveimpozantne gra|evine izraàvaho{geldiju. Stotine njih, jedan po jedan,

u dirljivoj ti{ini, prilaze ~vrsto steù}inam ruku, grle}i nas ne kriju}i svojuushi}enost, pa i suze. Sretni su {to smotu, {to nam je isti put.

Pomalo umorne, ali i dalje vidnoraspoloène, delegacija jedna za drugomnapu{taju hotel. Velika porodica sepolako osipa ali sa èljom da se idu}egodine ponovo okupi, u isto vrijeme, na

mo`da nekom drugom mjestu, ali saistim ciljem. Pro{la je cijela hefta kakosmo tu. Vakat je za povratak. Na{ vol-

jeni Sand ak i bli nji nas o~ekuju. Dokse ukrcavamo u avion rominja ki{a. Tusu i na{a bra}a iz Pri{tine, Podgorice iBeograda. Na{ {ejh Muamer nije sanama. Njegovi putevi vode ka Libanugdje ga o~ekuju pune ruke posla okostudenata. Nema odmora na Allahovomputu.

Samir [krijelj

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

AKTUELNI TRENUTAK 10

[URAA NA BOSFORU“ I o z na ~ aj n i m s e p it a nji ma s a nj i ma s avje t uj...”

( Ku r’a n)




RAMAZANSKA STRANA 11

"O vjernici, propisuje vam se

st kao {to je bio prop isan

ima prije vas da biste se grije-

klonili" (El Bekare, 183)

PPost, kao jedan odstubova na{e vjere,ima izuzetan zna~aj inezamjenljiv je naputu duhovnog

anja i uzdizanja vjernika. ZatoAl la h d` .{ . po st mj es ec amazana u~inio obaveznimim narodima prije nas, odem-pejgambera pa sve do daana{njeg. Svevi{nji ga jelikovao nad ostalim mjesecima

no si u se bi sp ec if i~ nost i

zane samo za Ramazan. On jelika prilika za vjernika, jerlah u njemu otvara dènnetskaata a zatvara dèhennemska itani se sputavaju, kako kaèsulullah s.a.v.s. On je ujedno iesec oprosta i Allahovelosti, mjesec teube i pokajan-

Allahov Poslanik s.a.v.s. jea~e bio uvijek milostiv i tihema svim ljudima a posebno

bi o bl ag u mj es ec umazanu, poput

olje}nog pov-arca, kako stojihadiskim predaja-.Allah d`.{. ho}estom da o~istirnika od grijeha,ko bi mogao bitikreni nosilachadeta. Nije~ajno da je ba{ovom mubarekesecu po~eloj a v l j i v a n j e

r'ana. U mjesecuda je ~ovjekosje}ajniji, kadaduhovno najja~i,kada shvati niskost i

araznost materije. Gospodartova kaè:"U mjesecu Ramazanu po~elo

objavljivanje Kur'ana, koji je

an dokaz pravog puta i raz-

ovanje dobra od zla..." (El

kare, 185)

Najeve}i dar i blagodat zavje~anstvo po~eo se objavlji-

i u blagoslovljenoj no}i kojabolja od hiljadu mjeseci, kakoè Allah d`.{.:"Po~eli smo ga objavljivati u

no}i Kadr, a {ta ti misli{ {ta je

no} Kadr? No} Kadr je bolja od

hiljadu mjeseci..." (El Kadr, 1-3)

Ovo je mjesec u~enjaKur'ana, mjesec silaska melekaDìbrila koji je, kako se prenosiu hadisu, podu~avao ResulullahaKur'anu, tako da bi Poslaniks.a.v.s. u Ramazanu prou~iocijeli Kur'an pred Dìbril-i-Eminom. Eto, to je ono {to jeMuhammeda a.s. ~inilo ple-menitim i dare`ljivim u mjesecuRamazanu.

Sve velike pobjede u povijestiIslama odigrale su se u ovommjesecu. Bitka na Bedru,prekretnica u ravoju Islama.

Tada je Allah izravno pomogaosvoga Poslanika i vjernike sahiljade meleka. On, Uzvi{enipokazao mu je da bitku ne vodebombe i rakete, sila i mnogobro-

jnost, nego imansko srce, ~vrstoi ~isto od korova kufra. Bedr jepodsticaj svim generacijama~asnoga Dina da krenu hrabro,uspravno, bore}i se naAllahovom putu. A Allah uKur'anu poru~uje:

"Koliko je puta manja

skupina uz pomo} Allaha pobi-

jed il a ve }u sk upi nu ... " (E l

Bekare, 249)

Muslimani su ovom mjesecuna ~elu sa Pejgamberom osvojiliMekku. Kona~no je poraèn kufri nestalo je {irka. Istina je do{laa nestalo je laì. Sunce Islama jeobasjalo Mekke i pravovjerne.Kaba je ponovo u rukama

vjernika. To se desilo 21.Ramazana. U mjesecu Ramazanu

je po~eo silazak i ostalih Boìjihobjava, koje su prethodile

Kur'anu. Od Ibn Abbasa r.a. seprenosi da je Muhammed a.s.rekao: "Suhufi Ibrahima a.s. suobjavljeni prvog Ramazana. Prvavelika Knjiga upu}enaIsrael}anima preko Musaa a.s. injegovog brata Haruna a.s. akoja se zove Tevrat ili Tora (nahebrejskom), objaljena je 6.Ramazana, sedam stotina godinaposlije objave Suhufa. Druga

velika Knjiga Zebur objavljena je Davudu a.s. u Ramazanu, 500godina poslije objave Tevrata.Indìl koji je objavljen Isa-pegamberu, po~eo je silaziti 8.Ramazana. I Napokon, Kur'anskaobjava po~ela je u ovomblagoslovljenom mjesecu.Upravo zbog ovih velikihdoga|aja, Poslanik bi uRamazanu u~io ovu dovu:

"Allahu, u~ini ga mjesecm

upute i dobra. Vjerujem u

Onoga koji je ovaj mjesec stvo-

rio"Za iskrene posta~e nagrada

je velika. Prenosi se u hadisu da je Al lah ov Po sl an ik s. a. v. srekao: "U dènnetu imaju jednavrata koja se zovu Rejjan. Nanjih }e ulaziti samo posta~i.Po{to oni u|u, ona }e sezatvoriti i na njih vi{e niko ne}emo}i u}i."

I na kraju, Allah d`.{. uhadisi-kudsijji kaè:

"Post je Moj i ja za njega

posebno nagra|ujem"

Molim Allaha d`.{. da nasu~ini od onih koji }e bitinagra|eni nagradom posta.

RAMAZANSKE PORUKE

MU’D@IZAKur'an je svijet apsolutne

istine u kojem svako na svojna~in moè na}i lijek za du{u, milost za grijeh, nadu zasre}u, svjedo~anstvo za vjeru.Njegovi ajeti hrane ljudskudu{u kao {to sun~eve zrake

hrane zemaljsko bilje. Kur'anse u~i, prou~ava i slu{a vi{enego ijedna druga knjiga. Nepostoji knjiga koju ljudi ucjelosti s po{tovanjem u~enapamet kao Kur'an, te kojuponovo slu{aju i onda kada jerazumiju i onda kada je nerazumiju. Ljepota kur'anskerije~i se i kod nas oduvijeknjegovala, u~enjem napamet(hifz), pravilnim izgovorom(ted`vid) i ljepotom u~enja(tilavet). Kako u~iti Kur'an?

Kada i koliko? To su pitanjao kojima }emo pisati, akoBog da, u jednom od nared-nih brojeva.

Kur'an je oaza ~istih inepatvorenih misli, nepogrje{ivih ideja, jasnih ipreciznih na~ela, te univerzal-ni zakon. Bio je i ostao jedinaistinska upita ~ovje~anstvu, svim generacijama i u svimvremenima.

Pa neka je slavljenGospodar koji nas je u~inio

slijedbenicima âsnogKur'ana!




U SVIJETLU KUR’ AN-I-KERIMA 2

Najbolji komentar Kur’ana je

m Kur’an, a njegov najne-

sredniji tuma~ je Sunnet

uhammeda a.s. Zato se ni naj-anje ne treba ~uditi {to je

dna od posl jedn jih poruka

uhammeda a.s. bila da njegov

mmet ne}e nikada zalutati ako

bude strogo pridràvao

ur’ana i Sunneta. Stoga je

htjev svih islamskih istinskih

slilaca i israìva~a bio i ostao:

a}anje u okvire Kur’ana i

nneta, i ìvljenje, koliko god

to mogu}e, u okvirima ova

a neprikosnovena izvo-

cjelokupnog islamskog

zmi{ljanja i vjerovanja.

KKur’an je BoìjaObjava, Rije~ iUputa. Objavlji-

n je Muhammedu a.s. uzdoblju od 23 godinegove poslani~ke misije.Period objavljivanjar’ana bio je poseban uskoj povijesti. Po~etakjave javlja se u formilahova imperativaslaniku, a potom svakom

vjeku, da izu~ava, pos-tra i saznaje izvjesnostsmi~kog reda u triplicit-relaciji Bog-~ovjek-svi-Kur’an, dapa~e, insisti-na osebujnom posma-nju prirode i ~ovjeka, podjed-ko u njihovoj odvojenosti kao injihovom jedinstvu. To integral-i odvojeno posmatranje bazirana kur’anskom principu oins tvu i jedinost i Stvoritelj avhid).Svaka rije~ Kur’ana objavljena

uhamedu a.s. bila je reg-rovana, preno{ena i u~enapamet. Tako se dogodilo onoje u povijesti nebeskih Knjiga

dinstveno: zapisana je svakae~ Objave i svako njeno slovorazdoblju koliko je trajalaslani~ka misija Muhameda a.s.oga je istinitost transmisijer’anskog teksta nesumnjiva ipobitna. To potvr|uje i samr’an, u kome se kaè da je toiga u koju nema sumnje. Onauputa svima koji èle da je sli-

e i koji ho}e da joj pripadaju.avezuju}i svoje pripadnike naanstveno istraìvanje i spozna-

vanje stvarnosti, Kur’an podiènauku na najvi{i mogu}i stepen iu tom smislu na desetine mjesta i

u razli~itim kontekstima upotrebl- java iz raze znanje i spoznaja.

Obra}a se svima koji ho}e darazmi{ljaju, èle da otkriju i spoz-naju istinu i koji teè da dosegnusmisao vjerovanja. Tu je bezbrojraznovrsnih dokaza na kojeKur’an ukazuje. Ozbiljnoprou~avanje njegova sadràja kaoi is~itavanje njegova prevodapotvr|uje tu konstataciju.

Svojom pojavom Kur’an je

pokrenuo jedan od najve}ih preo-braàja u povijesti ~ovje~anstva.To isti~u svi objektivniznanstvenici svijeta, a primjerakoji potvr|uju ovu ~injenicu imanapretek. Po svojoj univerzalnosti,misaonosti i sveobuhvatnostiKur’an predstavlja, doista nadnar-

avnu knjigu. Iza neprikosnovenogpoziva da se vjeruje jedan Bogd`.{. slijedi zahtjev za vjerovanjesvih Njegovih poslanika, me|ukojima nema razlike. Po tomepravi i istinski pripadnik Kur’anamoè biti samo onaj koji vjeruje isve druge vjerovjesnike, kao {tovjeruje u Allahovog Posljednjegposlanika Muhammeda a.s.Priznaju}i sve ranije poslanike ipotvr|uju}i njihov dolazak i misi-

ju razli~itim argumentima, Kur’anujedno predstavlja ~vrst dokaz

istinitosti i historijskog zna~enjaMuhammedova a.s. poslanstva.

Me|u ljudima, prema

Kur’anskom u~enju, nema nikakverazlike osim u njihovu pristupudobru i zlu, korisnom i {tetnom,

lijepom i r|avom. Svrha postojanja razli~itih naroda i nacija je ume|usobnom upoznavanju, sarad-nji na dobru, razmjeni iskustava ime|usobnom ispomaganju.Pravednost se traì do te mjere,da ~ovjek mora da gleda nasvakog drugog kao na sama sebe.Istina je po Kur’anu sveta i ned-

jeljiva, a ljudska misao se morapotvr|ivati i dokazivati nau~no iiskustveno.

Jezik Kur’ana je nadnaravanpo svom stilu, strukturi iizraàjnim mogu}nostima. Zbogtoga je Kur’an nemogu}e u pot-punosti doslovno prevesti na bilokoji drugi jezik. Svi dosada{njinapori na tom planu predstavljaju,u stvari, samo ljudske poku{aje

prezentovanja zna~enja Kur’ana ini{ta vi{e. Kur’anski stil inter-pretacije ima vlastitu logiku iproteè se na sva podru~ja kojazaokupljuju ljudski duh: napodru~je vidljivog i nevidljivogsvijeta. Te{ko da postoji kra}epovijesno razdoblje u ìvotuljudske zajednice u kojem je aktu-aliziran toliko broj pitanja koja seti~u prirode i ~ovjeka, te razvojaljudske kulture i duhovnostiuop}e, od onog u kojem jedovr{eno objavljivanje Kur’ana.

Pitanja slobode misli, opredjeljenja i vjerovanja utemeljena sutako da je prisila zabranjena, kako

u pogledu vjerovanja, tako iu pogledu nevjerovanja. Tajvrlo sloèni problem Kur’an

je ja sno i nedvosmi sl enorazrije{io. Sloboda ljudskogopredjeljenja je zagaranto-

vana, a na istom osnovu je~ovjekova odgovornost odre|ena.

Kur’an sadrì stalan progres.

On je uputa ka kontinuiranomnapretku i dinami~nom razvoju.Zahtjev da se ~ini dobro, a ne~ini zlo, univerzalan je principkur’anskog u~enja.

Najbolji komentar Kur’ana jesam Kur’an, a njegovnajneposredniji tuma~ je SunnetMuhammeda a.s. Zato se ni naj-manje ne treba ~uditi {to je jednaod posljednjih porukaMuhammeda a.s. bila da njegov

ummet ne}e nikada zalutatiako se bude strogo

pridràvao Kur’ana iSunneta. Stoga je zahtjevsvih islamskih istinskihmislilaca i israìva~a bio iostao: vra}anje u okvireKur’ana i Sunneta, i ìvl-

jen je , ko li ko god je tomogu}e, u okvirima ovadva neprikosnovena izvoracjelokupnog islamskograzmi{ljanja i vjerovanja.Utjecaj Kur’ana na ljudskumisao, kulturu i razvoj jenesaglediv. Me|utim, taj

utjecaj do na{ih dana jo{nije dovoljno prou~en.Poku{aji koji se danas ~ineu tom pogledu veliki su izna~ajni. Napori su ogrom-ni na svim meridijanima

svijeta. To najbolje pokazujesavremeno interesovanje zaKur’an i povijesno zna~enje nje-gove misli; za islamsku kulturukao autenti~nu ba{tinu kur’anskihnauka i planetarne mogu}nostikur’anske Objave. Neoboriv dokazkoji potvr|uje ovaj stav je ogro-man broj prevoda zna~enjaKur’ana na gotovo sve jezikesavremenog svijeta. înjenica jeda svaki narod ima po nekolikorazli~itih prevoda zna~enjaKur’ana na svom jeziku. Takvihzahvalnih poduhvata bilo je i kodnas, a me|u njima, svakakoposebno mjesto zauzima prevodprofesora Besima Korkuta.

S toga je ba{ u ovom mubarekmjesecu-Ramazanu velika {ansada osjetimo veli~inu Kur'anskeporuke, kao i njegovih vi{edimen-zionalnih vrijednosti.

Dr. Ahmed Smajlovi}

RAMAZAN - MJESEC KURANA "I mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i kadarskoj." (Kur'an)




Z SUNNETA RESULULLAHA 13

Premda }emo na ovim stranicama GlasaIslama tuma~iti hadis, smisao i zna~aj,stoga }emo ovom prilikom poku{ati upoz-i ~itaoce o hadisu i njegovom mjestu uamu. Hadis zna~i: rije~i, djelo, osobine istanak Muhammeda a.s. i odmah je, kaoor {eri’ata, poslije Kur'ana. Prije svega

mo aktuelizirati, za{to je potreban kao izvor{eriatu, argumentuju}i na{ stav kur'anskimtima: "Mi smo tebi poslali Kur'an da objas- ljudima ono {to im je objavljeno i da bi

i razmi{ljali" (Nahl-44) ili "I ne govori od be i po svojoj èlji. To je samo objava

ja mu se objavljuje." (Ned`m-3). "Kada lah i Poslanik Njegov ne{to odrede onda ni rnik ni vjernica nemaju pravo da postupe svom naho|enju, a ko Allaha i Njegova

slanika ne poslu{a taj je sigurno skrenuo sa avoga puta".Ovo je samo dio ajeta koji govore o uloziuhammeda a.s., odnosno njegove teorije ikse, koju jednom rije~ju nazivamo hadis.

oga je neopravdano razmi{ljati da hadis nijetreban, jer je sve re~eno Kur'anom.

Jedna od bitnih zna~ajki hadisa Boìjegslanika jeste i ta {to on obja{njava imentari{e Kur'an. Kur'an u sebi sadrì~ela i propise koji su vaè}i za sva vreme-

i sve prostore. Po svojoj koncepciji, ljepotiaza i sadràja predstavlja mu'dìzu koju nire~itiji Arapi nisu u potpunosti razumjeli.}ina kur'anskih propisa na~elno je

omenuta bez detaljnih obja{njenja i upusta-o na~inu primjene. Zato Allah d`.{. {alje

slanika i stavlja mu u du`nost da ljudimaasni Kur'an i ukaè im na prakti~nu prim-

nu : "O Poslani~e kazuj ono {to ti se javljuje od Gospodara tvoga..." (El Maide- ).Da bi smo imali jasnu predstavu o hadisu iegovoj ulozi u tuma~enju Kur'anave{}emo nekoliko primjera gdje hadisma~i kur'anski tekst.

* U Kur'anu se spominje rije~ "kewser"a je za njegove savremenike bila nova ipoznata. Muhammed a.s. je objasnio daewser" u ajetu zna~i: rijeka u dènnetu ~ijavoda bjelja od mlijeka, sla|a od meda aris joj je ja~i od miska.* Hadis pobliè odre|uje zna~enje kur'an-h rije~i koje imaju op}enito zna~enje. Ur'anu se govori: "Onome ko ukrade i onoj a ukrade, odsjecite ruke njihove, neka imbude odmazda za ono {to su u~inili i kaznaAllaha. Allah je Silan i Mudar". (El

aide-38) Iz samog ajeta ne znamo o ~emuradi: da li kradljivcu treba odse}i cijelu

ku, ili pola, ili samo jedan dio? U ajetu

ko|e nije precizirano koja je visinaradene robe za koju slijedi kazna odsijecan-ruke. Muhammed a.s. je to u svom hadisutako objasnio. On kaè da kradjivcu treba

odsje}i ruku u zglobu {ake kadaukrade ne{to u visini nisaba koji je

jasno preciziran.* Kur'anski ajet: "Redovno obavl-

jaj te mol itv u, na ro ~i to sr ednj inamaz..." je nedore~en kada je upitanju srednji namaz. No,Muhammed a.s. u hadisu, koji senavodi u zbirkama Buharije iMuslima, kaè da je to ikindijanamaz.

Ovakvih i sli~nih primjera jedoista mnogo a mi }emo se za

po~etak zadovoljiti sa navedenim, jernam i prostor ne dozvoljava detaljnijuanalizu.

U Kur'anu se spominje i namaz,zekat, post i had`, me|utim da nijerije~i Resulullaha s.a.v. ne bi smoznali koliko koji namaz ima rekata,visinu davanja zekata i kategorijekojima pripada, kada se obavlja had` i ko sunosioci te obaveze itd.

Iz svega izloènog moèmo zaklju~iti da jehadis kao drugi izvor {eri’ata posebno vaàn izna~ajan za valjano razumijevanje Kur'ana iprimjene njegovih propisa u praksi.

Hadis o postu

"Koliko je posta~a koji od svoga postanemaju ni{ta drugo osim gladovanja" (Nesai,

Ibn Madè)Rije~ je o hadisu koji je dobro poznat i

koji ste imali prilike ~uti mnogo prije. No, ipored toga o njemu se vrlo malo razmi{lja.Post, koji je propisan kao obaveza (farz) nezna~i samo ustezanje od hrane, pi}a i drugihtjelesnih prohtjeva. On predstavlja ujedno iustezanje od grije{enja, ~uvanje jezika od laì,pretjerivanja i kleveta. Muammed a.s. je pod-sticao posta~e na plemenito pona{anje i~injenje dobrih djela, a udaljavanje od bestid-

na i razuzdana govora.Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslaniks.a.v. rekao: "Ko ne ostavi bestidan govor inevaljale poslove uz Ramazan, za vrijeme

posta, nema potrebe ni da posti, a Allahu nije potrebno njegovo gladovanje" (Buharija, Ebu Davud). Iz hadisa se saznaje da post nijepuko gladovanje, ve} mu je prvenstvenismisao da izgradi jaku li~nost, svjesnu da jepost Allahov imperativ preko kojeg iskazuje-mo poslu{nost svom Gospodaru. Kao takav,post u sebi sadrì duhovnu, odgojnu i socijal-nu dimenziju, tako da predstavlja ki~menistub u lancu ibadeta kojima se deklari{e Islamu praksi.

Mevlud ef. Dudi}

HADIS I NJEGOVO

MJESTO U ISLAMU

Ramazanske poruke Al lahovog Poslanika Ramazanske poruke Al lahovog Poslanika

Boìji Poslanik s.a .w. s. prenosi da je

Allah d`.{. u hadis-i-kudsijju rekao: Svaki

posao pripada ~ovjeku osim posta. Post je

moj i ja za njega posebno nagra|ujem. Post

je {titnik. Kada neko od vas bude postio,neka ostavi spolno op}enje i sva|u, a ako

neko bude psovao ili se htio sa njime tu}i

neka kaè: "Ja postim"! Tako mi Onoga u

~ijoj je ruci Muhammedova du{a, zadah iz

usta posta~a sigurno je kod Boga draì od

mirisa mo{usa. Posta~ ima dva veselja koji-

ma se raduje: veseli se kada iftari i veseli}e

se svome postu kada bude susreo svoga

Stvoritelja.

(Sahihul-Buhari)

Ko Lejletu l-kadr provede u pobo`nost i,

vjeruju}i i ra~unaju}i samo na Boìjunagradu oprosti}e mu se ranije u~injeni gri-

jesi, ako isposti Ramazan, vjeruju}i u nje-

govu obaveznos t i ra~unaju}i na Boìju

nagradu, opra{taju mu se njegovi raniji gri-

jesi.

(Sahihul-Buhari)

Taberanija je zabiljeìo da je Muhammed

s.a.v.s. rekao: "Boè moj! Podaj sre}u i

napredak mojim sljedbenicima u ramazan-

skom sehuru. Ru~ajte pred zoru, pa makar

to bio samo jedan gutljaj vode, jedna hurma

ili koja reza~ija, jer }e tada meleki moliti

Allaha d`.{ za oprost va{ih grijeha.

(Sahihul-Buhari)




DRUGI O NAMA 4

êga se najvi{e pribojavaju Njemci poslijezavr{etka "hladnog rata"? Na pitanje, {taosje}aju kao "kriti~nu prijetnju" njihovih

otnih interesa devedesetih godina, u jednojdavno objavljenoj RAND-studiji su odgovo-: 23% smatra da je to preostala vojna mo}sije; 69% daje svoj glas rasprostranjenostimskog naoruànja a skoro pola, 47% mislije najopasniji islamski fundamentalizam. Naim instancama dru{tva se sli~no razmi{lja:

nopoliti~ke poruke od 26. novembra 1992.ozoravaju na islamski fundamentalizam ida poraslu opasnost od dràvnog terorizma.

Tako|e se i na jednom drugom mjestu iznosia procjena. Biv{i zapovjednik NATO-a Johnlvin je na jednom skupu 1991. posvje}enomru, iznio sljede}u formulaciju: "Najduà kon-ntacija koju smo doìvjeli na izmaku ovoglenijuma je konfrontacija izme|u Zapada iama. Ona se proteè od prije vi{e od hiljadudina, preko krsta{kih ratova, pa sve do

nas". Posredstvom zaljevskog rata opet su sebudila historijska sje}anja na pokolj u kat-nskim ravnicama, na krsta{ke ratove, narke pred Be~om. Neprijateljska slika sov-

jetske komunisti~ke mo}i je nestala; diktator uBagdadu i svuda u pokretu islamski fundamen-talizam, isporu~uju pravovremeno jednu novusliku neprijatelja.

Ipak, na mjesto stare-nove prijetnje ne stupa- ju samo stratezi i politi~ari skloni konfrontaciji.Nemir vlada i u duhovnom svijetu. Slu~ajRushdi pokazuje da se u odnosu Orijenta iOkcidenta ne radi samo o politi~koj zategnutostii ekonomskim interesima ve} se radi i o sudaru

dvije velike svjetske kulture. Stoga razumljivokod njih nailazimo na razli~ito poimanje ~ovje-ka i zajednice. Oni se me|usobno posmatraju upoku{aju da razviju svoj sopstveni identitet.Pozapadnjavanje njihovog na~ina ìvota ivrijednosnog sistema mnogi muslimani odlu~noodbijaju kao {to su i ranije ustali protiv evrop-skog kolonijalizma.

Ho}e li dakle velika konflikt-linija 21. vijekaizme|u Zapada i Orijenta nestati? Ra|a li seponovo krvno neprijateljstvo izme|u Islama iZapada? Grozni~avo pani~enje nam pomaè istoonoliko koliko i suvi{no pojednostavljenje. [ta

je zapr avo "I sl am" a {t a "Z apad"?Fundamentalista ima svugdje. Svugdje ima i

modernista. Sa odgovorima AjatollahaHomeinija na probleme dana{njeg vremenasamo se manjina u islamskom svijetu slaè.Izlaz iz procesa traènja svog identiteta kodmuslimana je skroz otvoren. Jazovi izme|udvije kulture ne moraju se neminovno dalje pro-dubljivati. U historiji je tako|e bilo puno imostova preko ovih jazova. Ne predstavljasvaka islamska dràva a priori prijetnju. Mnogesu dobri partneri. Gledano od zemlje do zemlje,unutar njih islamisti nipo{to ne dominiraju svo-

jom brojno{}u.U ovoj bro{uri su sabrani pojedini tekstovi

koje je "Die Zeit" u prethodnim godinamaobjavljivao na temu "Islam i Zapad": analize,

reportaè, komentari, a uz to i jednu diskusijuodrànu novembra 1992. u Hamburgu podvo|stvom Helmuta Schmidta. Tekstovi se neodnose striktno na jedno pitanje ve} preovla-davaju politi~ki i privredni problemi. Jedanposeban odlomak je posve}en slu~aju piscaSalmana Rushdija kojem je Ajatollah Homeinizbog bogohulnog romana "Satanski stihovi"izrekao smrtnu presudu.

"Za zapadni svijet je va`no da razumijeIslam", kaè Helmut Schmidt na hambur{komZEIT-forumu. "Mi moramo da u~imo. Da vodi-mo razgovor sa muslimanima o vremenu, oisporuci ma{ina, aviona i oru`ja, o petrolu".

"ZEIT-Punkte" izdanje koje je pred vama

treba da doprinese razumijevanju Islama i raz-govorima sa muslimanskim svijetom.

Sa njema~kog: Midhat Hajrovi}

Ho}e li nestati veliki konflikt linija XXI vijeka izme|u Zapada i Orijenta

JAZOVI I MOSTOVITheo Sommer

ema~ka novinska ku}a "Die Zeit" je izdala specijalnu bro{uru "Zeit-Punkte" u kojoj donosiz ~lanaka, reportaà i komentara na temu Islama. Za po~etak vam donosimo prijevod uvodnee~i izdava~a Dr. Thea Sommera u cijelosti.

ISLAMSKAMONUMENTALNA

ARHITEKTURAU RUSIJI

EZAN PREDNJEMA^KIM SUDOM

TTurski dràvljani koji borave i rade

u njema~kom gradu Dilinburguodlu~ili su da svoj spor sa vlastima

pomenutog grada oko dozvole upotrebepoja~ala za pu{tanje ezana, rije{e nasudu. Njihov broj u ovom gradu prelazidvije hiljade. Organizovani u okviruislamsko-kulturnog udruènja traèdozvolu za upotrebu poja~ala za u~enjeezana tj, poziva za namaz kaoizjedna~avanje njihovih prava sadrugim u zemlji u kojoj je kr{}anskave}ina i gdje crkvena zvona redovnozvone pozivaju}i na molitvu i obavljanjevjerskih obreda i to u svakom mjestu.

Turska populacija u Njema~koj ~inibroj od dva i po miliona stanovnika. Dosada su izgradili dvadeset dàmija saminarom i hiljadu i trista mesdìda kojisluè za obavljanje namaza i drugogvjerskog programa u svim gradovimaNjema~ke. Danas u samo dva grada jemogu}e ~uti ezan putem poja~ala saminare i to u Ahenu i Durinu. Obagrada nalaze se u pokrajini NorhajnVestfalen.

Tursko islamsko-kulturno udruènjetraì dozvolu za u~enje ezana putempoja~ala u pomenutom gradu tri puta

dnevno i to u podnevnom, popod-nevnom i ak{amskom vremenu, onakokako je to regulisano u susjednojHolandiji ve} duì niz godina.




IZ SVIJETA ISLAMA 15

neva

Pu{enje uni{tava svakesekunde 10 ljudskih

ìvota!(A. F. P) - U studiji ~ije jezultate objavila Svjetskaravstvena Organizacija, ~ija jerada traja ~etiri godine, a kojadstavlja najpotpuniju studiju ovete u posljednjih 20 godina, stojizbog pu{enja u svijetu svake

kunde umre 10 ljudi. Ovaj broja tendenciju rasta za tri puta udnoj gene ra ci ji i to zbogsti~nog porasta upotrebe cigaretaKini i drugim dijelovima tre}eg

jeta. Ista studija navodi da }eoj `rtava cigareta u bogatimmljama tokom druge polovineu}eg vijeka, koji }e se zavr{itijehiljaditom godinom, dosti}iru od skoro 62 miliona lica, {topribli`no jednako broju stanovni-Francuske ili Engleske.

Roè Garodi i Islam

(Alem Islamij) - Kao {to jeogima poznato, Roè Garodi-ncuski filozof i mislilac, nekada

rksisti~kog pravca, prihvatio jeam i aktivno se uklju~io u pro-visanju njegove univerzalnesli, daju}i joj novi izraz iionalni karakter. Me|utim, usljednje vrijeme mogu se ~utiave koje demantuju njegovo pri-dni{tvo Islamu. Naime, o ~emurije~?Saudijski muftija, a ujedno ikovoditelj Instituta za nau~naaìvanja u saudijskoj kraljevinidi da se na osnovu skora{njegervjua gospodina Garodija

opisu "El-medèlleh" moè ste}ika o njegovom nepripadni{tvuamu, njegovom stvarnom odnosuma Islamu i muslimanima.

Tako|e treba pomenuti odjeke irekacije njegove nove knjige

"Usulijat" povodom koje je ~ak naazharskom univerzitetu uprili~enseminar s ciljem demanta njenesadrìne. Na seminaru su uzeliu~e{}e dr. Mahmud Zakzuk, dr.Muhamed Amare i drugi.Preovladalo je mi{ljenje dagospodin Roè Garodi nije, nitirazumio, niti prihvatio Islam u nje-govom originalnom ruhu, ve} gaèli svrstati i svesti na razinuovosvjetskih ideologija a koje su

proizvod ma{te i èlje za manip-ulisanjem masama.

Evropa i Islam

(Ahbar) - U toku pro{le godineu Evropi je uprili~eno vi{e skupova~iji su povod i tema bili odnosiizme|u Evrope i Islama. Isto tako i

ove godine organiziraju se seminarii predavanja po gradovima Evropena kojima u~estvuju eminentni mis-lioci i istraìva~i ove oblasti sevropskog i arapsko-islamskog pod-

neblja.Cilj ovakvih skupova je podsti-

canje dijaloga izme|u dvije strane iizanalaènje novih akademskih i

idejnih rije{enja za pokretanje projekata na zajedni~kom pisanju aut-enti~ne istorije i predstavljanjaislamske civilizacije u njenompravom svjetlu. Poruka jednog odkongresa ovakve vrste odrànog u[paniji ove godine je da Evropatreba da se oslobodi predrasuda iopre~nih stajali{ta naspram Islama i

da svoju sada{njost i budu}nostprilagodi realnosti koja postoji ikoja se name}e.

Poznati britanskima~evalac pre{ao na

Islam

London - Sajmon Ostin, jedanod najpoznatijih britanskihma~evalaca je nedavno javnoobjavio svoj prelazak na Islam.

Izme|u ostalog, na konferecijiza {tampu, gospodin Ostin je

rekao: "Kad god sam imao vreme-na ~itao sam prijevod zna~enjaKur'ana i nekih knjiga kojepoja{njavaju islamsko gledanje nakr{}anstvo. Tako sam po~eo svevi{e osje}ati Islam kao svoj put, akada sam shvatio da je to zaista

jedina ist ina, shavatio sam i dasam cijeli ìvot i{ao pogre{nimputem."

Za muslimane Brazilajedno mjesto u parlamen-

tu

Brazil - U nedavno datom inter-

vjuu prof. Ahmed Ali Essika,direktor Centra da'we za LatinskuAmeriku u Brazilu, je izjavio damuslimani Brazila aktivno rade naosnivanju svoje partije, naro~itonakon {to je jedan muslimanpostao ~lan brazilskog parlamenta.On }e u ovom Parlamentu pred-stavljati muslimane Brazila koji sudo sada bili zastupljeni samo ulokalnim vije}ima.

Priredio: E. U.

usijaRuska zabrinutost

(Libanski hajat) - Jedan ruski znanstvenik smatra da }e brojuslimana u Rusiji dosti}i cifru od 34-40 miliona nakon triesetlje}a, a da }e se taj broj popeti i na 65 miliona sredinomarednog stolje}a.Ruski istori~ar Jurij Kubi{tanov, u studiji koju je objavila

Nezavisimaja gazeta", ukazuje da broj muslimana u Rusiji sadaostiè cifru od 20 miliona, me|utim, on smatra da }e se ovajroj popeti na 35-40 miliona usljed migracionih kretanja iz repub-ka srednje Azije, Kavkaza i drugih dràva Azije i Afrike. Poemu, broj Rusa kr{}ana bi}e pribliàn broju muslimana sredi-om dolaze}eg stolje}a, a poegovom ubje|enju polovinuanovni{tva Moskve ~ini}euslimani.

Islamski univerzitet u Maleziji nagradio dr Jusufa Kardavija

Kuala Lumpur - Nagradu za dostignu}a na polju nauke pro{legodine malezijski Univerzitet je dodijelio dr. Jusufu Kardaviju.

Nagradu je uru~io premijer Malezije Enver Ibrahim.Dr. Jusuf Kardavi je tom prilikom izjavio da nagrada ne pred-

stavlja znak po{tovanja njegovoj li~nosti, nego znak po{tovanjaumjerenosti i "srednjoj" metodikoju on koristi u svojim fetva-

ma.



HUTBA 16

Po{tovane dèmatlije.

Nalazimo se u mubarek mjesecu Ramazanu, za koji se neminovnoveè tema davanja zekata i sadekatu-l-fitra. Mislim da su dileme okoobaveznosti i neophodnosti izvr{enja ovog ibadeta otklonjene, pogotovokada je u pitanju ova druga, tj. sadekatu-l-fitr. Zbog toga }emo se danasograni~iti isklju~ivo na onaj dio problematike koji se ti~e na~ina davanjazekata i sadekatu-l-fitra. Preciznije, kome pripada zekat i sadekatu-l-fitr?

Kako bi odgovor na postavljeno pitanje bio potpuniji, dana{nju hutbuizloì}emo u tri dijela:

- Kategorije koje mogu primiti zekat i sadekatu-l-fitr,- Na~in davanja zekata i sadekatu-l-fitra,- Uobi~ajene pogre{ke pri izvr{avanju ovih obaveza.

Kategorije koje mogu primiti zekat i sadekatu-l-fitr

Precizan odgovor na ovo pitanje nalazimo u kur’anskim rije~ima izsure Et-Tewba, koje glase:

“Zekat (sadekatu-l-fitr) pripada siro-

ma{nima, ugroènima, sakuplja~ima,onima ~ija srca treba pridobiti, za

otkup iz ropstva, prezaduènima, na

Boìjem putu i putniku namjerniku.To je obaveza od Allaha, a Allah

sve zna i Mudar je.”

Ako malo bolje pogledamo navedene kategorije u ajetu, zaklju~i}emoda se svih osam pomenutih mogu svrstati u tri grupe. Drugim rije~ima,sve navedene kategorije su obuhva}ene jednom od tri svrhe davanja zeka-ta i sadekatu-l-fitra, i to:

1. Humanitarne svrheU ovu grupu spadaju: siroma{ni, ugroèni, za otkup iz ropstva,

prezaduèni i putnik namjernik.2. Organizacione svrheOvdje spada kategorija “sakuplja~i” - {to podrazumijeva da se iz sred-

stava zekata i sadekatu-l-fitra pokriju tro{kovi njihovog prikupljanja.3. Misionarske svrheOva grupa obuhvata dvije kategorije, i to: oni ~ija srca treba pridobiti

i na Boìjem putu.

U jednoj godini je dozvoljeno dati svima, nekima, pa ~ak i samo jed-noj od navedenih kategorija, s tim {to to ovisi o potrebi, odnosno prior-itetu odre|ene kategorije nad drugom.

Na~in davanja zekata i sadekatu-l-fitra

Cijenjene dèmatlije,

Ovaj ibadet spada u kategoriju institucionalnih, a to zna~i da se nemoè izvr{iti pojedina~no i na svoju ruku, ve} je osnovni uslov za nje-govu ispravnost da to bude organizovano, odnosno, posredstvom islamskeinstitucije. U slu~aju postojanja islamske dràve, ona je jedino zaduèna ikompetentna da prikuplja i vr{i raspodjelu sredstava zekata i sadekatu-l-fitra. U na{im uslovima gdje, naàlost, nemamo islamske vlasti, jedininjen legitimni zastupnik je institucija Islamske zajednice na ~elu saMe{ihatom i Saborom. U prilog ovoj tvrdnji iznosimo dva neoborivakur’anska dokaza, i to:

1. Nare|uju}i davanje zekata kur’anskim ajetom, Allah d`.{. upotrebl-ava slijede}u formulaciju:

“Uzmi iz imetaka njihovih zekat, dabi ih o~istio i blagoslovio njime.”

Dakle, upotrijebljen je izraz “uzmi”, koji je upu}en Resulullahu i nje-

govim nasljednicima, {to nedvojbeno ukazuje da je institucija ta kojaprikuplja zekat i sadekatu-l-fitr i koja raspolaè pravom uzeti zekat, ~ak iako se vlasnik imetka s time ne bi sloìo.

2. U ajetu kojeg smo na po~etku citirali, jedna od osam pomenutihkategorija je “sakuplja~i”, {to smo ve} pojasnili da se sakupljanje zekatai sadekatu-l-fitra finansira upravo iz tih sredstava. Ova ~injenica jasnoukazuje da se upravo radi o organizovanom prikupljanju i raspodjelizekata i sadekatu-l-fitra. Jer ako bi bilo dozvoljeno suprotno postupati, to

jest pojedina~no i shodno li~noj procjeni izvr{avati ovaj ibadet, besmis-leno bi bilo spominjanje na~ina finansiranja sprovo|enja ove akcije.

Imaju}i pomenute ~injenice pred sobom, organi Islamske zajedniceSandàka sa puno odgovornosti prilaze ovoj problematici. U tom smislu

je 1995. god. osnovana Humanitarna organizacija pri Me{ihatu, koja imazadatak da od sredstava zekata i sadekatu-l-fitra izna|e mogu}nosti zakontinuirano pomaganje onih kojima je pomo} najpotrebnija. To je,prema na{em vi|enju, jedino mogu}e ostvariti ako doista svi muslimaniovih prostora shvate zna~aj ove akcije, {to bi rezultiralo ostvarivanjempo~etnog kapitala, potrebnog za otvaranje mogu}nosti upo{ljenjaugroènih i drugih koji su nu`dani.

Po na{em planu, najve}i dio sredstava iz fonda zekata i sadekatu-l-fitra usmjeri}e se na sedmu kategoriju “na Boìjem putu”. Doista, naju-groènija kategorija na ovim prostorima su upravo Islamske ustanove, na

~ijem ~elu se nalaze Medrese. Nakon {to je od strane dràve poplja~kanaskoro sva vakufska imovina, jedina finansijska podloga za opstanak i radMedresa je zekat i sadekatu-l-fitr.

Uobi~ajene pogre{ke pri davanju zekata i sadekatu-l-fitra

Ne poznaju}i navedene propise, a vrlo ~esto lakomisleno shvataju}iovaj ibadet, nerijetko dolazi do mnogih pogre{ki, od kojih su naj~e{}e:

1. Davanje zekata i sadekatu-l-fitra isklju~ivo rodbiniMnogi misle da iz zekata i sadekatu-l-fitra treba obezbijediti opskrbu

siroma{noj ili ugroènoj rodbini, zaboravljaju}i na obavezu stalnog poma-ganja rodbine, a ne samo jednom godi{nje.

2. Davanje zekata i sadekatu-l-fitra onima koji ne ispunjavaju potrebneuslove

Uobi~ava se dati zekat i sadekatu-l-fitr i onima koji ne ispunjavajuuslove da bi ga mogli primiti, a jedan od osnovnih uslova jeste dadoti~na osoba bude vjernik, kako deklarativno, tako i prakti~no. To zna~ida osoba koja ne klanja ili ne posti, ne moè primiti zekat i sadekatu-l-fitr.

3. Davanje zekata u manjem iznosu od propisanogDavanje zekata pau{alno, tj. bez ta~nog prora~una, a obi~no to ni iz

daleka nije iznos koji je obavezan dati. U tom smislu, u~estala je praksada vrlo imu}ne osobe daju deset ili dvadeset maraka prosjaku, smatraju}ida je time izvr{en zekat. To moè biti samo dobrovoljna sadaka, a zekatnipo{to time nije oduèn.

4. Davanje sadekatu-l-fitra poslije isteka predvi|enog rokaDavanje sadekatu-l-fitra poslije klanjanja bajram-namaza je tako|e

neispravno, te sa izvr{enjem ove obaveze treba poùriti.

Imaju}i u vidu da vr{enjem ovog ibadeta imamo za cilj posti}iAllahovo zadovoljstvo, a to je mogu}e samo sa iskrenim nijetom i uzprimjenu svih navedenih propisa, skre}emo pa`nju svim prisutnima narije~i kojim se zavr{ava ajet kojeg smo na po~etku citirali:

“...To je obaveza (fard) od Allaha...”

Dakle, svi propisi koji proizilaze iz pomenutog ajeta nisu i ne mogubiti predmet na{eg izbora, ve} spadaju u kategoriju obaveze - FARDA,kojoj smo se du`ni povinovati.

Zamolimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da nam se smiluje i uputi nas napravi put, te nas uvrsti u red onih sa kojima je On zadovoljan i koji suNjime zadovoljni.

Amin.

KOME PRIPADA ZEKAT I

SADEKATU-L-FITR




@ENA U ISLAMU 17

NNema sumnje da jepitanje ène jedno odnajsloènijih pitanjane samo dana{njice i

samo jedne civilizacije,} je to problem koji nije

rani~en vremenom istorom.Gledano iz uglana{njice zakoni ranijihvilizacija su punipravde i neuvaàvanjane kao ljuidskog bi}a. Um zakonima koji suthodili evropskoj rene-

nsi ène su vaìle kaosposobne i beskorisne.ko se poloàj ène uroj Gr~koj moè sagle-i iz rije~i koje je Platonutio Bogu u vidu zahval-

sti: "Ja sam zahvalangu {to sam se rodio kaobodan ~ovjek, a ne kaob; kao mu{karac, a neo èna..." Rimljanka jea cijelog ìvota podorstvom. Prelaze}i iz}e oca u ku}u muà, onau st va ri pr el az il a iz

asti jednoga pod vlastugoga. U najgoremoàju je bila èna u pre-lamskoj Arabiji a to jejeme kada èna nijeatrana ni obi~nom stvari

} je bila li{ena svakog{tovanja i uvaàvanja. Oome Kur'an kaè: "I kad

nekom od njih javi da

se rodila k}i, lice mu

amni i postaje poti{ten,

je se od ljudi zbog

re}e koja mu je dojavl-

a i da li ovako prezren

je zadrì ili da je u

mlju zarovi? Kako ru`no

prosu|uju." (An-Nahl,

59).

Iz svega ovoga vidi seko zakonodavstva pro{lihilizacija nisu imala nimanjeg obzira prema

ni ve} su one bile oma-aàvane, izlagane raznimnjama pa ~ak i ubijanez da neko odgovara za

I dok je kr{}anskaropa bezuspje{noku{avala da unaprijediloàj ène, dotlelaskom Objave, Islamna~no defini{e ènskoanje. Njen status u

miliji i dru{tvu, u poro-nom i javnom ìvotua rije{en na na~in prim-en nj enoj pr ir od i i

kona~no njenoj ulozi.Kur'an je reagovao napojavu zakopavanja ìveènske djece kod Arapa itakve je slu~ajeve strogozabranio. Dao je èni pravo

na izbor pri udaji, za svavremena ukinuo poliandri-

ju (vi {emu `s tvo) aograni~io poligamiju(vi{eènstvo) i zabranionasilni prekid trudno}e.Muslimanka se moè nes-metano prosvje}ivati,poha|ati {kole kao imu{karac. Osim prava to jeujedno i njena obaveza. Na{panskim univerzitetimastudirale su muslimanskeène uporedo sa mu{karci-ma. @enska imena nisu

nepoznata islamskojknjièvnosti a naro~itoone iz Samarkanda,Kordove i Sevilje. Pougledu na muslimanke ikr{}anke su po~ele

poha|ati univerzitete.Ne zaboravimo da su

ène imale veliku ulogu uìvotu Resulullaha (s.a.w.s).Njegova prva èna Hatidà

je bila prva osoba koja mu je povjerovala i koja ga jepodràla u poslani~koj mis-iji. Hazreti Ai{a je bila~uvena u bavljenju fikhs-kom naukom. Koliko jeprostora Islam dao èni

jasno se vidi iz primjera dasu one sa BoìjimPoslanikom otvoreno razgo-varale o osjetljivim temamasvog intimnog ìvota.Izrazito visoku svijest jepokazala jednom prilikomèna koja je javnoprotestvuju}i u dàmiji uti-cala na stav halife Omeraibn Hattaba po pitanjuograni~enja vjen~anog dara.Ona se pri tome pozvala na

Kur'an i halifa je moraopovu}i ve} donijetu odluku.

Podatak da od 114 surau Kur'anu jedna od duìhnosi ime An-Nisa (ène) i~injenica da se ona ne

samo formalno ve} isadràjno odnosi na ènuukazuje na njen zna~aj uorganizovanju musliman-skog dru{tva i njegovomopstanku kao takvom. SaObjavom i porodica jedobila puni zna~aj a èna unjoj posebno mjesto.

Dekadencom musliman-skog dru{tva koje jeuzrokovano skretanjemmuslimana sa pravoga puta,

muslimanka biva polakopotisnuta i zanemarena.Prestala je da se bavinaukom i skoro da je pre-stala da se koristi pravimakoja joj Kur'an daje i ona

je da na s degr ad ir an a u~itavom islamskom svijetu.

Pravi problem sa kojimse muslimanski svijet danassusre}e, nisu kritike kojedolaze sa Zapada, one nasu krajnjoj liniji i ne intere-suju, ve} upravo poloàjène u islamskom dru{tvu,koji nije na zavidnomnivou i koji nije u skladusa onim {to Kur'an prokla-muje. Islamsko dru{tvodanas nije li{eno predrasu-da koje su svojstveneZapadu a odnose se napoloàj, prava i obavezeène u Islamu. Naime, sa

sigurno{}u moèmoustvrditi da ni samamuslimanka nijenajbolje upu}ena u

svoja prava i obaveze, u tokoji joj je zna~aj i kakvauloga.

Jedno od pitanja koje sedanas ~esto ~uje jeste, da li

je u Is lamu èna ravno -pravna sa mu{karcem.Odgovor bi glasio: besmis-

leno je govoriti o ravno-pravnosti ~ovjeka i ène jersvakoje od njih, shodnosvojoj psiho-fizi~koj i emo-tivnoj konstrukciji, imasvoje mjesto i svoju ulogu

u ìvotu pojedinca i zajed-nice. Umjesto ravno-pravnosti Islam kaè da semu{karac i èna me|usob-no dopunjuju i skupa ~inecjelinu. Boìji Poslanik u

jednom hadisu kaè: "One

su (ène) uistinu druga

po lo vi ca mu {k ar cima ".

Mu{karac ima svoja prava isvoje obaveze a i èna imasvoja prava i svojeobaveze. U vezi sa timKur'an kaè: "Oni imaju

isto toliko prava koliko i

du`nosti, prema zakonu, -samo, muèvi imaju pred-

nost pred njima za jedan

stepen. -A Allah je silan i

mudar." (El-Bekare, 228).

I druga stvar koje mus-limanka treba biti svjesna

jeste njen zna~aj za porod-icu. Udaljavanjem ène izporodice ista se razara,dovodi u pitanje njenopstanak a samim tim iopstanak dru{tva. Moèmoslobodno re}i da je porodi-ca dràva u malom. Pakako bi to izgledalo kadabiste jednu dràvu ostavili

bez ministarstva unutra{njihposlova. Da li bi u tojdràvi vladao red ili nered.Posebno treba naglasitiodnos ène prema muùkoji je u Islamu tako

propisan da se opstanakporodice ne dovodi u pitanje. Nedvosmislene su rije~iBoìjeg Poslanika u tomkontekstu: "Da je Allah d`.

{. htio da se u~ini sed`da

ikome drugom osim Njemu,

onda bi naredio èni da

u~ini sed`du svom muù".

Usvajanjem ovih istinamuslimanka i muslimanskodru{tvo mogu da otpo~nuproces promjena koje }eIslamu vratiti pravi sjaj aèni muslimanki pravu vri-

jednost i mjesto.Tewaba Hajrovi}

@ENA-MUSLIMANKA




NA[A MLADOST8

spovijest mlade muslimanke

OD ÔBANICE DO VASPITAÎCEU @ENSKOJ MEDRESI

U mektebu sam nau~ilanajosnovnije stvari o Islamu

Glavni podsticaj za upis u

Medresu, mislim da je ku}no vaspi-

tanje. Kasnije me je sve vi{e vukla

radoznalost i èlja da {to vi{e

upoznam svoju vjeru.

Jo{ u ranom djetinjstvu posma-trala sam svoje roditelje kako

ponizno obavljajunamaz. Razmi{ljala samda li }e mi se ispunitièlja da i ja nau~im

obavljati namaz. Pitalasam majku {ta je to {tooni u~e i kakve su torije~i kojima se takoponizno obra}aju Allahud`.{. Majka je po~elada me pou~ava prvimkoracima prave vjereIslama. Govorila mi jeda ne smijem krasti,lagati i psovati i sve {tomuslimanu nije dozvol-

jeno da uradi. Nau~ilame Euzu i Bismilu,[ehadet, Rabbijesir...Po{la sam i prvi razredosnovne {kole. Nau~ilasam da ~itam i pi{em. Umom selu su djecapo~ela da idu u mekteb.

Kona~no po{la sam i ja. Na{ imamnas je pored ostalog pou~io i tokako treba muslimanka da se obla~ipo Islamu. Od tog dana po~ela samda nosim mahramu. U {koli na ~asumi nisu dozvolili ali ~im bih iza{laiz {kole, ponovo bih je stavila. I{lasam u {kolu i u mekteb, i u obe{kole bila sam odli~an u~enik.

Nau~ila sam da klanjam namaz iprvi puta klanjala u dàmiji. Bio jeto za mene presretan dan, od tadavi{e nisam samo posmatrala roditeljedok obavljaju namaz ve} sam i ja sanjima obavljala namaz. U mektebusam nau~ila najosnovnije o Islamu.Dva puta sam pruo~ila hatme kodna{eg seoskog imama, rahmeliIbrahima Maki}a a kasnije kod nje-govog sina Saliha. Kada samzavr{ila ~etiri razreda osnovne {kole,u~iteljica mi je predloìla da nas-tavim dalje {kolovanje, {to mi jesavjetovao i na{ imam. Ali kako je

tada kod nas bio obi~aj da se ènskadjeca ne {alju dalje u {kolu, takosam i ja ostala bez daljeg {kolovan-

ja. Tu {kolu od ~etvrtog do osmog

razreda trebalo je zavr{iti uMelajama. Budu}i da je Melajedosta udaljeno od mog sela, a mojstariji brat koji je i{ao u tu {kolu, izsvog iskustva znaju}i da je napornosvakog dana pje{a~iti do {kole inazad a pogotovo zimi po snijegu ilo{em vremenu, pa ~ak i no}u, ubi-

jedio je mog oca da me ne po{alje utu {kolu. Znala sam da ako nezavr{im osam razreda osnovne {kolene mogu upisati Medresu. Prepiralasam se sa svojim uku}anima, da mepo{alju u tu {kolu, ali bez uspjeha.

Mislila sam da je time moje {kolo-vanje zavr{eno. Nakon nekog vreme-na ~ula sam da moè vanredno da sezavr{i osam razreda. Iskoristila samtu priliku i zavr{ila vanredno od~etvrtog do osmog razreda. Tada mi

je bio cil j da upi {em medresu uSarajevu, ali kako su se moje sestreudale a bra}a - neki na {kolovanju aneki na poslu, ja kao najmla|i ~lanporodice morala sam ostati na selosa roditeljima. To je za mene biokraj svake nade za upis u Medresu.

Pro{lo je nekoliko godina i ja sevi{e nisam ni~emu nadala, bar {to se

ti~e daljeg {kolovanja. Za tih neko-liko godina nailazila sam na mnogeprigovore ~ak i na ismijavanje odstrane neupu}enoga svijeta, zbogtoga {to sam i{la pokrivena. Mnogisu mi govorili za{to da ja jedinabudem izuzetak me|u ostalim djevo-

jkama. Nisam obra}ala pa`nju na to.@eljela sam da se vladam poAllahovom propisu bez obzira na tosvidjelo se to drugima ili ne.Devedesete godine kada je po~ela saradom Medresa u Novom Pazaru~ula sam da je samo za mu{karce.Nisam znala da djevojke moguvanredno da upi{u Medresu, jerdrugi se niko nije interesovao da seo tome raspita, a ja nisam dolazila uNovi Pazar. Jedne prilike ~ovjek izmoga sela je i{ao u Novi Pazar akada se vratio iz razgovora jesasvim slu~ajno spomenuo da jevidio nekoliko pokrivenih djevojakapred Medresom. Kada sam to ~ulabila sam jako radoznala ko su tedjevojke i pomalo naslu}ivala da jemogu}e da su to u~enice Medrese.

Govorili su mi da je te{ko

zavr{iti Medresu vanredno

Zamolila sam baba da mepo{alje kod sestre u Novi Pazar.

îm sam stigla u grad najprije samse raspitala o tim djevojkama i saz-nala da su to vanredne u~eniceMedrese. One su meni bile nepoz-nate a sada su to moje dobre dru-garice. Pitala sam u Medresi {ta jesve potrebno za upis. Sakupila samsve {to je bilo potrebno i kona~no seupisala u Medresu. Prije upisa mnogisu mi govorili sa strane da jezavr{iti Medresu vanredno dostate{ko i da ja tu nemam nikakve{anse, jer su mnogi poku{avali uSarajevu i u Pri{tini ali nisu uspjeli

~ak i po osam godina da zavr{e.Me|utim, niko me vi{e nije mogaoodvratiti od Medrese. @eljela sam daupi{em Medresu, da poku{am pakako Allah d`.{. bude odredio.Mjesec dana prije izlaska na prviispitni rok sredinom decembra pre-selila mi je majka na ahiret.Hodìnica koja je do tada gasulilarazboljela se, tako da mi je na{imam predloìo da ja u~inim majkugasal, jer sam jo{ u mektebu u~ilakako se oprema dènaza. U~inilasam svoju majku gasal, to mi je biloprvi put da gasulim mejta. Uz

pomo} Allaha d`.{. nije bilonikakvog straha, obzirom na to dasam ~ula od dosta èna da ih jestrah pri}i kod mejta. Dok sam~inila majku gasal nisam plakala,mada je mnogima bilo ~udno takvomoje pona{anje. Dok su se moje ses-tre snemagale od àlosti ja samzaplakala tek kada su moja bra}apri{la da posljednji put na ovom svi-

jetu poljube majku. Najmla|i bratnije bio prisutan, {to mi je dostate{ko palo. Plakala sam ali samosuzama, bez pu{tanja glasa, jer nari-canje za umrlim nije islamsko.Shvatila sam da je Allah d`.{. takoodredio i da je tako moralo biti, zarazliku od mojih sestara koje se jo{uvijek puno puta raàloste ~impo~nu neki razgovor o majci. Ja samse pomirila sa sudbinom. Umjestosuza ja joj poklonim neku dovu,mole}i se Allahu d`.{. da joj podaridènet.

Mislim, nije siro~e dijete kojeostane bez roditelja ve} je siro~edijete koje ostane bez vjerskogodgoja.

(Nastavit }e se.)

VVelika je vijest i istina zasve nas kada mlada djevoj-ka sa Pe{teri iz sela Ba}ice

lu~i da se posveti vjeri iuci, pa vanredno upi{e prvudinu srednje Medrese “Gaziabeg” u Novom Pazaruo{to redovno nije bila mater-lno kadra), i nakon ~etiriolske godine sa hairom

plomira, uo~i Ramazana.je~ je o Fatimi Fetahovi}ju ponosno predstavljamo uvom broju GLAS ISLAMA, ko bi mnoge druge mladeevojke iz Sandàka i {ireukle korisnu pouku, da se

ogu savladati velike i sloènevari uz pomo}, prije svega

agog Boga, vjere i knjige.A kako je i pod kojimovima stekla niè akadem-o znanje u svom pe{terskomu koje je daleko od vode, rijeva i svih onih elemen-rnih civilizacijskih komu-kacija, rade}i pored ènskih ie najteè mu{ke poljskeslove, kao {to su kosidba, etva, do spremanja ogrijevaduge zime, ~itajte Fatiminurenu pri~u. Naravno, pri~adirljiva, bez truna oholosti,

nimljiva koliko i pou~na, jerko re~e sa osmjehom na licuje uz pomo} Allaha d`.{. i

jiga progledala na svoje o~i.

m n p k I

F




KULTURNA BA[TINA 19

SSreo sam adà Idrizagu u snovima naRazmilovcu, vi{e Negobratine. Vratio seiz Izmira. Re~e mi da je sanjao mezarnjegove majke, kako je u{ao povodanj u

ga i ~uo figanj onih tridesetoro djece sabla koja su poklata ~etrdeset i tre}e godine.- Do{ao sam da me vidi tvoj babo i sviov~ani i Bihorci i Kola{inci, da nije Idrizagaselio, kako je stigao avaz do va{e ku}e.slao sam i pismo sa mojom slikom, da viditeje Idrizaga Kajevi} iz Izmira jo{ ìv. Do{ao

m da se napijem sa Razmilovca. Vukla me è|Azije...Probudio sam se i cijeli dan razmi{ljao o

om adù Idrizagi i njegovom muhadìrluku,o i mojih ro|aka, od Polja Kajevi}a dotakije, preko Zlatnog roga. Razmi{ljao samnovo o Idrizaginom pismu koje je stvarnoglo. Ubje|uju}i nas da nije preselio na Ahiret,dali smo ponovo njegovu sliku dok je majkago plakala.Priznajem, od majke sam nau~io jedan lijepieb prema hljebu. Stalno nam je govorila: -o trohu hljeba nagazite djeco, ~u}e se doba... Sje}am se, kao dje~ak tukao sam se saicom ve}ih od mene u Plo~ama (Hrvatska)o {to su {utirali ba~eno par~e hljeba na tro-

ru. Okrvavili su mi lice i koljena, zaprijetilida }u ubudu}e morati da slu{am njih, a neku zaostalu majku koja ìvi u Sandàku.Moja je majka kriju}i postila kada je do{aokanski komunizam, jer joj je to zabranjivaoj babo koji je bio previ{e strog i disciplino-n, vjerovao je u sistem, u pravdu, u ljude...Nas osmoro djece pred sobom smo imali dvaa autoriteta, tako sli~na a tako razli~ita, i tre}ioritet sredine u kojoj smo ìvjeli.Jednog drugog ro|aka sreo sam uìvo prijegodina u Istanbulu, u vrijeme Ramazana,

no ispred Plave dàmije. Veoma se obradovao,onda ga je obuzela sjeta, tako da je dubokodahnuo kao da je skidao te{ki vodeni~kimen sa svojeg hrbata, savijenog od dàkova{na, od muhadìrske tuge i prevelike muke.- Vidim amidà, nostalgija i verem te {tipa,ze i jede iznutra, preko tvoje napa}ene du{ea ~ezne za zavi~ajem. - rekoh mu, pitaju}i gabi dao da je danas ponovo u Novom Pazaru.- Snago moja, sve bih dao na dunjaluku {toam, kada bih mogao da se povratim u mojhor i ponovo se sretnem sa svim onim du{amaih vi{e nema. Volio bih da budem prije{ama na carskom drumu pored Altunalemamije i da ~ujem sa njenog minareta ezan, dapro{etam niz staru ~ar{iju i sjednem u

miragin han i tu se juftarim samo klekom iliadnom vodom sa Halima~ine ~esme naruthani, i da osjetim miris bijelih simita dok

toplo {iri iz mnogobrojnih pekara, i da kaokad, kad sam bio dijete, kupim uo~i juftara,vrele, sa pekarske lopate, ramazanske pitice i

hije...

Stari adò Iljaz zna da je u Novi Pazar kara-vanskim drumovima tekla svila iz [ama, }ilimi iboh~e sa zlatnim tufnicama i ojama iz Teherana iCarigrada, mijenjao se }ilibar i vosak za lan ivunu, frula i ~ibuk od orahovine za duhan-kutijusa arabeskama.

Vidio sam suzu koja se skotrljala iz star~evogmutnog oka niz izbrazdano i naborano lice.Druga suza je krenula, ali se usput osu{ila. Nijezaboravio ovih dana da po{alje svojim bli`njimau Sandàku zekat i da priupita da li je êlopek,

u kojem je mezarje njegovih roditelja, dovoljnoosiguran od povodnja nakon ove nove poplave.Starac mi je postavio bezbroj pitanja na koja nebi mogli odgovoriti i najaùrniji eksperti iz poli-tike.

Helem, muhadìrovoj pri~i nikad kraja, a jo{manje po~etka. I zbog toga ona nije toliko zan-imljiva, koliko je prepoznatljiva, nataloèna,sti{ana i uzdràna è| i glad za svojim ostavljen-im vatanom, daleko u Sandàku, iz kojeg seodlazilo, otkako se pamti, posebno pedesetih i{ezdesetih godina putem vasika, sa boh~om ispodpazuha i sitnom i nejakom ~eljadi u dunjaluk, uneizvjesnost, sa svojom bra}om, kao velike anedorasle hadàmije, ne znaju}i ni puta, ni tu|eg jezika.

Strah od neke nove pu{ke i jo{ gorih razura inoà, uslovio je masovni i neorganizovanimuhadìrluk iz cijelog Sandàka, pa i {ire, premaBosforu. Mnogi od tih muhadìra razminuli su

Zlatni rog i krenuli put Anadolije. Neki su stiglido Konje, Tabriza, Izmira, Adane... Tre}i sepokajali pa se vratili pje{ke. Nije ih primila vodai hava. A uporniji i ~e`njiviji dunjaluka stigli sudo Halepa i [ama, prihvatili lahko kamile kaosvoje konje. [to bi rekli du{mani, bila im tijesnai onolika Turska.

Koliko samo ima Sandàklija po Evropi(pored Azije), u Americi i Australiji! U Africi, upustinjskom svijetu?

[ta kaù mudri starci koji su utuvili mnoge

ratove i razurije?- Tri-~etiri Sandàka oti{lo je dunjalu~kimdrumovima - glasio je odgovor.

Iskazano jezikom matematike, Sandàklije suu svijetu dostigle progresivnu cifru, poputPalestinaca i drugih besku}nika, tako da je raslademografska eksplozija, kako u dijaspori tako i uSandàku. Kosovski sindrom izbjegli{tva imuhadìrluka je sli~an sandà~kom, a po ne~emu jo{ i autenti~niji.

Da li }e do}i dan kada }e se zaustavitimuhadìrske i izbjegli~ke rijeke iz Sandàkaprema Bosni i zapadnoevropskim zemljama, jo{ je neizvjesno. Svjesni smo da je za takav pre-duslov potrebno generalno lije~enje mr`nje,odnosno, primjena eutanazije protiv nametnute

“turske krivice”, koja je utisnuta duboko u na{emimenu, prvom koraku i glasu, samim ro|enjem.Zapravo, na{e ro|enje i postojanje mora se oslo-boditi svih negativnih predrasuda i svih onihtotalitarnih dogmi, koje su nam skrivale istinu, aumjesto svjetlosti, u o~i nam inputirali tamu.

Naàlost, jo{ jednu op{tu nepravdu smogledali pune ~etiri godine; gledali smo javni TVprenos (putem satelita) kako se ubija i davi(nepokorena) Bosna i na{a bra}a, od strane dobronam znanih dèlata. Dakle, funkcija dèlata i`rtve jo{ nije me|unarodno jasno definisana. Agospo|a Evropa hladnokrvno, u salonskimrukavicama, gledala je ubijanje Sarajeva,Mostara, Gora`da, Fo~e, Srebrenice... U svim timgradovima ìvjeli su i ìve na{a bra}a i sestre. USarajevu je svaki peti-{esti stanovnik izSandàka.

Na kraju, da zavr{im muhadìrsku pri~u sa{tapom, koji je kupljen sedamdesete godine uBejrutu za mog baba, èle}i mu duboku starost.Babo je odbio ljutito pe{ke{, ne pro~itav{i nje-govu simboli~nu poruku. Taj {tap od bambusa,sa arabeskama, otputovao je u Izmir. Iz Izmira uKonju. Prolazio stroge carinske zone. Kaù da jezadnji put vi|en na Kapali ~ar{iji, u Istanbulu, urukama ~ovjeka iz Gusinja koji je otputovao upravcu kanadskih {uma...

- Sine, dobro bi mi do{ao onaj {tap {to si miga donio, - rekao mi je babo, koji je u{ao uosamdeset i tre}u godinu. Odmah sam kupio

{tap, a on mi je odgovorio: - Lijep je, ali jeljep{i onaj iz Bejruta.

Fehim Kajevi}

aradoksi

MUHAD@IRLUK - GORKA

SUDBINA

Izbjegli~ka neizvjesnost



NA[I MERHUMI20

NNema vi{e rahmetliSafeta Mavri}a -]aka na ovom dun-

aluku, krepkog alpiniste ,savjesnog radnika novopa-zarske Ciglane i tihogdèmatlije, kojeg smonavikli da sretnemo usabah na biciklu sa plani-narskom opremom, kakoùri prema nekoj novojplanini ~ije }e vrhove sig-

urno osvojiti.Prosto ne moèmo da

povjerujemo u tragi~nuistinu da je, upravo ovihpredramazanskih mubarekdana, zavr{io svojalpinizam na osrednjojplanini Hajli povrh Roàja,koju je previ{e volio. I to uonom trenutku kada se poko zna koji put popeo sadrugovima na njen vrh ipoku{ali da naprave snimak

fotoaparatom i ovjekove~ega. Zapravo, taj trenutak jebio fatalan. Prilikom udalja-vanja od nekoliko stopa odsvojih drugova, kako bi ga

bolje “uhvatili” u kadru,nesigurno tlo pod nogamaod leda i snijega, izdalo je]aka i tako ga povuklo uduboki ambis, onako sasnije`nom lavinom.

Uz pomo} njegovih dru-gova alpinista i pripadnikaMUP-a Crne Gore, ]ako jehelikopterom izvu~en izdubokog kanjona Hajle.Dènaza je obavljena u

Novom Pazaru 8. januara uprisustvu nezapam}enogbroja gra|ana, rodbine iprijatelja.

Vratimo se za trenutak]akovim djelima zna~ajnimplaninskim vrhovima koje

je osvojio. Mavri} je stigaoi na Akonkagvu naAndima, najvi{i vrhAmerike, visok 7035metara; zauzeo najvi{u

ta~ku Kavkaza i popeo sena vrh Elbrusa (5642 m);prije dvije godine iza{ao navisinu od 7600 metara uzôju na Himalajima. Malo

kasnije, opet naHimalajima, osvojio jeneobi~no vrletnu i }utljivuAnapurnu 4 sa 6500metara, na ~ije tjeme jo{ od1980. godine niko nijezgazio. “Trijumfalno seosje}am kad na visokimvrhovima Himalajaistaknem zeleni bajrak sanatpisom LA ILAHEILLELLAH” - zadovoljno

je isticao ]ako.Dok ispisujemo brojke

visokih vrhova sa mnogihkontinenata, kao da jo{~ujemo ]akove rije~i: “Tome nemojte pitati. Jer, {tose stra{nijom i opasnijompokazuje, ta planina je zamene izazovnija. Utolikome neodoljivije vu~e èljada se jo{ jedanput oprobams njom...”

U vezi ovako opasne

profesije, kao {to jealpinizam, kao kakvabomba odjeknula je svije-tom vijest o himalajskojkatastrofi {to se dogodilaprije dvije godine, odnijev{ipreko stotinu planinara inosa~a (serpasa). Uizvje{tajima je pomenutaplaninska oblast Monang,koja se nalazi u isto~nomdijelu dràve Nepal. Na timopasnim stazama i visinamanalazio se, i za dlaku izbje-gao odrone i snije`nelavine - Novopazarac SafetMavri}, popularni ]ako,onako mole}i se smirenoAllahu d`.{. za sve ostalealpiniste koji su gablagosiljali.

“Hajla je moja prvaljubav prema visinama”,rekao nam je vi{e puta, dabi jednog dana osvojio iHimalaje. “Himalaji sumoja planina...”

A mi bi na kraju dodali- Hajla je bila njegovaSudbina.

F. K.

Sje}anje

NOSIO JE ZELENI BAJRAK Preselio je na ahiret jedan od najve}ih sportista Sandàka

Safet Mavri} - ]ako (1957-1997)

Kavkaz - vjerna ljubav prema visinama:Safet Mavri} - ]ako

“Trijumfalno se osje}am kad na visokimvrhovima Himalaja istaknem zeleni bajrak sa

natpisom LA ILAHE ILLELLAH”




PREDSTAVLJAMO KNJIGU ZA[TO ISLAM 21

IIzdava~ka djelatnost Me{ihatIslamske zajednice “El-Kelimeh” je zapo~ela svoj

varala~ki opus neposrednokon osnivanja Me{ihata ipostavljanja njegovih slu`bi.

aime, imaju}i u vidu prveperative Boànske objave oenju i obrazovanju, kao ilike potrebe na{e ~itala~kenosti za knjigom, posebno izlasti islamskih tema,odlo`no se prihvatila posla.Unato~ tome {to je u~etku oskudijevala poanju tehni~ke opreml-osti i potrebnih pros-ija za optimalan rad,ak je nastojala da serni~koj javnosti obrati

par izdanja, u~etku preko Takvima,mihala, kalendara...e|utim iz dana u dan{e mogu}nosti su bilelnije, a na{i izdava~kiduhvati brojniji ialitetniji.Svesni smo, tako|e,izdavanje, {tampanjeistribucija knjiga, nar-no, uz kvalitetan izboro i njihovu promociju,edstavlja ki`mu kul-no-prosvjetnog pre-roda jednog naroda.oga }emo istinskiiti knjizi jer nas jer’anska maksima~i u ime Boga koji

vara” u~inila naj-}om civilizacijomijeta, jednostavno,e d v o d n i c i m a

vje~anstva. Ako je tokada bilo mogu}e,{to bi izgledalo ilu-

rno danas, velikomamskom Ummetu, sa}im nau~no-hni~kim mogu}nosti-a i silnom potrebom}om nego ikada doda?! Poku{ajmo jo{anput da kroz knjiguobrazovanje vidimooju veli~inu i mo}.Izdava~ka djelatnostl-Kelimeh” je u pro-lom periodu ostvari-skroman, ali doista

`nje vrijedan izda-~ki ciklus sa vi{e odadesetak izdanja. U

narednom periodu nastoja}emoda budemo jo{ obilniji u svojimaktivnostima, s nadom da }emoudovoljiti èljama na{eg~itala~kog kruga. U predstoje}imbrojevima Glasa Islama pred-

stavi}mo vam, ako Bog da, prijesvega zna~ajnija izdanja na{eizdava~ke ku}e, sve sa èljom daprobudimo istinski interes zaknjigom i njenim nezamjenjivimzna~ajem za Muslimane ovihkrajeva.

ULOGA I ZNAÂJ KNJIGE LJUDI KOJI SU

IZABRALI ISLAM

PPostoji izvjestan broj ljudikoji su napustili svojubiv{u religiju i prihvatili

Islam. Ovi ljudi pripadajurazli~itim rasama, narodima, dràvama i profesionalnim gru-pacijama. Nekima od njih jepostavljeno nekoliko pitanja kao{to su "Za{to ste postali musli-man?", "Koji aspekti Islama vamse najvi{e dopadaju?" od stranenekih novinara i udruènja, ili odnjihovih li~nih prijatelja ili su jed-nostavno sami izrazili èlju dagovore o tome. Njihovi odgovorisu bili prili~no jasni i iskreni. Oviplemeniti ljudi su odlu~ili prigrlitiIslam poslije dugog razmi{ljanja iposlije kriti~kog i pa`ljivogistraìvanja Islama. Svaki od nji-hovih odgovora, koje smo sakupili(~etrdeset dva ispitanika) koje

}emo prezentirati u narednim bro- je vima , imaju dokument arnizna~aj. Iz njihovih odgovora moguse uzeti mnoge lekcije a oni kojiih budu ~itali osjeti}e u njihovimsrcima svu uzvi{enost na{e vjere.Neki od na{e bra}e su vam sig-urno poznati jo{ iz perioda prijeprelaska na Islam (JacquesCousteau, Cat Stevans, ArchibaldHamilton i dr.) a za mnoge }etepo prvi put ~uti. Neki od njih sudavno preselili na ahiret a naki suna{i savremenici. Oni su izAmerike, Austrije, Kanade, Francuske, Njema~ke, Velike

Britanije, Holandije, Ma|arske, Irske, Japana, Malaja, Poljske, [riLanke, [vedske...

MUHAMED ALEXANDERRUSEL WEBB (Amerika)

(Muhamed Alexander RusselWebb je ro|en 1846. u Hudsonu,SAD. Studirao je na njujor{komUniverzitetu. Za kratko vrijeme jeizrastao u omiljenog i divljenja vri-

jednog pisca i kolumnistu. Izdavao je maga zi ne pod imen om "S t.Joseph Gazette" i "Missouri

Republican". Godine 1887. jeposlan za konzula SAD-a naFilipine. Poslije prihvatanja Islamapotpuno se posvje}uje javnoj obz-nani Islama i predsjedava raznimorganizacijama u Americi. Umro je1916.)

Od prili~nog broja ljudi sam bioupitan za{to sam, kao ~ovjek koji jero|en u Americi, u zemlji sanadmo}nim brojem kr{}anske popu-lacije, koji je kroz sve svoje godinesazrijevanja slu{ao propovjedi, boljere~eno smije{na naklapanja,kr{}anskih sve{tenika, promijeniosvoju religiju i postao musliman i

prihvatio Islam kao vodi~ krozìvot. Ukratko sam im objasnio: Jasam postao musliman jer su miistraìvanja pokazala da se

~ovjekove duhovne potrebe moguzadovoljiti samo na ~vrstim princip-ima koje utvr|uje Islam. âk i kaodijete, nikada nisam pokazivaosklonost ka potpunom posvje}ivanjukr{}anstvu. Kasnije, kada sam dosti-gao dvadesete godine svoga ìvota,potpuno sam prkosio misti~noj idosadnoj crkvenoj kulturi koja jezabranjivala sve i sva{ta u ime gri-

jeha. Postepeno sam se osloba|aocrkve i na kraju je odbacio zauvi-

je k. Bi o sam ra do zn al og iistraìva~kog karaktera. Stalno samistraìvao uzrok i smisao stvari.Uvijek sam o~ekivao logi~naobja{njenja za sve. Me|utim,obja{njenja koja sam dobijao odstrane sve{tenika i drugih kr{}ananisu me zadovoljavala. Naj~e{}e,umjesto da daju zadovoljavaju}eodgovore na moja pitanja, oni bi

odbijali da prodru u su{tinu stvari iizbjegavaju}i da kaù istinu sluìlibi se izgovorima kao {to su: "Mi testvari ne moèmo razumjeti. One suBoìje tajne." i "One su vandoma{aja ljudskog razuma." Zbogtoga sam odlu~io da studiram, s

jedne strane orijentalne religije a sdruge strane, djela ~uvenih filozofakao {to su Mill, Locke, Kant,Hegel, Fichte, Huxley i drugi. Djelaovih autora su se bavila prob-lematikom koja se odnosila na pro-toplazme, atome, molekule i ~estice,a da nije zadirala u takva pitanjakao {to su: "[ta nastaje od ljudske

du{e?”, "Gdje ide du{a poslijesmrti?", "Kako da ukrotimo na{edu{e na ovome svijetu?". S drugestrane, Islam obra|uje ~ovjeka nesamo u okvirima tjelesnog ve}tako|e obra|uje i produètak nje-govog duhovnog bi}a. Zbog toga, jasam izabrao Islam ne samo jer samizgubio svoj put ili samo zato {to jekr{}anstvo navuklo na sebe mojenezadovoljstvo, niti je to rezultatiznenadne odluke, ve} naprotiv, to

je uslijedilo poslije potankog studi-ranja i poslije mog potpunogubje|enja u savr{enu i veli~anstvenu

osobenost, uzvi{enost i savr{enstvoIslama. Islam se zasniva navjerovanju u postojanje i jedinstvo(jedno}u) Allaha d`.{., u potpunojpokornosti Njemu, ~ime Mu sespontano priznaje ekskluzivno pravona vo|enje i ~ime Mu zahvaljujemona Njegovoj milosti. Islam nalaèbratstvo, dobro~instvo i prijateljskeodnose me|u ljudima i savjetuje imda ti odnosi budu ~isti, vjerski,prirodni, verbalni i prakti~ni.

Kona~no, Islam je najsavr{enija,najsuperiornija i najsvjetlija me|uvjerama koje su ikada bile poznate~ovje~anstvu.

Sa engleskog: Midhat Hajrovi}

ZBIRKA PISAMA

Zbirka Pisama je djelo grupe autora-islamologa koji u svojim studijama treti-raju aktuelna i zna~ajna pitanjadana{njice. Me|u njima su i najve}i autoriteti islamskog svijeta kao {to su: Ebu- l-Ea la el Mevdudi , dr . Jusuf Karadavi, Ahmed Hur{id... Knjiga sadrì i zanimljive tekstove na{ih alima jakogkova poput rahmetli Kasim ef. Dobra~e i dr. Sulejmana Ma{ovi}a.

Problemi koje aktuelizira spomenuta zbirka se prije svega ti~u nas Muslimana,na{e uloge i smisla postojanja. [ta jeistinska sre}a?, vjerovanje u Allaha,na~ela Islama, nau~na mu’dìza Kur’ana, èna u Islamu, sihr i vra~anje,kloni se zla, samo su neke teme kojimaobiluje ovo, za Muslimane, zaistaneizostavno djelo.

Stoga, i ovu knjigu istinski preporu~ujemo, upravo vama dragi ~itao-ci, u nadi da }ete se okoristiti kvalitetnimsadràjem njenih priloga. Jer, cilj nam jeda se putem knjige uzdièmo, vjerski

ja~amo i moralno usavr{avamo na putu~estitosti, sre}e i Boìjeg zadovoljstva.

Mustafa FETI]




PITANJA I ODGOVORI AKO NISTE ZNALI2

ZA[TO PITATI?

“I pitajte u~ene (alime) ako ne znate”(Kur’an)

PP

itati iz èlje za znanjem i mudro{}u je prirodno

stanje, dapa~e vrlina i pohvalan gest. U Kur’anu je ~ak u imperativnoj formi nare|eno da trebaati. Drugovi Allahovog Poslanika cijene}i njegovoritet, iznimno su mnogo pitali, pa ~ak i o nebitnim,rginalnim pitanjima. Zato ih Resulullah upozorava dapitaju suvi{e jer }e im odgovor ne neka pitanja biti

prijatan, a on, Boìji Poslanik ne èli da bude grub ior u njihovim o~ima, jer je poslan kao milost svimetovima. Na svako pitanje se ne mora odgovoriti,sebno ne na ono za koje nemamo pravovaljane argu-nte. Jer, odgovor koji nije pravovaljano argumento-n prelazi u demagogiju ili formalizam iz ~egaoizilazi nerazumijevanje i odbojnost.Imami Malik glasoviti u~enjak, po kome je i jedanmezheba (malikijski) dobio ime, bio je upitan za 48anja (mesela) a odgovor je dao na samo 12. Za pre-ala pitanja je jasno i glasno odgovorio: “Ja neam”. Eto, ovako je odgovarao velikan i alim kakvog nije bilo ravnog u svom vaktu. Dakle, Bog jeeznaju}i, a ljudi znaju samo onoliko koliko im jeudri Allah podario.Pitanje iznad svega treba da bude aktuelno, da je uhu vremena i prostora. Mora biti jasno, preciznofinisano i vezano za jednu temu. U njemu treba ista}itinu kako forma ne bi do{la do izraàja. Razumijetreba pitati one od kojih moèmo dobiti mjerodavan

govor. To su u prvom redu ozbiljni i u~eni pojedinciema) kao i vjerske institucije i udruènja koje raspo-u stru~nim kadrom, validnim da odgovore na postavl-

a pitanja. Prioritet u postavljanju pitanja je u koristh koja su od op{teg interesa za Islam i Muslimane, aonda slijede ona li~ne, individualne prirode. Ne zab-vimo, dèmat je uvijek iznad pojedinca.Stoga, va{a pitanja a potom na{i odgovori trebalo bise baziraju na jasnim dokazima ~asnoga Kur’ana i

nneta Resulullaha, id`tihada vrijednih i cijenjenihamskih autoriteta dana{njice, te logi~kom razumije-nju i promi{ljanju, uvaàvaju}i sve objektivne okol-sti: prostor, vrijeme i prilike u kojim se djeluje.adiciju dijaloga u vjerni~kom narodu, putem pitanja igovora, ba{tinio je bo{nja~ki narod mnogo ranije,atno prije nas. Naime, u Sarajevu je pored ostalihsila i ~asopisa, ”Glasnik” pokrenuo rubriku “Pitanja igovori” ~iji je urednik bio rahmetli Husein ef. \ozo,koja se pokazala plodonosnom i potrebnom. To zapra-pokazuje da nismo prvi i posljednji koji na ovakav

~in kontaktiraju sa Muslimanima pod geslom: viate a mi odgovaramo.Na va{a pitanja }e, ako Bog da, odgovarati predsjed-Me{ihata IZ-e Sandàka prof. Muamer ef. Zukorli}.to najvi{e ima pravo iz dva razloga: Prvo, zato {to

diplomirani {eriatski pravnik i stoga najbolje poznajehske propise, i drugo, zato {to je prvi ~ovjekamske zajednice, {to zna~i da je detaljno upoznat sauelnom problematikom Islamske zajednice u cjelini,}e doprinijeti da odgovori budu mjerodavni i valjani.Sa èljom da istinski sara|ujemo, o~ekujemo va{aanja, potrebno razumijevanje, te konstruktivnu kritiku

rijedloge.

Mustafa FETI]

Velika Britanija

PRVA MUSLIMANSKA DR@AVNA [KOLA

“Sunday telegraf” saznaje da }e Velika Britanija teku}e godine dobiti prvu dràvnumuslimansku {kolu.

Naime, ve} duè vrijeme egzistira privatna osnovna {kola “islamija” ~iji je osniva~Jusuf Islam, ranije Cat Stevens, biv{a zvijezda pop muzike koji je pre{ao na Islam.

Osnovna {kola “islamija”, u sjevernom Londonu podnijela je zahtjev ministarstvu

obrazovanja da postane dio dràvnog sistema i finansiranja i po svemu sude}i, posta}eprva takva obrazovna institucija u V. Britaniji.

KUR’AN NA CD-ROOM-u

Informati~ka revolucija u Iranu

Ulema {iitskog muslimanskoggrada Koma u Iranu pridruìla seinformativnoj revoluciji,ponudiv{i cio Kur’an na CDROOM-u za samo 5$.Centar za kompjuterskaistraìvanja islamskih nauka,

iranska nevladina organizacija,ponudio je javnosti kompakt-diskove sa na{om svetomknjigom na 40-tom arapskomsajmu knjiga, otvorenom13.12.1996. (petak) u Bejrutu.Mazlomi, sa dugom bradom,obu~en u strogo bijelu ko{ulju,uspje{no se snalazi u jezikuvisoke tehnologije i u nekimozbiljnijim tonovima kada govorio {eriatu i hadisu.Da bi se pripremio jedan noviCD, 40-50 ljudi radi na

istraìvanjima prije nego {to se softwear po{alje iranskoj kompaniji koja proizvodi kom-

pakt-diskove.Na svakom {estom CD-u, nalazi se kompletan prijevod na engleskom i persijskom, sa

tuma~enjem 114 poglavlja iz Kur’ana, fotografijama, filmovima, ilahijama, sve za samo5$.

Drugi CD ROOM staje 65$ a uklju~uje ~itavu enciklopediju termina iz Kur’ana, dokse na tre}em, koji ko{ta 100$, nalazi 165 vjerskih knjiga kao preporu~ena literatura.

TUNEL AFRIKE I EVROPE

Prije gotovo 17 godina dva su se kralja dogovorila da svoje zemlje pribliè jednudrugoj i da ih poveù. [panski kralj Huan Karlos I i marokanski kralj Hasan II sanjalisu 1979. godine o tome da preko Gibraltara sprovedu siguran put. Od tada inìnjeri objezemlje nastoje da viziju dvojice vladara pretvore u jedan konkretan projekat.

Tunel izme|u Tarife i Tangara treba da poveè Evropu i Afriku. Tokom ove godine

o~ekuju se radovi, a 2010. prema prognozi, prvi vozovi }e i}i s jednog na drugi konti-nent, 400 m ispod nivoa vode.Jo{ sredinom pro{log vijeka inìnjeri su objavili svoje ideje o povezivanju [panije i

Maroka pomo}u mostova i tunela. Na kraju su geolo{ka istraìvanja dala prednosttunelu.

Oko 20 km zapadno od mjesta gdje su dva kontinenta jedan drugome najbliì, naobali Tarifa, voda je duboka svega 400 m. Afri~ki zavr{etak tunela treba da izroni blizuTangera. Ukupna putanja ispod mora bi}e duga 28 km (tunel ispod La-man{a 52 km).

Ina~e, da se podsjetimo, sam termin Gibraltar je arapskog porijekla (Dèbel-et-Tarik,{to zna~i Tarikovo brdo a odnosi se na Tarik ibn Zijada, islamskog oslobodioca [pani-

je), a sama [panija je preko 700 godina bila muslimanska. Gibraltar je jedan odnajva`nijih moreuza svijeta. [irok je svega 14 km i vezuje Sredozemlje sa Atlantskimokeanom, a istovremeno pribliàva [paniju Africi. Gibraltar je, me|utim jo{ od 1704.godine pod britanskom upravom. To je jedan od najbolje utvr|enih primorskih gradova,smje{ten na poluostrvu od 6 kvadratnih kilometara ispod gibraltarske stijene visoke 400

m. Ima politi~ki, vojno-strategijski i saobra}ajni zna~aj.

Esad Kola{inac



OGLASI I OBAVJE[TENJA 23

1. Audio kaseta - sura el Bekare 30-32 ajeta "Uloga ~ovjeka na Zemlji"

sura el Bekare 33-34 ajeta "Uloga ~ovjeka na Zemlji"

2. Audio kaseta - sura el Aleq 1-8 ajeta "U~i u ime tvoga Gospodarakoji stvara...”

sura el En'am 74-79 ajeta "Put spoznaje Ibrahim a.s."

3. Audio kaseta - sura el Mu'minun 5-7 ajeta "I ne pribliàvaj se

bludu..."

4. Audio kaseta - sura el Fatiha 1-7 ajeta "Uputi nas na pravi put..."

sura el Bekare 1-5 ajeta "Allahu pokorni"

5. Audio kaseta - sura el Mu'minun 4 ajet "Zekat"

sura Ihlas 1-3 ajeta "Tewhid"

VIDEO I A VIDEO I A UDIOUDIO

KASETEKASETE

IZ TEFSIRIZ TEFSIR A (TUMA A (TUMA --ÊNJÊNJ A K A K UR'ANA) ODUR'ANA) ODPROFPROF. MU. MU AMER EF AMER EF..ZUK ZUK ORLI]A NA K ORLI]A NA K OJIOJI--MA SU OBRMA SU OBR A\ENA A \ENAPOJEDINA K POJEDINA K UR'ANSUR'ANS--KA POGLAKA POGLA VL J V L J A I A J E T I , A I A J E T I ,MO@ETE NABAMO@ETE NABA VITI I NARU VITI I NARU--ÎTI U PROSTORIJÎTI U PROSTORIJ AMA ME[I AMA ME[I --HAHATT A ISLAMSKE ZAJEDNICE, A ISLAMSKE ZAJEDNICE,KAKAO I U IZDO I U IZD A A V V A^K A^K OJ DJELAOJ DJELATT--NOSTI "EL-KELIMEH".NOSTI "EL-KELIMEH".

1. Video kaseta - sura el Fatiha 1-7 ajeta "Uputi nas na pravi put"

sura el En'am 118-121 ajeta "I ne jedite ono pri ~ijemklanju nije spomenuto Allahovo ime..."

2. Video kaseta - sura el Bekare 45-49 ajeta "Namaz i sabur, lijek vjernika"

sura el Bekare 49-51 ajeta "Kur'an o Jevrejima"

3. Video kaseta - sura el Bekare 51-57 ajeta "Kur'an o Jevrejima"

sura Ali Imran 1-4 ajeta "On tebi objavljuje Knjigu, pravu istinu, koja prethodne potvr|uje..."

sura Ali Imran 5-9 ajeta "Muhkem i Mute{abih"

4. Video kaseta - sura el Bekare 30-32 ajeta "A kada Gospodar tvoj re~emelekima: 'Ja }u na zemlji namjesnika postaviti'...

sura el Bekare 33-35 ajeta "A kad rekosmo melekima:

'Poklonite se Ademu!' - oni se pokloni{e, ali Iblis ne htjede..."sura el Bekare 36-39 ajeta "I {ejtan ih navede da zbog

drveta posrnu i izvede ih iz onoga u ~emu su bili..."

R R AMAZAN-I-[ERIF AMAZAN-I-[ERIF

MUBAREK OLSUNMUBAREK OLSUNDA GA PROVEDU U MI-RU, RAHATLUKU I ALLA-HOVOM ZADOVOLJSTVU,CIJENJENOM ÎTATE-

LJSTVU KAO I SVIM VJE-RNICIMA @ELI IZDA-VA^KA DJELATOST ME[I-HATA ISLAMSKE ZAJED-NICA SAND@AKA

"EL-KELIMEH"

CIJENA OGLASNOG PROSTORA

1 STRANA ...................................... 1000 DIN

1/2 ....................................................... 500 DIN

1/4 ....................................................... 250 DIN

1/8 ....................................................... 125 DIN

1/16 ....................................................... 60 DIN

POSTANITE KOLPORTER

Glasa Islama

Bujrum, javite se na adresu:

Ul. 1. Maja 70/b,

36300 Novi Pazar,

ili na telefon 020 25 626

Va{im angaòvanjem Glas Islama

}e se ~uti dalje!

Redakcija



SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE

NNiko mi nije bio bolji drug od Ebu Be-kra." - kazao je Poslanik u svom zad-njem govoru.

Zaista jedna velika pohvala! Ebu Bekr ju

zasluìo. Njegov cio ìvot bio je provedenPoslanika. On se nije brinuo za svoj pri-tni ìvot a niti za li~nu imovinu. Nijera}ao pa`nju na to {ta drugi o njemuvore. Njegova jedina èlja bila je damogne Poslanika {to vi{e. Ovaj cilj jest ig ao. Eb u Bekr jebio potpunu nagradu.ahov Poslanik je bio

njim zadovoljan.slanik mu je dao prvoesto me|u ashabima.u Be kr je bi o pr vivjek nakon smrti

slanika koji je trebaoegovu poruku ispuniti.egova smirenost je toe}avala.Ebu Bekr je bio dvijedine mla|i od slanika. Roditelji su gaal i Abdu l-K’aba, {t oa~i rob K’abe. Kad jeimio Is lam, Poslan ik je promijenio ime udullah - rob Allaha d`.{. U ranoj mla-sti dobio je ime Ebu Bekr. Pod ovimenom postao je poznat. Svijet ga danas

znaje kao Ebu Bekra. Bio je iz porodicerej{ija. Jo{ od rane mladosti bija{e poz-t kao dobro}udan, iskren i ispravan.lio je po{tenje i istinu. Poticao je iz ple-nite porodice. Ove osobine pribavile su veliki ugled. Zbog svojih karakternihobina zadobio je prijateljstvo Muhammeda.Bili su prijatelji jo{ u mladosti. Ovo pri-eljstvo pribavilo im je ìvot trajne slave iaralo povijest. Kada je Ebu Bekr odras-o postao je trgovac. Svoje bogastvo tro{io

poma ù }i si roma {ne. Bio je jakore`ljiv. Kada bi vidio ~ovjeka u pote{ko}i,

ce bi postajalo mehko, tako da bi svuoju sposobnost usmjeravao u pruànjumo}i. Nikada nije gledao koliko }e novcati kada bi ukidao dug.Bio je u poslovaju po{ten tako da sudi povjeravali novac na ~uvanje. Ebu Ber

je pri je svega imao iskreno srce i jakuvolju. Nije radio ni{ta {to nije vaìlo kaoispravno. Ove istinske osobine trebale susluìti uskoro najve}em cilju kojeg povijest

poznaje. Ebu Bekr je bio naje}i za{titnik ljudskosti. Sve ove vrijednosi su nakon smrtiPoslanika cijelu Arabiju i ostala podnebljaokupili u Islam.

Ebu Bekr je bio prvi ~ovjek koji je prim-io Islam. Poslije prve objave Poslanik mu je

objasnio {ta se dogodilo na brdu Hira.Saop{tio mu je o svom poslanstvu. Ebu Bekrnije dugo razmi{ljao - primio je Islam.

Muhammed a.s. je jedanput kazao:"Ja sam te ljude pozivao u Islam. Svako

je razmi{ljao o tome nekoliko trenutaka. Sa Ebu Bekrom nije bilo tako. On je primio Islam bez imalo oklijevanja, istog momentakada sam mu saop{tio o Objavi."

Ebu Bekr je ~inio mnogo. îm je primio Islam po~eo ga je drugima obja{njavati. Imao je puno prijatelja. Pozivao je ljude u Islam i oni su mu se odazivali. Me|u njimasu bili: Osman, Zubejr, Talha, Abdurahmanibn Auf i Sad ibn Vekas. Ovi ljudi su bilikasnije presudna snaga Islama.

U~enje Islama je ljutilo Mekkance jer su

oni po{tovali druga boànstva, razli~ita od Onog kojeg slijede Muhammed a.s. i njegov

prijatelj Ebu Bekr. Jednog dana Poslanik je klanjao kod

K’abe, zaokupljen mislima o Allahu d`.{. Ebu Dèhl i jo{ neki prvaci Mekke su sjedili

pred K’abom. Re~e Ebu Dèhl: "Danasmoram Muhammeda srediti." Uzeo jekonopac i bacio na vrat Resulullahu s.a.v.s.i stegao. Namjeravao je ubiti Poslanika a.s.

Ostale poglavice su to posmatrale smiju}ise. Ebu Bekr je neo~ekivano ugledao taj prizor. Prisko~io je Poslaniku u pomo}.Odgurnuo je Ebu Dèhla u stranu i skinuokonopac s Poslanikova vrata. Poslije togadruìna Ebu Dèhla se ustrijemila na Ebu

Bekra i tukla ga tako zlo~ina~kida je izgubio svijest. Odne{en jeku}i i nakon nekog vremena seosvijestio. îm je do{ao sebi

prvo je upitao: "Je li Poslanik Is lama povr ije|en?" Na svoje povrede nije se obazirao. Bio jeradostan {to je uspio za{titi

Poslanikov ìvot. Iz godine u godinu Mekkelije suvr{ili pritisak na Muslimane i~inili im ìvot teìm. Posebno subili zlostavljani robovi koji bi

pre{ li na Is lam. Ebu Bekrovobogastvo je za mnoge od njih

zna~ilo spas. On ih je otkupljivaoi davao im slobodu. Tako je biloi sa Bilalom, koji je tako|e biorob Umejje ibn Halefa. Bio je

izloèn nevi|enoj torturi. Ebu Bekr ga jeotkpio za veliku cijenu i dao mu slobodu.Kasnije Bilal postao muezin Boìjeg

Poslanika u Medini. Ebu Bekr je u~estvovaou svim bitkama koje je Poslanik a.s. predvo-dio. îtav svoj ìvot borio se hrabro pod

zastavom Islama. Na Uhudu i Hunejnu nekiljudi su pokazivali slabost. Ebu Bekr senikada nije pokolebao. Bio je uvijek uzPoslanika ~vrst kao stijena. Na Bedru je nastrani Mekkanaca bio Ebu Bekrov sin kojinije bio primio Islam. Kada je primio Islamispi~ao je: "Babo, na Bedru je tvoj ìvot dva puta bio u mojoj ruci. Ali, moja ljuav

prema tebi zadràvala je sablju." Ebu Bekr je odvratio: "Moj sine, da sam ja imaosamo jednu takvu priliku ne bi ti vi{e ìvio."

- Nastavit }e se -

Iz knjige "Ebu Bekr Es-siddik", prijevod: Mustafa Klanco, Duisburg ‘94.

I’TIKAF - praksa da se boravi uamiji zadnju dekadu Ramazana.ravak se koristi za poja~ani ibadet.naj ko boravi u dàmiji za svo vri-me trajan ja i’t ika fa ne sm ijepu{tati dàmiju radi objeda, spavan-

` }

dènaze. Ko iza|e iz i’tikafa samostal-no, bilo to namjerno ili iz zaborava, i’tikaf mu je pokvaren. I’tikaf se moènapustiti radi odlaska na dùmunamaz, ukoliko u toj dàmiji nemadùme namaza, da se prou~i ezan iliodlazak na predavanje u drugudàmiju (Imam Malik ovo ne odobra-va) i radi obavljanja nu`de.

itikaf i on je te no}i provodio klanja- ju}i na fila namaze, u~ io Kur’an, razmi{ljao o Allahu d`.{., o ~injenjudobrih djela na {to je bodrio svojeashabe govore}i: “Ne pretvarajte svoje ku}e u grobove.” On je èlio da musli-

mani manje spavaju a vi{e rade.Muhammed a.s. je ljude u i’tikafu

svoje dàmije li~no budio i podsticao

EBU BEKR ES-SIDDIK

Posl anik ova dàmijau Med ini

LEK SIKON ISLAMA

Documents

GLAS ISLAMA BROJ 1 JANUAR 1997