GlasIslama

Novi Pazar • Godina I • Broj 1 • Cijena 44 Din Januar 1997 • Ramazan 1417 •

vjera dru{tvo kultura

“Polaze}i od svojih opredjeljenja, sretan sam kaoi svaki onaj koji je samo Stvoritelju pokoran,Njemu Jednom Jedinom, koji nam je podarioblagodati `ivota, vjere, morala. Samo On posje-duje pravo na na{u pokornost, koja nam dajeslobodu od okova robovanja onima koji nisudostojni toga. Naravno, ne mogu biti potpunosretan sve dok ovim svijetom vlada ovoliki zulumi te~e krv nedu`nih”

ISLAM GRADILI^NOST

KOJA ^INI DOBROSVIMA

STRANA 4

RAMAZAN-MJESEC KURRAMAZAN-MJESEC KUR ’’ANAANA

STRANA 12

Ispovijest mlade muslimanke

OD ^OBAN-ICE DO

VASPITA^ICEU @ENSKOJ

MEDRESI STRANA 18

@ E N AU

I S L A M U

STRANA 17

OTVORENA

NOVA

D@AMIJA

U

NOVOM

PAZARU

STRANA 8

RRAMAZAN-I-[ERIF MUBAREK OLSUNAMAZAN-I-[ERIF MUBAREK OLSUN

INTERVIEW: Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata

Islamske zajednice Sand`aka

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

OGLEDALO2

VVrijeme, ljudi i doga|aji su nestalni, prom-jenljivi. Samo je Bog vje~an, Mudri iSveznaju}i. Svaki zeman nudi svoje breme,

svoj emanet, tra`e}i one koji }e ga ponijetismjelo i sa puno povjerenja. Generacije dolaze inestaju a samo ostaje da `ivi trag njihovih djela,i to onih dobrih, koja u~ini{e u ime Boga a zadobrobit sinova Ademovih. Tako je bilo i tako }ebiti sve do dana Sudnjega.

Uzimam za svjedoka Kur’an i vrijeme kojim seAllah kune da su svi ljudi na gubitku osim onihkoji vjeruju i ~ine dobra djela i koji u tome buduustrajni. Eto, i mi smo kona~no na ispitu zrelosti,suo~eni s problemima i isku{enjima kojeMilostivi daje, da bi o~istio mirisnu ba{tu odkorova, zdravo zrnevlje iz kojeg ni~e klasje sastotinu zrna od onog koje se samelje i pojede,hrabre i dobre od lo{ih i pokvarenih Bo`ijihrobova...

Startuju}i s prvim brojem (na{eg lista) `eljanam je da na{em ~itaocu - vjerniku prenosimoblegovremeno informacije, savjete i upute,

prezentujemo `ivu islamsku misao, te predo~imostanje Islamske zajednice u cilju {to br`eg iaktivnijeg anga`mana u njoj, te napose njenogkvalitetnijeg funkcionisanja. Svi smo pozvani dau~estvujemo u preporodu koji predstoji i damosvoj doprinos na tom putu, a posebno na{ipredstavnici (ulema). Jer, oni su upravo nasljed-nici Allahovih vjerovjesnika. Koristim priliku dapozovem sve ljude od pera, da svojim prilozimai kreativnim idejama osvje`e koncepciju na{ihnovina. To je zekat na znanje, na{a obavezakao i znak nesebi~nosti, jer }e plodove na{egnau~nog iskustva i spoznaje osjetiti i drugi.

Mudrost Gospodara svjetova je neizmjerna aNjegovo vrelo neiscrpno, rije~i su istine sureLukman: *Da su sva stabla za zemlji pisaljke, ada se u more kad presahne ulije jo{ sedammora, ne bi se ispisale Allahove rije~i. Allah jeuistinu Silan i Mudar.* (Lukman, 27).

U nadi da }e i na{ list biti poput nepresu{nogmora u kojeg }e se ulivati va{i radovi, prijedlozi,pisma i sugestije, molim dragog Boga da nampomogne u ovom hairli poslu!

Pa bujrum, svi zajedno po~nimo!

Mustafa Feti}

UZ PRVI BROJ

Ramazanska ~~estitka ppredsjednika MMe{ihata

SVOJ VVJERNI^KOJ BBRA]I UU SSAND`AKU II CCIJELOM IISLAMSKOM

UMMETU RRAMAZAN-II-[[ERIF MMUBAREK OOLSUN, UUZ IISKRENU

DOVU UUZVI[ENOM AALLAHU DDA UU^VRSTI IISLAM NNA OOVIM PPROS-

TORIMA, PPODARI NNAM BBLAGODATI SSLOBODE, JJEDINSTVA II

BLAGOSTANJA.

M e { i h a t

PAMETNIM JE I[ARET DOVOLJAN

GLAS ISLAMA IZLAZI JEDNOM

MJESE^NO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

“El-Kelimeh”, Novi Pazar

Glavni urednik:Muamer ef. ZUKORLI]

Odgovorni urednik:Mustafa ef. FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@EVI] iMidhat HAJROVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi PazarP. fah 139

tel/fax: (381) 20 25 626

Rukopisi i fotografije se nevra}aju

Rje{enjem od 12.12.1996. g.GLAS ISLAMA je reg-

istrovan kod Ministarstva zainformacije Republike Srbije

pod registarskim brojem2281.

POZIV NA SARADNJU

Molimo sve zainte-resovane ~itateljeda se jave sa svoj-im prilozima, pri-mjedbama, i even-tualnim kritikamau cilju zajedni~kesaradnje i anga`-mana u Va{emGlasu Islama.

R E D A K C I J A

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

NA[E VI\ENJE 3

Eh, za Titovavakta mogao simirno spavatina klupi u par-ku u Beograduili Kraljevu...”,

nostalgi~no uzdi{u}i izj-avljuju oni koji `ale za izgubljenim pozi-cijama onda{njeg vremena. Da, istina je,mogao si spavati gdje si htio, jer si tiMusliman jedino dobar ako spava{. Aako poku{a{ da ustane{?! Ti si funda-mentalista, nacionalista, terorista, ho}e{d`amahiriju, zelenu transferzalu, i kaotakav nisi vi{e {ti}enik zakona. Protiv te-be }e svom `estinom za{kripati pera, za-sijedati akademije i napokon se pokrenutii tenkovi. Sve je to opr-avdano jer si svojimbu|enjem poremetio de-setlje}ima dugu harmo-niju odnosa li{enih svi-jesti o Bogu. Od{krinuosi vrata ““AAllllaahhoovvoomm ssvv-jjeettlluu””,, koje je, iako spa-sonosno, ipak bolno zaone ~ije su o~i postaleovisne od duboke tame.Zato te mnogi i od tvo-jih sunarodnika preziru.A kako i ne bi kadsvaki zlo~inac preziresvjedoke. Do sada sumirno govorili “Ovo je}afirska zemlja, darul-harb”, zaboravljaju}i nakur’ansku poruku: “Ze-mlja pripada Allahu inaslije|uju je Njegovidobri robovi.” - ili “Nemo`e se u njoj po Isla-mu `ivjeti”, “Ne}emo se od svog halkaodvajati”. Evo vidite da mo`e. Mo`e i{ehadet aa{i}are. Mo`e i ezan, i to glas-no. A sa malo vi{e svijesti o Bo`ijemhataru, mo`e ~ak i hid`ab (islamskaodje}a `ene).

Za samo tri godine od reorganizacijeIslamske zajednice Sand`aka, pokazalo semogu}im ono {to je, ne tako davno,smatrano utopijom. Dobili smo dvijeMedrese (mu{ku i `ensku), izgradili tri

nova objekta, osnovali Biblioteku, Izdav-a~ku djelatnost, Humanitarnu organizacijui napokon novine pod imenom “Glas Isl-ama”.

Poput kaderske no}i. Poput Bedra iFetha (oslobo|enje Meke), mubarekRamazan je bogatiji za jo{ jedan, za oveprostore, historijski doga|aj. Od postankasvijeta do danas, Sand`ak po prvi put

ima svoju islamsku novinu. To je feth(pobjeda) Islama, Muslimana, Islamskezajednice Sand`aka, a posebno Izdava~kedjelatnosti “El-Kelimeh”. Ovim Islamdi`e svoj glas. Kalemi (pera) pravov-jernih prenosi}e svjetlo Allahove rije~i,definiraju}i odnos roba i Rabba, i usmislu rastavlja~a istine od neistine(furkan) pru`iti poruku o halalu i hara-mu, moralu i bogobojaznosti. “GlasIslama” }e svojim ~itaocima prirediti i

mnoge po`eljnosti iz oblasti dru{tva, kul-ture, kao i svih drugih sfera ljudskog`ivota. Drugim rije~ima, ovo je prilikaizvorno upoznati Istinu o Bogu, ~ovjekui vjeri, te nau~iti kako i ~ime nahranitidu{u, razum i tijelo. Dakle, uprkos `eljida utihnu Allahovo svjetlo, ono sve vi{eobasjava ove prostore, osvjetljavaju}i isrca onih koji su tamu za metod `ivljenjauzeli.

Od glavnih no-silaca ovog ha-irli djela seo~ekuje da bu-du svjesni visi-ne zadatka,imaju}i predsobom da nivoi dostojanstvomoraju o~uva-ti. To je danasnaro~ito te{ko,kada su skorokod svih palamoralna na~elai kodeksi novi-narske profesi-je. I pored op-asnosti od refl-eksivne reakci-je odgovaraju}ina napade dru-gih, oni nesmiju na lave`istim uzvra}ati,

ve} uspravno, u skladu sa kur’anskomporukom, nastaviti: “I kada pro|upored ru`nih stvari, prolaze dosto-janstveno”, “A kada im se d`ahili (nez-nalice) obra}aju, ka`u ‘selam’ “.

Eto, putem rije~i (El Kelime), pera (ElKalem), Allah ~ini da Njegovo svjetlo(Nur) obasjava na{e prostore i “GlasIslama” dopre do svih koji ga `ele ~uti.

PPRROOBBUU\\EENNII SSPPAAVVAA^̂“A kkada iim sse nneznalice oobra}aju, kka`u ‘‘selam’’ ““

(Kur’’an)

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

INTERVIEW4

* Efendija Zukorli}u, nedavnoste uputili, s razlogom, otvorenopismo Slobodanu Milo{evi}u “unadi da }e kona~no preovladatiuvjerenje da je Islam milost, nesamo za njegove pripadnike ve} iza korektne susjede.” O ~emu jezapravo rije~?

- Pismo upu}eno PredsjednikuRepublike Srbije Milo{evi}u jeposljedica stalnog kr{enja elemen-tarnih vjerskih prava Muslimana uSand`aku. Naime, prve tri godinenakon svoje reorganizacije,Islamska zajednica Sand`aka je bilastalna meta napada, a naj`e{}iudarci su dolazili od Ministarstvavjera i unutra{njih poslova.

A {to se ti~e citata kojim pismozavr{ava, njime se zapravo defini{euzrok mr`nje i gnjeva izlivenihprema Islamu i Muslimanima naovim prostorima. Onog momentakada na{i susjedi doista shvate daIslam gradi li~nost koja ~ini dobrosvima, bez obzira na vjeru, rasu ilinaciju, takva praksa }e sigurnoprestati. To nam u svom hadisujasno poru~uje posljednji vjerovjes-nik Muhammed s.a.v.s.: “Najboljije me|u vama onaj koji koristiljudima, a najlo{iji me|u vama jeonaj koji {teti ljudima.”

* [ta je su{tina Va{ih zahtjevaupu}enih gospodinu SlobodanuMilo{evi}u?

Od Milo{evi}a smo tra`ili:- Da, po{tuju}i princip odvo-

jenosti vjere od dr`ave, odnadle`nih organa zatra`i daprestane sa praksom povredaautonomnosti Islamske zajednice.

- Da se uklone prepreke za reg-ulisanje pravnog polo`aja Islamskezajednice Sand`aka.

- Da se ubrza sa proceduromdono{enja Zakona o pravnompolo`aju vjerskih zajednica.

- Da se prestane sa poku{ajimanametanja, re`imu podobnih vjer-skih slu`benika, na ime legitimnihpredstavnika Islamske zajednice.

- Da se ~elnicima Islamskezajednice garantuje imunitet i

omogu}e pune i civilizirane mjereli~ne sigurnosti.

* Koliko je poznato, odgovorjo{ nije stigao iz Beograda naVa{e opravdane zahtjeve?

- Istina, imaju}i u vidu kogaimamo pred sobom, konkretanodgovor nismo ni o~ekivali. Naime,Milo{evi} je prema na{em pismumogao da se postavi na jedan odtri na~ina: da direktno ili indirektnoodbije na{e argumentovane zahtjevei po ve} oprobanim receptima,putem medija napadne na{e pismo;da udovolji na{im zahtjevima i

tre}a mogu}nost je da bezposebnog komentara ignori{e na{epismo, {to zapravo zna~i {utnjomodobravanje onoga {to se u njemuisti~e i tra`i. On se naravnoodlu~io za ovaj tre}i, koji je inajbezbolniji kada je u pitanju pri-hvatanje gorke istine.

* Nakon raspada biv{eJugoslavije koji je, na`alost,uslovio nestanak jedinstvenogustrojstva Islamske zajednice sacentrom u Sarajevu, Muslimaniove regije dobili su kona~novrhovne organe - Sabor iMe{ihat, {to je bilo neophodno za

o~uvanje vjerskog identiteta.Kako ste uspjeli, odnosno, kakoje tekao tok ove veoma slo`enetransformacije?

- Neo~ekivani raspad jedin-stvenog ustrojstva Islamske zajed-nice u biv{oj Jugoslaviji doveo nasje do saznanja da smo prepu{tenisami sebi, te da uprkos svim smet-njama moramo smo}i snage da seorganizujemo u onim okvirima ukojima je to mogu}e. Inicijativa iaktivne pripreme potrajale susedam mjeseci, nakon ~ega je30.10.1993. god. u Novom Pazaruodr`an Obnoviteljski Sabor, gdje suudareni temelji novoj organiza-cionoj strukturi Islamske zajednice,a na kome je u~e{}e uzelo desetOdbora sa podru~ja Sand`aka(Novi Pazar, Tutin, Sjenica,Ro`aje, Prijepolje, Nova Varo{,Bijelo Polje, Priboj, Berane iPetnjica).

Period inicijative, a potom iosniva~ki, su bili te{ki. Cjelokupnaratna atmosfera je gu{ila svakuprogresivnu ideju a naro~ito ako jeu pitanju ne{to islamsko, {to je utom slu~aju i fundamentalisti~ko.Odmah na po~etku, re`im nam jeprika~io stereotipne optu`be kakona{im djelovanjem podr`avamo onupolitiku koja radi u pravcu teritori-jalnog otcjepljenja Sand`aka odJugoslavije. Naravno, to je u~injenokako bi se, makar prividno, imalopokri}e za sve ono {to re`im kani~initi, ometaju}i normalan radorgana Islamske zajednice.

NEVOLJE ZBOG STARIH (INOVIH) ZAKONSKIH PRAZNI-NA

* Posljednje dileme okolegimiteta novonastalih organaIslamske zajednice Sand`aka otk-lonjene su na sastanku pred-stavnika Islamskih zajednica sapodru~ja biv{e Jugoslavije,odr`anom u Istanbulu 29.10.1994.god. na kojem su prisustvovalipoglavari Islamskih zajednicaBosne i Hercegovine, Makedonije,Kosova, Sand`aka, Hrvatske,Slovenije i Crne Gore. U ~emu sesastoje tri klju~na pitanja sa toghistorijskog sastanka predstavnikaIslamskih zajednica?

- Stvarne dileme oko legitimite-ta Islamske zajednice Sand`aka nido tada nije bilo. U Istanbulu su sepo prvi put sastali ~elnicinovonastalih Islamskih zajednica iverifikovali ono {to je bilo fakti~kostanje na terenu.

Kao prvo, Riaset i Reisu-l-ulema za SFR Jugoslaviju suprogla{eni nepostoje}im. Drugomodlukom su potvr|ene Islamskezajednice nasljednice one jedin-

INTERVIEW: Prof. h. Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ Sand`aka

ISLAM GRADI LI^NOSTKOJA ^INI DOBRO SVIMA

“Polaze}i od svojih opredjeljenja, sretan sam kao i svaki onaj koji je samo Stvoritelju pokoran, NjemuJednom Jedinom, koji nam je podario blagodati `ivota, vjere, morala. Samo On posjeduje pravo nana{u pokornost, koja nam daje slobodu od okova robovanja onima koji nisu dostojni toga. Naravno,

ne mogu biti potpuno sretan sve dok ovim svijetom vlada ovoliki zulum i te~e krv nedu`nih”

Islam ima civilizacijsku mo} i snagu argumenata: Muamer ef. Zukorli}

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

INTERVIEW 5

stvene, sa centrom u Sarajevu.Istina, tu je po prvi put Islamskazajednica Sand`aka stavljena u istired sa onom u Bosni iHercegovini, Makedoniji, Hrvatskoji Sloveniji, Kosovu i Crnoj Gori,{to nam doista daje pravo da sas-tanak u Istanbulu smatramo histori-jskim.

* Kako tuma~ite, kao prvi~ovjek Me{ihata, osionu i polici-jsku floskulu koja je jo{ dalekood nekog normalnog i civilizaci-jskog dijaloga ili rje{enja:“Republika Srbija nikada ne}epriznati tzv. Me{ihat za Sand`ak isa tom organizacijom ne}esara|ivati ni lokalni ni republi~kiorgani.”?

- Ja doista ne mogu da prodremu stvarne motive za ovakvomizjavom, osim da se radi o brutal-noj isklju~ivosti ili mo`da nes-motrenosti ministra Dragojlovi}a,koji je o~ito zaboravio da njegovauloga nije da priznaje ili ne prizna-je vjere i vjerske zajednice ve} dabude spona izme|u vlasti i vjerskihzajednica, kako bi se otklonileeventualne smetnje za njihov nor-malan rad.

* Rije~ je o drasti~nimpovredama vjerske autonomnosti,{to je apsurdno?

- Da, Ustavi ove dr`ave, kakoSavezni tako i republi~ki, garantujuautonomnost vjerskim zajednicama,{to je potpuno u suprotnosti sapona{anjem dr`avnih organa.

* Za{to se odla`e dono{enjeZakona o pravnom polo`aju vjer-skih zajednica, obzirom da jestari ukinut jo{ 16.03.1993.godine?

- Tu se zapravo radi o jo{ jed-nom neshvatljivom apsurdu. ‘93.

godine ukinut jeZakon o pravnompolo`aju vjerskihzajednica i do danadana{njeg nije donijetnovi. U pravnoj prak-si postoje ovakvislu~ajevi ali se nasta-la zakonska praznina

pokriva prim-jenom starogzakona, sve dod o n o { e n j anovog. Uovom slu~ajuje tam o g u } n o s t

isklju~ena. Mi to ne mo`emoshvatiti druga~ije osim da je tou~injeno sa ciljem da zakon zami-jeni volja jednog ~ovjeka, kako bise legalizovao obra~un sa nepodob-nim vjerama i vjerskim zajednica-ma.

* Poznati turski putopisacEvlija ^elebija navodi u 17-omstolje}u (1661. godine) da jepro{ao kroz na{e krajeve - Bosnu,Sand`ak, Kosovo, Vojvodinu, teda je tada bilo najmanje stotinumedresa. Samo u Sand`aku biloih je jedanaest, od toga pet uNovom Pazaru. Kakav je Va{komentar povodom takvogprisutnog vjerskog obrazovanjajo{ u to vrijeme?

- Svima je poznato da su naovim prostorima, sve do poslijedrugog svjetskog rata, najobrazo-vanije li~nosti u dru{tvu bili zapra-vo imami, hatibi i mualimi. ^ak sutu ~injenicu morali uva`avati ikomunisti, i uprkos ideolo{kihsmetnji, islamske vjerske su`benikeanga`ovati kao u~itelje u {kolama.Sve je to zapravo toplina koja je,uprkos vremenskoj distanci, zra~ilaprocvatom univerzalnih na~ela podokriljem islamskog hilafeta naovim prostorima. A kako i ne bikada prva rije~ kur’anske objaveglasi: “U~i u ime Gospodara tvogakoji stvara.”

* Me{ihat IZ-e Sand`akadonio je odluku na sjedniciodr`anoj u avgustu 1994. god. da

istureno odjeljenje Alauddinmedrese iz Pri{tine preraste usamostalnu {kolu pod imenomSrednja medresa “Gazi-Isabeg” uNovom Pazaru, koja je nastavilakontinuitet Medrese iz 15-og stol-je}a. Nova Medresa dobija ime poutemeljiva~u Novog Pazara,Skoplja i Sarajeva - IsabeguIsakovi}u. Koliko je Va{aMedresa u Novom Pazaru postalasamostalna, odnosno zavisna,kako kadrovski tako i materijal-no, obzirom da je veliko intereso-vanje za {kolovanje mladihkadrova?

- Na{a Medresa je kapacitetastotine u~enika i kao takva niizdaleka ne mo`e upisati ni polov-inu zaintersovanih kandidata. Utom smislu, razmi{ljamo opro{irenju ali za sada smo staviliakcenat na kvalitet vaspitno-obra-zovnog programa. Cilj nam je dato bude elitna {kola iz koje }eizlaziti oni koji su dostojni dapredvode d`emat, kako u ibadetutako u izgradnji moralne li~nosti izajednice.

* Otvoreno je i odjeljenje`enske Medrese?

- Da, od ove {kolske godineimamo i `ensku Medresu, i to poprvi put u historiji Sand`aka, i zasada je jedina te vrste na prostoruod Drine do Istanbula.

* Zahvaljuju}i prvenstvenoVama, od pro{le godine Islamskazajednica je bogatija za dvijenove zgrade. Odnosno, kakva }eda bude duhovna i obrazovnafunkcija budu}eg Islamskog cen-tra u Novom Pazaru?

- Izgradnja novih objekata jenu`nost za normalno funkcionisanjeustanova i slu`bi Islamske zajed-

nice. Svima je vjerovatno poznatoda je prethodni re`im uspio odveleposjednika, plja~kaju}i vakuf-sku imovinu, dovesti Islamskuzajednicu na prosja~ki {tap. Pravnaprocedura oko vra}anja oduzeteimovine u ovoj dr`avi o~ito ne idekako treba. Iako nismo, niti }emoikada odustati od borbe za povra}ajotete nam imovine, trenutno smobili prisiljeni pristupiti izgradnjinovih objekata za obrazovno-edukativne namjene. Za ono {to jedo sada realizovano od gra|evin-skih projekata, zaslu`ni su vjerniciovih prostora, svesrdno pomognutiod svoje bra}e koji se nalaze naprivremenom radu u ZapadnojEvropi, s tim {to je sve akcijekoordinirao Me{ihat IZ-e Sand`aka.

TE[KO JE NA]I UNI-VERZALNU LI^NOST POPUTH. EBU BEKRA

* Had` je najve}i i jedinstvenskup vjernika koji pohode svakegodine sveto mjesto Kabu. Trimilona i vi{e ljudi jednakoodjevenih i sa istom mi{lju, li{enisvih razlika, bar tako nam se~ini, veli~anstveno je koliko i ple-menito... U svom velikom govoruna Posljednjem (oprosnom) had`u(oko 632. godine), Muhammeda.s. je rekao: “Ljudi, vi imatejednog Allaha d`.{. i od jednogste oca. Svi vi poti~ete od Adema,a Adem je od zemlje. Nemanikakve prednosti Arap nad near-apinom, crnac nad bijelcem,bijelac nad crncem. Najbolji jeme|u vama onaj koji najvi{e ~inidobra.” Koliko je prisutna ovanajjednostavnija, najiskrenija inajhumanija proklamacija ljudskejednakosti u srcima vjernika?

- Onoliko koliko i vjera.* Hazreti Ebu Bekr Es-Sidik

je jedan od prvih muslimana,

ODUZETU IMOVINU VRATITI

Zahvaljuju}i prvenstveno Vama, od pro{le godineIslamska zajednica je bogatija za dvije nove zgrade.Odnosno, kakva }e da bude duhovna i obrazovnafunkcija budu}eg Islamskog centra u Novom Pazaru?

- Izgradnja novih objekata je nu`nost za normalnofunkcionisanje ustanova i slu`bi Islamske zajednice.Svima je vjerovatno poznato da je prethodni re`im uspiood veleposjednika, plja~kaju}i vakufsku imovinu, dovestiIslamsku zajednicu na prosja~ki {tap. Pravna proceduraoko vra}anja oduzete imovine u ovoj dr`avi o~ito ne idekako treba. Iako nismo, niti }emo ikada odustati odborbe za povra}aj otete nam imovine, trenutno smo biliprisiljeni pristupiti izgradnji novih objekata za obrazovno-edukativne namjene. Za ono {to je do sada realizovanood gra|evinskih projekata, zaslu`ni su vjernici ovih pros-tora, svesrdno pomognuti od svoje bra}e koji se nalazena privremenom radu u Zapadnoj Evropi, s tim {to jesve akcije koordinirao Me{ihat IZ-e Sand`aka.

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

INTERVIEW6

veliki ashab i nerazdvojni drughazreti Pejgamberov, najve}i alimme|u ashabima, neustra{ivi junaki prvi halifa. Da li ima dostojnihprimjera u novijoj civilizacijipoput pomenutog hazreti EbuBekra?

- Hazreti Ebu Bekr pripada onojgeneraciji za koju Uzvi{eniGospodar u Kur’anu isti~e: “Vi stenajbolja skupina koja je ikada pos-tojala, nare|ujete dobro a odvra}ateod zla...”

Ova svijetla li~nost je to doistai potvrdila, po~ev od spremnostida, kao jedan od najimu}nijih ljudiu Meki, pokloni sav svoj imetak zaop{te dobro, pa sve do stavljanjabosog stopala na pukotinu zidape}ine iz koje je promolila zmijakoja je mogla biti opasna poResulullaha dok je spavao.

Ako bolje pogledamo citiraniajet, vidje}emo da Bo`ija ocjenanenadma{ivosti generacije ashabale`i u ~injenici “nare|ujete dobro iodvra}ate od zla”, dakle zavoditered na zemlji i spre~avate nered.Drugim rije~ima, borite se za sis-tem pravde i blagostanja me|uljudima.

Vrlo je te{ko na}i univerzalnuli~nost poput h. Ebu Bekra a pose-bice u novijoj civilizaciji, kada suvjerska i moralna na~ela potisnutaiz mnogih sfera `ivota. Za nas,li~nost Ebu Bekra predstavlja origi-nalno odgojno djelo Islama,sa~injeno pod direktnim nadzoromVjerovjesnika Muhammeda s.a.v.s.,o kome nam Allah d`.{. u ~asnomKur’anu poru~uje: “Vi imate uVjerovjesniku najbolji uzor.”

Ebu Bekr zapravo predstavlja`ivu interpretaciju sunnetaMuhammeda s.a.v.s.

* Bili ste u Sudanu koji Vas jefascinirao jednostavno{}u i slo-bodom, da skoro mo`ete bez pro-tokola da popijete kahvu sa pred-sjednikom, samo ako to `elite.Opi{ite nam tu duhovnu (ifizi~ku) toleranciju i prirodnu ur-avnote`enost prostora i vremena.

- Sudan je jedna od najljep{ihzemalja koju sam ikada vidio.Samo tamo mo`ete vidjeti narodkoji nema bore na ~elu. Njihovalica zra~e ~ehretom gostoljublja,{irokogrudosti i tolerancije. Tu }etena}i masovnu narodnu pijacu bezuobi~ajenih galama i povika trgov-aca. U sobi najluksuznijeg hotela uKartumu, na stolu vas ~eka Kur’ani Biblija. Taj narod sve to posjedu-je uprkos ~injenici da posljednjihdecenija pati, pla}aju}i cijenu {tonije htio prihvatiti kolonizatore,kao ni bezbo`ni~ke recepte zaorganizovanje svog dru{tveno-poli-ti~kog `ivota, koji su bili pripre-

mani tamo daleko negdje nasjeveroistoku ili sjeverozapadu. Aposebno su izlo`eni pritisku kadasu se odlu~ili da Islam, kojipro`ima njihova srca i du{e, bude istvarna platforma organizovanjasvih sfera `ivota. Sudan je jednaod najbrutalnijih me|unarodnihnepravdi koja }e, nadati se je, bitiotklonjena.

NA ZAPADU VLADA ARGU-MENT SILE I INTERESA

* Za{to je skoro sav islamskisvijet od strane Zapada obilje`enkao fundamentalisti~ki,teroristi~ki i d`ihadovski?

- To je vrlo kompleksno pitanjena koje se ne mo`e dati kratak ipotpun odgovor. Uprkos suprotnihstavova rijetkih pojedinaca, Zapad idalje ne shvata da se tehnolo{komekspanzijom ne mo`e napojiti du{a.Da visok nacionalni dohodak nemasnage da za{titi zajednicu od me|u-sobnog otu|enja, porodice od ras-pada, omladinu od droge, kriminala

i drugih poroka. Svje`inu i snaguza to ima isklju~ivo Islam, kaooriginalna Bo`ija rije~ upu}ena odStvoritelja iz milosti prema svje-tovima. Zapad to o~ito primje}ujeali nema snage priznati. Poku{ajpredstavljanja Islama teroristi~komvjerom je nizak udarac, a onaj kojiima civilizacijsku mo} i mo} argu-menata, nema razloga za niskimudarcima. Istina, Zapad to nema.Na Zapadu vlada argument sile iinteresa, dok u Islamu vladaju prin-cipi, bez obzira na interese. NaZapadu, recimo, kr{}anska ve}inaputem referenduma odlu~uje da li}e se dozvoliti islamskoj manjiniizgradnja d`amije u odre|enomgradskom kvartu ili ne, dok usudanskom Ustavu ({eriatskom)stoji da Muslimani nemaju pravo

odlu~ivati o pitanjima koja se ti~uisklju~ivo kr{}anske manjine.Zapad bi morao prihvatiti civilizici-jsku fer utakmicu i dozvoliti da, uskladu toliko proklamovanih na~elaslobode, prava ~ovjeka i demokrati-je, dozvoli i drugima da moguvjerovati, misliti i `ivjeti kako sami`ele.

* U djelu “Skriveno lice vre-mena”, Mishel Hulin se predstavl-ja kao vrstan poznavalac historijereligija, u kojoj ka`e da “nijednareligijska poruka nije u toj mjeriusmjerena prema kraju vremenakao poruka Muhammeda,Allahova poslanika.” Mishel Hulinpriznaje da “vi{e od bilo kojedruge religije, Islam nagla{avaGospodarevu transcendentnost,nedoku~ivi zna~aj bo`anskihnaredbi i potpunu nepredvidivost“~asa odluke”. Odnosno, nigdjedrugdje zazivanje Posljednjegsuda i kazne za nevjernike(d`ehenema) ne dobiva takostvarni, ~ak i ~ovjekoliki oblik(“Mi me|u vama odre|ujemo

smrt... da izmijenimo va{e likove ida vas stvorimo kakve vi neznate” Kur’an 26, 60-61). Ko suMunker i Nekir i njihove plaveo~i koje jasno svjetlucajuupitav{i: ko je tvoj Gospodar,koja je tvoja vjera, ko je tvojvjerovjesnik, koja je tvoja kibla?

- Munker i Nekir su dva melekakoji ~ine prvu ispitnu komisiju kojado~ekuje svaku osobu koja napu{taovozemaljski `ivot. Oni od nastra`e odgovore na elementarnapitanja na koja mo`emo odgovoritisamo ako smo ih usvojili i djelimapotvrdili jo{ u toku ovozemaljskog`ivota.

* Volja i mo} za primanjeIslama u cijelom svijetu je sve

vi{e prisutna, od obi~nih ljudi doonih {kolovanih i visoko obrazo-vanih. Koji je to presudni mome-nat za tako velike odluke?

- Ljudi se odlu~uju prihvatitiIslam onog momenta kada shvatestvarnu ulogu ~ovjeka na zemlji,ulogu Bo`ijeg namjesnika, koji jepo~a{}en sa dvije blagodati: razu-mom i Objavom (Kur’anom).Pored toga {to je to posebna ~ast,to predstavlja i veliku odgovornost.Razum i Objava su dvije stvarikoje ~ovjeka visoko uzdi`u iznadnivoa `ivotinje, dok neobuzdanoprepu{tanje strastima i porivima,postepeno spu{ta ~ovjeka, daju}imu stepen koji mu ne pripada kaoodabranom Bo`ijem stvorenju, zakojeg Uzvi{eni Allah u Kur’anuka`e: “Stvorili smo ~ovjeka u najl-jep{em obliku.”

* Glas Islama upravo izlazi uvrijeme Ramazana. Da li je toslu~ajnost?

- U principu, slu~ajnost ne pos-toji. Sve se de{ava uokviru apsolutne Bo`ijevolje. Iako nismo plani-rali da }e proceduraregistracije novina trajativi{e od tri mjeseca, {tozna~i da je bilo pred-vi|eno da se prvi broj“Glasa” pojavi jo{ uoktobru, to se ipakdogodilo. Mnogima jepoznato da su se ve}inadoga|aja, historijskiva`nih za Islam iMuslimane, odigraliupravo u mubarekmjesecu Ramazanu. Stim u vezi, radosno iponosno mo`emo ista}ida je ovaj RamazanMuslimanima Sand`akadonio ono {to su `eljno~ekali - prve islamskenovine u svojoj historiji.

* Da li ste Vi sretan ~ovjek i{ta za Vas sre}a zna~i?

- Polaze}i od svojih opredjeljen-ja, sretan sam kao i svaki onaj kojije samo Stvoritelju pokoran, NjemuJednom Jedinom, koji nam jepodario blagodati `ivota, vjere,morala. Samo On posjeduje pravona na{u pokornost, koja nam dajeslobodu od okova robovanja onimakoji nisu dostojni toga. Naravno,ne mogu biti potpuno sretan svedok ovim svijetom vlada ovolikizulum i te~e krv nedu`nih.

Razgovarao: Fehim Kajevi}

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

AKTUELNI TRENUTAK 7

VVe} dvije godineorgani Islamskezajednice Sand`a-ka su suo~eni sa

problemom svog legit-imiteta. Ovo pitanje jepostalo aktuelno kada je1994. godine istekao ~et-vorogodi{nji mandat,dobijen na op{tim izbori-ma u Islamskoj zajednici1990. godine. Slijedomcjelokupne situacije, aposebno one ratne u Bos-ni, te organizovanja Isla-mske zajednice na nivouSand`aka, odr`avanje izb-ora u predvi|enom rokunije bilo realno o~ekivati.

Krhke noge novog ust-rojstva Islamske zajednicejedva su odolijevale predokrutnim udarcima du{m-ana svih boja. Stalno sekalkulisalo sa floskulom“nepriznatog” Me{ihata, anaro~ito ako je u pitanjubila (ne)disciplina. Imaju-}i sve to u vidu, valja is-ta}i da bi upu{tanje u iz-bore u tim sudbonosnimdanima, u najmanju ruku

bilo rizi~no po stabilnostorgana i ustanova Islams-ke zajednice Sand`aka.

S druge strane, sve vi-{e se name}e pitanje dali je do sada uobi~ajenna~in izbora uskla|en sa{eriatskim na~elima i stv-arnim interesima Islamskezajednice. Posebno je int-eresantno da je na ovimprostorima, za razliku odKatoli~ke i Pravoslavnecrkve, samo Islamska zaj-ednica prihvatila “demok-ratski” na~in izbora svoj-ih vjerskih predstavnika.Apsurd je jo{ ve}i ako sezna da ni jedna Islamskazajednica na svijetu (osimonih koje su `ivjele podkomunizmom), nije prih-vatila ovaj “moderni” sis-tem izbora. Sve su ovodileme kojima }e se mor-ati dobro pozabaviti onikoji budu radili na nacrtuOdluke o izborima.

Razmatraju}i pitanjeizbora, na zadnjoj sjedni-ci Me{ihata formirana jetro~lana komisija za prip-remu nacrta Odluke o

izborima, koju ~ine:Adem ef. Zilki} (orijen-talista), Hajro ef. Tuti}(imam) i Umer Had`i}(dipl. pravnik), a zapra-vo se radi o ljudima sapotrebnim iskustvom uizradi normativnih

akata. Uslov da biKomisija mogla pristupitiovom, dugo odlaganom, anadasve, odgovornomposlu, su odre|ene pre-dradnje na terenu kojetreba obaviti.

Naime, na OdborimaIZ-e Sand`aka je obavezada sa~ine spiskove ~lano-va Islamske zajednice sasvog podru~ja. Druga iveoma bitna predradnjakoja }e se obaviti naosnovu prispijelih spisko-va je reonizacija d`emata,a u smislu Pravilnika okategorizaciji d`emata,donijetog jo{ u decembru1995. god. Ona podrazu-mijeva precizno odre|iva-nje prostora koji d`emat

pokriva, kao i pripadnostdatom d`ematu svakog~lana Islamske zajednice,a u cilju formiranja potr-ebnih bira~kih spiskova.Po{to pomenute radnjebudu okon~ane, Komisija}e pristupiti izradi nacrtaOdluke o izborima naosnovu koje }e Me{ihatdonijeti Odluku o raspisi-vanju izbora u Islamskojzajednici Sand`aka.

Novi Pazar

ODR@ANA 16-ta REDOVNASJEDNICA ME[IHATA IZ-e

SAND@AKA

U prostorijama novootvorene zgrademu{ke Medrese, odr`ana je 16. redovnasjednica Me{ihata IZ-e Sand`aka sadnevnim redom:

1. Izvje{taj o radu Medrese u {kolskoj1995/96. godini,

2. Izbori u Islamskoj zajednici,3. Razno.Prvi dio sjednice odr`an je 28.12.1996.

g., te je zbog slo`enosti problematike,obimnosti materijala kao i aktuelnostipriprema ramazanskih aktivnosti, nastavilasvoj rad 01.01.1997. god. kada je uve~ernjim satima i okon~ana. Uprkoshladnom vremenu i velikom snijegu,~lanovi Me{ihata su se odazvali, kako biu~estvovali u dono{enju niza odluka,itekako bitnih za budu}nost na{e Islamskezajednice.

Na pomenutoj sjednici je, izme|u osta-log, formirana tro~lana delegacijaMe{ihata, zadu`ena za obilazak terena zavrijeme Ramazani-{erifa, a ~ine je:

1. Direktor Srednje medrese “Gazi-Isabeg” u Novom Pazaru, prof. Mevludef. Dudi},

2. Glavni imam Odbora IZ-e Tutin,Adem ef. Zilki} i

3. Glavni imam Odbora IZ-e Sjenica,Ramiz ef. Hamidovi}.

Prvenstvena uloga ove iskusne dele-gacije je odr`avanje prigodnih predavanjau Odborima IZ-e Sand`aka, u ciljuomasovljenja d`emata i uljep{avanjacjelokupne ramazanske atmosfere uSand`aku.

Tako|e je odlu~eno da Mali} ef.Nurovi}, vrijedni imam d`amije uSelakovcu i ~lan Me{ihata, nastupaju}iRamazan provede u Njema~koj sa istimciljem.

S. [.

U utorak 07. januara u 8,30sati, kod sela Vu~ini}e, na relacijiputa Novi Pazar - Sjenica, dogodilase saobra}ajna nesre}a u kojoj su,u skoro potpuno uni{tenom auto-mobilu, lak{e povrede zadobilipredsjednik Me{ihata IZ-eSand`aka prof. Muamer ef.Zukorli}, sekretar Odbora IZ-eNovi Pazar i ~lan Me{ihata Hajroef. Tuti}, vaspita~ u Srednjojmedresi “Gazi-Isabeg” u NovomPazaru prof. Jonuz D`ankovi} ivoza~ pri Me{ihatu HasudinHajrovi}.

Do nesre}e je do{lo kada jeslu`beni automobil Me{ihata audi100, kojim je upravljao Hajrovi},zbog poledice, izgubiv{i pravac,sletio s puta i prevrnuo nekoliko

puta nizstrmu pad-inu, duguoko 15m e t a r a .P o s l i j e

ukazane ljekarske intervencije uMedicinskom centru u NovomPazaru, sva ~etvorica su pu{teniku}ama. Osim D`ankovi}a,svima je propisana ku}na njega.

Ina~e delegacija Me{ihata jeputovala za Prijepolje gdje je tre-bala, po utvr|enom planu obi-lazaka Odbora IZ-e Sand`aka,odr`ati sastanak sa predsjednici-ma, imamima i ~lanovimaOdbora IZ-e Prijepolje, BijeloPolje i Priboj, a u ciljuuspje{nog organizovanjaramazanskih aktivnosti.

O~ito da, kod rada naBo`ijem putu, ovakve pojave ~estobivaju neminovnost, ali je i ovajput Allah d`.{. svoje robove pomo-gao, daju}i im poslije isku{enja

olak{anje, za{ta Mu dugujemoiskrenu zahvalnost.

“Ovo je o~ita Bo`ija milost” -komentarisali su okupljeni prolazni-

ci, s nevjericom posmatraju}i polu-pani automobil.

S. [.

Novi PazarSAOBRA]AJNA NESRE]A VISOKE

DELEGACIJEISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA

IZBORI U ISLAMSKOJZAJEDNICI

“O vjernici, pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovomi predstavnicima va{im...”

(Kur’an)

Na rubu

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

AKTUELNI TRENUTAK8

Ispiti u Medresi

PRVA DIPLOMAVANREDNIH

MEDRESANATA

U periodu od 28. do 31.12.1996. god. uMedresi su odr`ani vanredni i diplomskiispiti.

U ovom roku diplomski ispit je polagalo11 u~enika od kojih je ~etvoro diplomiralo a

{estoro ostalo na popravni ispit iz dva pred-meta, dok }e jedan u~enik polagati popravniiz jednog predmeta.

Va`no je napomenuti da je u ovom ispit-nom roku, po prvi put od osnivanjaMedrese, diplomirao i jedan vanredni u~enik,a radi se o Fatimi Fetahovi} iz sela Ba}ice,optina Tutin, {to je dobar pokazatelj da sedo diplome Medrese mo`e do}i i na ovajna~in ako postoji istinska `elja i ljubav zaislamskom naukom.

Ramazanska praksa

SOFTE ]EOPRAVDATIPOVJERENJETa~no 112 u~enika i 21

u~enica, koliko ih je u {kol-skoj 1996/97. godini upisanona redovno {kolovanje uSrednjoj medresi “Gazi-Isabeg” u Novom Pazaru,oti{lo je na zimski raspust28.12.1996. god., koji je tra-jao do 08.01.1997. god.

Od 09.01.1997. god.u~enici tre}eg, ~etvrtog inekoliko u~enika drugog

razreda, raspore|eno je navr{enje ramazanske praksena podru~ju Odbora IZ-e:Novog Pazara, Sjenice,Tutina, Ro`aja, BijelogPolja, Prijepolja, Priboja,Petnjice, Gusinja, Bara iNovog Sada. ZahtjeviOdbora nisu u potpunostiudovoljeni zbog nedostatkapotrebnog broja u~enika.

O~ekuje se da }e na{esofte dostojno opravdati pov-jerenje koje im je dato a da}e ih d`emati rado do~ekatii narednih Ramazana.

Bojkot

POVOD JE NE[TODRUGO

Na svojoj zadnjoj sjednici, Me{ihat jeo{tro osudio poku{aj manipulisanja u~enici-ma Medrese njihovim navo|enjem na bojkotnastave. Ocijenjeno je da istaknuti zahtjeviu~enika nisu bili stvarni povod, ve} da jecilj bojkota bio destrukcija rada {kole, ataku-ju}i na li~nosti predava~a i vaspita~a uMedresi, uz postojanje indicija o umije{anos-ti spoljnog faktora.

U potpunosti su podr`ane sve mjere pre-duzete u cilju prevazila`enja nastalih proble-ma, uklju~uju}i i vanredno stanje, zavedenou Medresi od strane predsjednika Me{ihataprof. Muamer ef. Zukorli}a od 20.11.1996.god.

Akt direktora Medrese prof. Mevlud ef.Dudi}a od 21.11.1996. god. ocijenjen je kaoadekvatan i primjeren situaciji, a on glasi:

“U smislu kur’anskog ajeta: “I kadasudite me|u ljudima, sudite pravedno”, au skladu sa aktom o vanrednom stanju br.132/96 od 20.11.1996. god., te polaze}i odutvr|ene ~injenice da je grupa u~enikaMedrese organizovala bojkot nastave, direk-tor Medrese izri~e slijede}e disciplinskemjere: 1. Sead Nasufovi}, D`emo Red`ema-tovi} i Enes Smailovi} - u~enici IV razreda,isklju~eni iz {kole i bez prava na vanredno

polaganje u ovoj ili bilo kojoj medresi. 2.Ned`ad Hasanovi} - u~enik IV razreda,isklju~en iz {kole sa pravom na vanrednopolaganje, ali nakon isteka jedne godine oddana isklju~enja. 3. Re{ad Kapetanovi}, RaifPepi} i Edin Mujevi} - u~enici IV razreda,ka`njeni ocjenom 1 (jedan) iz vladanja -predisklju~enje.”

U obrazlo`enju se dalje ka`e:“Imenovani u~enici su u~esnici organizo-

vanja bojkota nastave u Medresi, {to jerezultiralo time da su u~enici ~etvrtog itre}eg razreda izgubili sedam; drugog razre-da - {est; a prvog razreda - pet nastavnihdana. Posljedica pomenutog ~ina je tako|e ipropadanje oko tristo pripremljenih obrokau kuhinji Medrese. Posebno te{ka posljedicaje u tome {to su imenovani izazvali razdorme|u u~enicima, ne prezaju}i ni od upotrebeprijetnje i drugih vidova pritisaka. Pomenuti

navodi su utvr|eni putem istrage koju jevodio direktor Medrese li~no.”

Pouka o pravnom sredstvu ukazuje da seprotiv ovog akta mo`e ulo`iti `albaMe{ihatu IZ-e Sand`aka u roku od 8 danaod dana isticanja istog na oglasnoj tabliMedrese.

Na pomenutoj sjednici su razmatrane i`albe u~enika koje su ocijenjene u potpunos-ti kao neosnovane, s tim {to je ostavljenamogu}nost da se, shodno daljem pona{anjuisklju~enih u~enika, eventualno ubla`eizre~ene disciplinske mjere.

Po{tovana bra}o.Poznato Vam je da jedan narod vrijedi onoliko koliko

je mo}an. To crpimo iz rije~i Resulullaha s.a.v.s. kojeglase: “Mo}an vjernik je korisniji i Allahu d`.{. dra`i odnemo}nog.” Temelj na{e snage je vjera Islam koja nasu~i da budemo organizovani kroz institucije i ustanove.Imperativ Prve objave je: “U~i u ime tvoga Gospodarakoji stvara.” Imaju}i navedeno na umu, Islamska zajedni-ca Sand`aka je me|u svoje prioritete uvrstila izgradnjukompleksa zgrada, predvi|enih za smje{taj nau~no-obra-zovnog centra (Medresa mu{ka, Medresa `enska, bibliote-ka) kao i svih drugih ustanova i slu`bi u okviru Islamskezajednice. Kapacitet pomenutih objekata je 3705 m2 a pri-bli`na cijena ko{tanja je 3,5 miliona maraka. Imaju}i uvidu te{ku ekonomsku situaciju u Sand`aku, Me{ihat kaoglavni nosilac investiranja pomenutih projekata, svojimglavnim osloncem smatra Muslimane iz Sand`aka, koji senalaze na privremenom radu u Zapadnoj Evropi. Nakon{to je dobijena svesrdna podr{ka, kada su mjesecaRamazana ‘96. god. po prvi put prezentirani gra|evinskiprojekti u Njema~koj, [vicarskoj i Austriji, Me{ihat IZ-eSand`aka je na svojoj sjednici odr`anoj 19.03.1996. god.donio odluku da se finansijsko u~e{}e zainteresovanihorganizuje prema slijede}em rasporedu:

1. Nosioci stalnih boravi{nih i radnih viza (ofental) -1.000 DEM,

2. Nosioci privremenih viza (duldung) - 300 DEM,3. Ostali - prema mogu}nostima.

Uz uvjerenje da }ete se sigurno odazvati ovomuzvi{enom pozivu, i uz dovu da Vam Allah d`.{. ukabuli,iskreno Vas selamimo.

Va{e priloge mo`ete uplatiti: 1. Na blagajni Me{ihata u Novom Pazaru, 2. Putem blok-priznanica kod specijalno ovla{}enih

lica,3. Na `iro-ra~un:

Meshihat of Islamic Community of Sanjak Commerzbank, DachauMünchener str. 46Kto. 1441500 BLZ 70040041

PREDSJEDNIKMuamer ef. Zukorli}

IZ KABINETA PREDSJEDNIKA ME[IHATAPrvog dana Bajrama u periodu od 830 do 10 hpredsjednik Me{ihata Muamer ef. Zukorli} }e u

svom kabinetu primati bajramske ~estitke.

IMENOVAN SAVJETNIK ZA PRAVNA PITANJAPredsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka Muamer ef. Zukorli}, imenovao je Umera Had`i}a,

diplomiranog pravnika iz Ro`aja, na mjesto savjetnika za pravna pitanja. Umer Had`i} jeli~nost bogatog pravni~kog i administrativnog iskustva, te je kao takav poznat {irojsand`a~koj javnosti.

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

IZ NA[IH D@EMATA 9

Predstavljamo

Odbor IZ-e Novi PazarPP

rvi put }e se o Odboru Islamske zajednice pisati u “Glasu Islama”koji }e izlaziti u Novom Pazaru. Ne}emo zloupotrijebiti, time {tobi smo htjeli sve obuhvatiti, i ako je to skoro nemogu}e, niti time{to }emo napisati ne{to {to nije ta~no, ve} skromno, tiho i blago,

nenametl j ivo,uostalom onakoba{ kako prili~ina{oj sredini.Novi Pazar jecentar Islama uSand`aku, kaoi u Jugoslaviji.On je poznat ipriznat po tomei van granicana{e zemlje.Neki ka`u daje to balkanskiStambol. Za{toje to tako,poku{a}emo ukra}im crtamaiznijeti.Evlija ^elebijaje pisao da je1660. godine u

Novom Pazaru bilo 23 d`amije, 7 crkava, 6 hanova, 2 hama-ma, 1 bezistan i niz drugih manjih gra|evina. Mnoge od tihgra|evina uni{tili su po`ari u 1689. 1737. i 1809., poplave u1731. i 1896. i ratna `ari{ta. Danas u Novom Pazaru ima 25d`amija (sa Selakovcem i Murom) i 5 na seoskom podru~ju,kao i 6 mesd`ida. U izgradnji je tako|e nekoliko d`amija iMesd`ida. Sve d`amije imaju svoje imame i skoro svemuezine. Od tog broja ima 18 aktivnih vjerskih slu`benika-imama, ostali su honorarci. U pro{losti, sve do 1970. godinenisu gra|ene d`amije, ve} su se ru{ile zidine starih naru{enihu toku rata. Sedamdesetih godina je po~ela adaptacija starih igradnja novih. Novi Pazar je imao 17 d`amija u gradu akasnije su podignute nove i to: u naselju Had`et sagrad`enaje nova d`amija ~iji je glavni donator had`i [efko Latifovi},koju gra|ani sada zovu “[efkova” d`amija, zatim d`amija uprigradskom naselju Selakovac i naselju Mur. Novosagra|ened`amije su u selima: Po`egi, Sebe~evu, Kru{evu, Jukova~i,Trnavi. Ostale gra|evine su mesd`idi i to u sljede}im selima:Raj~inovi}e, Ko{kovo, Mur, Jo{anica, Vrbasi}e, Lukare,Jela~i}e, Go{evo, Oholje... Ima d`amija u izgradnji i to uselima: Ivan~a, Ko`lje, Bijele Vode, Pljevljani, Novopazarskabanja, Donji [utenovac.

Dosada{nja praksa je pokazala da do dobijanja gra|evin-skih dozvola za izgradnju vjerskih objekata je i{lo te{ko imukotrpno, me|utim, vjernici se nisu lako predavali i odusta-jali od gradnje i d`amija i mesd`ida

Po{to je izgradnja novih d`amija bila usmjerenauglavnom na seoskom podru~ju, gradske starije su adaptiraneili na temeljima starih podignute nove i to: Melajska, DibakIshak, Had`et, Palanka (Bukre{) i d`amija u Potoku. U tomsmislu grad je zaostajao u odnosu na selo, uprkos tome {tose grad sve vi{e {irio prira{tajem stanovni{tva, te su novanaselja potrebovala d`amija. U u`em podru~ju grada koncen-trisane su mahom stare d`amije. Sada{njim detaljnjim urban-isti~kim planom grada Novog Pazara nigdje nisu predvi|enenove d`amije iako za to postoje opravdani razlozi. U tomcilju odbor IZ-e je podnosio zahtjeve skup{tini op{tineNovog Pazara u periodu 1994. i 1995. godine da se odlukom

SO odrede nove lokacije za jo{ osam d`amija za gradska i prigradskanaselja. Jo{ nismo dobili jasan odgovor, pa smo primorani da ponovoaktiviramo na{e opravdane zahtjeve.

Vakufska imovina

Novopazarski vakuf je jedan od najbogatijih vakufa na prostoru biv{eJugoslavije. Imovina vakufa je morala biti o~uvana, me|utim bilo je ekspro-prijacije i nacionalizacije od strane dr`ave. Sve do osamdesetih godina,imovina se umanjivala radi realizacije urbanisti~kog plana Novog Pazara, aod tog vremena nastupaju bolji dani novopazarskog vakufa. Tih godinavakuf je imao: 25 du}ana i 28 ku}a. Od tog vremena vakuf je uve}an za 15du}ana a broj ku}a se smanjio na 23. Najve}i novopazarski vakuf poslijerata i dan danas je Upravna zgrada Odbora IZ-e na ~ijim temeljima se zas-novala Medresa i nova zgrada glavnog ureda Me{ihata IZ-e Sand`aka.Poslije Upravne zgrade, zvane Vakuf, Novi Pazar je oboga}en novimzgradama dviju Medresa (mu{ke i `enske) i dogra|enim spratom centraleMe{ihata.

Ovom informacijom nije obuhva}ena sva vakufska imovina, jer vakufskaimovina je i ona koju je dr`ava oduzela, a da je nije platila niti vratila. Prijesvega, tu su islamske ustanove, dana{nja robna ku}a “Uniprom”(“Grmija”), Novopazarska (stara) banja i zemlji{te na brdu Had`et zbogkojeg se ve} pet godina vodi sudski spor sa Skup{tinom op{tine. U OdboruIZ-e ka`u da }e redovnim putem tra`iti svoju imovinu da im se povrati ilinov~ano materijalizuje. Pored navedene vakufske imovine Odbor IZ-e kanitra`iti od SO Novi Pazar da ukine odluku iz 1988. godine kojom se musli-manska groblja Gazilar i Veliko groblje daju Komunalnom preduze}u naodr`avanje i upravljanje iako je to vakufska imovina.

Pi{u}i o Odboru IZ-e Novog Pazara ovim tekstom nisu iscrpljene sveanalize jer nam to i nije bila namjera. Stoga }e se u nekom od narednihbrojeva detaljnije obraditi aktuelna problematika ovog Odbora, jer NoviPazar to zaslu`uje kao centar Islama na ovim prostorima.

Novi Pazar

OTVOREN MESD@ID UVAREVU

Drugi januar 1997.. godine pamti}e se uselu Varevu i naselju Selakovcu sve dok je`ivih svjedoka koji su bili toga dana sudioni-ci ovog veli~anstvenog skupa. Toga danaotvorena je nova zgrada mesd`ida, sagra|enaza potrebe vjernika, ovogakraja i okoline. Ovakvi trenu-ci nas ohrabre, te nas ponovonadahnu snagom i optimiz-mom u bolje sutra. Bitisudionik u podizanju isve~anom otvaranju Bo`ijihku}a je velika ~ast za svakogvjernika, a posebno na onimmjestima gdje nikada nijebilo d`amija i mesd`ida.Takav je slu~aj i sa selomVarevom nadomak NovogPazara. To je selo u osoje, uzaha}, kako neko re~e nasve~anosti, ali ne samo pogeografskom polo`aju ve}na`alost i po vjerskimaktivnostima. Pro{lo je vi{eod 15 godina a da nisu tra`iliimama za teravih namaze.Svijest tih mje{tana-vjernika,je do te mjere evoluirala, hvala Bogu, da suu rekordnom roku sagradili velelepnu zgraduu kojoj }e se obavljati vjerske aktivnosti i ukojoj }e se pou~avati polaznici vjerske poukei odakle }e se reprodukovati Islam, a time inauka, po{tenje, ljudska ljubav i sve {to je za~ovjeka potrebno.

Svje~anosti su prisustvovali predsjednikMe{ihata IZ-e Sand`aka profesor Muamer ef.

Zukorli} sa svojim saradnicima, zatim pred-stavnici Odbora IZ-e, kao i predsjednik i pot-predsjednik SO Novi Pazar. Gosti su senakon prou~enog mevluda obratili prisutnimd`ematlijama i ~estitali im ove nesvakida{njemomente radosti.

Predsjednik Me{ihata Muamer ef. Zukorli}je u svom nadahnutom izlaganju izme|u osta-log rekao da graditi ovakve objekte (mesd`idei d`amije) spada u najiskrenija djela. Bo`ije

ku}e su ki~meni stub jednog d`emata i njihovnakit su d`emat. On je ujedno poselamiopoliti~ke predstavnike na{eg naroda i naglasioda je ovo prvi put da predsjednik op{tinezvani~no uzme u~e{}e u ovim zna~ajnimsve~anostima. To je posebna ~ast ali i jakovelika odgovornost, dodao je predsjednikMe{ihata Muamer ef. Zukorli}.

Hajro ef. Tuti}

NNa poziv Predsjedni{tva za vjer-ske poslove pri VladiRepublike Turske, kao tro~lanadelegacija Me{ihata IZ-eSand`aka, na ~elu sa predsjed-

nikom prof. Muamer ef. Zukorli}em,slije}emo na istanbulski aerodrom uprohladnu oktobarsku no}. Sa nama,istim avionom sti`u i predsjednikPredsjedni{tva IZ-e Kosova dr. Red`epef. Boja, predsjednik Me{ihata IZ-eCrne Gore Idriz ef. Demirovi} i pred-sjednik Odbora IZ-e u BeograduHamdija ef. Jusufspahi}. l̂anovi pro-tokola nas ljubazno do~ekuju. Na{aodrednica je hotel “Dedeman” gdje seodr`ava Drugo Evroazijsko Islamsko

Savjetovanje ([URAA), zbog ~ega smoi tu. U njemu i odsjedamo.

Vikend je i delegacije pristì u jednaza drugom. Sre}emo se i sa reisu-l-ule-mom IZ-e Makedonije Sulejman ef.Red`epijem. Radujemo se svakom alinam je posebno drag dolazak delegacijeRiaseta IZ-e Bosne i Hercegovine koju~ine tuzlanski muftija Husein ef.Kavazovi} i travni~ki Nusret ef.Avdibegovi}. Sa njima je i predsjednikMe{ihata IZ-e Hrvatske [efko ef.Omerba{i}. Susret je srda~an i dirljiv.Rije~i same teku a uspomene iz vreme-na pro{lih naviru. Ponovo slu{amo opre ìvljenoj patnji bosanskih Muslimanai rije~i zahvale Sand`aklijama na nese-bi~noj podr{ci svih ovih te{kih godina.Ponosni smo {to smo UmmetMuhammedov a.s. i svjesni da, sve {tonam se desilo, Allahova je odredba igorko iskustvo puno poruka.

Organizovano na najvi{em nivou,Savjetovanje po~inje u ponedjeljak 21.oktobra. Tu, u prepunoj kongresnoj sali,kada na jednom mjestu sre}emo, posvom izgledu i folkloru, toliko razli~itihljudi, ali sa istim ciljem, svojim o~imagledamo potvrdu kur’anskog ajeta: “Oljudi, stvorili smo vas od jednog~ovjeka i jedne `ene, podijelili vas na

plemena i narode - da biste se boljeupoznali...”

Osim predstavnika balkanskihIslamskih zajednica, tu je i mno{tvodrugih iz: Albanije, Azerbejd`ana,Bjelorusije, Bugarske, Kirgizije,Kazahstana, Krima, Litvanije,Mongolije, Poljske, Rumunije, Ruskefederacije, Tad`ekistana, Trakije,Turkmenistana, Ukrajine... Svi su se oniodazvali u `elji da, poslije nekolikodecenija komunisti~kog gu{enja Islamana tim prostorima, iznesu probleme sakojima se milionski muslimanski narodtih krajeva suo~ava. Sada kadaAllahova rije~ ponovo budi uspavanasrca i ru{i la`ne ideale kojima su bila

zatrovana sva ta prostranstva, ra|a se`elja za ja~im zbli`avanjem i soli-darno{}u, bez obzira na prostornu, pa~esto i vremensku distancu.

Predivni glas u~a~a, Uzvi{enim aje-tima otvara skup. Prisutnima se obra}aReisu-i-ulema Islamske zajedniceTurske Mehmed Nuri Yilmaz ali nje-gov govor ubrzo prekida dolazak pod-predsjednice turske Vlade i ministravanjskih poslova Tansu îler. Vrhunacodu{evljenja izaziva najavljeni dolazak ipozdravni govor Predsjednika turskeVlade gospodina prof. dr Ned`metinaErbakana. Svi su na nogama tako da jete{ko napraviti ~ak i fotos za arhivu.Gospo|a ^iler, pomalo nespretno alisimpati~no, poku{ava da se uklopi uislamski ambijent, zapo~inju}i svojeobra}anje Bismilom. To nam svimaimponuje jer neko u pozadini re~e:“Ovo je njena prva javno izgovorenaBismila”.

Dalji rad Savjetovanja te~e s pauza-ma u kojima nam organizatori prire|ujunezaboravne posjete raznim znameni-tostima grada, gdje nas do~ekuju visokeli~nosti iz vjerskog, politi~kog iposlovnog ìvota Istanbula i Turske. Nemo`e a da se ne pomene sve~anave~era kod predsjednika istanbulskog

okruga; prijem iru~ak kod SakibaSaband`ija, jednogod najbogatijih indus-trijalaca Turske pa i{ire; posjeta jednomod mnogih internataza islamski odgojdjece; ru~ak u kom-pleksu d`amije Ejubel-ensarije; {etnjabrodom po Bosforu...

Petodnevni radovog velikog skupaispunjen je obra}anji-ma brojnih gostiju naarapskom, turskom iruskom jeziku: pred-stavnika Islamskihzajednica iz evroazijskih zemalja, ugled-nih nau~nih radnika i profesora uni-verziteta {irom Turske; ministara i~lanova turskog Parlamenta; kao i orga-nizatora skupa. Kroz sve ove nastupeupoznajemo se sa, uglavnom istimproblemima Muslimana zakafkazkog,srednjoazijskog i balkanskog podru~ja:nedostatak vjerskih kadrova i literature,lo{e komunikacije, slaba saradnja saislamskim svijetom, me|usobna razjed-injenost, {to su posljedice dugogodi{njevladavine bezbo`ni~kog re ìma.

Naravno, zapa`en udio u radu uzi-maju i predstavnici Islamskih zajednicas balkanskog podru~ja, me|u kojima ipredsjednik na{eg Me{ihata Muamer ef.koji svojom pojavom i te~nim arapskimjezikom budi interesovanje prisutnih.Izme|u ostalog, Predsjednik predla`eosnivanje posebnog evroazijskog islam-skog satelitskog programa, na kome bisve zajednice na svojim jezicima uzeleu~e{}e. Ovaj prijedlog je kasnije usvo-jen i ulazi u odluke kongresa.Posljednje re~enice njegovoggovora izazivaju buruodu{evljenja kod prisutnih iostaju dugo da odzvanjaju una{im u{ima: “Turska je nana{e prostore donijela vjeruIslam a onda nas prepustilasame sebi. Mi u Sand`aku jei dalje smatramo svojommajkom, a da li majka imapravo da ostavi svoje dijete?Ne tra ìmo nikakvu milostin-ju ve} samo hak koji nampripada...!”

Probudila se nostalgija u srcimamnogih tako da naredna izlaganja dobi-jaju novi prizvuk. Sand`a~ka delegacijai njen muftija, kako mu se svi tamoobra}aju, postaju predmet interesovanjai posebnog respekta. Turski medijiposvje}uju zapa`en prostor izjavama iaktivnostima na{e delegacije. Ionakoljubazni organizatori, postaju nam jo{naklonjeniji.

Petak je dan “sre|ivanja utisaka”.Na konferenciji za {tampu se ~itaju

zaklju~ci Savjetovanja ~ija je glavnaporuka da se moraju izna}i metode isredstva boljeg upoznavanja ovih kraje-va u cilju rje{avanja problema u organi-zovanju njihovog vjerskog `ivota.Va`na odluka, koja ovih dana dobija naaktuelnosti, je usagla{avanje po~etkaRamazana, Bajrama i mubarek no}i napodru~ju svih ~lanica.

D`umu klanjamo u d`amiji sultanaEjub el-ensarije za bugarskim muftijom,nakon ~ega nam d`emat oveimpozantne gra|evine izra`avaho{geldiju. Stotine njih, jedan po jedan,u dirljivoj ti{ini, prilaze ~vrsto ste`u}inam ruku, grle}i nas ne kriju}i svojuushi}enost, pa i suze. Sretni su {to smotu, {to nam je isti put.

Pomalo umorne, ali i dalje vidnoraspolo`ene, delegacija jedna za drugomnapu{taju hotel. Velika porodica sepolako osipa ali sa `eljom da se idu}egodine ponovo okupi, u isto vrijeme, na

mo`da nekom drugom mjestu, ali saistim ciljem. Pro{la je cijela hefta kakosmo tu. Vakat je za povratak. Na{ vol-jeni Sand`ak i blì nji nas o~ekuju. Dokse ukrcavamo u avion rominja ki{a. Tusu i na{a bra}a iz Pri{tine, Podgorice iBeograda. Na{ {ejh Muamer nije sanama. Njegovi putevi vode ka Libanugdje ga o~ekuju pune ruke posla okostudenata. Nema odmora na Allahovomputu.

Samir [krijelj

Januar 1997. Glas Islama Ramazan 1417.

AKTUELNI TRENUTAK10

Reporta`a

[[UURRAAAA NNAA BBOOSSFFOORRUU““II oo zznnaa~~aajjnniimm ssee ppiittaannjjiimmaa ssaa nnjjiimmaa ssaavvjjeettuujj......””

((KKuurr’’aann))

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

RAMAZANSKA STRANA 11

"O vjernici, propisuje vam sepost kao {to je bio propisanonima prije vas da biste se grije-ha klonili" (El Bekare, 183)

PPost, kao jedan odstubova na{e vjere,ima izuzetan zna~aj inezamjenljiv je naputu duhovnog

ja~anja i uzdizanja vjernika. Zatoje Allah d`.{. post mjesecaRamazana u~inio obaveznimsvim narodima prije nas, odAdem-pejgambera pa sve do daadana{njeg. Svevi{nji ga jeodlikovao nad ostalim mjesecimajer nosi u sebi specifi~nostivezane samo za Ramazan. On jevelika prilika za vjernika, jerAllah u njemu otvara d`ennetskavrata a zatvara d`ehennemska i{ejtani se sputavaju, kako ka`eResulullah s.a.v.s. On je ujedno imjesec oprosta i Allahovemilosti, mjesec teube i pokajan-ja.

Allahov Poslanik s.a.v.s. jeina~e bio uvijek milostiv i tihprema svim ljudima a posebnoje bio blag u mjesecuRamazanu, poputprolje}nog pov-jetarca, kako stojiu hadiskim predaja-ma.

Allah d`.{. ho}epostom da o~istivjernika od grijeha,kako bi mogao bitiiskreni nosilac{ehadeta. Nijeslu~ajno da je ba{u ovom mubarekmjesecu po~eloo b j a v l j i v a n j eKur'ana. U mjesecukada je ~ovjeknajosje}ajniji, kadaje duhovno najja~i,te kada shvati niskost iisparaznost materije. Gospodarsjetova ka`e:

"U mjesecu Ramazanu po~eloje objavljivanje Kur'ana, koji jejasan dokaz pravog puta i raz-likovanje dobra od zla..." (ElBekare, 185)

Najeve}i dar i blagodat za~ovje~anstvo po~eo se objavlji-vati u blagoslovljenoj no}i kojaje bolja od hiljadu mjeseci, kakoka`e Allah d`.{.:

"Po~eli smo ga objavljivati u

no}i Kadr, a {ta ti misli{ {ta jeno} Kadr? No} Kadr je bolja odhiljadu mjeseci..." (El Kadr, 1-3)

Ovo je mjesec u~enjaKur'ana, mjesec silaska melekaD`ibrila koji je, kako se prenosiu hadisu, podu~avao ResulullahaKur'anu, tako da bi Poslaniks.a.v.s. u Ramazanu prou~iocijeli Kur'an pred D`ibril-i-Eminom. Eto, to je ono {to jeMuhammeda a.s. ~inilo ple-menitim i dare`ljivim u mjesecuRamazanu.

Sve velike pobjede u povijestiIslama odigrale su se u ovommjesecu. Bitka na Bedru,prekretnica u ravoju Islama.Tada je Allah izravno pomogaosvoga Poslanika i vjernike sahiljade meleka. On, Uzvi{enipokazao mu je da bitku ne vodebombe i rakete, sila i mnogobro-jnost, nego imansko srce, ~vrstoi ~isto od korova kufra. Bedr jepodsticaj svim generacijama~asnoga Dina da krenu hrabro,uspravno, bore}i se naAllahovom putu. A Allah uKur'anu poru~uje:

"Koliko je puta manja

skupina uz pomo} Allaha pobi-jedila ve}u skupinu..." (ElBekare, 249)

Muslimani su ovom mjesecuna ~elu sa Pejgamberom osvojiliMekku. Kona~no je pora`en kufri nestalo je {irka. Istina je do{laa nestalo je la`i. Sunce Islama jeobasjalo Mekke i pravovjerne.Kaba je ponovo u rukamavjernika. To se desilo 21.Ramazana. U mjesecu Ramazanuje po~eo silazak i ostalih Bo`ijihobjava, koje su prethodile

Kur'anu. Od Ibn Abbasa r.a. seprenosi da je Muhammed a.s.rekao: "Suhufi Ibrahima a.s. suobjavljeni prvog Ramazana. Prvavelika Knjiga upu}enaIsrael}anima preko Musaa a.s. injegovog brata Haruna a.s. akoja se zove Tevrat ili Tora (nahebrejskom), objaljena je 6.Ramazana, sedam stotina godinaposlije objave Suhufa. Drugavelika Knjiga Zebur objavljenaje Davudu a.s. u Ramazanu, 500godina poslije objave Tevrata.Ind`il koji je objavljen Isa-pegamberu, po~eo je silaziti 8.Ramazana. I Napokon, Kur'anskaobjava po~ela je u ovomblagoslovljenom mjesecu.Upravo zbog ovih velikihdoga|aja, Poslanik bi uRamazanu u~io ovu dovu:

"Allahu, u~ini ga mjesecmupute i dobra. Vjerujem uOnoga koji je ovaj mjesec stvo-rio"

Za iskrene posta~e nagradaje velika. Prenosi se u hadisu daje Allahov Poslanik s.a.v.srekao: "U d`ennetu imaju jednavrata koja se zovu Rejjan. Nanjih }e ulaziti samo posta~i.Po{to oni u|u, ona }e sezatvoriti i na njih vi{e niko ne}emo}i u}i."

I na kraju, Allah d`.{. uhadisi-kudsijji ka`e:

"Post je Moj i ja za njegaposebno nagra|ujem"

Molim Allaha d`.{. da nasu~ini od onih koji }e bitinagra|eni nagradom posta.

RAMAZANSKE PORUKE

MU’D@IZAKur'an je svijet apsolutne

istine u kojem svako na svojna~in mo`e na}i lijek za du{u,milost za grijeh, nadu zasre}u, svjedo~anstvo za vjeru.Njegovi ajeti hrane ljudskudu{u kao {to sun~eve zrakehrane zemaljsko bilje. Kur'anse u~i, prou~ava i slu{a vi{enego ijedna druga knjiga. Nepostoji knjiga koju ljudi ucjelosti s po{tovanjem u~enapamet kao Kur'an, te kojuponovo slu{aju i onda kada jerazumiju i onda kada je nerazumiju. Ljepota kur'anskerije~i se i kod nas oduvijeknjegovala, u~enjem napamet(hifz), pravilnim izgovorom(ted`vid) i ljepotom u~enja(tilavet). Kako u~iti Kur'an?Kada i koliko? To su pitanjao kojima }emo pisati, akoBog da, u jednom od nared-nih brojeva.

Kur'an je oaza ~istih inepatvorenih misli,nepogrje{ivih ideja, jasnih ipreciznih na~ela, te univerzal-ni zakon. Bio je i ostao jedinaistinska upita ~ovje~anstvu,svim generacijama i u svimvremenima.

Pa neka je slavljenGospodar koji nas je u~inioslijedbenicima ^asnogKur'ana!

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

U SVIJETLU KUR’AN-I-KERIMA12

Najbolji komentar Kur’ana jesam Kur’an, a njegov najne-posredniji tuma~ je SunnetMuhammeda a.s. Zato se ni naj-manje ne treba ~uditi {to jejedna od posljednjih porukaMuhammeda a.s. bila da njegovummet ne}e nikada zalutati akose bude strogo pridr`avaoKur’ana i Sunneta. Stoga jezahtjev svih islamskih istinskihmislilaca i isra`iva~a bio i ostao:vra}anje u okvire Kur’ana iSunneta, i `ivljenje, koliko godje to mogu}e, u okvirima ovadva neprikosnovena izvo-ra cjelokupnog islamskograzmi{ljanja i vjerovanja.

KK ur’an je Bo`ijaObjava, Rije~ iUputa. Objavlji-van je Muhammedu a.s. urazdoblju od 23 godinenjegove poslani~ke misije.

Period objavljivanjaKur’ana bio je poseban uljuskoj povijesti. Po~etakObjave javlja se u formiAllahova imperativaPoslaniku, a potom svakom~ovjeku, da izu~ava, pos-matra i saznaje izvjesnostkosmi~kog reda u triplicit-noj relaciji Bog-~ovjek-svi-jet. Kur’an, dapa~e, insisti-ra na osebujnom posma-tranju prirode i ~ovjeka, podjed-nako u njihovoj odvojenosti kao iu njihovom jedinstvu. To integral-no i odvojeno posmatranje bazirase na kur’anskom principu ojedinstvu i jedinosti Stvoritelja(tevhid).

Svaka rije~ Kur’ana objavljenaMuhamedu a.s. bila je reg-istrovana, preno{ena i u~enanapamet. Tako se dogodilo ono{to je u povijesti nebeskih Knjigajedinstveno: zapisana je svakarije~ Objave i svako njeno slovou razdoblju koliko je trajalaposlani~ka misija Muhameda a.s.Stoga je istinitost transmisijekur’anskog teksta nesumnjiva inepobitna. To potvr|uje i samKur’an, u kome se ka`e da je toknjiga u koju nema sumnje. Onaje uputa svima koji `ele da je sli-jede i koji ho}e da joj pripadaju.Obavezuju}i svoje pripadnike naznanstveno istra`ivanje i spozna-

vanje stvarnosti, Kur’an podi`enauku na najvi{i mogu}i stepen iu tom smislu na desetine mjesta iu razli~itim kontekstima upotrebl-java izraze znanje i spoznaja.Obra}a se svima koji ho}e darazmi{ljaju, `ele da otkriju i spoz-naju istinu i koji te`e da dosegnusmisao vjerovanja. Tu je bezbrojraznovrsnih dokaza na kojeKur’an ukazuje. Ozbiljnoprou~avanje njegova sadr`aja kaoi is~itavanje njegova prevodapotvr|uje tu konstataciju.

Svojom pojavom Kur’an je

pokrenuo jedan od najve}ih preo-bra`aja u povijesti ~ovje~anstva.To isti~u svi objektivniznanstvenici svijeta, a primjerakoji potvr|uju ovu ~injenicu imanapretek. Po svojoj univerzalnosti,misaonosti i sveobuhvatnostiKur’an predstavlja, doista nadnar-avnu knjigu. Iza neprikosnovenogpoziva da se vjeruje jedan Bogd`.{. slijedi zahtjev za vjerovanjesvih Njegovih poslanika, me|ukojima nema razlike. Po tomepravi i istinski pripadnik Kur’anamo`e biti samo onaj koji vjeruje isve druge vjerovjesnike, kao {tovjeruje u Allahovog Posljednjegposlanika Muhammeda a.s.Priznaju}i sve ranije poslanike ipotvr|uju}i njihov dolazak i misi-ju razli~itim argumentima, Kur’anujedno predstavlja ~vrst dokazistinitosti i historijskog zna~enjaMuhammedova a.s. poslanstva.

Me|u ljudima, prema

Kur’anskom u~enju, nema nikakverazlike osim u njihovu pristupudobru i zlu, korisnom i {tetnom,lijepom i r|avom. Svrha postojan-ja razli~itih naroda i nacija je ume|usobnom upoznavanju, sarad-nji na dobru, razmjeni iskustava ime|usobnom ispomaganju.Pravednost se tra`i do te mjere,da ~ovjek mora da gleda nasvakog drugog kao na sama sebe.Istina je po Kur’anu sveta i ned-jeljiva, a ljudska misao se morapotvr|ivati i dokazivati nau~no iiskustveno.

Jezik Kur’ana je nadnaravanpo svom stilu, strukturi iizra`ajnim mogu}nostima. Zbogtoga je Kur’an nemogu}e u pot-punosti doslovno prevesti na bilokoji drugi jezik. Svi dosada{njinapori na tom planu predstavljaju,u stvari, samo ljudske poku{ajeprezentovanja zna~enja Kur’ana ini{ta vi{e. Kur’anski stil inter-pretacije ima vlastitu logiku iprote`e se na sva podru~ja kojazaokupljuju ljudski duh: napodru~je vidljivog i nevidljivogsvijeta. Te{ko da postoji kra}epovijesno razdoblje u `ivotuljudske zajednice u kojem je aktu-aliziran toliko broj pitanja koja seti~u prirode i ~ovjeka, te razvojaljudske kulture i duhovnostiuop}e, od onog u kojem jedovr{eno objavljivanje Kur’ana.

Pitanja slobode misli, opredjel-jenja i vjerovanja utemeljena sutako da je prisila zabranjena, kako

u pogledu vjerovanja, tako iu pogledu nevjerovanja. Tajvrlo slo`eni problem Kur’anje jasno i nedvosmislenorazrije{io. Sloboda ljudskogopredjeljenja je zagaranto-

vana, a na istom osnovu je~ovjekova odgovornost odre|ena.

Kur’an sadr`i stalan progres.On je uputa ka kontinuiranomnapretku i dinami~nom razvoju.Zahtjev da se ~ini dobro, a ne~ini zlo, univerzalan je principkur’anskog u~enja.

Najbolji komentar Kur’ana jesam Kur’an, a njegovnajneposredniji tuma~ je SunnetMuhammeda a.s. Zato se ni naj-manje ne treba ~uditi {to je jednaod posljednjih porukaMuhammeda a.s. bila da njegov

ummet ne}e nikada zalutatiako se bude strogopridr`avao Kur’ana iSunneta. Stoga je zahtjevsvih islamskih istinskihmislilaca i isra`iva~a bio iostao: vra}anje u okvireKur’ana i Sunneta, i `ivl-jenje, koliko god je tomogu}e, u okvirima ovadva neprikosnovena izvoracjelokupnog islamskograzmi{ljanja i vjerovanja.Utjecaj Kur’ana na ljudskumisao, kulturu i razvoj jenesaglediv. Me|utim, tajutjecaj do na{ih dana jo{nije dovoljno prou~en.Poku{aji koji se danas ~ineu tom pogledu veliki su izna~ajni. Napori su ogrom-ni na svim meridijanima

svijeta. To najbolje pokazujesavremeno interesovanje zaKur’an i povijesno zna~enje nje-gove misli; za islamsku kulturukao autenti~nu ba{tinu kur’anskihnauka i planetarne mogu}nostikur’anske Objave. Neoboriv dokazkoji potvr|uje ovaj stav je ogro-man broj prevoda zna~enjaKur’ana na gotovo sve jezikesavremenog svijeta. ^injenica jeda svaki narod ima po nekolikorazli~itih prevoda zna~enjaKur’ana na svom jeziku. Takvihzahvalnih poduhvata bilo je i kodnas, a me|u njima, svakakoposebno mjesto zauzima prevodprofesora Besima Korkuta.

S toga je ba{ u ovom mubarekmjesecu-Ramazanu velika {ansada osjetimo veli~inu Kur'anskeporuke, kao i njegovih vi{edimen-zionalnih vrijednosti.

Dr. Ahmed Smajlovi}

RAMAZAN - MJESEC KURANA"I mi smo ga (Kur'an) objavili u no}i kadarskoj." (Kur'an)

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

IZ SUNNETA RESULULLAHA 13

Premda }emo na ovim stranicama GlasaIslama tuma~iti hadis, smisao i zna~aj,stoga }emo ovom prilikom poku{ati upoz-nati ~itaoce o hadisu i njegovom mjestu uIslamu. Hadis zna~i: rije~i, djelo, osobine ipristanak Muhammeda a.s. i odmah je, kaoizvor {eri’ata, poslije Kur'ana. Prije svega}emo aktuelizirati, za{to je potreban kao izvoru {eriatu, argumentuju}i na{ stav kur'anskimajetima: "Mi smo tebi poslali Kur'an da objas-ni{ ljudima ono {to im je objavljeno i da bioni razmi{ljali" (Nahl-44) ili "I ne govori odsebe i po svojoj `elji. To je samo objavakoja mu se objavljuje." (Ned`m-3). "KadaAllah i Poslanik Njegov ne{to odrede onda nivjernik ni vjernica nemaju pravo da postupepo svom naho|enju, a ko Allaha i NjegovaPoslanika ne poslu{a taj je sigurno skrenuo sapravoga puta".

Ovo je samo dio ajeta koji govore o uloziMuhammeda a.s., odnosno njegove teorije iprakse, koju jednom rije~ju nazivamo hadis.Stoga je neopravdano razmi{ljati da hadis nijepotreban, jer je sve re~eno Kur'anom.

Jedna od bitnih zna~ajki hadisa Bo`ijegPoslanika jeste i ta {to on obja{njava ikomentari{e Kur'an. Kur'an u sebi sadr`ina~ela i propise koji su va`e}i za sva vreme-na i sve prostore. Po svojoj koncepciji, ljepotiizraza i sadr`aja predstavlja mu'd`izu koju ninajre~itiji Arapi nisu u potpunosti razumjeli.Ve}ina kur'anskih propisa na~elno jespomenuta bez detaljnih obja{njenja i upusta-va o na~inu primjene. Zato Allah d`.{. {aljePoslanika i stavlja mu u du`nost da ljudimapojasni Kur'an i uka`e im na prakti~nu prim-jenu: "O Poslani~e kazuj ono {to ti seobjavljuje od Gospodara tvoga..." (El Maide-67).

Da bi smo imali jasnu predstavu o hadisu injegovoj ulozi u tuma~enju Kur'ananave{}emo nekoliko primjera gdje hadistuma~i kur'anski tekst.

* U Kur'anu se spominje rije~ "kewser"koja je za njegove savremenike bila nova inepoznata. Muhammed a.s. je objasnio da"kewser" u ajetu zna~i: rijeka u d`ennetu ~ijaje voda bjelja od mlijeka, sla|a od meda amiris joj je ja~i od miska.

* Hadis pobli`e odre|uje zna~enje kur'an-skih rije~i koje imaju op}enito zna~enje. UKur'anu se govori: "Onome ko ukrade i onojkoja ukrade, odsjecite ruke njihove, neka imto bude odmazda za ono {to su u~inili i kaznaod Allaha. Allah je Silan i Mudar". (ElMaide-38) Iz samog ajeta ne znamo o ~emuse radi: da li kradljivcu treba odse}i cijeluruku, ili pola, ili samo jedan dio? U ajetutako|e nije precizirano koja je visinaukradene robe za koju slijedi kazna odsijecan-ja ruke. Muhammed a.s. je to u svom hadisupotako objasnio. On ka`e da kradjivcu treba

odsje}i ruku u zglobu {ake kadaukrade ne{to u visini nisaba koji jejasno preciziran.

* Kur'anski ajet: "Redovno obavl-jajte molitvu, naro~ito srednjinamaz..." je nedore~en kada je upitanju srednji namaz. No,Muhammed a.s. u hadisu, koji senavodi u zbirkama Buharije iMuslima, ka`e da je to ikindijanamaz.

Ovakvih i sli~nih primjera jedoista mnogo a mi }emo se zapo~etak zadovoljiti sa navedenim, jernam i prostor ne dozvoljava detaljnijuanalizu.

U Kur'anu se spominje i namaz,zekat, post i had`, me|utim da nijerije~i Resulullaha s.a.v. ne bi smoznali koliko koji namaz ima rekata,visinu davanja zekata i kategorijekojima pripada, kada se obavlja had` i ko sunosioci te obaveze itd.

Iz svega izlo`enog mo`emo zaklju~iti da jehadis kao drugi izvor {eri’ata posebno va`an izna~ajan za valjano razumijevanje Kur'ana iprimjene njegovih propisa u praksi.

Hadis o postu

"Koliko je posta~a koji od svoga postanemaju ni{ta drugo osim gladovanja" (Nesai,Ibn Mad`e)

Rije~ je o hadisu koji je dobro poznat ikoji ste imali prilike ~uti mnogo prije. No, ipored toga o njemu se vrlo malo razmi{lja.Post, koji je propisan kao obaveza (farz) nezna~i samo ustezanje od hrane, pi}a i drugihtjelesnih prohtjeva. On predstavlja ujedno iustezanje od grije{enja, ~uvanje jezika od la`i,pretjerivanja i kleveta. Muammed a.s. je pod-sticao posta~e na plemenito pona{anje i~injenje dobrih djela, a udaljavanje od bestid-na i razuzdana govora.

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslaniks.a.v. rekao: "Ko ne ostavi bestidan govor inevaljale poslove uz Ramazan, za vrijemeposta, nema potrebe ni da posti, a Allahu nijepotrebno njegovo gladovanje" (Buharija, EbuDavud). Iz hadisa se saznaje da post nijepuko gladovanje, ve} mu je prvenstvenismisao da izgradi jaku li~nost, svjesnu da jepost Allahov imperativ preko kojeg iskazuje-mo poslu{nost svom Gospodaru. Kao takav,post u sebi sadr`i duhovnu, odgojnu i socijal-nu dimenziju, tako da predstavlja ki~menistub u lancu ibadeta kojima se deklari{e Islamu praksi.

Mevlud ef. Dudi}

HADIS I NJEGOVO MJESTO U ISLAMU

Ramazanske poruke Allahovog PoslanikaRamazanske poruke Allahovog Poslanika

Bo`iji Poslanik s.a.w.s. prenosi da jeAllah d`.{. u hadis-i-kudsijju rekao: Svakiposao pripada ~ovjeku osim posta. Post jemoj i ja za njega posebno nagra|ujem. Postje {titnik. Kada neko od vas bude postio,neka ostavi spolno op}enje i sva|u, a akoneko bude psovao ili se htio sa njime tu}ineka ka`e: "Ja postim"! Tako mi Onoga u~ijoj je ruci Muhammedova du{a, zadah izusta posta~a sigurno je kod Boga dra`i odmirisa mo{usa. Posta~ ima dva veselja koji-ma se raduje: veseli se kada iftari i veseli}ese svome postu kada bude susreo svogaStvoritelja.

(Sahihul-Buhari)

Ko Lejletul-kadr provede u pobo`nosti,vjeruju}i i ra~unaju}i samo na Bo`ijunagradu oprosti}e mu se ranije u~injeni gri-jesi, ako isposti Ramazan, vjeruju}i u nje-govu obaveznost i ra~unaju}i na Bo`ijunagradu, opra{taju mu se njegovi raniji gri-jesi.

(Sahihul-Buhari)

Taberanija je zabilje`io da je Muhammeds.a.v.s. rekao: "Bo`e moj! Podaj sre}u inapredak mojim sljedbenicima u ramazan-skom sehuru. Ru~ajte pred zoru, pa makarto bio samo jedan gutljaj vode, jedna hurmaili koja reza~ija, jer }e tada meleki molitiAllaha d`.{ za oprost va{ih grijeha.

(Sahihul-Buhari)

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

DRUGI O NAMA14

^̂ega se najvi{e pribojavaju Njemci poslijezavr{etka "hladnog rata"? Na pitanje, {taosje}aju kao "kriti~nu prijetnju" njihovih

`ivotnih interesa devedesetih godina, u jednojnedavno objavljenoj RAND-studiji su odgovo-rili: 23% smatra da je to preostala vojna mo}Rusije; 69% daje svoj glas rasprostranjenostiatomskog naoru`anja a skoro pola, 47% mislida je najopasniji islamski fundamentalizam. Navi{im instancama dru{tva se sli~no razmi{lja:vojnopoliti~ke poruke od 26. novembra 1992.upozoravaju na islamski fundamentalizam iotuda poraslu opasnost od dr`avnog terorizma.

Tako|e se i na jednom drugom mjestu iznosiova procjena. Biv{i zapovjednik NATO-a JohnGalvin je na jednom skupu 1991. posvje}enommiru, iznio sljede}u formulaciju: "Najdu`a kon-frontacija koju smo do`ivjeli na izmaku ovogmilenijuma je konfrontacija izme|u Zapada iIslama. Ona se prote`e od prije vi{e od hiljadugodina, preko krsta{kih ratova, pa sve dodanas". Posredstvom zaljevskog rata opet su seprobudila historijska sje}anja na pokolj u kat-alonskim ravnicama, na krsta{ke ratove, naTurke pred Be~om. Neprijateljska slika sov-

jetske komunisti~ke mo}i je nestala; diktator uBagdadu i svuda u pokretu islamski fundamen-talizam, isporu~uju pravovremeno jednu novusliku neprijatelja.

Ipak, na mjesto stare-nove prijetnje ne stupa-ju samo stratezi i politi~ari skloni konfrontaciji.Nemir vlada i u duhovnom svijetu. Slu~ajRushdi pokazuje da se u odnosu Orijenta iOkcidenta ne radi samo o politi~koj zategnutostii ekonomskim interesima ve} se radi i o sudarudvije velike svjetske kulture. Stoga razumljivokod njih nailazimo na razli~ito poimanje ~ovje-ka i zajednice. Oni se me|usobno posmatraju upoku{aju da razviju svoj sopstveni identitet.Pozapadnjavanje njihovog na~ina `ivota ivrijednosnog sistema mnogi muslimani odlu~noodbijaju kao {to su i ranije ustali protiv evrop-skog kolonijalizma.

Ho}e li dakle velika konflikt-linija 21. vijekaizme|u Zapada i Orijenta nestati? Ra|a li seponovo krvno neprijateljstvo izme|u Islama iZapada? Grozni~avo pani~enje nam poma`e istoonoliko koliko i suvi{no pojednostavljenje. [taje zapravo "Islam" a {ta "Zapad"?Fundamentalista ima svugdje. Svugdje ima imodernista. Sa odgovorima AjatollahaHomeinija na probleme dana{njeg vremenasamo se manjina u islamskom svijetu sla`e.Izlaz iz procesa tra`enja svog identiteta kodmuslimana je skroz otvoren. Jazovi izme|udvije kulture ne moraju se neminovno dalje pro-dubljivati. U historiji je tako|e bilo puno imostova preko ovih jazova. Ne predstavljasvaka islamska dr`ava a priori prijetnju. Mnogesu dobri partneri. Gledano od zemlje do zemlje,unutar njih islamisti nipo{to ne dominiraju svo-jom brojno{}u.

U ovoj bro{uri su sabrani pojedini tekstovikoje je "Die Zeit" u prethodnim godinamaobjavljivao na temu "Islam i Zapad": analize,reporta`e, komentari, a uz to i jednu diskusijuodr`anu novembra 1992. u Hamburgu podvo|stvom Helmuta Schmidta. Tekstovi se neodnose striktno na jedno pitanje ve} preovla-davaju politi~ki i privredni problemi. Jedanposeban odlomak je posve}en slu~aju piscaSalmana Rushdija kojem je Ajatollah Homeinizbog bogohulnog romana "Satanski stihovi"izrekao smrtnu presudu.

"Za zapadni svijet je va`no da razumijeIslam", ka`e Helmut Schmidt na hambur{komZEIT-forumu. "Mi moramo da u~imo. Da vodi-mo razgovor sa muslimanima o vremenu, oisporuci ma{ina, aviona i oru`ja, o petrolu".

"ZEIT-Punkte" izdanje koje je pred vamatreba da doprinese razumijevanju Islama i raz-govorima sa muslimanskim svijetom.

Sa njema~kog: Midhat Hajrovi}

Ho}e li nestati veliki konflikt linija XXI vijeka izme|u Zapada i Orijenta

JAZOVI I MOSTOVITheo Sommer

Njema~ka novinska ku}a "Die Zeit" je izdala specijalnu bro{uru "Zeit-Punkte" u kojoj donosiniz ~lanaka, reporta`a i komentara na temu Islama. Za po~etak vam donosimo prijevod uvodnerije~i izdava~a Dr. Thea Sommera u cijelosti.

ISLAMSKAMONUMENTALNAARHITEKTURA

U RUSIJI

EZAN PREDNJEMA^KIM SUDOM

TTurski dr`avljani koji borave i radeu njema~kom gradu Dilinburguodlu~ili su da svoj spor sa vlastimapomenutog grada oko dozvole upotrebepoja~ala za pu{tanje ezana, rije{e nasudu. Njihov broj u ovom gradu prelazidvije hiljade. Organizovani u okviruislamsko-kulturnog udru`enja tra`edozvolu za upotrebu poja~ala za u~enjeezana tj, poziva za namaz kaoizjedna~avanje njihovih prava sadrugim u zemlji u kojoj je kr{}anskave}ina i gdje crkvena zvona redovnozvone pozivaju}i na molitvu i obavljanjevjerskih obreda i to u svakom mjestu.

Turska populacija u Njema~koj ~inibroj od dva i po miliona stanovnika. Dosada su izgradili dvadeset d`amija saminarom i hiljadu i trista mesd`ida kojislu`e za obavljanje namaza i drugogvjerskog programa u svim gradovimaNjema~ke. Danas u samo dva grada jemogu}e ~uti ezan putem poja~ala saminare i to u Ahenu i Durinu. Obagrada nalaze se u pokrajini NorhajnVestfalen.

Tursko islamsko-kulturno udru`enjetra`i dozvolu za u~enje ezana putempoja~ala u pomenutom gradu tri putadnevno i to u podnevnom, popod-nevnom i ak{amskom vremenu, onakokako je to regulisano u susjednojHolandiji ve} du`i niz godina.

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

IZ SVIJETA ISLAMA 15

@eneva

Pu{enje uni{tava svakesekunde 10 ljudskih

`ivota!

(A. F. P) - U studiji ~ije jerezultate objavila SvjetskaZdravstvena Organizacija, ~ija jeobrada traja ~etiri godine, a kojapredstavlja najpotpuniju studiju ovevrste u posljednjih 20 godina, stojida zbog pu{enja u svijetu svakesekunde umre 10 ljudi. Ovaj brojima tendenciju rasta za tri puta ujednoj generaciji i to zbogdrasti~nog porasta upotrebe cigaretau Kini i drugim dijelovima tre}egsvijeta. Ista studija navodi da }ebroj `rtava cigareta u bogatimzemljama tokom druge polovineteku}eg vijeka, koji }e se zavr{itidvijehiljaditom godinom, dosti}icifru od skoro 62 miliona lica, {toje pribli`no jednako broju stanovni-ka Francuske ili Engleske.

Ro`e Garodi i Islam

(Alem Islamij) - Kao {to jemnogima poznato, Ro`e Garodi-francuski filozof i mislilac, nekadamarksisti~kog pravca, prihvatio jeIslam i aktivno se uklju~io u pro-movisanju njegove univerzalnemisli, daju}i joj novi izraz iracionalni karakter. Me|utim, uposljednje vrijeme mogu se ~utiizjave koje demantuju njegovo pri-padni{tvo Islamu. Naime, o ~emuje rije~?

Saudijski muftija, a ujedno irukovoditelj Instituta za nau~naistra`ivanja u saudijskoj kraljevinitvrdi da se na osnovu skora{njegintervjua gospodina Garodija~asopisu "El-med`elleh" mo`e ste}islika o njegovom nepripadni{tvuIslamu, njegovom stvarnom odnosuprema Islamu i muslimanima.

Tako|e treba pomenuti odjeke irekacije njegove nove knjige"Usulijat" povodom koje je ~ak naazharskom univerzitetu uprili~enseminar s ciljem demanta njenesadr`ine. Na seminaru su uzeliu~e{}e dr. Mahmud Zakzuk, dr.Muhamed Amare i drugi.Preovladalo je mi{ljenje dagospodin Ro`e Garodi nije, nitirazumio, niti prihvatio Islam u nje-govom originalnom ruhu, ve} ga`eli svrstati i svesti na razinuovosvjetskih ideologija a koje su

proizvod ma{te i `elje za manip-ulisanjem masama.

Evropa i Islam

(Ahbar) - U toku pro{le godineu Evropi je uprili~eno vi{e skupova~iji su povod i tema bili odnosiizme|u Evrope i Islama. Isto tako iove godine organiziraju se seminarii predavanja po gradovima Evropena kojima u~estvuju eminentni mis-lioci i istra`iva~i ove oblasti sevropskog i arapsko-islamskog pod-

neblja.Cilj ovakvih skupova je podsti-

canje dijaloga izme|u dvije strane iizanala`enje novih akademskih i

idejnih rije{enja za pokretanje pro-jekata na zajedni~kom pisanju aut-enti~ne istorije i predstavljanjaislamske civilizacije u njenompravom svjetlu. Poruka jednog odkongresa ovakve vrste odr`anog u[paniji ove godine je da Evropatreba da se oslobodi predrasuda iopre~nih stajali{ta naspram Islama ida svoju sada{njost i budu}nostprilagodi realnosti koja postoji ikoja se name}e.

Poznati britanskima~evalac pre{ao na

Islam

London - Sajmon Ostin, jedanod najpoznatijih britanskihma~evalaca je nedavno javnoobjavio svoj prelazak na Islam.

Izme|u ostalog, na konferecijiza {tampu, gospodin Ostin jerekao: "Kad god sam imao vreme-na ~itao sam prijevod zna~enjaKur'ana i nekih knjiga kojepoja{njavaju islamsko gledanje nakr{}anstvo. Tako sam po~eo svevi{e osje}ati Islam kao svoj put, akada sam shvatio da je to zaistajedina istina, shavatio sam i dasam cijeli `ivot i{ao pogre{nimputem."

Za muslimane Brazilajedno mjesto u parlamen-

tu

Brazil - U nedavno datom inter-

vjuu prof. Ahmed Ali Essika,direktor Centra da'we za LatinskuAmeriku u Brazilu, je izjavio damuslimani Brazila aktivno rade naosnivanju svoje partije, naro~itonakon {to je jedan muslimanpostao ~lan brazilskog parlamenta.On }e u ovom Parlamentu pred-stavljati muslimane Brazila koji sudo sada bili zastupljeni samo ulokalnim vije}ima.

Priredio: E. U.

RusijaRuska zabrinutost

(Libanski hajat) - Jedan ruski znanstvenik smatra da }e brojmuslimana u Rusiji dosti}i cifru od 34-40 miliona nakon tridesetlje}a, a da }e se taj broj popeti i na 65 miliona sredinomnarednog stolje}a.

Ruski istori~ar Jurij Kubi{tanov, u studiji koju je objavila"Nezavisimaja gazeta", ukazuje da broj muslimana u Rusiji sadadosti`e cifru od 20 miliona, me|utim, on smatra da }e se ovajbroj popeti na 35-40 miliona usljed migracionih kretanja iz repub-lika srednje Azije, Kavkaza i drugih dr`ava Azije i Afrike. Ponjemu, broj Rusa kr{}ana bi}e pribli`an broju muslimana sredi-nom dolaze}eg stolje}a, a ponjegovom ubje|enju polovinustanovni{tva Moskve ~ini}emuslimani.

Islamski univerzitet u Maleziji nagradio drJusufa Kardavija

Kuala Lumpur - Nagradu za dostignu}a na polju nauke pro{legodine malezijski Univerzitet je dodijelio dr. Jusufu Kardaviju.

Nagradu je uru~io premijer Malezije Enver Ibrahim.Dr. Jusuf Kardavi je tom prilikom izjavio da nagrada ne pred-

stavlja znak po{tovanja njegovoj li~nosti, nego znak po{tovanjaumjerenosti i "srednjoj" metodikoju on koristi u svojim fetva-ma.

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

HUTBA16

Po{tovane d`ematlije.

Nalazimo se u mubarek mjesecu Ramazanu, za koji se neminovnove`e tema davanja zekata i sadekatu-l-fitra. Mislim da su dileme okoobaveznosti i neophodnosti izvr{enja ovog ibadeta otklonjene, pogotovokada je u pitanju ova druga, tj. sadekatu-l-fitr. Zbog toga }emo se danasograni~iti isklju~ivo na onaj dio problematike koji se ti~e na~ina davanjazekata i sadekatu-l-fitra. Preciznije, kome pripada zekat i sadekatu-l-fitr?

Kako bi odgovor na postavljeno pitanje bio potpuniji, dana{nju hutbuizlo`i}emo u tri dijela:

- Kategorije koje mogu primiti zekat i sadekatu-l-fitr,- Na~in davanja zekata i sadekatu-l-fitra,- Uobi~ajene pogre{ke pri izvr{avanju ovih obaveza.

Kategorije koje mogu primiti zekat i sadekatu-l-fitr

Precizan odgovor na ovo pitanje nalazimo u kur’anskim rije~ima izsure Et-Tewba, koje glase:

“Zekat (sadekatu-l-fitr) pripada siro-ma{nima, ugro`enima, sakuplja~ima,onima ~ija srca treba pridobiti, zaotkup iz ropstva, prezadu`enima, naBo`ijem putu i putniku namjerniku.To je obaveza od Allaha, a Allahsve zna i Mudar je.”

Ako malo bolje pogledamo navedene kategorije u ajetu, zaklju~i}emoda se svih osam pomenutih mogu svrstati u tri grupe. Drugim rije~ima,sve navedene kategorije su obuhva}ene jednom od tri svrhe davanja zeka-ta i sadekatu-l-fitra, i to:

1. Humanitarne svrheU ovu grupu spadaju: siroma{ni, ugro`eni, za otkup iz ropstva,

prezadu`eni i putnik namjernik.2. Organizacione svrheOvdje spada kategorija “sakuplja~i” - {to podrazumijeva da se iz sred-

stava zekata i sadekatu-l-fitra pokriju tro{kovi njihovog prikupljanja.3. Misionarske svrheOva grupa obuhvata dvije kategorije, i to: oni ~ija srca treba pridobiti

i na Bo`ijem putu.

U jednoj godini je dozvoljeno dati svima, nekima, pa ~ak i samo jed-noj od navedenih kategorija, s tim {to to ovisi o potrebi, odnosno prior-itetu odre|ene kategorije nad drugom.

Na~in davanja zekata i sadekatu-l-fitra

Cijenjene d`ematlije,

Ovaj ibadet spada u kategoriju institucionalnih, a to zna~i da se nemo`e izvr{iti pojedina~no i na svoju ruku, ve} je osnovni uslov za nje-govu ispravnost da to bude organizovano, odnosno, posredstvom islamskeinstitucije. U slu~aju postojanja islamske dr`ave, ona je jedino zadu`ena ikompetentna da prikuplja i vr{i raspodjelu sredstava zekata i sadekatu-l-fitra. U na{im uslovima gdje, na`alost, nemamo islamske vlasti, jedininjen legitimni zastupnik je institucija Islamske zajednice na ~elu saMe{ihatom i Saborom. U prilog ovoj tvrdnji iznosimo dva neoborivakur’anska dokaza, i to:

1. Nare|uju}i davanje zekata kur’anskim ajetom, Allah d`.{. upotrebl-java slijede}u formulaciju:

“Uzmi iz imetaka njihovih zekat, dabi ih o~istio i blagoslovio njime.”

Dakle, upotrijebljen je izraz “uzmi”, koji je upu}en Resulullahu i nje-

govim nasljednicima, {to nedvojbeno ukazuje da je institucija ta kojaprikuplja zekat i sadekatu-l-fitr i koja raspola`e pravom uzeti zekat, ~ak iako se vlasnik imetka s time ne bi slo`io.

2. U ajetu kojeg smo na po~etku citirali, jedna od osam pomenutihkategorija je “sakuplja~i”, {to smo ve} pojasnili da se sakupljanje zekatai sadekatu-l-fitra finansira upravo iz tih sredstava. Ova ~injenica jasnoukazuje da se upravo radi o organizovanom prikupljanju i raspodjelizekata i sadekatu-l-fitra. Jer ako bi bilo dozvoljeno suprotno postupati, tojest pojedina~no i shodno li~noj procjeni izvr{avati ovaj ibadet, besmis-leno bi bilo spominjanje na~ina finansiranja sprovo|enja ove akcije.

Imaju}i pomenute ~injenice pred sobom, organi Islamske zajedniceSand`aka sa puno odgovornosti prilaze ovoj problematici. U tom smisluje 1995. god. osnovana Humanitarna organizacija pri Me{ihatu, koja imazadatak da od sredstava zekata i sadekatu-l-fitra izna|e mogu}nosti zakontinuirano pomaganje onih kojima je pomo} najpotrebnija. To je,prema na{em vi|enju, jedino mogu}e ostvariti ako doista svi muslimaniovih prostora shvate zna~aj ove akcije, {to bi rezultiralo ostvarivanjempo~etnog kapitala, potrebnog za otvaranje mogu}nosti upo{ljenjaugro`enih i drugih koji su nu`dani.

Po na{em planu, najve}i dio sredstava iz fonda zekata i sadekatu-l-fitra usmjeri}e se na sedmu kategoriju “na Bo`ijem putu”. Doista, naju-gro`enija kategorija na ovim prostorima su upravo Islamske ustanove, na~ijem ~elu se nalaze Medrese. Nakon {to je od strane dr`ave poplja~kanaskoro sva vakufska imovina, jedina finansijska podloga za opstanak i radMedresa je zekat i sadekatu-l-fitr.

Uobi~ajene pogre{ke pri davanju zekata i sadekatu-l-fitra

Ne poznaju}i navedene propise, a vrlo ~esto lakomisleno shvataju}iovaj ibadet, nerijetko dolazi do mnogih pogre{ki, od kojih su naj~e{}e:

1. Davanje zekata i sadekatu-l-fitra isklju~ivo rodbiniMnogi misle da iz zekata i sadekatu-l-fitra treba obezbijediti opskrbu

siroma{noj ili ugro`enoj rodbini, zaboravljaju}i na obavezu stalnog poma-ganja rodbine, a ne samo jednom godi{nje.

2. Davanje zekata i sadekatu-l-fitra onima koji ne ispunjavaju potrebneuslove

Uobi~ava se dati zekat i sadekatu-l-fitr i onima koji ne ispunjavajuuslove da bi ga mogli primiti, a jedan od osnovnih uslova jeste dadoti~na osoba bude vjernik, kako deklarativno, tako i prakti~no. To zna~ida osoba koja ne klanja ili ne posti, ne mo`e primiti zekat i sadekatu-l-fitr.

3. Davanje zekata u manjem iznosu od propisanogDavanje zekata pau{alno, tj. bez ta~nog prora~una, a obi~no to ni iz

daleka nije iznos koji je obavezan dati. U tom smislu, u~estala je praksada vrlo imu}ne osobe daju deset ili dvadeset maraka prosjaku, smatraju}ida je time izvr{en zekat. To mo`e biti samo dobrovoljna sadaka, a zekatnipo{to time nije odu`en.

4. Davanje sadekatu-l-fitra poslije isteka predvi|enog rokaDavanje sadekatu-l-fitra poslije klanjanja bajram-namaza je tako|e

neispravno, te sa izvr{enjem ove obaveze treba po`uriti.

Imaju}i u vidu da vr{enjem ovog ibadeta imamo za cilj posti}iAllahovo zadovoljstvo, a to je mogu}e samo sa iskrenim nijetom i uzprimjenu svih navedenih propisa, skre}emo pa`nju svim prisutnima narije~i kojim se zavr{ava ajet kojeg smo na po~etku citirali:

“...To je obaveza (fard) od Allaha...”

Dakle, svi propisi koji proizilaze iz pomenutog ajeta nisu i ne mogubiti predmet na{eg izbora, ve} spadaju u kategoriju obaveze - FARDA,kojoj smo se du`ni povinovati.

Zamolimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da nam se smiluje i uputi nas napravi put, te nas uvrsti u red onih sa kojima je On zadovoljan i koji suNjime zadovoljni.

Amin.

KOME PRIPADA ZEKAT ISADEKATU-L-FITR

Glas IslamaJanuar 1997. Ramazan 1417.

@ENA U ISLAMU 17

NNema sumnje da jepitanje `ene jedno odnajslo`enijih pitanjane samo dana{njice i

ne samo jedne civilizacije,ve} je to problem koji nijeograni~en vremenom iprostorom.

Gledano iz ugladana{njice zakoni ranijihcivilizacija su puninepravde i neuva`avanja`ene kao ljuidskog bi}a. Usvim zakonima koji suprethodili evropskoj rene-sansi `ene su va`ile kaonesposobne i beskorisne.Tako se polo`aj `ene ustaroj Gr~koj mo`e sagle-dati iz rije~i koje je Platonuputio Bogu u vidu zahval-nosti: "Ja sam zahvalanBogu {to sam se rodio kaoslobodan ~ovjek, a ne kaorob; kao mu{karac, a nekao `ena..." Rimljanka jebila cijelog `ivota podtutorstvom. Prelaze}i izku}e oca u ku}u mu`a, onaje u stvari prelazila izvlasti jednoga pod vlastdrugoga. U najgorempolo`aju je bila `ena u pre-dislamskoj Arabiji a to jevrijeme kada `ena nijesmatrana ni obi~nom stvarive} je bila li{ena svakogpo{tovanja i uva`avanja. Oovome Kur'an ka`e: "I kadse nekom od njih javi damu se rodila k}i, lice mupotamni i postaje poti{ten,krije se od ljudi zbognesre}e koja mu je dojavl-jena i da li ovako prezrenda je zadr`i ili da je uzemlju zarovi? Kako ru`nooni prosu|uju." (An-Nahl,58-59).

Iz svega ovoga vidi sekako zakonodavstva pro{lihcivilizacija nisu imala ninajmanjeg obzira prema`eni ve} su one bile oma-lova`avane, izlagane raznimpatnjama pa ~ak i ubijanebez da neko odgovara zato.

I dok je kr{}anskaEvropa bezuspje{nopoku{avala da unaprijedipolo`aj `ene, dotledolaskom Objave, Islamkona~no defini{e `enskopitanje. Njen status ufamiliji i dru{tvu, u poro-di~nom i javnom `ivotubiva rije{en na na~in prim-jeren njenoj prirodi i

kona~no njenoj ulozi.Kur'an je reagovao napojavu zakopavanja `ive`enske djece kod Arapa itakve je slu~ajeve strogozabranio. Dao je `eni pravona izbor pri udaji, za svavremena ukinuo poliandri-ju (vi{emu`stvo) aograni~io poligamiju(vi{e`enstvo) i zabranionasilni prekid trudno}e.Muslimanka se mo`e nes-metano prosvje}ivati,poha|ati {kole kao imu{karac. Osim prava to jeujedno i njena oba