GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24)

GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24)

ISSN - 1332-0459

Blagoslov obitelji

Ovogodišnji božićni blagoslov kuća i obitelji započinjemo na blagdan sv. Ivana, u ponedjeljak 27. prosinca u 15 sati. Započinjemo od Bokića kuće. Za blagoslov pripremiti blagoslovljenu vodu i križ.

Kod blagoslova kuća i obitelji pohvalna je nazočnost što više članova obitelji kako bi zajedno molili i primili blagoslov. Božji blagoslov je prvenstveno namijenjen ži-vim ljudima a tek onda kući u kojoj stanuju i rade.

1

L I S T Ž U P E S V I H S V E T I H U Z M I J A V C I M A GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24)

Pozdrav i blagoslov

Svima Vama u Zmijavcima i po svije-tu raseljenima! Reći ćete: “Tako i tre-

ba. To je naš pozdrav. Mi smo uvijek za Isusa i Mariju. On je naš Spasitelj i Ot-kupitelj. Njegova majka je i naša majka kojoj smo zahvalni da nam je darovala sina Isusa.”

U ozračju smo Božića. Svi smo rado-sniji i veseliji. Srce nam drukčije kuca. Radost koju imamo trebamo podijeliti s drugima. Ta, radost i nije prava radost ako se ne dijeli. Stoga podijelimo je naj-prije sa svojim obiteljima, susjedima i svima s kojima se susrećemo. Radost koja nas je zahvatila ne bismo smjeli ugušiti kroz cijelu godinu i cijeli svoj ži-vot, jer kršćanin živi od Radosne vijesti. Na misi Polnoćki slušat ćemo ove bla-ge riječi: «Ne bojte se! Evo javljam vam

blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas van se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin» (Lk 2, 10-11). Bog je došao, on dolazi i on će doći.

2

Pozdrav i blagoslov

Došao je kao povijesna osoba u liku ma-log djeteta. Dolazi nam na sakramenta-lan način i doći će na koncu vremena.

Sjećat ćemo se i ovog Božića tog ra-dosnog događaja. Upitat ću se kako ću se ponijeti kao čovjek vjernik? Kojim ću očima gledati svijet oko sebe? Koje ću zaključke izvući za sebe i svoju obitelj? Gdje je moje srce? Kako doći do prave i potpune radosti? …..

Sve oko nas govori nam da se nešto događa. Mnogo tomu doprinose i sred-stva javnog priopćivanja. Nažalost mno-gi samo površno, ne ulazeći u bit Božića. Za takve je važno prodati svoj proizvod i zaraditi. Drugima je Božić dan kada za trpezom ima svega u izobilju. Okićeni borovi, svjetlucanje svjetla, razni nakiti i darovi pod borom… Samo to nije pravi Božić za čovjeka vjernika.

Istina, toliko smo se puta uvjerili da ništa od rečenoga ne može ispuniti čo-vječje srce. Nismo i ne možemo s tim biti sretni i zadovoljni jer nas nešto iznu-tra grize, izjeda. Nedostaje nam ono bit-no, ono istinsko usrećujuće koje nitko i ništa ne može čovjeku dati doli on jedini naš Usrećitelj.

Mi ćemo čestitati Božić jedni dru-gima i zaželjeti sreću i radost u Novoj godini da nam Nova bude puno bolja i radosnija. Ali kako? Zar bez Boga? Evo što nam u svoje vrijeme izreče papa sv. Leon Veliki na sam Božić: Neka se nitko ne odvaja od ove radosti. Svi imamo jedan jedini razlog općeg veselja: naš je Gospo-din uništio grijeh i smrt i kao što nikoga nije našao bez grijeha, tako je došao da nas sve spasi…Neka se raduje pravednik, jer

se približuje pobjedi. Nek se veseli grešnik, jer je pozvan na oproštenje, neka kliče od radosti i nekršteni jer je pozvan na život.

Bog, dakle, nikom nije zatvorio svoja vrata, a svima je otvorio svoje srce. Svi možemo pristupiti ako hoćemo. Oku-pljeni oko božićnih jaslica koje smo napravili u svojim domovima ili crkva-ma vidimo u središtu maloga Isusa te ostajemo zadivljeni i zahvalni jer je on tu radi nas i našega spasenja. Ljubav ga je nagnala na to i poći će još dalje, do prolijevanja krvi za nas. Bilo bi dobro da se upitaš i odgovoriš: “Je li doista Isus središte tvoga života?” Ako jest, onda ćeš mu doći svake nedjelje, a ne samo neko-liko puta godišnje. Učiš li svoju djecu da mu dolaze i da mu se klanjaju, a ne da ga psuju? Moliš li mu se svaki dan i pre-poručaš li mu svoju obitelj, svoj dom, svoje posjede? Učiš li u njegovoj školi poniznosti? Puno bi bilo pitanja na koja bismo trebali odgovoriti i ovoga Božića ali je doista važno koliko odgovaram na njegove pozive koje mi upućuje preko savjesti.

Slava na visinama Bogu i na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim, pje-sma je koju pjevamo iz sveg grla u božić-ne dane. Molimo Novorođenoga Kralja da ona postane naš životni program – da postane naš život.

Božićni mir i radost neka se razlije našim domovima i neka zavlada u sva-čijem srcu.

Bilo ti sretno Kristovo rođenje i bla-goslovljena Nova 2011. godina!

Vaš župnik fra Frano Laco i časna sestra Jasna Kasalo

3

Ususret betlehemskom Djetešcu

Oprosti mi

Oprosti mi Dijete malo na onoj studeni i samoći, Oprosti mi Dijete milo na mojoj čudnoj gluhoći.

Mjesto čista ugrijana kutka dom hladna cesta ti posta, Mjesto da bratski te primim istjerah te ko nezvana gosta.

Brojni velikani duge ljudske povije-sti rađani su u brižno pripravljenim

uvjetima, u dvorcima urešenima zlatom i drugim blještavim ukrasima. Iščekiva-ni su kao oni koji će produljiti neku od uglednih vladarskih loza i ostati dugo zapamćeni. No, tko to danas više slavi dan njihova rođenja? Uostalom, godi-ne se ravnaju po godini rođenja jednog Kralja koji je to u pravom smislu rije-či, a došao je na ovaj svijet kao najveći siromah.

Znamo iz evanđelja da Marija i Josip nisu pronašli slobodna mjesta u betle-hemskim gostinjcima, nego im svrati-šte bijaše priprosto pastirsko sklonište. U evanđelju po Luki stoji zapisano: „ I dok su bili ondje, navršilo joj se vrije-me da rodi. I porodi sina svoga, prvo-rođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk 2,

6 - 7) . Ni ne sluteći tko će to doma-lo biti rođen, vlasnici brojnih svratišta iz okolice Betlehema, bez imalo sućuti, uputili su Majku trudnicu i njenog za-ručnika u neko obližnje prenoćište. Da su znali koju čast imaju, vjerojatno bi većina njih pristala ugostiti ove skromne Nazarećane.

Ne događa li se i nama danas to isto? Prepoznajemo li u ispruženoj ruci koja traži i u očima koje mole samoga Gos-podina, koji kaza da će nam dolaziti u potrebnima? Ono što se dogodilo te Ve-like tihe noći izgleda da se uvijek iznova ponavlja kroz dugu ljudsku povijest na-kon Isusova rođenja. Uvijek iznova ope-tuje se da ne umijemo prepoznati skri-venu Božju prisutnost i ponudu, koja uvijek traži naš slobodni pristanak ne sileći nas ni na što. U knjizi „Mali princ“ na jednom mjestu piše da se samo srcem dobro vidi, jer bitno je očima nevidlji-vo. Ako ćemo ovu misao nastaviti, onda možemo reći da su nam potrebne širom otvorene oči duha, kako bi mogli pre-poznati nenametljivu Božju prisutnost u vlastitom životu i životima ljudi oko nas.

Dijete u svetoj Majčinoj utrobi bilo je zaštićeno. Da bi ostvarilo Očev naum, trebalo je sići u nesigurne predijele svi-jeta i dati im sigurnost, radost i toliko

4


žuđeni mir. Od vjekova željkovani Kralj s visina položen je u priproste jasle, okružen Majkom i Poočimom, te pasti-rima i njihovim blagom. Dijete je došlo k onima koji su ga bili spremni ugostiti i ugrijati. Pastiri, ti jednostavni siromašni ljudi, često odbačeni i prezreni, a tako srasli sa svim stvorenim, bili su prvi svje-doci Božjeg silaska čovjeku.

Oni nisu došli pred Novorođenog Kralja praznih ruku, ali je dar što su ga primili dolaskom u betlehemsku štali-cu neizmjerno nadvisio njihov skromni prinos. Otišli su bogatiji, jer dolazak Bogu uvijek obogaćuje.

Jesu li naše obitelji, koje se sve rje-đe odlučuju primiti dar i čudo života, sposobne oživjeti zamrlu životnost izra-slu na iskrenom i istinitom življenju svoje vjernosti Bogu, hraneći je susre-tom s Bogom po molitvi i međusobnoj ljubavi? Tražimo li pravo bogatstvo na pogrešnim adresama, zaboravljajući da nam se ono svakodnevno nudi u prihva-ćanju i življenju obične svakodnevice? Je li nam ipak na prvom mjestu imati na štetu onoga biti, a da pritom zaboravlja-mo da se pravo bogatstvo sastoji u oču-vanju srca bogatim? Zaboravljamo da je i sveta nazaretska Obitelj prolazila svoje

5


teške trenutke prividne Božje skriveno-sti. No, znamo tu njihovu „noć“ obasja-lo je Mlado Sunce s visine, jednako kao što jutarnje sunce svojim zrakama milu-je novi dan.

Ono što na pravi način ispunja to-plinom i nježnošću svaki djelićak doma jest dijete. Njegov smijeh i razdraganost mogu oraspoložiti umornog oca koji je tek došao s posla i staru baku i djeda koji su pognuti pod teretom godina i bolesti. Dijete je poput žarkog svjetla koje ras-pršuje tamu pesimizma i neizvjesnosti, a koji se tako često uvlače u našu moder-nu tehniciziranu svakodnevicu.

Djetetu ne treba mnogo za sreću: tek malo pozornosti, spremnosti za igru i malo okrjepe za tijelo. Odrasli koji tako žurno žele napustiti obalu djetinjstva, mogu toliko toga naučiti od tih razigra-nih mališana.

Iako smo, neki i jako davno bili dje-ca, u nama cijeli život ostaje potreba za razumijevanjem, prihvaćanjem, i ljubav-lju. Upravo po tim iskonskim potreba-ma u prilici smo sebi uvijek iznova po-sviješćivati važnu činjenicu da smo još uvijek djeca i da ćemo to ostati zauvijek, jer iz vječnosti za vječnost nas je dozvala ljubav nebeskog Oca.

U ovo sveto Božićno vrijeme ne bi smjeli zaboraviti na ispružene ruke be-tlehemskog Djetešca, pred njim se po-kloniti i preispitati svoj odnos s Njim. Valja nam poraditi na tome da naše srce uvijek ostane udobno, ugrijano i čisto, a uz to skromno i ponizno svratište spre-mno prihvaćati bližnje u potrebi po ko-jima nam dolazi sam Spasitelj.

Naš jednom rođeni i uvijek iznova Novorođeni Bog želi našim očima sva-koga prijateljski milovati, ustima tješiti shrvane bolom i nepravdom, ušima slu-šati i razumjeti drugoga, rukama grliti sve ljude i cijeli svijet, nogama doći do najudaljenijih, ostarjelih i ostavljenih, po našem srcu pokazati kolika je snaga milosrdne svedarivajuće ljubavi.

Otvorimo se Djetetu Isusu čiji otaj-stveni silazak k nama u ovom svetom vremenu razmatramo i slavimo. Neka nas Njegova prisutnost snaži i bude svje-tlo našem životu, kako bi svako srce bilo drago svratište betlehemskog Djetešca. Ovog Božića i u sve dane pratili Vas mir i toplina Novorođenog Kralja!

FIR

6

Što je za mene vjernika Božić?Što je, zapravo, Božić? Odgovor na

ovo pitanje nije baš lagan, iako se to takvim čini. On će uvelike ovisiti o čo-vjekovim stajalištima, njegovim religio-znim uvjerenjima, ali i o tradiciji, bilo da je riječ o obiteljskoj, ili narodnoj. No, zasigurno ćemo se svi složiti da on niko-ga ne ostavlja ravnodušnim, bilo da je riječ o vjerniku ili ne.

Gledajući Božić s religioznog aspek-ta i iz moje perspektive, on predstavlja

blagdan od izuzetne važnosti, prven-stveno iz razloga što je na taj dan rođen Isus Krist. Često se ta činjenica stavlja sa strane, a Božiću se pridodaju neke druge konotacije koje nemaju veze sa njegovim izvornim značenjem. Kao vjernik, sma-tram da se Božić previše komercijalizirao i pritom izgubio svoj prvotni značaj. Za mene on predstavlja, prije svega, obitelj-ski blagdan i obiteljsko okupljanje. Lju-di sve manje vremena troše na druženje

7

Što je za mene vjernika Božić?

sa svojim bližnjima, a Božić je rijetka prilika za takve susrete. U zadnje vrije-me, Božić se toliko iskomercijalizirao, prije svega zbog medija koji propagiraju potrošačko društvo. Bit Božića se sve-la na neumjereno trošenje i kupovanje poklona. Gotovo je nemoguće pronaći osobu koja u vrijeme blagdana ne troši više nego inače. Mediji „božićno-potro-šačku atmosferu“ forsiraju danima prije samog Božića. No, obiteljsku atmosferu i zimsku idilu koja u to vrijeme vlada u mojoj obitelji nemoguće je kupiti. To je jedino vrijeme u godini kad smo cijela obitelj na okupu, zdravi i sretni što se i ovoga Božića svi sastajemo oko istog stola.

Na sam Badnjak s okupljenom obi-telji uz komin, prinosim badnjake mo-leći zajedničko vjerovanje; u smiraju blagdanskoga punog nade iščekujemo porođenje Kristovo. Neusporediv je taj doživljaj božićnog vremena kada svaki kršćanin mora razmisliti o prethodnim grijesima, ispraviti ono loše, nastojati se poboljšati u nadolazećim vremenima i biti svaki dan bolji i bolji.

Sve u svemu, danas je teško prona-ći osobu u kojoj riječ Božić ne izaziva nikakve osjećaje. Meni kao vjerniku to bi bilo nepojmljivo. Sama pomisao da je na taj dan rođen Spasitelj, budi u svakom čovjeku nadu za daljnji život, jer ruku na srce, nalazimo se u teškom vremenskom razdoblju krize i neima-štine pa, ako nam kad bude teško sje-timo se što je Isus podnio i napravio za sve nas, i da na sve to, a najviše na blagdan njegova rođenja čini sretnima i ispunjenima.

Nemojmo da i nas proguta ovo vrije-me komercijalizacije, nego se na taj dan sjetimo svog susjeda koji je sam i nemo-ćan. Taj dan neka mu protekne u radosti i nadi da zna da nije zaboravljen od svoje okoline. Taj mali poklon pažnje, usrećit će onog starca, onu staricu, više nego bilo što. Na kraju, mogu samo reći da je šteta što u godini nema više ovakvih dana, jer bi svi bili nekako sretniji, ispu-njeniji, puni nade, nekako bliži i brižlji-viji jedni prema drugima.

Šabić

8

Sveta Klara

U vremenu smo pripreme za slavlje 800. obljetnice utemeljenja Dru-

gog franjevačkog reda, Reda sv. Klare, koje će službeno započeti na Cvjetnicu 2011., a završit će svetkovinom sv. Klare 2012. godine.

Klara je rođenja u Asizu 1193. ili 1194. godine. Obitelj joj je bila dosta slavna, viteškog podrijetla i s očeve i majčine strane.

Ime Klara – jasna, glasna, zvonka, svijetla, čista, bistra, slavna – nije dobila slučajno. Ono je znak pouzdanja njene majke, znak vjere da će jedno posebno proročanstvo biti ispunjeno. Naime, njezina majka u visokoj trudnoći molila je pred raspelom za sretan ishod poroda i čula je glas koji joj je rekao: «Ne boj se, ženo, rodit ćeš svjetlo koje će još više rasvijetliti svijet.»

Riječi koje je ona čula svima su upućene u Isusovu pozivu da budemo «sol zemlje i svije-tlo svijeta». Svi smo pozvani na svetost, svatko u svom staležu.

Klarin život ve-zan je uz Franju koji se svojim odabirom, radikalna i zahtjevna života, ubrojio među najvjernije nasljedova-telje Kristova Evanđe-lja. Mnogi su ga željeli na tom puti slijediti iz

svih slojeva društva i muškarci i žene. Jedna od tih bila je i Klara. Susretali su se u crkvi sv. Damjana i svete Marije Anđeoske. Iza svakoga susreta u Klari je osnažena prvotna želja: slijediti siro-mašnoga Krista. Ova želja pretvorila se u slobodan izbor u noći 18. ožujka 1212. godine kada je uspjela pobjeći braći koji su čuvali stražu na vratima kuće. Izišla je te noći na vrata kroz koja su se prono-sili mrtvaci na nosilima, što ima veliku simboliku u prekidu s dosadašnjim na-činom života.. Tako je stigla do crkve sv. Marije Anđeoske, gdje su je čekali sveti Franjo i njegova subraća sa svjetiljkama, a Franjo će joj odrezati kosu i time po-svetiti Gospodinu. Umjesto raskošne

odjeće i nakita obukla je grubi ha-bit, oko struka vezan konopcem.

Nakon toga Franjo s braćom odveo ju je u benediktinski sa-mostan sv. Pavla od Bastije, gdje će biti primljena kao sluškinja.

Ovo će za Klaru biti jedna vrsta novicijata. Nisu joj dali mira jer su se brzo sjurili njezini rođaci koji

su zgroženi načinom njezinog bijega i sada još bjednijeg po-

ložaja koji ne bi priličio ženi njenog roda, jer se ovakav događaj još nije dogodio u njihovu kraju. Očito je da nisu znali pročitati Isusove riječi biti «ludi radi

9

Sveta Klara

Krista». U jednom trenutku Klara će se uhvatiti za oltar i otkriti ošišanu glavu, znak da je mrtva za ovaj svijet. Nakon više dana nagovaranja i opsjedanja rođa-ci će uvidjeti njezinu odlučnost i morat će odustati od započetog posla.

Klara je premještena u samostan sv. Damjana, gdje je ostala sve do smrti, ži-veći ideal siromaštva uzorno i odlučno poput sv. Franje. Tu je živjela pokornič-kim životom. Hranila se komadićima kruha koje bi primala kao milostinju.

U novom samostanu nije dugo ostala sama. Ubrzo su joj se pridružile njena mlađa sestra Katarina, koja će u povijest ući kao sv. Janja Asiška. Klara se silno obradovala dolasku svoje sestre za koju se molila da i ona poput Franje slijedi Gospodina. Za njom su dolazile i mno-ge druge te tako položiše temelje dru-goga franjevačkog Reda, nazvan po sv. Klari.

Klara je nadživjela Franju 25 godina, kasnije i sama oboljevši. Proglašena je zaštitnicom televizije, jer je na zidovima svoga samostana promatrala neku vrstu čudesne projekcije pogrebnoga obreda sv. Franje, koji se odvijao u crkvi Svete Marije Anđeoske. Preminula je u jutar-njima satima 11. kolovoza 1253. godi-ne. Pred samu smrt dočekala je odobre-nje svoga pravila za svoj Red od pape Inocenta IV. pa je taj dugo očekivani dokument privila na grudi kao pečat ži-vota proživljena za Gospodina.

Spomenimo ovdje da je ona prva žena koja je sastavila pravilo za žene. Ona je doista rijedak ženski lik onoga vremena koji je ostavio pisanih tekstova.

Žene Starine i srednjega vijeka od kojih poznamo vjerske spise mogu se na pr-ste izbrojiti. Svetom ju je proglasio papa Aleksandar IV.15. kolovoza 1255. go-dine. Njegovo pismo pravi je panegirik novoj svetici Klari Asiškoj.

Zaključit ćemo ovo razmatranje rije-čima Blagoslova svete Klare:U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Blagoslovio vas Gospodin i čuvao vas! Pokazao vam svoje lice i smilovao vam se! Okrenuo svoje lice k vama I dao vam mir,Mojim sestrama i kćerima, i svim drugi-ma….neka nebeski Otac dade i potvrdi ovaj presveti svoj blagoslov u nebu i na zemlji; na zemlji, umnožavajući vas mi-lošću i svojim krepostima među svojim slugama i sluškinjama u svojoj vojujućoj Crkvi, a u nebu, uzvisujući vas i pro-slavljujući u svojoj pobjedničkoj Crkvi, među svojim svecima i sveticama….Gospodin bio s vama uvijek, a sada vi budite uvijek s njime! Amen.

FFL

10

Blažena Marija Petković i Zaklada

Marija Petković rođena je u Blatu na otoku Korčuli, 10. prosinca 1892.

godine od oca Antuna i majke Mari-je rođene Marinović. Marija je izrasla u zrelu i poduzetnu ženu u uglednoj, dobrostojećoj i vjerničkoj obitelji gdje

je naučila služiti Bogu imajući srca za čovjeka u potrebi. Tomu ju je učio otac Antun i primjerom joj pokazivao, dok se skrbio za svojih 700 najamnika i nji-hove obitelji koje su radile na njegovu imanju. Još kao mlada djevojka, Mari-ja se znala sa svojom sestrom zaputiti u naselje njihovih najamnika i tamo po-učavati djecu u vjeronauku i temeljnim školskim predmetima. U župi je vodila nekoliko katoličkih društava i pomagala u radu pučke kuhinje.

Još za mladenaštva, s nepunih četr-naest godina, zavjetovala se Bogu na doživotnu čistoću što je značilo da će biti redovnica. Kao i obično, roditelji su držali da je za nju bolje da se uda te su je priječili u njezinu naumu da ode u samostan. Ne želeći ih ožalostiti ne na-pušta očinske kuće, nego i dalje ostaje u svome nutarnjemu predanju Bogu, zauzetome radu u Crkvi, služenju potre-bitima i čeka da Bog nađe put i za nju, gdje se neće morati suprotstaviti rodi-teljskoj volji. Nakon očeve smrti učinilo joj se da će majka imati više razumije-vanja za njezinu želju pa je pokušala ući

11


u samostan. U to se pojavila molba du-brovačkoga biskupa dr. Josipa Marčelića da ne napušta Blato, nego da se posveti zbrinjavanju siromašne i napuštene dje-ce, staraca, bolesnika i drugih nevoljni-ka. Naime, Blato koje je do tada imalo gotovo 10.000 stanovnika i gospodarski dobro stajalo od prodaje vina i maslino-va ulja, doskora se više nego prepolovilo, zbog propasti vinove loze, posljedica Pr-voga svjetskoga rata i masovnoga iselja-vanja koje je uslijedilo. Marija je poslu-šala svoga biskupa tada, kao i puno puta poslije toga. Bila je uvijek vrlo poučljiva i rado je primala savjeta od upućenih. Odazivala se na trenutne potrebe koje je sama uviđala te je radi potreba ondaš-njih siromaha osnovala Družbu Kćeri Milosrđa da trajno pronalazi i pomaže čovjeku u potrebi.

U počecima sestre su radom svojih ruku uzdržavale do tristotinjak siromaš-ne djece. Pomoć javne, mjesne i državne vlasti bila je neznatna stoga su se sestre morale na različite načine skrbiti za sredstva, pa im ni prošnja nije bila tuđa. Iako je odmalena bila boležljiva, slabih nogu, Marija je propješačila Slavonijom i Bačkom proseći žita i drugoga za nje-zinu sirotinju u Blatu. Sva sredstva ko-jih se mogla domoći i kojima se mogla poslužiti, rabila je s ciljem gdje je god moguće i što je više moguće ublažiti nevolju. Svojim je načinom vjerovanja i stilom življenja zarazila mnoge pa nije čudilo da su uvijek sve više i više nove sestre pristizale u Družbu, ali su i u društvu mnogi slijedili njezin primjer i pomagali joj dobročinstvima.

Tako je već 1923. godine preuzela brigu za stotinu djece u dječjem domu »Kolevka« u Subotici. Nakon toga otva-ra mnoga prihvatilišta za djecu po Sla-voniji, Vojvodini, Makedoniji i Srbiji. Bogatstvo srca i duha, Marija je stavljala u službu onima na rubu društva, ponaj-prije siromašnoj djeci i siročadi, jer je doživljava da su upravo oni njezina prva briga. Ta ljubav i to milosrđe prema bi-jednima, odvelo ju je daleko od rodnoga Blata. Kad su je hrvatski franjevci koji su već radili u misijama u Argentini 1936. godine pozvali da pošalje sestre i tamo započne s radom, odazvala se spremno. Godine 1940. pohodila je sestre i tamo ostaje punih 12 godina zbog Drugoga svjetskoga rata. U Argentini, Paragvaju, Čileu i Peruu sa sestrama je preuzela rad u bolnicama, sirotištima, a Družba je rasla.

G. 1952., u Rimu, otvara Središnju kuću i radi na crkvenopravnom uređe-nju Družbe. Ovdje je pohađa i teška bolest, moždani udar. No, ona ne posu-staje. Godine 1964. napisala je Hvale i zazive vječnome Ocu, a Crkva ih je odo-brila za privatno i javno moljenje. Na-stojala je da se Božje očinstvo više slavi u Crkvi. Upravo je taj kćerinski odnos središte Marijine duhovnosti.

Umrla je na glasu svetosti, 1966. go-dine u Rimu, u 74. godini života.

Proglašenje Blaženom bl. Marije Petković

Svojim izvanrednim krepostima, na-ravnim i nadnaravnim darovima u slu-ženju čovjeku, postala je znak žive Božje

12


nazočnosti u svijetu pa se stoga 28. velja-če 1989. godine otvara u Rimu, budući da je tamo umrla, biskupijski postupak za njezino proglašenje svetom.

21. studenoga 1998. njezini zemni ostaci preneseni su u Blato. Dekret o junačkim krepostima je objavljen 5. srpnja 2002., a o priznatome čudu 20. prosinca 2002. Time je bio otvoren put za Marijino proglašenje blaženom, što je Papa Ivan Pavao II. na svom 100. pastir-skome putovanju, a trećem pohodu Hr-vatskoj učinio u Dubrovniku, 6. lipnja 2003. godine.

Po zagovoru bl. Marije Petković dogodilo se čudo 1988. godine. U pod-mornicu peruanske vojne mornarice, udario je japanski ribarski brod i prou-zročio veliku pukotinu na podmornici, tako da je ostala bez struje i pogona. Članovi posade, njih 25 ostalo je zaro-bljeno u truplu podmornice. Ostala je otvorena glavna pumpa zraka kroz koju je tijekom spuštanja podmornice ušla voda.

Poručnik na bojnom brodu, Ro-ger Luis Cottrina Alvarado, pojurio je u prednji dio lađe i nastojao spasiti posadu, koja se nalazila ispod palube. Unatoč velikoj količini vode i njezinu jakom pritisku od 2000 kg, poručnik Cottrina se uspio popeti do gornjega zatvarača i zatvoriti ga. Uz to su bile ne-stale i zasovnice. On je uspio pokrenuti ručno kolo i staviti zasovnice, čime je zaustavio prodiranje vode i spriječio poplavu prostorija. Tako su se spasili mornari koji su dan poslije bila izvuče-ni iz podmornice.

Istražno vojno povjerenstvo, a po-slije i crkveno, utvrdilo je da je riječ o izvanrednom slučaju, jer se zatvaranje pumpe u takvim uvjetima ne može objasniti normalnim silama. Roger Cottrina, 42–godišnji poručnik na bojnom brodu ispripovjedio je da se u onim teškim trenucima obratio Majci Mariji Petković. O njoj su mu govorile sestre Kćeri Milosrđa tijekom njegova boravka u mornaričkoj bolnici, koje tridesetak godina ondje djeluju. Tada je čitao i njezin životopis te je uvjeren da je ona posredovala u spašavanju mor-nara na podmornici.

Bog koji je za Marijina života po njoj činio uistinu velika djela, ostao je vjeran svojim navadama s njom, pa je i nakon njezine smrti nastavio čudesno izvoditi sve ono što je u vezi s tom njegovom mi-ljenicom. Stoga su sveci i blaženici i da-nas dobrodošli u našoj svagdašnjici, kao znak i potvrda da Bog rado čini čuda, samo mu treba onih po kojima bi ih či-nio. Marija se usudila povjerovati Bogu i time se uzdigla iz običajnosti i prosječ-nosti ljudske mlakosti i neodlučnosti i zaživjela je život potpunoga predanja Bogu i čovjeku. Njoj ništa nije bilo ne-moguće. Dostatno je bilo da je uvidje-la da je nešto dobro i potrebno. Tad je pokretala nebo i zemlju, jer je vjerovala Ocu nebeskom!

Zahvale za Marijin zagovor kao i preporuke u njezin zagovor koje Kćeri Milosrđa neprestano dobivaju, svjedoče da i danas ima onih koji su spremni po-vjerovati Bogu i osloniti se na njegovu

13


Providnost i da sveci i blaženici upravo tu mogu biti posrednici i uzori.

Zaklada Blažene Marije Petković

Nakon njezina proglašenja blaže-nom, 2003. godine, mi sestre Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje donijele smo odluku: Osnovati zakladu “Bl. Marije Petković” Zaklada je službeno ustanov-ljena i predstavljena 10. prosinca 2005. godine u župnoj crkvi sv. Josipa na Treš-njevci u Zagrebu.

Svrha je Zaklade:

a) U duhu karizme Blažene Marije Petković, pružati pomoć siromaš-noj i bolesnoj djeci.

b) Skrbiti za školovanje djece i mla-dih slabijeg imovinskoga stanja.

c) Pomagati obiteljima s broj-nom djecom, starijim osobama kao i drugima kojima je pomoć potrebna

d) potaknuti utemeljenje različitih ustanova i društava pod imenom bl. Marije Petković, te organi-ziranje i osmišljavanje Dana bl. Marije Petković kao i prigodne nagrade pod njezinim imenom za odrasle, djecu i mlade s kojima se-stre djeluju.

Vrijedno je napomenuti da je osnu-tak Zaklade “˝bl. Marije Petković” po-taknula i velikodušna dobrota mnogih darovatelja koji su poduprli gradnju Svetišta u čast proglašenja blaženom naše Majke Marije u njezinu rodnom

Blatu. Kao duhovne kćeri, bl. Marije Petković, ponovno smo se osvjedočile da je velikodušnost darivanja, krepost koja i danas živi u našem narodu, u našoj

14


Crkvi, u našem podneblju, ukoliko je izazvana pravim ciljem i pravom naka-nom. Svjesni smo okolnosti u kojima živimo i s čime se sve susrećemo te kao vjernici dužni smo više si posviješćivati odgovornost za svijet, kako nam je Isus i prva crkva svjedočila, te crkva nastavlja tijekom čitave svoje povijesti. Svatko od nas može pridonijeti poboljšanju kvali-tete života bar jedne osobe što je cilj ove Zaklade. Zaklada živi i živjeti će od veli-kodušnosti mnogih ljudi.

Podupiratelj zaklade može posta-ti svaka fizička i pravna osoba koja to želi. Ponajprije se traži raspoloživost i solidarnost za druge. Pravne ili fizičke osobe se u Zakladu službeno uključuju ispunjavanjem Pristupnice. Članovi - podupiratelji se obvezuju da će godišnje u korist Zaklade uplatiti:

� pravne osobe kunsku protuvrijed-nost od najmanje 250 EUR.

� fizičke osobe kunsku protuvrijed-nost od najmanje 25 EUR.

Duhovno članstvo podrazumijeva molitvu i žrtvu za nakane Zaklade. Mo-litva i žrtva te poticaj drugima, velik je doprinos u radu Zaklade.

Dodjeljivanje pomoći određuje se Pravilnicima, koji predviđaju natječaj jednom godišnje za pomoć u školovanju i stipendiranju mladih.

Članova Zaklade trenutno ima: 530 fizičkih osoba i 42 pravna osoba; podu-piratelja je do sada bilo 151 fizička osoba i 43 pravne.

Kao što su Marija i njezine sestre iznalazile načina da mnogoj sirotoj

djeci i drugim potrebitima pomognu, tako i ova Zaklada pruža ruku, da mo-gne pomoći u duhovnoj i materijalnoj potrebi. Zaklada posebice pomaže dje-ci i mladima koji su lišeni zdravlja i kojima je otežana mogućnost školova-nja. Zaklada se skrbi i za obitelji koje rado prihvaćaju novorođeni život, ali žive u materijalnoj oskudici. Vjerujem da nitko tko se odluči darivati u ta-kve svrhe neće nikada požaliti darova-no. Život je dragocjen po onome što možemo učiniti jedni za druge! Vje-rujem da smo svi, kao utemeljitelji i kao dobročinitelji posebice ohrabre-ni uspjesima koje je Zaklada tijekom ovih godina ostvarila. Uspjela je pri-kupiti pomoć za 210 obitelji diljem Hrvatske, kao i povremeno 76 obitelji priskočiti u pomoć u kriznoj situaciji. Trenutno Zaklada mjesečno podupire 64 obitelji u školovanju djece.

Zaklada je tijekom ovih godina pred-stavljena u 26 župa, a organizirane su i brojne akcije.

Ovom prigodom zahvaljujem do-brom Bogu i svima onima koji su se odvažili ili će se odvažiti postati članovi podupiratelji zaklade „bi. Marije Pet-ković”, onima koji su rado prihvatili pomoći na svim područjima djelovanja Zaklade, zauzimajući se tako za djelo-tvornu ljubav i milosrđe. Hvala svima vama, dragi prijatelji i podupiratelji Zaklade i njezina djela ljubavi. Svi koji to žele mogu nam se pridružiti.

Hvala.

15

Možemo li, kao roditelji, biti bolji?

Dana 24. listopada održan je sastanak za roditelje prvopričesnika. Roditelji su

se odazvali u velikom broju. Na samom početku, s par riječi dobrodošlice i uvod-nom molitvom, roditeljima se obratio naš župnik fra Frano Laco i naša s. Jasna.

Nakon toga je uslijedilo poučno i na-dahnuto predavanje na temu “Možemo li biti bolji roditelji?” koje je održala s. Klaudija Todorić.

Svaki normalan roditelj želi sve naj-bolje svome djetetu; želi da dijete bude dobro, uspješno i da izraste u dobrog,

zdravog i uspješnog čovjeka. Da bi se to dogodilo potrebno je da dijete najprije ima zdravu i sretnu obitelj, okruženje u kojem će rasti. Želimo li zdravu i plod-nu voćku najprije moramo razmisliti gdje ju zasaditi. Isusova priča o sjemenu koje pada u različita tla i sukladno tome raste ili ne, plodi ili ne, može se savršeno dobro primijeniti i na djecu koja se ra-đaju u različitim obiteljima. Vjerojatno ste svi vi dobri roditelji kada se odaziva-te na sastanke gdje se roditeljstvo može učiti. Rođenjem vaše djece postali ste

Na sastanku za roditelje prvopričesnika s. Klaudija drži predavanje

16


roditelji, a to i nije tako teško. Svatko naime može postati roditelj, ali biti rodi-telj, izvršavati svakodnevno tu zahtjevnu i odgovornu zadaću nije baš uvijek lako pa se s pravom svaki od vas često pita jesam li dovoljno dobar roditelj svome djetetu ili svojoj djeci i kako biti još bo-lji. Mi ćemo zajedno promišljati ulogu roditelja na jedan sasvim praktičan na-čin. Roditeljstvo se naime ne uči u niti jednoj školi, nitko vas za tu ulogu nije sustavno pripremao. Baš zato svaki rodi-telj svoju ulogu najčešće uči na vlastitoj koži, metodom pokušaja i pogrešaka.

Odgoj je i suviše teška zadaća te da bi se mogao iscrpiti jednim predavanjem ne znam kakvo ono bilo. Tražeći nači-ne da budemo bolji svojoj djeci sigurno ćemo postati bolji i samima sebi..

Često puta ne znamo kako je najbo-lje postupiti. Nismo sigurni u ispravnost svojih postupaka. Čak i različiti autori udžbenika o odgoju različito nam suge-riraju. Međutim ono što je najvažnije za dobar odgoj jest bezuvjetna ljubav pre-ma djeci, ne traženje nagrade i priznanja za ono što im činimo kao i vjera u njih, u njihovu vrijednost…

Višestruko je područje roditeljskog djelovanja. I kada se pitamo kako bitii bolji roditelj važno je dotaknuti se ba-rem nekih od njih?

Sretan roditelj je dobar roditelj

Istina je da i nesretan roditelj želi biti dobar roditelj ali će mu to sigurno biti puno teže jer je sam obuzet sumornim mislima i osjećajima. Kada kažem sretan

roditelj ne mislim na nekoga bez ikakvih problema jer takvih sigurno nema. Mi-slim na roditelje koji se znaju nositi sa svim onim što im život donosi ma kako teško bilo, koji su skloniji uočavati i pre-poznavati «pozitivne signale», koji su op-timisti. Ima ljudi koji nikada ne zapažaju ono što imaju, što im je dano, a stalno imaju visoke želje i očekivanja, toliko vi-soke da ih nikada neće zadovoljiti pa su zbog toga stalno nesretni. Sretan roditelj je onaj koji dobro zna da se život sastoji od dobrih i loših trenutaka i da zakon života nikoga ne zaobilazi. Takvi roditelji imaju samopoštovanja i samopouzdanja, imaju smisla za humor i uglavnom su usmjereni na druge. Ukoliko se netko osjeća nesret-nim, trebao bi najprije pokušati mijenjati svoju situaciju ili sebe odrediti drugačije prema onom što je neminovnost njego-va života. Možda i potražiti pomoć, naći uho za slušanje i rame za plakanje….

Roditelji u svakom trenutku

Pred djecom ne možemo glumiti. Jedno im govoriti da čine, a sebi dopu-štati nešto sasvim drugo. Ne možemo tražiti isprike za nešto što činimo znaju-ći da to nije dobro jer tako pružamo loš primjer djetetu. I ono će to isto činiti. Nema perioda u godini kada smo na od-moru od roditeljske uloge. Vrlo je mo-guće da je prva neprihvatljiva ponašanja dijete naučilo upravo od vas, iako toga niste bili svjesni – mislili ste da dijete ne zna za tu vašu manu, da ne razumije, da nije vidjelo ili čulo. Dijete naprotiv sve upija kao spužva.

17


Odgoj u krugu obitelji – kod kuće

Ulica, tuđi domovi, javna mjesta ne bi smjela biti mjesta preodgoja dje-ce gdje ćete primjenjivati radikalne, drastične intervencije u odgoju. Doma učimo dijete pravilima pristojnog pona-šanja koja vrijede u raznim situacijama pa ćemo rjeđe doći u situaciju da smo nezadovoljni djetetovim ponašanjem pred drugima. Roditelj koji na javnom mjestu viče ili čak udari svoje dijete iza-zvat će više negativnih efekata, nego na-praviti dobra.

Biti što bolji supružniciPrvu sliku o braku, o obitelji, o po-

štivanju bračnog partnera, o odnosima općenito dijete dobiva u vlastitoj obi-telji. Od roditelja uči svoju partnersku i roditeljsku ulogu. Ovi prvi djetetovi odnosi su zapravo model za sve nje-gove kasnije odnose u životu. Ako u odnosima među roditeljima vlada ne-trpeljivost, omalovažavanje ucjenjiva-nje, ljutnje, svađe dijete neće naučiti toleranciju, partnerstvo, prijateljstvo, ljubav. Jedno je proklamirati ove vri-jednosti, a drugo živjeti ih.

Poštovati drugog roditeljaPred djetetom ne bismo smjeli oma-

lovažavati ili mijenjati odluke drugog roditelja. Čak i kada se s njim ne slažete to trebate riješiti nasamo. Ne smije je-dan roditelj zaboraviti da je onog drugog sam izabrao i da dijete nije odgovorno za loš izbor. Ako ste stalno nezadovoljni

partnerom promislite malo o pozitivnim osobinama te osobe koje su vas nekada privlačile. Možda ste u zadnje vrijeme skloni gledati samo ono negativno. To su vaše naočale kroz koje gledate. Možda bi ih bilo dobro promijeniti.

Dopustiti djeci vlastite izbore

Do desete godine dijete ne razmišlja o svojoj budućnosti. Za njega je sutraš-nji dan već daleka budućnost. Ono hoće ovdje i sada. Čak ni adolescenta ne za-nima što će biti idućih par godina. Ali ta naša djeca su u situaciji da svakod-nevno donose neke svoje odluke koje imaju i neke posljedice: npr. hoće li se prije igrati ili napisati domaću zadaću, hoće li svoj džeparac potrošiti danas ili će ga rasporediti na cijeli tjedan za koji ga je dobilo? Na nama je da poučimo dijete da svaki izbor ima i svoju posljedi-cu. Nauči li dijete pravilno odlučivati u malim stvarima lakše će mu biti donositi poslije i teže životne odluke i izbore.

Ako dijete napravi loš izbor nije do-bro optuživati ga, kritizirati ili mu se naslađivati «Jesam ti rekao?!» jer mu je i tako teško snositi posljedice. Treba mu pomoći da iz tog iskustva nauči što mu je drugi put ili u sličnoj situaciji činiti.

Ne okrivljivati druge za vlastite pogreške i propuste!

I drugi utječu na dijete, ali sigurno nisu odgovorni za ono što moraju na-praviti roditelji. Kada nešto krene nao-pako roditelji su skloni tražiti “krivce” u baki, djedu, medijima, školi, društvu…

18


Istina je da sve to utječe na dijete, ali su ipak roditelji najodgovorniji. Oni bi tre-bali biti sito kroz koje će se prosijati svi ostali utjecaji na dijete. Tek kada roditelj preuzme odgovornost za svoju ulogu u životu djeteta može biti dobar i uspje-šan, može nešto promijeniti na bolje.

Imati vremena za djecu!Vrlo često je roditelju važnije pogle-

dati vijesti, utakmicu, pročitati novine ili oprati suđe nego razgovarati sa vlasti-tim djetetom, posvetiti mu pažnju kada ju dijete traži. Da bismo ušli u svijet dje-teta, znali kako se osjeća, s kim se dru-ži, što ga muči ili raduje, da bismo mu pokazali kako nam je ono najvažnije na svijetu potrebno je posvetiti djetetu vri-jeme. Svaki dan donosi nova događanja i u životu djeteta što nam daje materijala

za razgovor s njime. Ako pokažemo in-teres za djetetove priče, ono će nam se obraćati, dijeliti s nama svoja iskustva, svoje uspjehe i neuspjehe, svoje radosti i tjeskobe. Ako mu dva puta odgovorim da nas pusti na miru, da nemamo vre-mena za njega treći put nam se neće niti obratiti i mi bismo mogli izgubiti njego-vo povjerenje. Dobar odnos roditelja i djece stvara se kroz svakidašnje druženje, razgovore, slušanje djeteta, odgovaranje na njegova pitanja, igru s djetetom za što dobar roditelj mora imati vremena.

Biti dosljedni roditelji!Roditelj je onaj koji određuje pravila,

traži od djeteta da ih poštuje i postavlja granice do kojih može popuštati pred, sve zahtjevnijom, djecom. Važno je da roditelj u tome bude jasan i dosljedan.

Roditelji prvopričesnika na predavanju

19


Nije u redu jedan put nešto dozvoliti, a drugi put to isto braniti djetetu. To najviše zbunjuje psihu osobe u razvoju. Isto tako će teško uspjeti roditelj koji pred dijete stavlja pravila koja sam ne poštuje. Takve zahtjeve će biti vrlo teš-ko objasniti djetetu iako se svaki roditelj nalazi često u situaciji da želi upozoriti dijete kako ne valja nešto što se i njemu samom, kao roditelju, događa da čini (npr. pušenje, konzumiranje alkohola, psovanje isl.). Zato je važno znati dje-tetu objasniti vlastite zahtjeve i ne odu-stajati pred ucjenama koje mogu doći s njihove strane.

Prepoznati pozitivne osobine djeteta i primjejivati

pozitivne odgojne metode!

Da bi pomogli izgrađivati samopo-štovanje i samopouzdanje koji su jako važni za zdravi psihički razvoj djeteta roditelji moraju vidjeti jedinstvenost i neponovljivost svakog svoga djeteta. Ne treba ih međusobno uspoređivati, pogotovo ne u negativnom smislu (npr. “Ugledaj se u starijeg brata, sestru!” i slično.). Isto tako je važno prigovore i kritiku izricati na primjeren način. Ubi-jamo dijete u njegovoj osobnosti ako mu kažemo npr.” Nikad od tebe čovje-ka!” “Ti si stvarno skrojen od lošeg ma-terijala!”, ali smo mu dužni reći jasno što nam se kod njega ne sviđa i zašto. “Ne sviđa mi se kada ostaviš nered iza sebe!”, “Znam da si ti pametan, ali isto tako znam da se nisi trudio dovoljno i zato me žalosti slaba ocjena iz matematike,”

– primjereniji je oblik komuniciranja s djetetom. Isto tako je važno djeci upu-ćivati pohvalu za dobra ponašanja kako bismo ih ohrabrili da tako i drugi put trebaju činiti, poticati ih, pomagati im, biti im podrška u životu, izraziti razu-mijevanje za njihove pogrješke, ali i pri-znanje za uspjehe. Na taj način gradimo dobre odnose s djecom.

Zabrane i kazne ali pravedne, obra-zložene, jasno izrečene, po mogućnosti unaprijed dogovorene s djetetom. Loši postupci roditelja često dovode do teš-kih problema u djetetovu ponašanju u kasnijim fazama razvoja. “Preodgoj” je najteži zadatak kada već dođe do nekih poremećaja u ponašanju djeteta. Meto-de pokušaja i pogrešaka nisu uvijek do-bro rješenje, pa bi bilo bolje da se rodi-telji koji puta obrate osobama koje više i bolje znaju od njih. U odgoju ne mogu i ne moraju svi sve znati, ali roditelj mora vidjeti kada nastupi problem, surađivati sa školom i drugim ustanovama koje se bave djecom.

Poštovati djetetovu potrebu za zabavom

Zabava oslobađa napetosti, opušta, razvija maštu i neophodna je za zdravi rast i razvoj djeteta. Kao što mama ima potrebu popiti kavicu s prijateljicom, tata otići s prijateljima u kafić i slično i dijete mora negdje puniti baterije. Ne bi se smjelo događati da za trenutke za-bave i igre okrivljavamo dijete tako da se ono uvijek kada je u igri osjeća krivim ili zločestim. Takva će igra biti kontrapro-duktivna, a dijete nesretno.

20


Prije i iznad svega ljubav!

Roditelj koji bezuvjetno i nesebično voli svoje dijete znat će u svakom mo-mentu osluškivati glas srca, biti u kon-taktu s djetetom, darivati mu sebe. Isto tako će znati, u svojoj nemoći, osloniti se na Božju ljubav i podršku te s vjerom podnositi nezahvalnost i razočaranja na koja nailazi.

Budući su prvopričesnici u fazi la-tencije, kada se od roditelja okreću pri-jateljima, izgleda da više vole druženja s vršnjacima nego s roditeljima (iako to i nije tako!) najveću stvar u odgoju svoje djece napravili ste kada ste ih uputili u vjeri, kada ste ih doveli Isusu Prijatelju koji će im uvijek ostati vjeran.

Ivanka s. Klaudija TODORIĆ, školska psihologinja

21

Međuškolska vjeronaučna olimpijadaDana 29. siječnja 2010. godine u COŠ

Zmijavci održana je Međuškolska vjeronaučna olimpijada. Župnik župe Zmijavci, naš poštovani fra Frano Laco, blagoslovio je natjecatelje, vjeroučitelje, kolege i sve prisutne, nakon čega ih je pozdravila ravnateljica Veselka Milas. Obratila im se i zaželjela dobrodošlicu:

„Kao domaćin Međuškolske vjerona-učne olimpijade, u ime svojih djelatnika i učenika, najsrdačnije vas pozdravljam. Izuzetna mi je čast pozdraviti naše sve-ćenike. Hvala im što su s nama u ova

vremena i u školskim prostorima kako bismo osjetili blizinu i snagu zajedništva.

Hvala vrijednim učenicima i vjerou-čiteljima koji za svako sudjelovanje ulo-že dosta truda i rada.

Povezati odgoj i obrazovanje je jedan od najodgovornijih i najzahtjevnijih za-dataka jer ima za cilj razvijati i biti škola ljudskih osoba, tj. razvijati cjelovitu oso-bu. Naši učitelji i vjeroučitelji to sigurno znaju i trude se znati ponuditi moguće izazove koji stoje pred školama u odgoj-nom planu. Zato je na nama odgajanje i

Župnik blagoslivlje sudionike olimpijade

22

Međuškolska vjeronaučna olimpijada

obrazovanje ne golo znanje, nego znanje obučeno u čovjekoljubivost. Ono što školu može temeljiti i preobraziti su me-đuljudski odnosi, poštovanje, praštanje i etičnost.

Pred nama je slika blaženoga Alojzi-ja Stepinca, čovjeka, vjernika, mučenika. Resila ga je ljudska, pastirska i evanđe-oska otvorenost. To je baština blaženika

hrvatske katoličke utjehe. Njegova je po-vijest ispunjena neprekidnom borbom za pravednost, spremnost za žrtvu i borbu za državnu neovisnost. U znaku blaženo-ga Alojzija Stepinca je i ova olimpijada, kada se obilježava 50. obljetnica njegove smrti i dvanaesta obljetnica proglašenja blaženim. Uz učenički program ugodno se osjećajte i neka vam je sretno!„

Postavljanje i blagoslov novih zvona

U nedjelju 14. veljače 2010. godine u župi Zmijavci blagoslovljena su

novopostavljena zvona. Fra Frano Laco, župnik, na početku slavlja je rekao:

Mnogopoštovani Oče Provincijale, draga braćo svećenici, braćo i sestre. Po-stoji izreka: zvonici su prsti kojima crkve pokazuju nebo. Zvona su kao glas Božji, koji poziva na molitvu. Ona su naši prati-oci na zemlji. Zvone za slavlja svetkovina i za posljednja putovanja. Tri puta preko dana pozivaju nas na molitvu i onu veli-ku tajnu Božje ljubavi prema nama ljudi-ma: Riječ je tijelom postala, i nastanila se među nama.

Ulogu koju ona imaju vrlo rječito ka-zuju natpisi na njima.

Naše najveće zvono nosi natpis: Bogu i Svim Svetima na slavu.

Drugo po veličini: Bogu i Bogorodici na slavu.

Treće: Bogu i svetom Franji Asiškome na slavu.

Četvrto: Bogu i svetom Lovri na slavu.Na svakom je otisnut lik blažene Mari-

je Propetog Isusa s natpisom: Blažena Ma-rijo Propetog Isusa, moli za nas!

Lijepo je danas biti ovdje, lijepo je biti dionik ovoga slavlja. Lijepo je danas biti stanovnik Zmijavaca. Ponosni smo što smo napravili ovo veliko djelo. Nije nam žao ni truda ni napora. Drago nam je da smo se nečega odrekli i nabavili ova zvona. Tebe koji si sudjelovao na bilo koji način u ovom projektu neka Gospodin blagoslovi. Svima vam od srca hvala.

Oče Provincijale, u svoje ime, u ime svih ovih prisutnih vjernika kao i svih drugih koji ovdje nisu a s nama se radu-ju, blagoslovi ova zvona koja će oplakiva-ti naše pokojne, kidati oluje, naviještati slavlja, poticati spore, rastjerivati vjetrove,

23


ublažavati nasilne a svima javljati kolika je Božja ljubav i dobrota. Tim riječima završio je fra Frano.

Blagoslov je tijekom euharistijskog slavlja obavio dr. fra Željko Tolić, pro-vincijal Franjevačke provincije Pressve-tog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. U euharistijskom slavlju koncelebrirali su uz župnika fra Franu Lacu, profesor na KBF- u u Splitu fra Marko Babić, te mještani, duhovnik sjemeništaraca u Si-nju fra Mijo Šabić i don Ante Karoglan.

Na kraju slavlja fra Frano Laco, žu-pnik, izrekao je riječi zahvale:

Hvala trojedinom Bogu, njegovoj i našoj majci Mariji, svim svetima i svima vama ovdje okupljenima .

O. Provincijale, hvala vam što ste se odazvali i blagoslovili ova naša zvona. Dolikovalo je da vi to učinite jer je naša provincija velikim dijelom sudjelovala u ovom što danas slavimo. Svim donatorima koji su na bilo koji način potpomogli i do-prinijeli ovom slavlju jedno veliko i iskre-no hvala. Neću nikoga posebno isticati jer samo Bog znade sve naše namjere pa neka on svakom uzvrati i naplati kako on to je-dini zna. Moje i naše hvala je potrebno, ali neka se njegova volja vrši i neka sve bude na veću slavu Božju.

Hvala svim svećenicima koji su u da-našnjoj koncelebraciji. Hvala časnim se-strama a posebno hvala našoj sestri Jasni i svima onima koji je najviše okružuju a to

O. Provincijal predvodi misno slavlje - 14. 2. 2010.

24


su pjevači, djeca, starci i starice pa gotovo cijela župa i dalje.

Veliko hvala svim propovjednicima u trodnevnici Gospi Lurdskoj kao i o. gvar-dijanu koji je slavlje predvodio na sam blagdan i koji se uvijek rado odazove za svaku potrebu.. Svi sveci i svetice Božje, molite za nas!

Ovom svečanom činu prethodila je trodnevnica Gospi Lurdskoj u kojoj su predsjedali misnim slavljem i propovi-jedali fra Denis Šimunović, fra Kristian Stipanović i fra Ivan Režić. Središnje misno slavlje sa svečanom procesijom sa svijećama bilo je na sam blagdan u 18 sati, a predsjedatelj je bio gvardijan i žu-pnik iz Imotskog fra Zoran Kutleša.

Procesija prije blagoslova zvona

25


Gradnja zvonika u Zmijavcima zapo-četa je 22. kolovoza 1998., blagoslovom koji je obavio fra Nedjeljko Šabić. Grubi radovi na zvoniku su završeni 26. velja-če 1999. S daljnjim radovima se presta-lo zbog nedostatka potrebnih novčanih sredstava. Oblaganje zvonika u kamen započeto je 24. travnja 2001. Na dvade-setu obljetnicu ustanovljenja Župe, 11. kolovoza 2002., fra Nedjeljko Šabić je obavio blagoslov dovršenog zvonika.

Odmah po dolasku novoga župnika fra Frane Lace, koncem prošle 2009. krenulo se u realizaciju nabave zvona. Pohvalnom zauzetošću župnika i potpo-rom župljana nabavljena su četiri krasna zvona, izlivena u poznatoj ljevaonici „De Poli“ iz Vittorio Veneta u Italiji. Zvono teško 200 kilograma koje daje ton do (c), financirala je općina Zmijavci i župljani, a na sebi nosi natpis: Bogu i svetom Lovri na slavu - općina i narod. Zvono teško 280 kilograma koje daje ton si (h) doni-rao je mještanin fra Vinko Gudelj, a na njemu je otisnut natpis: Bogu i svetom Franji na čast - fra Vinko Gudelj. Treće zvono teško 380 kilograma koje daje ton la (a) kupila su djeca Jure i Anuše Šabić, a na njemu stoji napisano: Bogu i Bogo-rodici na slavu- djeca Jure i Anuše Šabić. Četvrto i ujedno najveće zvono teško 540 kilograma koje daje ton sol (g) do-nirao je Ante Tonija Todorić, a na sebi nosi natpis: Bogu i svim svetima na slavu - Ante Tonija Todorić. Na svakom zvonu otisnut je medaljon reljef blažene Marije Propetog Petković sa zazivom: Blažena Marijo Propetog Petković, moli za nas! Postavljanje zvona

26

U utorak, 10. kolovoza, župna zajed-nica župe Svih svetih - Zmijavci

svečano je proslavila blagdan svoga ne-beskog zaštitnika - sv. Lovru, đakona i mučenika.

Uoči blagdana, koji je ujedno i dan Općine Zmijavci, održana je trodnevna priprava. To je bila prava prigoda za du-hovni rast cijele župe, upravo po uzoru na sv. Lovru; koji ni u teškim vremeni-ma nije posustao u ispovijedanju svoje vjere i privrženosti Crkvi. Prvoga dana trodnevnice, u subotu, misno slavlje predslavio je fra Ivan Režić, župni vikar

u župi Sv. Franje Asiškog u Imotskom. Nedjeljnu euharistiju slavio je fra Frano Laco, župnik. Trećega dana trodnevnice nekoliko stotina Zmijavčana i njihovih gostiju okupilo se na Todorića gradini, gdje se Iliri imali svoju utvrdu. Osim ove gradine, dičnu povijest na ovom prosto-ru svjedoči i starokršćanska bazilika iz 5. st, koja je znak prisutnosti kršćanstva već od najranijih stoljeća, a nalazi se na lokalitetu simbolična imena: Crkvina. Prije sv. mise, svećenici koji su rodom iz ove župe predvodili su molitvu kruni-ce, a u čast svih palih na Križnom putu

Proslava sv. Lovre

27

Proslava sv. Lovre

hrvatskog naroda zazvonilo je Bleiburško zvono. Misno slavlje podno križa viso-kog 16 m, koji je podignut 1997. god. u sjećanje na sve poginule branitelje iz dvaju proteklih ratova, predslavio je fra Vinko Gudelj, župnik u Podbablju, a su-slavili su: o. župnik, fra Mladen Prolić, fra Mijo Šabić, te don Petar Dobro i don Petar Regmilo - svećenici iz Karaševa u Rumunjskoj, gdje živi zajednica Hrvata. Fra Vinko je istaknuo povezanost hrvat-skih branitelja i sv. Lovre: mladenaštvo, nevinost, identitet i čvrsta vjera u Boga.

Na svetkovinu svetoga Lovre mi-sno slavlje u župnoj crkvi predslavio je imotski gvardijan, župnik i dekan fra Zoran Kutleša, uz koncelebraciju 20-to-rice svećenika. Prije svete mise održana je tradicionalna procesija oko crkvenog

dvorišta. Svečevu sliku nosili su mladi-ći i djevojke odjeveni u tradicionalne nošnje. Tijekom misnog slavlja - kao i svih dana trodnevnice - pjevao je Veliki mješoviti zbor župe Zmijavci pod ravna-njem s. Jasne Kasalo.

Fra Zoran je u propovijedi, koju je održao pred nekoliko stotina vjernika, istaknuo važnost svetoga Lovre za sve kršćane: pozvao je sve okupljene da ga nasljeduju i utječu se njegovu zagovoru. Osobito je upozorio na problem psovke i vrijeđanja svetaca, što se - kao veoma ružna i neljudska navika - ukorijenilo u našem društvu. Samo usmjerenost pre-ma Bogu i svetima, naglasio je fra Zo-ran, zalog je bolje budućnosti Crkve u Hrvata.

28

Proslava sv. Lovre

Na kraju svete mise svima je zahvalio zmijavački župnik fra Frano Laco, ujed-no pročitavši i dospjele brzojave-čestitke

bivših župnika. Neka nas i dalje prati zago-vor našeg nebeskog zaštitnika - sv. Lovre!

Šimun Markulin

Čestitke povodom blagdana sv. LovreSretan blagdan sv. Lovre i Dan

Općine neka bude sretno veselo i blagoslovljeno

fra Mario Jurišić, župnik Plina Stablina

Čestitam 13. obljetnicu Općine i 12. obljetnicu svetoga Lovre uz pozdrav svi-ma. Živjeli i u svakom pogledu napredo-vali. Bog Vas poživio.

vaš bivši župnik fra Vinko Prlić

Fra Zoran Kutleša predvodi misno slavlje

29

Naš župnik dobio nagradu za životno djelo

Dugogodišnji odgojitelj i profesor na Franjevačkoj gimnaziji u Sinju, te

odgojitelj naraštaja sjemeništaraca fra Frano Laco, dobitnik je nagrade za ži-votno djelo, koje mu je dodijelila uprava grada Ploča 14. rujna 2010. godine.

Fra Frano Laco je od 28. lipnja 1996. do 6. studenoga 2009., djelo-vao u župi Plina Stablina, radeći na materijalnom i duhovnom dobru po-vjerenih mu župljana i drugih kojima je svesrdno pomagao. Gradsko vijeće Grada Ploča na temelju članka 19. i 24. Statuta Grada Ploča i članka 20. Odluke o javnim pri-znanjima Grada Plo-ča donijelo je na 16. sjednici održanoj 3. rujna 2010. godine zaključak o dodjeli Nagrade Grada Plo-ča za životno djelo u 2010. godini. Grad Ploče fra Frani Laci, dosadašnjem župniku župe Plina Stablina, dodijelilo je Nagradu Grada Ploča za život-no djelo za nesebični

doprinos u izgradnji crkve i unapređi-vanju duhovnog života Župe.

To priznanje uopće nije iznenadilo žu-pljane župe Plina Stablina jer se rado sje-ćaju svoga vrijednog župnika i dobra koje je za njih činio. Fra Frani je na svečanom prijemu, 14. rujna 2010., nagradu uručio gradonačelnik grada Ploča Krešimir Ve-jić. Nakon uručenja nagrade fra Frano je izrekao riječ zahvale u ime svih laureata.

Dobitnik nagrade za životno djelo, fra Frano Laco, od 2009. godine župnik je župe Zmijavci, a u Plini Stablini ga je naslijedio fra Mario Jurišić.

Nagrada Grada Ploče

30

Proslava Svih SvetihSvi Sveti čija se svetkovina slavi kao za-

štitnik župe Zmijavci, u župi nedale-ko od Imotskog, svečano je obilježena, 1. studenoga. Svečano euharistijsko slavlje u prepunoj zmijavačkoj crkvi koju su za ovu prigodu osim domaćih župljana do-bro posjetili i župljani koji su prije više godina odselili u veće hrvatske gradove i u mnoge krajeve inozemstva, predvodio je fra Frano Doljanin, pročelnik Vijeća za duhovna zvanja Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja te duhovni asistent Frame i FSR-a Splitsko-dubro-vačkog područja, uz koncelebraciju fra Marka Babića, profesora na Katolič-ko-bogoslovnom fakultetu u Splitu, fra

Mije Šabića, duhovnika u sjemeništu u Sinju, domaćeg župnika fra Frane Lace te još nekoliko svećenika.

Pred prepunom župnom crkvom Svih Svetih, koja je izgrađena 1895. godine na temeljima starije crkve Sv. Ante iz 1821. godine, homiliju je odr-žao o. Frano Doljanin, naglasivši kako je blagdan Svih Svetih od presudne važ-nosti za sve vjernike i kako bi se svi tre-bali truditi da postanu sveti. Istaknuo je da mnogi često razmišljaju kako bi sveti trebali biti samo svećenici i časne sestre što je uvelike pogrešno mišljenje. Osvr-nuo se i na svece koji su i sami bili obič-ni ljudi, no oni se nisu osvrtali i težili

Fra Frano Doljanin predvodi misno slavlje - 1. 11. 2010.

31

Proslava Svih Svetih

zemaljskim prolaznostima. Dotaknuo se i aktualne recesije koja pogađa sve pore društva kazavši kako se bez materijalnih dobara teško može živjeti, ali da su puno važnija ona duhovna dobra bez kojih se nema života te je pozvao sve vjernike da ne odgađaju sa svojom svetošću.

Za vrijeme svete mise pjevao je Mje-šoviti zbor iz župe Zmijavci pod rav-nanjem s. Jasne Kasalo, njihove dugo-godišnje voditeljice i vjeroučiteljice u zmijavačkoj školi. Početak proslave za-počeo je jutarnjom misom u 8.30 sati koju je predvodio fra Frano Laco, žu-pnik. Uoči svete mise u 10.30 sati odr-žana je procesija kroz crkveno dvorište.

Nakon svete mise svima je zahvalio župnik fra Frano Laco, a potom se upu-tio na obližnje groblje gdje je molio odr-ješenje za sve pokojne.

U 15.00 sati slavljena je sveta misa u crkvi sv. Josipa na groblju koju je pred-vodio fra Frano Doljanin. Nakon svete mise fra Frano Laco, na groblju je molio molitvu odrješenja za sve pokojne.

Procesija na svetkovinu Svih Svetih

32

Dan sjećanja na naše mrtveB liži s dan kada ljudi dolaze iz svih ze-

malja i gradova na svoj stara ognjišta gdje su boravili njihovi djedovi, bake kao i njihovi najbliži. Iako ih sada nema među nama, paljenjem svijeća, molitvom, ure-đenjem groba, odajemo im počast za sve dobro što su nam dali u životu. Kroz či-stoću sjaja od upaljenih svijeća laganim koracima po sitnom pijesku, polazim pre-ma grobu u kojem mirno počivaju moja baka, moj djed, prabaka i strina. S bolnim sjećanjima, prisjećam se onih dana kad su živjeli sa mnom, bili pokraj mene i učili me o životu, ali i o smrti. Nijedan život nije dugotrajan i svi ćemo umrijeti što go-vori i jedan stih o precima i potomcima: „Bio sam što si, bit ćeš što sam.“

Stoga, neka im je laka hrvatska ze-mlja koju su neizmjerno voljeli.

Zdeslav Karoglan, 8. b. r.

Dušni danOsvanuo je tužan i kišovit jesenski

dan. Uzela sam svijeću i pošla na groblje. Tužna sam, ali i sretna noseći svijeću kao simbol poštivanja mrtvih. Sjećam se naših najmilijih koje ne smi-jem zaboraviti. Zapalila sam svijeću i

pomolila se za duše mrtvih. Zamišljeno sam se vraćala kući. Noćno zvono je je-calo dok sam osjećala bol u srcu.

Zaželjela sam im: ˝Pokoj vječni daruj im Gospodine.˝

Petra Vidošević,5.r.

33

Susret ministranata

U subotu 10. travnja u Imotskom je održan susret ministranata. Na su-

sretu su sudjelovali ministranti i župnici iz župa imotskog dekanata: Imotski, Lo-vreć, Podablje, Proložac, Runovići, Sliv-no, Studenci, Vinjani i Zmijavci. Susret je započeo u crkvi sv. Franje Asiškog euharistijskim slavljem koje je predsje-dao i propovijedao fra Frano Doljanin,

provincijski promicatelj za duhovna zvanja, a koncelebrirali su fra Zoran Kutleša, fra Jakov Begonja i fra Denis Šimunović. Na početku euharistijskog slavlja fra Zoran Kutleša, gvardijan i žu-pnik u Imotskom, kao domaćin susreta pozdravio je ministrante i župnike kao i fra Stjepana Matića i njegove ministran-te koji su se pridružili kao promatrači.

Naši ministranti sa župnikom fra Franom i č.s. Jasnom u Imotskom

34

Susret ministranata

Nakon euharistijskog slavlja i zajed-ničkog fotografiranja ispred crkve, mini-stranti su iskušali svoje znanje u kvizu. Kviz se sastojao u dva dijela: prio dio je bio pismeni, a drugi usmeni. Mini-stranti su pismeni dio kviza odgovorili vrlo ujednačeno. Međutim, drugi je dio bio vrlo uzbudljiv zbog načina bodova-nja, ali i zbog brzopletosti odgovora u kojima su neki ministranti gubili bodo-ve. Pobjednici kviza bili su ministranti iz župe Podbablje: Filip Šušnjar, Jakov Tolić, Ante Erceg, Ante Mišković i Ivan Erceg.

Ručak su pripremili dvojica vjernika iz župe Proložac koji djeluju pod nazi-vom “pokretna kuhinja” uz punu podrš-ku i pomoć župnika fra Ante Madunića.

Treći dio susreta bile su zajedničke igre koje je priredila s. Filipa Smoljo, suradnica u župi Proložac, uz suradnju fra Kristijana Stipanovića i framaša iz župe Imotski. Ministrantima se najviše svidjela igra “Poštar”.

Provincijski susret ministranata u Imotskom

Naši ministranti u Kvizu znanja

35

Prvopričesnici u Međugorju

Po već ustaljenom običaju i ove godine prvopričesnici su sa svojim roditelji-

ma imali svoj hodočasnički dan. Ovaj put odabrali smo Široki Brijeg i Međugorje.

Pošli smo 21. travnja 2010. prema Širokom. U crkvi nas je dočekao gvar-dijan fra Sretan Ćurčić. Pomolili smo se, zapjevali Gospi i poklonili se fratrima – mučenicima.O. gvardijan govorio nam

je o crkvi i samostanu. Pokazao nam je muzej i pohodili smo jamu gdje su mu-čeni fratri iz II. svjetskog rata.

Nakon toga smo se uputili za Među-gorje. U Međugorju smo posjetili Maj-čino selo gdje su smještena djeca bez roditelja. Za njih smo dali svoj novčani prilog. U blizini se nalazi vrt sv. Franje gdje smo se prošetali i malo zaigrali.

U 18, 30 sati u crkvi smo molili kru-nicu, a nakon toga bili smo na misi. Svi-jeta je bilo, po običaju, mnoštvo.

Nakon sv. mise uputili smo se u svo-je Zmijavce gdje smo se sretno i veselo vratili noseći divne uspomene s ovog li-jepog hodočašća.

S. Jasna Kasalo

Prvopričesnici na Širokom Brijegu – 21. 4. 2010.

36

Dječji zbor na izletu

Svake godine se s posebnom radošću pripremamo za Zlatnu harfu. To smo

i ove godine činili. Djeca su redovito do-lazila na probe. Pitali smo se gdje ćemo ove godine ići. Pošto, s određenim ra-zlogom, nismo mogli ići u Dubrovnik ili Vinjane, gdje su bili nastupi mi smo stvorili svoj program. Išli smo 1. svib-nja na izlet, a svetište Vepric bio nam je glavni cilj.

Ujutro smo pošli s Denibusom, se-demdesetero djece, gospođe Mira i Zo-rana Šabić i voditeljica zbora s. Jasna.

Svratili smo se u Vrgorac, gdje nas je radosno dočekao župnik fra Petar Vrlji-čak. Nakon kratkog predaha nastavili smo put prema Pločama. Baćinska je-zera su nas oduševila svojom ljepotom. Promatrali smo ih s vidikovca kod crkve sv. Luke.

Slijedeća stanica i duže zadržavanje bilo je u samostanu Zaostrogu. Gvardi-jan fra Ivica Omazić proveo nas je kroz muzej, vidjeli smo crkvu, Kačićev grob i botanički vrt.

Idući prema Vepricu, kratko smo se svratili u franjevačku crkvu u Makar-skoj. Tu smo se pomolili, zapjevali i na-kon toga krenuli za Vepric.

U Vepricu smo bili na krunici i sv. misi koja je bila u špilji. Preko sv. mise

smo pjevali, čitali čitanja i tako uzveli-čali misno slavlje, koje je predvodio don Damir Vuletić.

Na kraju smo ispjevali još tri pjesme i pokupili aplauz i oduševljenje svih ho-dočasnika i misara koji su došli Gospi na zavjet i molitvu.

Radosni i oduševljeni prelijepim danom uputili smo se svojim kućama. U autobusu je bilo veselo i raspjevano. Molitvom smo zahvalili Bogu i Gospi za sretno putovanje i sretan povratak u svoje drage Zmijavce.

S. J. Kasalo

Dječji zbor u Vrgorcu – 1. 5. 2010.

37

Prvopričesnička pisma 2010.

Dragi Bože, zahvalan sam ti što si mi darovao život, moje roditelje, prija-

telje i još puno toga. Bože, zahvaljujem ti što svoj život smatram svetim i živim ga dostojanstveno i ponizno. Hvala ti, svemogući vječni Bože, što si me dao zdrava i sposobna da mogu obavlja-ti svoje dužnosti. Isuse, hvala ti što me svaki dan čuvaš, i što se brineš za mene.

Dragi moj Isuse! Hvala ti za dobrotu koju si mi dao i život moj koji si obasjao. Hvala ti za zdravlje moje obitelji. Hvala za radost i bezbrižne snove. Tvoje ime slavit ću dok budem živa. Volim te.

Dragi Isuse željela bih da svi ljudi na svijetu budu zdravi. Zato što su i oni dio našeg svijeta i našeg planeta. Željela bih da ljudi i svi drugi budu dobri prema tebi, dragi Isuse. Dragi Isuse, ti voliš sve ljude na cijelom ovom svijetu jednako. I mi, Isuse, volimo tebe najviše na svijetu, koliko i ti nas voliš, dragi Isuse.

Isuse, kada dođeš u moje srce, ja mi-slim da ću biti puno bolji. Prije što sam radio po zlu, sad ću raditi po dobru. Isu-se, molim te dođi u moje srce.

38


Dragi Isuse! Znam da si ti moj pri-jatelj i da me pratiš na mom životnom putu. Zajedno s prijateljima pripreman se za Prvu svetu pričest. Radujem se što ćeš doći k meni. Trudit ću se uvijek biti dobar i ostati zauvijek s tobom. Hvala ti, Isuse, za tvoje prijateljstvo.

Dragi moj Isuse. Daj nam puno mira i blagoslova u našoj obitelji. Čuvaj nas od svakog zla i svake bolesti da bismo što bo-lje svi slijedili tvoj pravi i istiniti put.

Dragi Isuse! Ja sam još dijete i cijeli je život ispred mene. Divim se uspome-nama na Tebe, jer si svojim životom i djelima pokazao što znači biti čovjek. Ja imam obitelj koju jako volim i želim da u mojoj obitelji VLADA LJUBAV I MIR. Ja još ne znam stoje to sve dobro ili loše, ali bih želio biti dobar poput tebe.

Isuse, daj da u mojoj obitelji ima sve više molitve, ljubavi i dobrote... Isuse, daj da siromašna djeca imaju hrane i vode. Isuse, daj da ovaj svijet bude sve bolji.

Prvopričesnici u procesiji – 9. 5. 2010.

39


Dragi Isuse! Sjedim ispred kuće i raz-mišljam. Imam puno želja, ali najveća mi je da bude zdrava cijela moja obitelj. U pismu pišem neka bude zdrav cijeli svijet. Bili smo u Majčinu selu i jako sam se rastužio zbog napuštene djece. Zato te molim podari im sreću i zdravo odrastanje. Gladnoj djeci svijeta podari hranu. Ja obećajem da ću biti dobar i ići tvojim blagoslovljenim putem.

Dragi moj Isuse, ja jedva čekam pri-miti sakrament sv. Ispovijedi i sv. Priče-sti. Molim te da mi rasvijetliš pamet i da me vodiš pravim putem. Ti voliš sve lju-de, a ja te molim, da čuvaš moju obitelj. Pomozi mi da naučim što više o vjeri. Ovo pismo ne pišem zato što je netko rekao da ga napišem nego zato jer te vo-lim i vjerujem u tebe. Isuse moj dragi, najviše te molim da čuvaš moju obitelj, časnu Jasnu našeg svećenika fra Franu i sve ostale ljude koji vjeruju u tebe i vje-ruju tebi.

Dragi Isuse, blagoslovi moju obitelj. Neka nestane zla i neka se po cijelom svijetu dijeli tvoja dobrota.

najviše ja. Molit ću te i vjerovat u tebe, a ti, Isuse, budi uvijek uz mene. Isuse, volim te!

Isuse dragi, ja te volim. Daj mi zdrav-lje i sreću na ovom svijetuU te se uzdam, ti si mi spas. Tebe, Isuse molim i volim

40

Zahvalno misno slavlje maturanata

Nekoliko stotina mladića i djevojaka učenika završnih razreda imotskih

srednjih škola okupio se na 7. uskrsnu nedjelju 16. svibnja u imotskoj župnoj crkvi sv. Franje kako bi nazočili tradi-cionalnoj misi zahvalnici za maturante koju imotski franjevci organiziraju već dugi niz godina sredinom svibnja.

Ovogodišnje misno slavlje na ko-jem se skupio i veliki broj nastavnika, profesora, vjeroučitelja kao i roditelja ovogodišnjih maturanata predvodio je fra Frano Laco, župnik u Zmijavcima, uz koncelebraciju fra Ivana Režića, žu-pnog vikara u Imotskom i vjeroučitelja u imotskoj Ekonomskoj školi te fra Ja-kova Udovičića, dugogodišnjeg katehe-tu u imotskoj Gimnaziji i župnog vikara u Vinjanima.

Svoju nadahnutu propovijed fra Frano Laco započeo je pismom koje

je zapisano u udžbeniku prvog razreda srednje škole za vjeronaučnu naobrazbu, a u kojem mladi strahuju od budućnosti i života. Nakon pročitanog pisma pro-povjednik je istaknuo da uz suradnju s Kristom svaki strah, ma koliko god bio opravdan u današnjem surovom svijetu, može nadvladati molitvom i vjerom u Boga. O. Laco kasnije je nastavio svoju zanimljivu propovijed slikovito kazavši: «Kao što svaka kuća ima svoj ulaz ista ima i izlaz, tako i svaki problem ima svo-je rješenje». Svoju zanimljivu homiliju zaokružio je učeničkim pismom preuze-tim iz udžbenika četvrtog razreda sred-nje škole u kojem mladi otkrivaju svoju zrelost postignutu upravo molitvom i ljubavlju prema Bogu.

Tijekom svete mise pjevao je framaš-ki zbor sastavljen od četrdesetak frama-ša kojim je ravnao njihov dugogodišnji voditelj i duhovni asistent fra Kristian Stipanović.

Prije misnog slavlje u ime gvardijana fra Zorana Kutleše sve je pridošle po-zdravio fra Ivan Režić, a potom i Miro Drlje, ravnatelj imotske Ekonomske škole u kojem je odaslao podršku da se što bolje snađu u teškim trenutcima koji su istovremeno bitna prekretnica u živo-tu svakog čovjeka.

Fra Frano Laco, župnik Zmijavaca, predvodio je mi-sno slavlje uz koncelebraciju fra Jakova Udovičića i fra Ivana Režića

41

Održan 10. redovni i 4. Izborni Područni

Kapitul FSR-a

Kapitulom je predsjedao Nacinalni ministar Mato Batorović i nacional-

ni duh. asistent fra Zvonimir Brusač, TOR. Tajnica Kapitula je bila Ljbica Vujevuć MB Podbablje.Izvještaj o radu i djelovanju u Područnom bratstvu za protekle tri godine podnjiela ministra Mila Šuto, izvještaj o blagajni podnijela je Područna blagajnica Ružica Budimir. Na Kapitulu su bili prisutni ministri svih mjesnih bratsava i duh asistenti, de-legati mjesnih bratstava pri Područnom vijeću. Na izborima Duh sveti, te braća i sestre izabrali su novo vodstvo na tri godine do 2013 god:Područna ministra:

~ Mila Šuto, MB Zmijavci

Područna doministra: ~ Maja Ivanko, MB Proložac

Područna tajnica: ~ Ljubica Vujević, MB Podbablje

Područna blagajnica: ~ Jasna Šabić MB Zmijavci

Područni povjerenik za formaciju: ~ Darijo Tolić, MB Imotski

Područna povjerenica za Framu: ~ Angela Koštro, MB Imotski

Područne vijećnice: ~ Matija Granić, MB Sv. Frane

(Split) „Konventualci“ ~ Marija Vukušić, MB „Mala braća

„ Dubrovnik

Područni povjerenik za nazočnost i djelo-vanje u svijetu:

~ Mihovil Šoda, MB Gospa od zdravlja Split

Delegati pri nacionalnom vijeću: ~ Mara Ljubić MB Gospa od zdrav-

lja Split ~ Klara Frlan, MB sv. Obitelj Split ~ Niljana Borčić, MB Vela Luka ~ Neda Koprivec, MB „Mala braća“

Dubrovnik

42

Održan 10. redovni i 4. Izborni Područni Kapitul FSR-a

Svrha, cilj i zadatak pojedinca u mjesnom, područnom i nacinalnom bratstvu

Franjevačkog svjetovnog reda

Formula zavjetovanja u Franjevač-kom svjetovnom redu kaže: Ja, N.N. jer mi je Gospodin udijelio ovu milost, obnavljam svoja krsna Obećanja i po-svećujem se službi njegova kraljevstva” (Obrednik, 31).

Zavjetovanje je čin kojim se jedna oso-ba stavlja u Božje ruke i dopušta da je On uzme, s tim da upravo od trenutka zavje-tovanja ta osoba ne pripada više sebi, već se smatra da je na raspolaganju Bogu. Po snazi zavjetovanja osoba je Božje vlasniš-tvo i stoga je “posvećena”. Zavjetovana se osoba svjesno daruje, i posvećuje Bogu. Posvećenje označuje čin kojim Bog preu-zima vlasništvo nad osobom i mjenja je u nutrini da može živjeti prema zahtjevima jednog višeg svijeta.

Jesmo li zbilja razumjeli što nam se dogodilo kad smo se zavjetovali? To je bio početak “preobrazbe” koju je Bog započeo s nama i koja i dalje traje. Osje-ćamo li kako nas Bog sve više i više po-sjeduje? Osjećamo li se uistinu kao Bož-je vlasništvo?

Od samih je početaka zadatak Crkve bio ponuditi čovječanstvu Isusovu poru-ku, navještati spasenje kao dar darovan cijelome čovječanstvu koje je pozvano prihvatiti taj dar ljubavi, te se pridružiti Božjem planu prema kojem postajemo živi udovi Crkve raširani po cijelome svijetu. Pravilo FSRa kaže ovako za svje-tovne franjevce “Kao pokornička braća i

sestre zbog svoga poziva, a pokretani snaž-nom silom Evanđelja, neka svoj način mi-šljenja i djelovanja usklađuju sKristom po potpunoj i savršenoj unutrašnjoj promjeni koju samo Evanđelje naziva obraćenje a koje se zbog ljudske slabosti danonice mora ostvarivati. Na ovom putu obnove sakra-menat pomirenja povlašteni je znak Očeva milosrđa i izvor milost.“

Naš franjevački poziv i poslanje bi trebali ukorijeniti u stavu unutarnjeg traganja i otvorenosti prema djelovanju Duha Svetoga dok razmatramo Krista siromašnog i raspetoga u molitvi i Eu-haristiji. Krist nas poziva da neprestano izgrađujemo, popravljamo i obnavljamo zajednicu vjernika. Potrebno je prilago-diti svaku mogućnost da zajedno moli-mo gdje god je to moguće. Sv. Franjo je Krista učinio središtem svoga života. On je razmatrao uvijek iznova njegov život od rođenja u Betlehemskoj štalici do njegove smrti na križu u Jeruzalemu

To je poticaj svima koji polažu zavje-te u Franjevačkom svjetovnom redu da čine isto. Za svjetovne franjevce slijediti Krista i suobličiti se s Njime znači ostva-riti obavezu zavjetovanja u opsluživanju Evanđelja na način svetoga Franje, sve do smrti i na taj način se otvoriti obe-ćanjima koje isto Evanđelje navješta. Evanđelje Isusa Krista je također izvor za našu radost, nadu i mir. Idimo i navje-šćujmo svijetu radosnu vijest, riječima i djelima u bratstvu i u zajedništvu.

Svrha zajedničkih okupljanja, skup-ština, hodočašća i duhovnih obno-va FSR-a su naznačena u Pravilu, a to je: među članovima promicati ljubav i

43


prostor njihova franjevačkog života i cr-kvenosti; njegovati veće bratsko zajedniš-tvo kako crkveno tako i franjevačko.

Ove godine Područno vjeće FSRa radi jačanja zajedništva među članovima i bratstvima predložilo je mjesnim brat-stvima da izaberu nebeskog zaštinika za susret, duhovnu obnovu, slavlje Euhari-stije u zajedništvu sa susjednim mjesnim bratstvima. Mjesna bratstva našeg po-dručja su prihvatila ovaj prijedlog i oda-barali su slijedeće svece:

~ Zmijavci, sv. Leopolda Mandića, 12. svibnja

~ Podbablje, sv. Klaru, 11. kolovoza.

~ Proložac, Rane sv. Franje, 17. rujna.

~ Imotski, Sv. Franjo, 4. listopada već par godina poziva susjedna bratstva.

~ Vinjani, sv. Nikolu Tavelića 13. studenoga.

~ Runovići, bl. Mariju Propetoga Isusa Petković, 10. prosinca.

~ Blato na Korčuli, šesti dan de-vetnice blažene Marije propetoga Isusa Petković, 5. srpnja.

~ Lumbarda, svetog Oca Pia 23. rujna.

~ Makarska, slugu božjega Oca Antu Antića 4. ožujka

~ Sv. Frane Split, izabralo sv. Franu 4. listopada

Ostala mjesna bratstva će također izabrati svoga zaštitnik i dostaviti Po-dručnom vijeću.

Proslava svetog Lepolda Bogdana Mandića u

Zmijavcima

12. svibnja 2010. god. u crkvi Svih Svetih mjesno bratstvo Zmijavci prosla-vilo je sv. Leopolda Bogdana Mandića, drugog hrvatskog sveca i zaštitnika Split-sko-dubrovačkog Područnog bratstva FSR. Župnik i duhovni asistent fra Fra-no Laco održavao je trodnevnu duhovnu obnovu za mjesno bratstvo Zmijavce.Kroz tri dana održao je predavanje o živo-tu, radu i svetosti sv. Leopolda Bogdana Mandića po uzoru na sv. Franju. Molitvu krunice i svetu Misu također je predvo-dio fra Frano. Upriličena je i prigoda za svetu ispovjed. Na blagdan sv. Leoplda Bogdana Mandića pridružila su nam se susjedna bratstva: Proložac, Imotski, Podbablje, Vinjani i Runović, te duhov-ni asistenti mjesnih bratstava i područni duh.asistent Frame i FSR-a fra Frano Doljanin. Molitvu i razmatranje franje-vačke krunice predvodili su predstavnici mjesnih bratstava. Svečano misno slavlje je predvodio je fra Frano Doljanin uz pri-sutnu braću svećenike, fra Zoran Kutleša, fra Jakov Udovičić, don Ante Karoglan i fra Frano Laco, fra Ante Madunić i fra Mladen Prolić.Pjevanje je predvodila č.s. Jasna Kasalo i gitarist Stipe Čelan. Fra-njevačka radst, pjesma i molitva osjećala se u crkvi kroz cijelo misno slavlje

Poslje svečanog misnog slavlja i blago-slova fra Frano je pozvao sve u župsku dvo-ranu jer su trećoredice mjesnog bratstva Zmijavci pripremile domjenak za sve su-dionike proslave.Kroz duhovnu obnovu,

44


zajedničku molitvu, sv. ispovijed, razgovor i druženje smo se duhovno obnovili i na franjevački način proslavili sv. Leopolda.

Održano Područno vjeće FSR-a u Zmijavcima

14. 11. 2010. održano je treće Po-dručno vijeće FSR-a u Zmijavcima

Mjesno bratstvo Zmijavci imalo je svoj redovni mjesečni sastanak koji je držao duhovni asistent fra Frano Laco.Predavanje su pozorno pratili prisutni članovi vijeća FSR-a i Frame:

~ Područni duh. asistent FSRa i Frame fra Frano Doljanin

~ Područna ministra Mila Šuto ~ Područna doministra Maja Ivanko

~ Područna tajnica Ljubica Vujević ~ Područna blagajnica Jasna Šabić ~ Područni povjerenik za formaciju

Dario Tolić ~ Područna ministra Frame Ana

Mikulić ~ Povjerenica za FSR ispred Frame

Lidija Cikojević ~ Povjerenik za informacije Josip Šerić

Dnevni red vijeća je bio: ~ Utvrditi vremenik aktivnosti Po-

dručnog bratstva u razdoblju: si-ječnja – lipanj 2011. godine.

~ RaznoVijeće je utvrdilo vremenik aktivno-

sti Područnog bratstva te će poslati mje-snim bratstvima i Nacinalnom bratstvu.

FRAMA – Zmijavci

U našoj župi Svih svetih Frama posto-ji već godinama. Nažalost jednom

se raspala. Početkom 2009. ponovno je uspostavljena s tadašnjim župnikom fra Marijem Jurišićem, skupina mladih uključila se i tako smo obnovili našu Fra-mu. Cilj je kao i drugih Frama: molitva, pjesma, zajedničko druženje i što bolje korištenje slobodnog vremena. U rujnu smo imali izbore na kojima smo izabrali Anu Šabić za predsjednicu, Matu Šabića za podpresjednika, Anu Todorić za tajni-cu, Miju Milasa za blagajnika. Članovi

Vijeća su Mate Ćapin i Domagoj Mišević Šimin. Frama je imala 45 članova.

Na blagdan sv. Franje Asiškog 2009. godine bila su prva Obećanja i tako su postali punopravni članovi Frame.

Ovaj uspjeh koji smo postigli ponajvi-še smo zahvalni fra Mariju i s. Jasni koji su se najviše trudili oko nas da bismo se ponovno javili kao zmijavački framaši.

U studenom 2009. godine u našu župu stigao je novi župnik koji je zdušno pri-hvatio postojeće stanje te kao duhovni asi-stent učinio puno svojim trudom i svojom

45

FRAMA – Zmijavci

stalnom prisutnošću među nama potičući nas da ustrajemo na započetom putu.

Za Božić 2009. godine organizirali smo humanitarnu akciju za pomoć jed-nom bolesnom dječaku iz župe. Izrađivali smo božićne motive koje smo u tu svrhu prodavali nedjeljama poslije svetih misa.

U siječnju 2010. godine Ana Šabić, Mijo Milas i Ana Todorić sudjelovali su u školi animatora u trajanju od tri dana u samostanu Zaostrogu. Bilo nam je li-jepo na našem zajedničkom druženju gdje smo se osjetili kao braća i sestre među tolikim kolegama s raznih strana gdje se nalaze framaši poput nas. S ovo-ga susreta došli smo puno bogatiji u svo-je Zmijavce gdje nam je bilo puno lakše organizirati naše nedjeljne susrete.

Sudjelovali smo i na susretu framaša u Podbablju gdje smo proveli cijeli dan u molitvi, pjesmi, igri i u zajedništvu i međusobnom povezivanju.

Ove su nam se godine pridružili novi članovi iz prvog razreda srednje škole koji će se pripremati za svoja Obećanja.

Na blagdan sv. Franje Asiškoga 2010. godine 15 naših framaša dali su svoja prva Obećanja u Imotskom preko sve-te mise koju je predvodio gvardijan fra Zoran Kutleša uz naše duhovne asistente Područnog bratstva.

Dana 16. listopada sudjelovali smo na susretu framaša u Splitu gdje smo ostali cijeli dan u radnoj atmosferi . Bilo je naporno ali korisno za svakoga od nas.

Naša Frama trenutno broji 40 člano-va. Sastajemo se jednom tjedno i to subo-tom u 18, 00 sati u prostorijama Župnog ureda. Sastanak započinjemo molitvom

Večernje. Iza toga obrađujemo pojedi-ne teme koje smo sami odabrali. Uvijek netko drugi referira svoju temu o kojoj u skupinama razmatramo i razrađujemo te donosimo zaključke s kojima upoznaje-mo sve prisutne. U tom nam je od velike pomoći župnik fra Frano i s. Jasna. Za-dnji dio susreta su igre koje osmišljavaju sami framaši. Nikada ne izostaje pjesma. Uvijek je tu gitara koju svira ili Jerko Gu-delj ili Ilija Todorić a na klaviru je s. Jasna ili framašica Helena Gudelj.

Dana 6. studenoga Ana Šabić i Mijo Milas bili su u Dubrovniku na izbornoj skupštini Pokrajinskog vijeća. Od 5 čla-nova vijeća četvero ih je iz Imotske kraji-ne. Ovih dana pred nama su novi izbori koji će se održati u našoj Frami Zmijavci.

Mijo Milas

Novo vijeće

46

Malonogometni turnirDana 08. siječnja 2010. god. u Prološ-

cu se održao malonogometni turnir Frama Imotske krajine. Našu Framu je predstavljalo 9 igrača: Mate Šabić, Doma-goj Mišević, Mario Šabić, Jure Todorić, Anđelko Šabić, Tomislav Mrkonjić, Mijo Šabić, Domagoj Todorić i Hrvoje Šabić.

Turnir je otvorila predsjednica Frame Proložac, Nikolina Petričević. Na sa-mom početku turnira se osjetilo dobro raspoloženje i svatko je navijao za svoju Framu. Naši igrači su jednu utakmicu

dobili, a u jednoj su ostali izjednačeno te osvojili 3. mjesto.

Poslije turnira sve Frame su dobile zahvalnicu i svi smo se uputili na večeru. Iako je padala jaka kiša, ništa nije moglo pokvariti naše raspoloženje.

Pjevali smo i zabavljali se s ostalim framašima, ali sve što je lijepo kratko traje pa tako i ovo. Bilo je to nezaborav-no iskustvo i nadamo se da ćemo sljede-će godine mi biti pobjednici...

Ana Šabić

Seminar za animatore u ZaostroguOd petka 15. siječnja do nedjelje 17. si-

ječnja u Zaostrogu se održao seminar animatora Frama naše provincije. Sudjelo-valo je oko 50 sudionika i to predstavnici Frame iz Runovića, Rožata, Splita, Podba-blja, Metkovića, Imotskog, Prološca, Vi-njana, Brista, Sinja i naravno Zmijavaca. Našu Framu su predstavljali Mijo Milas, Anamarija Todorić i Ana Šabić.

Susret je pozdravnom riječi otvorila područna predsjednica Ana Mikulić. Nakon večernje mise slijedila je večera te upoznavanje i druženje. Subota je bio radni dan. Nakon jutarnje molitve i doručka slijedilo je predavanje na temu «Franjino obraćenje» koje je predvodio područni duhovni asistent, fra Frano

Doljanin te dvosatni rad po skupinama na tu istu temu. Poslije ručka smo imali kratko predavanje «Animiranje u Fra-mi», poslije toga molili smo Franjevačku krunicu. Prije večere u crkvi smo imali «Euharistijsko klanjanje» koje je također predvodio fra Frano Doljanin, a posli-je večere smo igrali razne igre i izvodili smo skečeve na teme iz Franjina života.

U nedjelju smo, nakon jutarnje mo-litve, slušali svetu misu s ostalim vjer-nicima te poslije ručka svi zapjevali,ali ipak malo tužni što je sve to brzo prošlo.

Svi smo stekli nova prijateljstva, raz-mjenili brojeve i iskreno se nadamo da ćemo se opet sresti!!!!

Ana Šabić

47

Zbor je osnovan prije 21 godinu i tre-nutno broji oko 40-ak članova. Broj se

mijenja jer jedni odlaze (studij, škola, uda-ja) drugi dolaze. Uz svoje redovne postoje i izvanredne aktivnosti. Redovito pjevamo na misama svake nedjelje, svetkovine i blagdana kao i za trodnevnice. Sudjeluje-mo na vjenčanjima, sprovodima i ostalim prigodama kada su u pitanju članovi zbora ili njihovi najbliži. Također smo na raspo-laganju i onima koji nas pozivaju.

Kroz ovu godinu zbor je nastupao u župi Runović na uzvratni susret gdje je pjevao preko sv. mise koju je predvodio naš župnik. Nastupili smo i u Imotskom za svetkovinu Gospe od Anđela na našoj

sv. misi u devetnici koju je također pred-vodio naš župnik.

Zajednička druženja i izlete učinili smo nekoliko puta u eko selo u Šabića brdu.

Ovim putem pozivamo nove članove koji osjećaju da bi se mogli priključiti te na taj način svojim glasovima doprinije-ti što ljepšoj i svečanijoj liturgiji. Poseb-no se osjeća nedostatak tenora i basova.

Duša svega ovoga jest naša časna se-stra Jasna Kasalo. Zahvaljujući njezinoj upornosti, predanom kao i stručnom radu zbor funkcionira vrlo dobro. Na-damo se odazivu novih članova.

Petar Vidošević

Župni pjevački zbor u Zmijavcima

Zbor u Imotskom u devetnici Gospe od Anđela

48

Župni pjevački zbor u RunovićuDana 20. lipnja 2010. u našoj crkvi

gostovao je i pjevao na svetoj misi Pjevački zbor iz župe Runović. Oduše-vili su svojim višeglasnim pjevanjem za što su bili nagrađeni velikim i dugotraj-nim pljeskom od mnoštva vjernika koji su došli na svetu misu. Poslije svete mise u župskoj kući imali smo svečani ručak uz riječi dobrodošlice. Tom prilikom fra Frano Laco, naš župnik, biranim se riječima obratio gostima i podijelio im prigodne darove.

Dogovorili smo se da naš uzvratni po-sjet bude za 14 dana. Tako je i bilo. Pje-vali smo na svetoj misi koju je predvodio naš župnik. Po završetku svete mise lijepo je bilo čuti pohvale za naše pjevanje. To nam je još jedna obveza da još ljepše pje-vamo i služimo Bogu na svetim misama.

Nakon svete mise došli smo na okrjepu u „fratrovu“ kuću. Domaćice su nas ugosti-le svim delicijama i pokazale se kao vrsne kuharice. Ni veliki pljusak (‘šijun’) nije mogao pomutiti naše zajedničko druže-nje i prijateljsko raspoloženje.

Fra Mladen Prolić, župnik Runovića, darovao nas je lijepim poklonima. Gosp. Rade Šabić zahvalio je u ime Zmijavča-na i naglasio da ovakvi susreti trebaju postati tradicija među našim župama koje su ne tako davno bile jedna župa. Svi smo s odobravanjem prihvatili i po-držali tu ideju i nastavili se družiti do kasnih poslijepodnevnih sati.

Još jednom, dragi i vrijedni Runovi-ćani, jedno veliko hvala i ljudsko HVA-LA od sveg srca.

Nada Todorić

49

Dani kruhaDani kruha u našoj školi

Dana 19. 10. 2010. god. obilježili smo Dan zahvalnosti za plodove zemlje

- Dan kruha. Ovakvim svečanostima simbolično zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i da-rovima kojima smo tijekom godine kao pojedinci i narod podareni.

U našem školskom prostoru postavili smo izložbe plodova zemlje našega zavi-čaja, kruha, krušnih proizvoda i pribor koji je korišten u pripremi kruha. Ovim obilježavanjem uz kušanje i pripremu naših jela želimo sačuvati naše navike i dostojanstvo prema Kruhu i plodovima zemlje. Hvala našem svećeniku fra Frani koji je sve to skupa blagoslovio.

Učenička pisma uz dane kruha

Dani kruha su u jesen. Kruh se daje svećeniku da ga blagoslovi. Dan

kruha se slavi i u školi. Djeca donose kruhove i razna peciva. Neki namjernice šalju siromašnima. Ja volim dane kruha jer tako pomažemo drugima.

Kruh života. Isus je kruh života. Tko živi od toga kruha ima život vječni. Da bi jeli taj kruh moramo biti dobri, po-šteni, ići na svetu misu, poštovati rodi-telje i starije. Ne smijemo psovati, lagati i tući se. Treba pomagati siromašnima. Gladne najesti, žedne napojiti. Tada možemo jest kruh života.

Kruh je najvažniji u životu. On je Božji blagoslov. Svaki dan uzimamo

kruh. Za to se slavi dan kruha. Na dan kruha se peče kruh i razna peciva. Ne smijemo bacati kruh. Kruh je za život vječni.

50

Dani kruha

Kad su dani kruha moja mama peče peciva za nas. Dok mama peče peci-

va, ja i braća se igramo. Jedva čekamo da peciva budu gotova. Moja mater ulaže puno truda i znoja u ta peciva. Kad su peciva gotova, svi mi sjedamo za stol, pomolimo se i jedemo. Moja mater ima tajni sastojak. Ali to nije najljepši kruh, postoji kruh od kojeg imaš vječni život.

U jesen se svi mi pripremamo za dane kruha. Djeca nose peciva u školu.

Tamo ih fratar blagoslovi. Poslije toga jedemo, a ostatak darujemo potrebnima. Kad u školi sve završi, idemo kući. Mene na stolu uvijek dočeka svježi bakin kruh. Njega pojedemo uz ručak. Ja volim dane kruha.

Majčin kruh. Kada se ja i moja obitelj vratimo s nedjeljne mise, na stolu

nas dočeka majčin svježi i topli kruh. Ja se posebno radujem tom kruhu jer on uljepšava naš nedjeljni ručak. Uvijek joj ispadne lijep i svi ga radu jedu. Ali to nije najljepši kruh koji mi majka daje. Postoji kruh života od kojega se ne može ogladnjeti.

Dan kruha proslavit ćemo 19. listo-pada u našoj školi. Učiteljica nam

je rekla da zamolimo roditelje da nam pomognu izraditi kolače i razna peciva. Nestrpljivo sam čekao trenutak kada će mama zamjesiti kolače. Tada ja pravim razne loptice i kiflice. Tada stavljam is-pečene kolačiće u košaru. Veselo ih no-sim u školu. Drago mi je kad me učite-ljica pohvali da sam bio vrijedan.

Hvala ti, mama, što mi svaki dan pri-premaš kruh kojim krijepim tijelo!

Hvala ti, Isuse, što mi daješ svoje Tijelo kao kruh života! Njime krijepim svoju dušu i dobivam život vječni.

51

Dani kruha

Dani kruha su u jesen. Tada ljudi pra-ve kruh i nose ga u crkvu gdje ga bla-

goslovi svećenik. Dane kruha slavimo i u školi. Djeca donose peciva i kolače, koje se poslije odvoze siromašnima. Dje-ca još izrađuju predmete koje prodaju i tako sakupljaju novac za one kojima je to potrebno. Volim dane kruha jer tako pomažemo svojim bližnjim.

U rano jutro smo ustali i donijeli peci-va u školu. Fratar je blagoslovio sve

što smo donijeli. Učiteljica je stavila ra-dove na stol. Gledali smo od razreda do razreda čiji je stol najljepši. Pobijedio je naš razred. Nakon toga smo jeli peciva, kruh i voće. Bilo nam je lijepo. Veselila sam se što je pobijedio naš razred. Taj blagdan jako volim.

Slavili smo Dan kruha. U školu smo nosili razna peciva i kolače. Na na-

šem stolu bili su najljepši kolači i peciva. Svi su dolazili gledati naš stol. Bili su svi oduševljeni. Poslije su svi odlučili da naš stol s kolačima dobije nagradu. Učite-ljica je bila zadovoljna. Mi, treći razred, bili smo veseli i zahvalili im za nagradu.

Eh, ja u bijelom nisam snjegović niti bijela zima, ja sam pekar! Radim, ra-

dim noć i dan, djeci za jedan kroasan. Nemojte misliti da sam mudra sova, ja sam vam totalno ćaknut i u glavu ma-knut. Meni ništa ne ide od ruke. Sada nemam germe, a sada ražena brašna. Ipak sam glavni u pekarni Krem-ma-dam. Znam ja i pojesti koji kroasan, još ako je punjen čokoladnom kremom Krem-madam. Morate priznati čudno-vat sam pekar ja!

Jesen je tmurno, kišovito i ne baš to-plo godišnje doba. U njoj pada puno

kiša. U polju je sve obrano, grane su gole. U šumi je opalo lišće i šušti pod nogama. Ljudi su više u kući nego što su vani. Oblaci su tmurni i tamni, iz njih često pada jaka kiša. Jutri ima puno ma-gle. Kad je oblačno ili kišovito ljudi su tužni i dosadno im je.

Jednom u godini sjetimo se zahvalno-sti Bogu na onome što nam je poda-

rio. Tako se zahvaljujemo na njegovom kruhu kojeg nam je podario kao najveće blago. Od davnina je kruh dragocjen i osnovna hrana kojeg ljudi mjese i peku i među sobom dijele. Na svakoj misi sve-ćenik daje blagoslov kruhu i čovjekovu rodu.

52

Iz ureda općine ZmijavciUobičajno je da se rezultati rada u op-

ćini Zmijavci sagledavaju na Dan općine 10. kolovoza. Za tu prigodu odr-žana je svečana sjednica općinskog Vije-ća na kojoj su uz Župana i dužnosnike Splitsko-dalmatinske županije bili na-zočni gradonačelnik i načelnici imotske krajine kojima je načelnik općine Zmi-javci gospodin Miroslav Karoglan iznio kratki sažetak rada Općine kroz prote-klo jednogodišnje razdoblje.

Kapitalni projekt navedenog razdo-blja jest sanacija LC-67162 s nogostu-pom i javnom rasvjetom i to na dionici od zaseoka Piplice do zaseoka Tonkići.

Izgradnja ceste je veoma zahtjev-na zbog toga što se cesta proteže para-lelno uz kanal Jarugu čije je korito na adekvatan način trebalo zaštititi. Pored ovog objekta bilo je i drugih investicij-skih ulaganja u održavanje objekata od kojih su najznačajniji održavanje groblja Svih Svetih i Svetog Josipa. Plan izgrad-nje nije u potpunosti realiziran zbog smanjenog priliva novčanih sredstava.

Recesija koja je ostavila posljedice na gospodarstvo u cjelini odražava se i u našoj općini i to uglavnom u kućanstvi-ma u kojima nema zaposlenih, te se iz tog razloga glavni akcent stavio na jed-nokratnu pomoć najugroženijima.

Tradicionalo je da se uoči Dana op-ćine održavaju memorijalni turniri pod nazivom memorijani nogometni turnir «Marijan Šuto-Mrma» i memorijalni ma-lonogometni turnir «Ivan Šabić-Zekić».

Na radost «žabara» a u stilu s tradici-jom spremljen je poznati gastronomski specijalitet od žaba i raka. Žabarska ve-čer svake godine ima sve više i više posje-titelja, a ovom prigodom bilo ih je oko četiri tisuće.

Kulturno umjetničko društvo «Diko-vača» prvi je put organiziralo večer Folklo-ra i gange na Progonu kojem su gostovali:

� gangaši susjednih općina � gangaši iz Posušja, � gangaši Župa Radobilja - Katuni � KUD «Rus-novae» � KUD «Vinjani» � KUD «Vrgorac» � KUD «Dusina» � Mandolinski orkestar Vrgorac � guslari, diplari imotske krajine i

PosušjaNa kraju večeri poseban dojam osta-

vili su mladi mandolinisti KUD-a Di-kovača, koji su izveli splet dalmatinskih

53

Iz ureda općine Zmijavci

pjesama, te mladi rock bendovi s po-dručja Imotske krajine.

Tih ljetnih dana bilo je ugodno u na-šem mjestu.

Mirko Šumelj

Dan općine i blagdan svetoga Lovre

Svečanost obilježavanja Dana opći-ne i blagdana svetoga Lovre održao se 9. kolovoza 2010. godine. Polaganje vi-jenaca kod centralnog križa na groblju Svih Svetih za poginule branitelje bilo je u 11.00 sati, a zatim u 11.30 sati održa-na je svečana sjednica Općinskog Vijeća.

Večer Folkllora

Povodom Dana Općine i blagdana svetog Lovre u utorak, 10. kolovoza 2010. godine, s početkom u 20.00 sati organizirana je Večer folklora – Zmijav-ci 2010. Nastupili su:

� KUD Dikovača Zmijavci � Gangaši iz Zmijavaca i Podbablja � KUD Runovići

� KUD Vinjani � Diplari, guslari i gangaši iz Posušja � Udrzga gangaša Radobilja Katuni

Kreševo � KUD Vrgorac � KUD Dusina � Mandolinski orkestar Vrgorac

Nogometni turnirNogometni klub CROATIA (Zmi-

javci) organizirala je šesnaesti Memo-rijalni nogometni turnir u spomen na viteza treće Imotske bojne, njihova igra-ča Marijena Šutu – Mrmu. Nogometni turnir se održao od 6. do 8. kolovoza na Š.R.C. „Marijan Šuto – Mrma“ u Zmijavcima. Pokrovitelji turnira bili su Splitsko-dalmatinska županija i Općina Zmijavci, a medijski pokrovitelj turnira Radio Imotski. Na turniru su sudjelova-li NK „Imotski“ (Imotski), HNK „Haj-duk“ (Split), NK „Solin“ (Solin) i NK „Croatia“ (Zmijavci). U petak, 6. kolo-voza 2010. godine, uoči otvaranja turni-ra, bilo je polaganje vijenaca na groblju „Svih Svetih“ u Zmijavcima.

54

Iz ljetopisa župe22. studenoga 2009., nedjelja – u

župi Proložac đakonsko ređenje. Žu-pnik iza svetih misa pošao čestitati re-đenicima i ostao na ručku. U 18, 00 sati večera sa župnim zborom u prostorija-ma župnog ureda prigodom blagdana sv. Cecilije zaštirnice crkvenog pjevanja.

26. studenoga – početak je radova oko pripreme za nova zvona gdje treba dovesti struju iz sakristije do zvona. Ra-dove izveo Ante Mrkonjić (Colje).

6. prosinca – poslije podne od 17, 00 do 18, 00 s. u crkvi Svih svetih sastanak sa svim krizmanicima, prvopričesnicima i njihovim roditeljima.

8. prosinca – Bezgrešna. Sv. misa u 10, 00 sati. Iz Splita stigao novi broj na-šega lista Zmijavci.

15. prosinca – početak pohoda bo-lesnicima za Božićnu ispovijed i pričest.

19. prosinca – Božićna ispovijed za župu. Ispovjednici su: fra Blaž Toplak, fra Mladen Prolić, don Ante Karoglan i župnik. Ispovijedanje je do podne i po-slije podne. Palo je 15-ak cm. snijega što je mnogima onemogućilo dolazak.

22. prosinca – iz Kaštela iz poduzeća GRIVI stigla su nova 4 zvona za našu župu. Zbog poledice i snijega zvona smo istovarili u diskont Pekanović na

Ante Todorić (Ćanta) privremeno stavlja zvona u skladište

55

Iz ljetopisa župe

Kamenmostu, koja je kombijem dove-zao Marin Hrgović.

23. prosinca – Ivan Karoglan (Pajo) iz diskonta Pekanović prebacio je zvona do crkve i postavili smo ih uza zvonik gdje će ostati do početka veljače 2010. godine.

25. prosinca – prije Polnoćke č. s. Ja-sna Kasalo s djecom i mladima iz župe izvela je božićni program (priredbu) pod naslovom «Znala sam da ćeš doći». Toč-no u pola noći početak sv. mise. Crkva je premalena da bi primila sve prisutne.

26. prosinca – sv. misa u 09, 00 sati. Poslije podne u 19, 00 sati Božićni koncert gdje su nastupili dječji zbor «Zlatna srca», veliki zbor i pojedinci, svi su iz župe. Po-slije koncetra druženje u župnoj dvorani.

27. prosinca – početak blagoslova obitelji. Sa župnikom ide i remeta Pero Karoglan (Runkić).

28. prosinca – iza svete mise u cr-kvi sv. Josipa darove su dobila prisutna djeca.

31. prosinca – Silvestrovo. Misa za-hvalnica u crkvi Svih svetih u 16, 00 sati. Iza sv. mise klanjanje Presvetom Ol-tarskom Sakramentu i na koncu u punoj crkvi Tebe Boga hvalimo.

6. siječnja 2010., srijeda – svetkovi-na Bogojavljenja. Preko mise u 10 sati blagoslov vode. Crkva krcata vjernicima.

11. siječnja – Danas je č. s. Jasna pri-mljena u bolnicu na Firulama.

15. siječnja – Župnik je poslije pod-ne odvezao u samostan u Zaostrog troje Framaša na sastanak pokrajne Frame.

16. siječnja – Ministranti su odigrali svoju tombolu u prostorijama župnog ureda.

29. siječnja – Župnik je na poziv rav-nateljice škole Vese Milas obavio blago-slov. Uz fra Franu bio je i župnik Pod-bablja fra Vinko Gudelj i č. s. Jasna. Iza blagoslova održana je vjeronaučna olim-pijada o bl. Alojziju Stepincu u kojij su sudjelovala i djeca iz Zmijavaca.

2. veljače – Prikazanje Gospodinovo u hramu, Svijećnica. Blagoslov svijeća.

3. veljače – Svečani blagoslov župske kuće obavio fra Zoran Kutleša, gvardi-jan i dekan a poslije toga svečana veče-ra za sve fratre. Spremala gospođa Mila Gudelj i č. s. Jasna.

5. veljače – Radnici iz poduzeća Gri-vi iz Kaštela počeli s radom oko podiza-nja zvona na svoje mjesto u zvoniku.

8. veljače – Početak trodnevnice Gos-pi Lurdskoj. Program ovih dana: 15, 30 krunica i molitve Gospi iza toga svečana sv. misa i propovijed. Prvi dan fra Kristi-an Stipanović, župni vikar u Imotskom, drugi dan fra Denis Šimunović, župnik Vinjana i treći dan fra Ivan Režić, župni vikar u Imotskom.

9. veljače – U 18, 45 sati prvi put za-zvonila su sva četiri nova zvona u našem zvoniku.

Prvi zvuci novih zvona – 9. 2. 2010.

56

Iz ljetopisa župe

11. veljače – Blagdan Gospe Lurdske. U 10 sati sv. misa za bolesnike. Poslije podne u 15, 30 krunica i mogućnost za sv. ispovijed. U 16 sati svečanu svetu misu i procesiju kroz dvorište predvodi fra Zoran Kutleša, gvardijan i dekan uz mnoštvo vjernika.

14. veljače – Sv. misa u 8 sati. U 10, 30 svečano misno slavlje predvodi mnp. o. provincijal dr. fra Željko To-lić koji je blagoslovio naša nova zvona. Crkva je bila premalena da bi mogla primiti sve prisutne vjernike. Posli-je podne u Imotskom zavjetovanje za članove FSR- a gdje su se zavjetovale i naše dvije župljanke (Tatjana Karoglan i Nena Šuto).

17. veljače – Srijeda pepelnica – po-četak korizme.

28. veljače – Poslije podne pobož-nost Križnog puta za Framu i mlade na Gradini.

3. ožujka – Početak radova na sani-tarnom čvoru uz crkvu.

7. ožujka – Poslije podne od 17, 30 – 18, 30 sastanak krizmanika i prvopri-česnika s roditeljima.

14. ožujka – Put križa u brdu od Ša-bića kuća do križa na Todorića glavici predvodio o. župnik. U Imotskom je Put križa za mlade za cijeli dekanat gdje su i naši pošli.

16. ožujka – Početak trodnevnice sv. Josipu. Prvi dan sv. misu predvodi

Blagoslov ministrantskih odijela – 14. 2. 2010.

57

Iz ljetopisa župe

fra Denis Šimunović, župnik Vinjana. Drugi dan je fra Ivan Režić, župni vi-kar u Imotskom. Treći dan je fra Kristi-an Stipanović, župni vikar u Imotskom. Svečanu svetu misu na sam blagdan uz koncelebraciju okolnih svećenika pred-vodio je fra Mladen Prolić, župnik iz Runovića.

27. ožujka, subota – uskrsna ispovi-jed u župi od 10, 30 do 12 i od 14, 30 do 15, 30 sati

1. travnja – Veliki četvrtak. Nakon mise izvlačenje za nositelje križeva. Mali križ mlađi od 18 godina izvukli su Kri-stijan Šabić (Tica) i Nedjeljko Šuto (Jer-kić) U drugoj skupini izvukli su Ante Gudelj Stipičin i Šimun Mišević. Tre-ća skupina glavni križ izvukli su Mate Todorić (Pekanović) i Luka Todorić (Luksuzović).

2. travnja – Za križem na Veliki pe-tak ustaljenim putovima.

Križni put u brdu - 14. 3. 2010.

Veliki petak – 2. 4. 2010.

58

Iz ljetopisa župe

10. travnja – Skup ministranata Provin-cije u Imotskom gdje su sudjelovali i svi naši ministranti u cjelodnevnom programu.

15. travnja – Župnik je u Zagrebu na hodočašču svećenika iz cijele Hrvatske

na grobovima bl. Alojzija Stepinca i slu-ge Božjega fra Ante Antića.

18. travnja – Blagoslov polja. Zbor je pošao u brdo u Šabića sa č. s. Jasnom u Emaus.

Križni put na Veliki petak – 2. 4. 2010.

Zbor na izletu u brdo u Šabića – 18. 4. 2010.

59

Iz ljetopisa župe

21. travnja – Prvopročesnici na Ši-rokom Brijegu i Međugorju sa č. s. Jasnom.

23. travnja – Kod kapele sv. Jure okupio se lijep broja njegovih štovatelja na zajedničkoj molitvi.

24. travnja – U 10 sati ispovijed za krizmanike, kumove i roditelje. Iza is-povijedi krizmatelj mons. dr. don Ante Mateljan imao je svoj susret sa svima koji je završio Anđeoskim pozdravom.

25. travnja – Sakramanat potvrde 57- orici mladih podijelio je mons. dr. don Ante Mateljan.

1. svibnja – U 9 sati s dječjim zbo-rom (njih 62 i troje odraslih) č. s. Jasna

pošla je na jednodnevni izlet u Zaostrog, Makarsku i u svetište Vepric gdje su sla-vili svetu misu a djeca su pjevala. Sretno su se vratili kućama oko 20,30 sati.

8. svibnja – U 9 sati ispovijed rodite-lja i prvopričesnika.

9. svibnja – U župi slavlje Prve priče-sti gdje je bilo 25 naših prtvopričesnika.

12. svibnja – Sv. Leopold Bogdan Mandić zaštitnik je mjesnog bratstva FSR-a u našoj župi. Poslije podne oku-pili su se na molitvu i slavlje sv. mise i ostala bratstva sa svojim duhovnim asi-stentima iz našega okružja. Iza svega domaćini su pripremili zakusku za sve prisutne.

Susret članova FSR-a Imotskih župa - 12 . svibnja 2010. u Zmijavcima

60

Iz ljetopisa župe

16. svibnja – Dan sjećanja na Blei-burške žrtve, stradale u Drugom svjet-skom i u Domovinskom ratu. Sveta misa na Todorića glavici kod križa u 10, 30 sati. Misu predvodi župnik fra Fra-no. Vjernika oko 100-ak jer su se mnogi smeli radi kiše koja je neprestano padala.

24. svibnja – Iz bolnice je izišla s. Jasna gdje će ostati neko vrijeme u sa-mostanu Lovret radi poslije operativnog oporavka.

27. svibnja – Župnik je pošao u Split posjetiti s. Jasnu.

3. lipnja – Tijelovo. Iza svete mise procesija kroz dvorište, molitve na četiri mjesta i blagoslov sa Presvetim.

11. lipnja – Svetkovina Srca Isusova. U Imotskom je misa i sprovod fra Krsti Vlašiću . Na sprovodu je i župnik. Posli-je podne krunica, litanije i molitva kod kapelice Srca Isusova kod Šuta.

20. lipnja – U našoj crkvi Svih svetih nastupio je runovićki zbor koji su sa svo-jim župnikom fra Mladenom bili naši dragi gosti. Fra Mladen je predvodio sv. misu u 11 sati. Iza mise domaćini su spremili ručak u župnoj dvorani i tako smo se družili uz pjesmu do 17 sati.

Župnik je pošao u Imotski na duhov-ne vježbe.

25. lipnja – U zvoniku su postavljene željezne stepenice koje vode do zvona. Radove je izveo gratis Stjepan Karoglan (Kaća).

Mate Garac Brkić obnavlja križni put

Župnik na stepenicama prema zvonima

61

Iz ljetopisa župe

28. lipnja – Danas su se naših dvoji-ca ministranata (Mate Karoglan i Mirko Piplica) pridružili ostalim ministranti-ma koji su u Vinjanima gdje su u moli-tvi, pjesmi i druženju u obilasku crkava i kapela.

4. srpnja – Naš zbor sa časnom se-strom Jasnom je u Runoviću na uzvrat-nom susretu. Sv. misu predvodi i propo-vijeda župnik fra Frano Laco. Iza mise domaćini su priredili obilat ručak. Bilo je vrlo lijepo uza sve to što nas je po-metala kiša. Uz razgovor i pjesmu ostali smo do iza 17 sati.

9. srpnja – Spomendan bl. Marije Propetog Isusa. Sveta misa i propovijed o Blaženici. Iza mise ljubljenje moćiju uz dar njezinih sličica.

25. srpnja – Na večernjoj misi u Imotskom uz Devetnicu Gospi od An-đela Zmijavčani danas imaju svoj dan gdje njihov župnik predvodi misno slavlje a zbor pjeva preko svete mise pod vodstvom s. Jasne. Mnogi su došli osobnim automobilima a imali su mo-gućnost doći i autobusom (Denibus) koji je prošao kroz Zmijavce te je gratis odvezao i vratio iza mise u Zmijavce.

5. kolovoza – Sv. misa na Brani za pok. predsjednika Tuđmana i pale branitelje.

7. kolovoza – Prvi dan trodnevnice sv. Lovri. Misno slavlje i propovijed ima fra Ivan Režić župni vikar u Imotskom. Drugi dan je imao župnik fra Frano. Treći dan kod križa predvodio i propo-vijedao fra Vinko Gudelj.

8. kolovoza – Na hodočašće u Sinj sa časnom Jasnom pošao jedan autobus vjernika iz Zmijavaca.

10. kolovoza – Svetkovina sv. Lo-vre zaštitnika Zmijavaca. Bogoslužje je predvodio gvardijan fra Zoran Kutleša uz dvadesetak koncelebranata.

11. kolovoza – Naši članovi FSR-a u Podbablju s ostalim bratstvima na mo-litvi i misi iza čega zakuska i druženje u prostorijama župnog ureda.

5. rujna – Početak je nove školske go-dine. U školi je sveta misa u 9, 30 sati. Okupila su se sva djeca i osoblje škole. U koncelebraciji je i župnik Podbablja fra Vinko Gudelj. Č.s. Jasna s djecom je priredila prigodni program te je svirala i s djecom pjevala preko mise.

7. rujna – Poslije podne u 14 sati autobus hodočasnika sa župnikom fra Franom pošli smo u svetište Vepric na proslavu Male Gospe.

11. rujna – Ispovijed školske djece. Susret s novim članovima FRAME.

12. rujna – Na misi zaziv Duha Sve-toga za početak nove školske i vjerona-učne godine.

14. rujna – Župnik pošao u Ploče preuzeti nagradu za životno djelo.

17. rujna – U Prološcu sastanak svih bratstava FSR-a. Na molitvi, misi i za-jedničkoj večeri našli su se i naši članovi s ministrom, župnikom i s. Jasnom.

18. rujna – U Imotskom sastanak svih duhovnih asistenata Frame i pred-stavnicima mjesnih bratstava na dogo-voru oko Nacionalnog susreta u Imot-skom 13., 14. i 15. svibnja 2011.

62

Iz ljetopisa župe

19. rujna – Proslava blagdana Uzviše-nja sv. Križa na Todorića glavici. Predvo-dio župnik fra Frano Laco. Iza mise bla-goslov automobila i drugih prometala.

23. do 28. rujna – Vjernici dono-sili grožđe za godišnju redovinu. Brigu o uređivanju vina vodio Ante Karoglan (Runkić).

26. rujna – Iz Ploča stigle su časne sestre Jasminka i Miranda. S. Jasminka predstavila je iza misa svoju Utemeljite-ljicu bl. Mariju Propetog Isusa Petković. Uz poklon sličica i Glasila o Blaženici svi su prisutni poljubili i moći. Crkva je i na jednoj i drugoj misi bila pretijesna za toliko vjernika.

29. rujna – U brdu u Šabića pred kapelom sv. Mihovila molitve i sv. misa koju je slavio s vjernicima o. župnik.

3. listopada – Obred Preminuća sv. Franje u Imotskom s početkom u 19 sati. Bili su okolni fratri. Za sve članove FSR-a svih bratstava č. s. Ljiljana Todo-rić vodila je trodnevnu obnovu u Imot-skom koja je završila sa svetom misom, Preminućem i ljubljenjem moćiju sv. Franje.

4. listopada – Svetkovina sv. Franje. Župnik slavi imendan. U 19 sati svečana misa u Imotskom. Framaši išli s jednim autobusom. Naših 14 dali su svoja prva Obećanja.

Vjernici ljube moći bl. Marije Propetog Petković

63

Iz ljetopisa župe

10. listopada – Poslije sv. mise u 11 sati naš zbor sa s. Jasnom u Šabića na svom zajedničkom druženju.

16. listopada – S pokrajnom mini-strom Milom Šuto jednim autobusom pošli su na jednodnevni susret i naši Framaši u Split.

19. listopada – U školi su Dani kru-ha. Na poziv ravnateljica blagoslovio sam plodove zemlje. Bilo je sve izlože-no na stolovima po hodnicima gdje su uz svoje stolove stajali učenici sa svojim razrednicima. Jako poučno za svakoga.

24. listopada – Misijska nedjelja i i nedjelja zahvalnosti za plodove zemlje. Časna sestra Jasna priredila je za ovaj dan kratki program s djecom.

29. listopada – početak je trodnevni-ce Svim svetima. Prvi dan predvodi fra Ivan Režić. Drugi dan fra Denis Šimu-nović a treći župnik fra Frano.

1. studenoga – Svetkovina Svih sve-tih. Svečano misno slavlje u 10, 30 sati u crkvi Svih svetih predvodi i propovije-da fra Frano Doljanin. Procesija po cr-kvenom dvorištu prije mise uz slavljenje zvona i pjevanje litanija Svih svetih. Iza mise župnik fra Frano s fra Vinkom Gu-delj i fra Mijom Šabić pošao na groblje Svih svetih gdje su vjernici uz svoje gro-bove molili za pokojne a župnik je dao zajedničko odriješenje. Poslije podne na groblju sv. Josipa misu i propovijed imao je fra Frano Doljanin a odriješenje na groblju iza mise molio je o. župnik.

Prvi put dali obećanja u Frami (Imotski, 4. listopada 2010.

64

Kršteni

1. Ivana Mišević, (2009.)rod. Zvonimir i Nataša r. Firić

2. Lorenca Buljan, (2009.)rod. Ante i Natalija r. Ljubičić

3. Andrea Gudelj, (2009.)rod. Tomislav i Anamarija r. Kujundžić

4. Ana Marija Šabić, (2009.rod. Marijan i Marija r.Šušnjar

5. Marta Milas, (2009.)rod. Tomislav i Ivana r. Grčić

6. Marijan Ćapin, (2009.)rod. Mate i Anita r. Šućur

2010.

7. Marta Protrka,rod. Tihomir i Anđelka r. Bralo

8. Jakov Šumelj,rod. Boris i Ivana r. Slišković

9. Anđela Gudelj,rod. Ivan i Vedrana r. Perkušić

10. Jakov Šabić,rod. Ivica i Nina r. Crnogorac

11. Ivan Buljan,rod. Ante i Tea r. Jelavić

12. Lana Ljubičić,rod. Branimir i Marija r. Ivanov

13. Petra Ivkošić,rod. Vinko i Daniela r. Buvari

14. Lana Ivkošić,rod. Josip i Josipa r. Biško

15. Nediljko Ivkošić,rod. Luka i Martina r. Kujundžić

16. Mia Gudelj,rod. Mirko i Adriana r. Ljutić

17. Lucija Šabić,rod. Ivan i Katharina Nedjelka r. Gudelj

18. Nada Todorić,rod. Joško i Ana r. Milas

19. Stela Gudelj,rod. Tomislav i Dragica r. Rudež

20. Ivona Zovko,rod. Mladenko i Janja r. Boras

21. Mia Gudelj,rod. Ante i Marijana r. Amižić

22. Marija Gudelj,rod. Stjepan i Marijana r. Šušnjar

23. Josip Gudelj,rod. Krešimir i Suzana r. Draganić

24. Marina Ćapin,rod. Marijo i Franka r. Vujević

25. Marija Mrkonjić,rod. Nikola i Anđelka r. Topić

26. Marija Šarić,rod. Ante i Ana r. Misir

65

Prvopričesnici 2010.

1. Silvija Gabelica2. Mario Garac3. Ana Gudelj4. Ivan Gudelj5. Mihovil Gudelj6. Josip Karoglan7. Ivan Karoglan8. Tea Karoglan9. Ivan Milas

10. Mijo Luka Milas11. Ana Mrkonjić12. Ivana Mrkonjić13. Mateo Mrkonjić

14. Antonela Pavlak15. Anamarija Pavlak16. Duje Piplica17. Ivan Protrka18. Andrea Šabić19. Filip Šabić20. Ivan Šabić21. Josipa Šabić22. Ivana Šuto23. Miro Varkaš24. Lara Vidak25. Ante Zovko

Prvopričesnici 2010.

66

Krizmanici 2010.

1. Ante Buljan2. Mate Ćapin3. Mario Gabelica4. Josip Garac 5. Matea Garac 6. Hrvoje Ivkošić7. Nediljko Ivkošić 8. Marko Grančić9. Blaž-Toni Gudelj

10. Helena Gudelj11. Ivan Gudelj12. Jerko Gudelj

13. Josip Gudelj14. Josipa Gudelj15. Marijana Gudelj16. Matija Gudelj17. Smiljana Gudelj18. Teo Gudelj19. Tomislav Gudelj20. Josip Karoglan21. Mate Karoglan22. Ante-Tomislav Milas23. Ivan Milas24. Mario Milas

Krizmanici 2010.

67

Krizmanici 2010.

25. Mijo Milas26. Ante Mišević27. Domagoj Mišević28. Ante Mrkonjić29. Mijo Mrkonjić30. Tomislav Mrkonjić31. Ivan Piplica32. Ana Protrka33. Antonio Protrka34. Ivana Protrka35. Marija Protrka36. Marino Protrka37. Ana Šabić38. Anđelko Šabić39. Hrvoje Šabić40. Ivan Šabić41. Ivana Šabić

42. Kristian Šabić

43. Marijo Šabić

44. Mate Šabić

45. Mijo Šabić

46. Ružica Šabić

47. Marijan Šuto

48. Nediljko Šuto

49. Tomislav Šuto

50. Anamarija Todorić

51. Domagoj Todorić

52. Franka Todorić

53. Iva Todorić

54. Ivan Todorić

55. Ivana-Matija Todorić

56. Matija Todorić

57. Sanja Todorić

Vjenčani 2010.1. Milan Jakić i

Jelena r. Gudelj

2. Ivan Šabić i Katharina-Nedjeljka r. Gudelj

3. Ante Skender i Ivana r. Gudelj

4. Mijo Topić i Josipa r. Ivkošić

5. Mario Zebić i Nedjeljka r. Gudelj

6. Mladenko Karin i Tea r. Lončar

7. Ivan Aračić i Anita r. Milas

8. Kristijan Leventić i Jelena r. Milas

68

Vjenčani 2010.

Umrli

2009.

1. Marija Vidošević, r. 1929.

2. Matija Todorić, r. 1921.

3. Ivan Ivkošić, r. 1928.

2010.

4. Ana Marija Gudelj, r. 1926.

5. Nedjeljko Ante Todorić, r. 1936.

6. Josip Gudelj, r. 1922.

7. Mila Mrkonjić, r. 1947.

8. Ivan Zovko, r. 1928.

9. Ivan Mišević, r. 1938.

10. Ante Garac, r. 1941.

11. Ante Gudelj, r. 1924.

12. Mila Mišević, r. 1926.

13. Mara Šuto, r. 1919.

14. Ruža Gudelj, r. 1920.

15. Stipan Todorić, r. 1933.

16. Tomislav Karoglan, r. 1940.

17. Ana Milas, r. 1943.

18. Marijan Slavko Gabelica, r. 1932.

19. Janja Šabić, r. 1939.

20. Nevenka Perić, r. 1955.

21. Ana Šabić, r. 1919.

22. Manda Šabić, r. 1925.

23. Ana Šuto, r. 1931.

24. Ante Šabić, r. 1921.

9. Petar Mustapić i Marija r. Garac

10. Marko Todorić i Sara r. Garac

11. Ante Kukulj i Jelena r. Todorić

12. Zvonimir Gudelj i Milana r. Muža

13. Ivan Jažić i Linda r. Piplica

14. Ivan Raos i Mateja r. Šabić

69

Telefonski imenik župe Zmijavci

Važniji telefoni

Informacije HPT 988Centar za obavješćivanje 985Autobusni kolodvor Imotski 841-268Dom zdravlja 94; 671-100Ljekarna 841-127HEP 841-400Veterinarska stanica 841 -405Općina Zmijavci 840-588, 840-177Policija Imotski 841-124Vatrogasci 93Osnovna škola - Zmijavci 840-163, 670-130

Župni ured Zmijavci 840-148Pošta Zmijavci tel./fax 840-004Školska ordinacija 841-988

Župni uredi Imotskog dekanata

ARŽANO 724-411BIORINE 726-020CISTA PROVO 722-064CISTA VELIKA 726-123DOBRANJE 726-333GRABOVAC 720-123IMOTSKI 841-178, 671-077Fax SAMOSTANA 671-070KRSTATICE 855-633LOKVIČIĆI 853-600LOVREĆ 723-255MEDOV DOLAC 723-811PODBABLJE 848-475POLJICA 852-250PROLOŽAC 846-025RIČICE 854-045RUNOVIĆI 849-000SLIVNO 855-100STUDENCI 725-506, 725-487SVIB 725-174VINJANI 841-791ZAGVOZD 847-029ZMIJAVCI 840-148

70


AJDUK

Ante Toncul 840-562

BILIĆ

Marija 840-247

BIOČIĆ

Marijan 840-146

BULJAN

Ante Crnjak 840-042Ante Čarolija 840-041Branko 840-043Filip pok. Mije 840-040Iva 840-044Ivan pok. Marka 840-172Iyan pok. Mate 840-045Ivan Miki 840-046Jagoda 840-574Marijan pok. Grge 840-047Mate Čuha 840-120

Mate pok. Nediljka 840-048Mate Tičić 840-049Maša ud. Marijana 840-225Mirko 840-088Željko 840-015

ĆAPIN

Ante Grga 840-327Ante Luca 840-439Ante Stipić 840-454Ante Škorić 840-445Ivan Šupar 840-451Ivo Katičin 840-591Ivo Stipić 840-447Katica 840-569Luka pok. Ivana 840-371Luka pok. Jure 840-471Mario p. Grge 840-119Marko Stipić 840-446Mate Lukin 840-554Mate Mrsni 840-117Mate pok. Vite 840-484Neda Škorića 840-438Nediljko llijin 840-433Nedo pok. Jure 840-498Nedo Kebić 840-217Petar Kebić 840-544DENIBUS 840-117, 843-230, 098/1888-142

DJEČJI VRTIĆ 840-555

DODIG

Mila 840-432

ERCEG

Ivica 840-437

71


GABELICA

Ante Crnković 840-547Antonio 840-543Dražen Grga 840-245Ivan Iće 840-122Ivan pok. Marijana 840-240Jerko 840-486Josip Nikolin 840-153Josip pok. Pere 840-123Joze pok. Stipe 840-124Ljiljana 840-622Mara 840-360Milan Mirne 840-125Miljenko 840-075Mirko pok. Stipe 840-126Nedo pok. Stipe 840-127Slavko pok. Ivana 840-244Zdravko 840-128

GARAC

Ančica 840-092Anka Brkić 840-274Ante Antin 840-091Branko Galin 840-050Grgo 840-056Ivan Andrijin 840-057Ivan Galin 840-058Ivica Lukin 584-520Jela Brkića 840-060Marija pok. Jure 840-061Marijan pok. Jure 840-062Marijin Ružin 840-063Mario 840-517Mate Ćuća 840-064Mirko 840-528

Mladen 840-065Nedo Ćućin 840-066Predrag 840-076Stipe Ćendin 840-236

GRANČIĆ

Danka 840-545Mate 840-489Mirko 840-528Petar Pehar 840-269Željko Antin 840-483

GUĆ

Mate 840-579

GUDELJ

Ana Bigića 840-067Anđelko 840-357Ante Didović 840-496Ante Jokić 840-178Ante Jokulov 840-243Ante Anće Asanović 840-176Ante pravnik . 840-536Ante Tonći Đurđić 840-039Ante Šarčević 840-179Ante Šugija 840-166Antiša 840-149Branko p. Petra 840-476Branko Antin 840-330Damir »Kliponja« 840-294Dane Markin 840-180Desanka 840-564Dešić 840-152Dinko p. Mije 840-107Drago Trbin 840-094

72


Frano Nadarević 840-099Iko Čurdo 840-288Iko Markičin 840-008Iko Mutić 840-189Ivan Asanovć 840-182Ivan Bigić 840-557Ivan lle 840-224Ivan Jerkin MIG 840-010Ivan Kolegan 840-106Ivan Lukičić 840-085Ivan Nadarević 840-373Ivan Ocki 840-012Ivica p. Petra Divo 840-475Jerko Čurdo 840-164Jerko Tonkić Zdravko 840-369Josip Dešić 840-077Josip Joca 840-497Josip Jokić 840-183Joško Đurić 840-039Joško Trbin 840-253Jure Šarčević 840-495Jure p. Zlatka 840-549Luka Lujo 840-487Luka Mišurin 840-038Ljubo 840-271Ljubo Reponjić 840-610Marijan Blažević 840-300Marija (Đurđić) 840-162Marijan Štramputović 840-466Marijan p. Jakova 840-568Marijan Majanko 840-184Marijan Nadarević 840-372Marijan Mutić 840-272Marijan Pješak 840-478Marijan Sekul 840-204

Raša Sekul 840-090Marko Augustinov 840-055Marko i Gabrijela 840-254Marko Mirkov 840-230Marko »Žika« 840-550Marko p. Petra 840-477Maša Biškića 840-026Mate p. Marka 840-181Mate Dešić 840-073Mate Vrcan 840-612Mijo Marinković 840-479Mijo p. Mije 840-556Milan Car 840-185Milan Jokulov - Remeta 840-093Mirko Asanović 840-202Milovoj Bigić 840-226Milan Milkica 840-556Mirko p. Ivana 840-051Mirko Kliponjić 840-009Miro Bigić 840-174Miro p. Markice 840-480Mladen Vrcanović 840-186Nada ud. Stipe 840-563Nediljko Trbin 840-199Nedjeljka ud. Milana Kundida 840-273Nedo Vrcanović 840-104Neno Đurić 840-187Neša Mutić 840-599Pavica 840-568Petar Ćurdo 840-165Petar Pejdić 840-274Roko 840-275Slavko Ćurdo 840-276Stipe Didović 840-472Tomislav p. Marijana 840-083

73


Veljko 840-188Vladimir 840-006ZAG-i 840-369Željko Reponjić 840-175

IVKOŠIĆ

Ante Caklić 840-378Ante Šerif 840-331Branko Murlić 840-246Damir 840-379Ivan Buco 840-374Ivan Gare 840-145Ivan Ivuša 840-142Ivan Prčkov 840-232Mirko p. Ivana 840-144Nediljko Caklić 840-317Nedo p. Ivana 840-143Neko p. Luke 840-209Vinko Viktor Caklić 840-303Joško p. Luke 840-304Stipe p. Nediljka 840-604Zdenko 840-028

JERKOVIĆ

Ana pok. Iće 840-071Srećko 840-423Željko 840-606Marko 840-614

KAROGLAN

Ana ud. Marka 840-323Ante Gudeljačić 840-137Ante Oskar 840-500Ante Runkić 840-593Ante Šuljin 840-467

Damir Vladić 840-325Dane p. Ivana 840-025David 840-306Domagoj 840-345Ivan Ćibić 840-299Ivan Pajo 840-320Ivan Ivać 840-511Ivica 840-007Ljubo Vegeta 840-322Mario Balinkić 840-611Marijan p. Ante 840-350Marijan Vladić 840-326Marinko Kaća 840-308Mate Markov 840-503Mate Šuljin 840-354Mijo p. Marijana Adžić 840-318Mijo p. Mije 840-349Miro Runkić 840-100Miroslav Musa 840-251Miroslav Šupljin 840-467Mijo „Kraljušić“ 840-135Nediljko Markov 840-571Pere Marijanov 840-361Svetko 840-329Denis pok. Tom. 840-341Žarko 840-136Željko Antin 840-305

KRALJEVIĆDara ud. Ilije 840-541Dušan Biko 840-485Ilija Lukišin 840-219Ilija p. Špire 840-470Marko 840-343Nediljko p. Milana 840-468Nikola p. Petra 840-540

74


KELAVA

Cvita 840-582

KRIŠTIĆ

Boro 840-277

LEKO

Danica 840-567

LJUBIČIĆ

Iko p. Milana 840-190Petar p. Milana 840-103Rade 840-191

LONČAR

Ana ud. Ante 840-441Dominko 840-435Ivan Kučić 840-239Luka Ivanov 840-216Marko Pendo 840-542Petar 840-436Petar Perica 840-227

MILAS

Ana Grančuša 840-101Ante Josip Petrović Vuksanušin 840-267Ante p. Petra 840-570Ante Antin 840-278Ante Baraban 840-333Ante Ćokrlić 840-280Ante Gago 840-260Ante Kale 840-268Ante p. Luke 840-279Ante Lukin 840-270Ante Markanović Šuta 840-210

Ante Ljubomirov 840-342Ante Zorkić 840-464Branko p. Marka 840-222Cvitan 840-281Damir Asin 840-570Dinko 840-115Dinko Bloketara 840-200Dragica 840-336Iko 840-250Ivan Babušin 840-257Ivan Čaruga 840-258Ivan Čiko 840-198Ivan (liječnik) 840-034Ivan Markov 840-444Ivan p. Ivana Iko Mali 840-334Ivan Mašin 840-332Jozo Šuto 840-178Jure Antin 840-167Jure Postolić 840-203Luka Božin Čale 840-192Luka Tomislavov 840-459Mara Cikoja 840-494Markica Svetin 840-493Marija »Centić« 840-315Marko Markan 840-256Marko p. Ide 840-194Marko Šarkanović 840-492Marko (Šuto) 840-460Mate p. Bile 840-087Mijo Gangin 840-196Milan Baraban liječnik 840-161Milan Mucić 840-335Mirko Mirkača 840-242Mirko Mrkašev 840-577Mirko Postolić 840-538

75


Mirko Šabušin 840-363Nediljko p. Luke 840-283Nediljko Postolić 840-482Nedo Babušin 840-255Nedo Bili 840-383Nedo Cikojin 840-494Nedo p. Jure 840-337Petar Asin 840-195Petar Mucić 840-193Petar Peša 840-266Petar Tonculov 840-340Stipe Ćorić 840-539Toma Babušin 840-259Zdeslav 840-261Zora ud. Mate 840-491Zvonimir 840-302Željko 840-252

MIŠEVIĆ

Branko 840-376Ivan Ivanov Mašić 840-263Marko 840-561Milan Mašić 840-375Mladen Mašić 840-382Šimun 840-305Zvonko Ljubin 840-377

MRKONJIĆ

Ante-Tonći 840-016Ante Barišin 840-237Ante Colje 840-605, 091/2509-484Ante Janjin 840-068Ante Janjin 840-027Ante Jokin 840-633Ante Krka 840-028

Ante Runje 840-157Branimir 840-249Branko 840-029Eugen 840-339Iko Lujić 840-030Iko Noštrović 840-031Iko Točan 840-039Iva Muktijina 840-070Ivan Đan 840-220Ivan p. Ivana 840-023Joko Dinin 840-017Zorka Viška 840-084Josip p. Marka 840-014Marijan p. Miše 840-201Marinkica Račinović 840-089Marko Barišin 840-078Marko Pirin 840-013Marko Đogić p. Josipa 840-523Mate Bilanov 840-580Mate Ikušin 840-032Mara Macina 840-609Mijo p. Ante 840-033Mijo Raškuljin 840-022Milan-Luka Radin 840-158Milan-Milko Radin 840-532Nediljko Ankin 840-021Nedo 840-020Pave p. Pavla 840-381Petar Mrčić 840-018Petar Vilac 840-019Tonći Mitrov 840-016Tomislav 840-154Tomislav Bilanov 840-504Vedran p. Miljenka 840-090Zorka ud. Dane 840-359

76


Zvonimir 840-581Željko 840-527

NUIĆ

Ferdo 840-390N. K. CROATIA 840-600OPĆINA ZMIJAVCI 840-177 840-588

OŠ. ŠK. ZMIJAVCI 840-163, 670-130

PATRLJ

Blaž 840-162Blaž Radionica 840-440Jozo 840-218

PIPLICA

Ante p. Milana 840-155Frane 840-169Luka p. Mirka 840-282Ljubica Vranić 840-168Marijan Ivanov 840-228Marijan p. Mate 840-142Marijan Vranić 840-129Mijo Begović 840-156Milan p. Dane 840-170

POPIĆ

Marija 840-434

POŠTA ZMIJAVCI - TEL./FAx 840-004

PROTRKA

Ante Antičić 840-455Ante Đinov 840-418Ivan p. Ante 840-453

Marko 840-452Mate Antin 840-421Mate Piplin Marijanov 840-420Milan p. Ante 840-419Rajko Ikanov 840-499Juko Ivanov 840-499

ŠABIĆ

Anđelko Bokić 840-130Ante Bokić 840-553Ante Džanić 840-140Ante Gućušin 840-602Ante Ivanov 840-130Ante Jurišić 840-429Ante Križanović 840-396Ante Muštrapan 840-338Ante Tica 840-391Ante Zekić 840-235Boženka i Ante 840-206Branko p. Jure 840-427Branko p. Mije 840-398Dane Glavotušić 840-364Franka Zekića 840-365Iko Mujić 840-401Ivan - Foto Ćurdo 840-388Ivan p. Jure Anušić 840-171Ivan Kujundžušić 840-428Ivan tovrić 840-368Ivan Zelin 840-328Ivica Kelić 840-417Jakov Boškanov 840-425Jozo Antin Lovrić 840-387Jurica Antin 840-338Manda 840-430Marijan Mrkonjušić 840-416

77


Marijan Milun 840-515Marijo Mrkonjušić 840-264Maša ud. Jure 840-427Mate Znaorušin 840-362Mijo Lovrić 840-367Mila Lovrić 840-392Mijo Meša 840-319Milan Lovrić 840-386Milan p. Boškana 840-631Mira Mašanovića 840-393Nediljko Gajin 840-533Nedo Jurin Pedan 840-234Nedo Križanović 840-395Nedo Mujić 840-399Petar Gajić 840-394Petar Mešić 840-319Radoslav Jaketić 840-134Stipe p. Mije Mandarić 840-424Tonći Mrkonjušić 840-461Veljko Kegić 840-414Vinko Ika 840-415Željko Boškanov 840-426Željko p. Marijana 840-397Samoposluga 840-211

ŠARIĆ

Ivan Šare 840-160Maša 840-197

ŠUĆUR

Kata 840-086

ŠUMELJ

Marko 840-573Augustin Ago 840-080

Dragoljub 840-221Ivan Iće MarkoV 840-233Ivan Krpo p. Štipana 840-205Mirko p. Stjepana 840-208Stjepan Čovo 840-264Tone 840-314Ruža Buba 840-565Nediljka 840-293

ŠUTOAna p. Ante 840-212Ana p. Ivana - Marinova 841-587Ante Marinović 840-450Ante Paškalov 840-370Branimir p. Jure 840-312Ćipa Golubov 840-291Ivan Guće 840-287Ivan Čiča 840-534Ivica Mijin Jerkić 840-131Josip p. Marijana 840-295Mate Ćakicin 840-082Mara 840-229Marijan Ćiro 840-211Marijan p. Mije 840-292Marin Željkov 840-352Marko 840-380Marko Jerkić 840-310Mate p. Marijana 840-231Mila p. Marka 840-290Miroslav Paškin 840-215Miroslav , 840-141Nediljko Paškin 840-147Nediljko Zanić p. Marijana 840-213Paško (Stolar) 840-138Petar Ćakica 840-289Tonći 840-458

78


TESKEREDŽIĆ

Ivanka 840-348

TODORIĆ

Ante-Nediljko Lončušić 840-114Ante p. Josipa 840-405Ante Mašanović 840-413Ante Mašklinić 840-407Boro Čović 840-449Damir Čović 840-223Iva Šarićuša 840-389Iva-lto Bedžić 840-356Ivan Ikuša 840-552Ivan p. Jure 840-403Ivan Luksuzović 840-404Ivan p. Marka 840-298Ivan Kurtić 840-465Ivan Mirov 840-608Ivan Manjić 840-110Ivan Šanjin 840-298Ivica Bepić 840-309Ivica Mašanović 840-412Joško Pekanović 840-311Trgovina Pekanović 840-317Luka p. Mije 840-347Ljuba Ticina 840-011Marijan Čović 840-133Marijan Rejo 840-307Marko p. Stipe 840-296Marko Markica 840-351Mate Mašklinić 840-408Mijo p. Ivana Kurtić 840-112Milan Mito Macin 840-559Mirkica Marukić 840-406Nediljko-Nećko 840-344

Nenad Bepić 840-366Nikola p. Ante 840-583Petar Cokrlo 840-297Petar Markov 840-301Petar p. Marka 840-358Radoslav Čović 840-132Radoslav-Miro, urar 840-139Slavko Kurtin 840-353Tomislav Ćoso 840-324Tomislav Čović 840-411Vid 840-355Vjenceslav 840-409Zdravko Čović 840-410Zorka 840-405Zvonko Mijotin 840-321Zvonko Kurtić 840-262

TONKIĆ

Mate 840-241Petar p. Danila 840-457POGREBNO PODUZEĆE 840-501

TONKOVIĆ

Anđelka 840-284Ante “Raškuljić” 570-040Dane 840-285Petar 840-118Slava 840-286

TRUTIN

Danko 840-052Marijan 840-053Milan 840-054

TUCAKLuka 840-037

79


UJEVIĆ

Miro 840-116

VIDOŠEVIĆ

Anđelko 840-074Ante 840-151Marin 840-003Marijan 840-035Mila 840-548Mirko 840-238Miro 840-036Nedo 840-151Pere 840-159Perica 840-214

ZOVKO

Ana ud. Josipa 840-081Ante p. Ante 840-613Iko p. Marijana 840-248Ivan p. Ivana 840-529Ivan p. Mate 840-558Ivan p. Petra 840-546Marijan Matin 840-560Mate p. Ivana 840-575Milan p. Mate 840-530Miljenko Blažićušić 840-490Mirko p. Marijana 840-474Ruža ud. Ivana 840-531Željka 840-023ZAG (Knjižara) 842-369, 843-369, 840-369

ŽUPNI URED - TEL./FAx 840-148

LIST ŽUPE SVIH SVETIH ZMIJAVCI 21266 ZMIJAVCI Godina 12. 2010. br. 1(24) Izdaje: Župa Svih Svetih Zmijavci Matični broj župe: 1310402 OIB: 01440656512

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Fra Frano Laco, župnik 21266 Zmijavci, tel.: (021) 840-148

Lektor: Veselka Milas

Vijeće: s. Jasna Kasalo, s. Ljiljana Todorić, s. Klaudija Todorić, Božo Gudelj, Pero Karoglan, Mila Šuto, Veselka Milas

List izlazi povremeno, dopuštenjem crkvenih i redovničkih poglavara.

Tisak: Jafra-print - Split

Rukopisi i slike: ne vraćaju se

Narudžbe, suradnju i doprinose slati na adresu: LIST ŽUPE ZMIJAVCI 21266 ZMIJAVCI

Devizni račun: Nadbiskupija SPLITSKO-MAKARSKA Župa Svih svetih Zmijavci Br. 20002608001 Splitska Banka, Filijala Imotski

Kunski račun: Nadbiskupija SPLITSKO-MAKARSKA Župa Svih svetih Zmijavci Br. 2330003-1100105953 Splitska Banka, Filijala Imotski

LIST SE UZDRŽAVA DRAGOVOLJNIM PRILOZIMA VJERNIKA. LIST JE OSLO-BOĐEN POREZA OD MINISTARSTVA KULTURE, 30. 1. 1996.

80

SadržajPozdrav i blagoslov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Ususret betlehemskom Djetešcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Što je za mene vjernika Božić? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Sveta Klara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Blažena Marija Petković i Zaklada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Možemo li, kao roditelji, biti bolji? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Međuškolska vjeronaučna olimpijada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Postavljanje i blagoslov novih zvona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Proslava sv. Lovre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Čestitke povodom blagdana sv. Lovre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Naš župnik dobio nagradu za životno djelo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Proslava Svih Svetih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Dan sjećanja na naše mrtve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Dušni dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Susret ministranata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Prvopričesnici u Međugorju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Dječji zbor na izletu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Prvopričesnička pisma 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Zahvalno misno slavlje maturanata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Održan 10. redovni i 4. Izborni Područni Kapitul FSR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41FRAMA – Zmijavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Novo vijeće Frame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45Malonogometni turnir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Seminar za animatore u Zaostrogu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Župni pjevački zbor u Zmijavcima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Župni pjevački zbor u Runoviću. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Dani kruha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49Iz ureda općine Zmijavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52Iz ljetopisa župe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Kršteni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64Prvopričesnici 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Krizmanici 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Vjenčani 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67Umrli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Telefonski imenik župe Zmijavci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Documents

GOD. 15. BOŽIĆ, 2010. g. Br. 1 (24)