GLASOVNE

PROMJENE

Fonološki i morfološki uvjetovane glasovne

promjene

FONOLOŠKI UVJETOVANE GLASOVNE PROMJENE Jednačenje suglasnika po zvučnosti

Z+B=BB B+Z=ZZtop + džija -> topdžija -> tobdžijasvat + ba -> svatba -> svadbagladak -> gladka -> glatkalažac -> lažca -> lašca

IZNIMKE U PROVOĐENJU PRAVILAdomaće složenice: Josipdol,

ivanićgradski, tisućgodišnjiriječi stranog porijekla: gangster,

Habsburgovciprefiksi: iznad-, ispod-, ad-, sub-glasovni skupovi: -ds- (predstava,

brodski, podstanar, predsjednik), -dš- (odšetati, podšišati, podšivati, odškrinuti), -dc- (Gradac -> Gradca, napredak -> napredci, podcrtati), -dč- (mladac -> mladče, nadčovjek, odčepiti, odčitati), -dć- (odćurlikati)

za potrebe jasnoće: predturski, podtočka, uzšetati se

Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe

1) s, z, h > š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj > š, žorah -> orahčić -> oraščićiz + čistiti -> izčistiti -> isčistiti ->

iščistitimisao -> mislju -> mišljusnalaziti se -> snalazljiv -> snalažljivIZNIMKE U PROVOĐENJU PRAVILA- ne provodi se kada su s, z završni

suglasnici prefiksa, a osnova počinje s j, lj, nj (izjednačiti, iznjedriti, izljubiti se, sljubiti se)

- kada iza lj/nj slijedi e koji je produkt jata (ozlijediti – ozljeda, slijep – sljepoća, snijeg – snjegovi)

Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe

2) n > p, b > mcrn -> crnpurast -> crmpurastbombon (od franc. bon-bon)činiti -> činbenik -> čimbenikzelen -> zelenbać -> zelembaćobrana -> obranbeni -> obrambeniIZNIMKE U PROVOĐENJU PRAVILA- ne provodi se kada je n završni suglasnik

prefiksa, a osnova počinje s b, p (izvanbračni, izvanparnični)

- ako se n ispred b, p nalazi na granici dviju osnova (složenice – crvenperka, jedanput, stranputica)

Ispadanje glasova (suglasnika i samoglasnika)

- često posljednja promjena u nizu: jednačenje po zvučnosti -> jd. po mjestu tvorbe -> ispadanje suglasnika

bez + zvučan -> bezzvučan -> bezvučanpred + dvorje -> preddvorje -> predvorjerus + ski -> russki -> ruskiALI: najjači, najjednostavniji (superlativi)- ispadaju t ili d u skupovima –stn-, -ždn-dvanaest –> dvanaestnik -> dvanaesnikmastan -> mastna -> masnanuždan -> nuždna -> nužnaALI: jasnoća i razlikovna ulogagrozdni ≠ grozni, krastni ≠ krasni, prstni ≠ prsni odmazda -> odmazdni (zadržala zbog jasnoće)

Ispadanje glasova (suglasnika i samoglasnika)

- imenice na –dak, -tak, -tac, -tka (nepostojano a)

želudac -> želudčani -> želučanipatak -> patče -> pače (umanjenica, NE

vokativ)- t u oblicima imenice otac i izvedenicamaotac – oca, ocu, oci (očevi), praotac…IZNIMKE U PROVOĐENJU PRAVILA1) t u –stn- u izvedenicama od stranih riječi

(aoristni, azbestni, balastni)2) t i d u imenicama m. r. na –dac, -tak, -dak,

-tac (nepostojano a) (jadac – jadci, očevidac – očevidci, umetak – umetci, privitak – privitci, dohodak – dohodci, metak – metci)

3) t u D i L im. ž. r. na –tka (bitka -> bitci, pripovijetka -> pripovijetci; prednost se daje obliku: bitki, pripovijetki)

4) t ili d u posvojnim pridjevima (Babogredčev, mladčev, sudčev, svetčev)

5) kada se dva ista suglasnika nađu jedan do drugoga, u nekim se tvorenicama oba zapisuju (dvadesettrećina, hiperrealističan, izvannastavni, poddijalekt)

Ispadanje samoglasnikaUNESCO-ov, kakao -> kakaa ALI: Yahoo -> Yahooov -> Yahoov

MORFOLOŠKI UVJETOVANE GLASOVNE PROMJENE Nepostojani samoglasnici1) Nepostojano akosac –> kosca stolac -> stolca kratak -> kratki2) Nepostojano eČakovec – ČakovcaGubec – GupcaALI: Maček -> Mačeka, Slaviček ->

Slavičeka

Vokalizacija (zamjena l/o)čitao -> čitaladio -> dijelamio -> milađavao -> đavlaprevodilac -> prevodiocaseliti -> seoba Navezaknada mnom/preda mnomsa č, sa jka klupi, ka gradusa strane, sa školom, sa zvijezdom, sa

žurbomsa psom, sa pšenicom, sa rzanjem

Palatalizacijak, g, h > e, i > č, ž, šc, z > e, i > č, žjunak -> junake -> junačedigoh -> dige -> dižemajka -> majkica -> majčicasiromah -> siromahan -> siromašansrce -> srcan -> srčanvitez -> viteze -> vitežekamilica -> kamilicin -> kamiličinptica -> pticurina -> ptičurinapeći -> pek+ti -> pek+em -> pekem ->

pečem (oni peku)ALI: kreketati -> kreket+jem -> krekećem

(jotacija) (oni krekeću)

Sibilarizacijak, g, h > i > c, z, smajka -> majki -> majcinoga -> nogi -> nozipropuh -> propuhi -> propusivuk -> vuki -> vucipeći -> pek+ti -> peki! -> pecidignuti –> digati -> dizatiuzdahnuti –> uzdihati -> uzdisati

IZNIMKE U PRIMJENI PRAVILA:proučiti nastavni listić!

Jotacijanepalatalni suglasnik + j = palatalni

suglasnikK + J = Č vikati -> vik + jem -> vičem; Otok – Otočanin, pamuk - pamučast

G + J = Ž dugo –> dug + je -> duže; strugati -> stružem

H + J = Š puhati - > puh + jem -> pušem; suh -> suši

C + J = Č micati –> mic + jem -> mičem; Karlovac -> Karlovčanin

Z + J = Ž mazati -> maz + jem -> mažem

S + J = Š sisati -> dis + jem -> dišem

T + J = Ć smrt -> smrt + ju -> smrću, žut + ji -> žući

L + J = LJ posoliti -> posol+jen -> posoljen; zagrliti -> zagrljaj

N + J = NJ puniti –> pun + jen -> punjen

P + J = PLJ glup -> glup + ji -> glupji -> glupji

B + J = BLJ

grub - > grublji

M + J = MLJ

grm - > grmlje

V + J = VLJ

krv -> krvlju; naziv - > nazivlje

F + J = FLJ Vakuf - > Vakufjanin -> Vakufljanin

Alternacija ije/je/e/i (refleks jata ê)Osnovna pravila: ako je slog dug,

pišemo –ije-, a ako je slog kratak, pišemo –je-

bijel, cvijet, rijeka, slijev, prijelaz, prijepis, slijedeći, svijetlo, svijetleći

čovjek, djed, polumjer, razumjeti, savjet, sljedeći, svjetlo, svjetleći

Ali kajkavci imaju samo e i to nam uzrokuje probleme u pisanju na standardnom jeziku.

lepi, svet, seno, pesma, razumeti, mleko, črep, pevač, sekira, petel, prelaz, reka, čovek, deda…

Nekoliko jednostavnih pravila za bolje pisanje refleksa ê

Kraćenje sloga –ije- u -je-GLAGOLI1) nesvršeni glagoli na –ivati, -avatidodijeliti > dodjeljivatipobijediti > pobjeđivatiPRIDJEVI1) komparativ i superlativ (i prilozi)bijel > bjelji, najbjelji; svijetao > svjetliji,

najsvjetliji2) pridjevi tvoreni sufiksom –ovit (lijek –

ljekovit), -an (pijesak – pješčan), -ast (lijep –

ljepuškast), - cat (cijel – cjelcat), -it (riječ – rječit), -iv (riješiti – rješiv)

3) kada se –ije- nađe u prvome dijelu složenice ispred naglaska, slog se krati:

blijed + žut > bljedožut, lijeva + ruka > ljevoruk, cijela + večer > cjelovečernji (imenice: zvjerokradica)

IMENICE1) – ota (lijep – ljepota), -oća (slijep –

sljepoća), -ina (cijel – cjelina), -urina (zvijezda – zvjezdurina),

-ence (dijete – djetence), -ašce (gnijezdo – gnjezdašce), -ešce (tijelo – tjelešce)

2) imenice ž. r. s nepostojanim a u G mn. (dvocijevka – dvocjevaka, ALI: dvocijevki)

3) imenice koje proširuju osnovu u nekim padežima (dijete – djeteta, vrijeme – vremena)

4) duga množina nekih imenica m. r. (cvijet – cvjetovi, snijeg – snjegovi, svijet – svjetovi) ALI! snijezi, korijeni

- neke imenice m. r. u dugoj množini ne krate korijenski slog: brijest – brijestovi, lijek – lijekovi, tijek – tijekovi

5) zbirne imenice na –ad krate –ije- (zvijer – zvjerad) ALI! zbirne imenice na -je ne krate (cvijet + je -> cvijeće; liješće, triješće…)

6) umanjenice –ić (cvjetić), -čić (korjenčić), -ica (zvjezdica), -čica (cjevčica) ALI! kolijevka – kolijevčica

DZ: Proučiti pokriveno r i zapisati natuknice u bilježnice

Duljenje sloga –je- u –ije-1) glagol sjeći i izvedenice; neki oblicisjeći > siječem, sijeci, ALI: sjekla2) nesvršeni glagolidogorjeti – dogorijevati; zastarjeti –

zastarijevati, razumjeti – razumijevati, leći – lijegati

3) glagolske imenice nastale od tih nesvršenih glagola (dospijeće, izlijetanje, razumijevanje)

Glagoli s osnovama: MJERA, MJESTO, SJESTI nikada ne dulje –je- u –ije- (mjeriti, zamjerati, smjestiti, posjedati)

KVIZOVI http://sjedi5.com/igre/hrv

-jezik-sjedi5-igre/glasovne-promjene2-hp http://sjedi5.com/igre/hrv

-jezik-sjedi5-igre/glasovne-promjene3-hp http://sjedi5.hr/dokumenti/hot

%20potatoes/glasovne_promjene.htm