God. VII. Šibenik, u subotu 4. veljače 1911. Br 515.

HRVATSKA RIEC Predplatna c lena : na godinu K 12. - Za p 6 g o d i n e K 6. — Za Šibenik na god inu donašanjem u kuću K 12. — Za Inozemstvo na godinu K 12 uviše poštarski trošak. — Pojedini broj 10 para. — Plat ivo i utuživo u

Šibeniku.

Izlazi sriedom i subotom Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazil ike sv . Jakova.— Oglasi tiskaju se po 16 para petit redak ili p o p o g o d b i , te s e primaju s a m o oni, koji s e unaprled plate . — Priobćena pisma i zahvale tiskaju se p o 20 para p o petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju s e . — Rukopis i ne vraćaju

Priprave za dojduće obćinske izbore.

Zastupnik Čingrija priznao je u prošlom zasjedanju, da su oni u Dubrovniku radili sve š to je moguće , dopuš teno i nedopuš teno , da dodju do Obćine . Kako je poznato , tu je bilo i o tvorene borbe ali se najviše radilo p o d m u ­klo, denuncijacijama i po tvorama, tako da je bilo i žrtava i g robova . , .

Obćinski izbori u Dalmaciji su politički izbori i za to sve one grdesije narodne stranke proti svojim protivnicim. Te grdesije je p o d -pomaga la politička vlast. Dokazi za to izneseni su u Saboru i prošlog zasjedanja. Makarska, Vis, Vrhgorac, izbori 1895 a onda svi kašnji dokazivaju da sustav Bula ta : „neplašite s e ! " vriedi i danas . Nego danas nema se više ni stida, pak se g o s p o d a od ničesa ne sustežu. Reklo bi se da im je sve s lobodno , pače reklo bi se, da ih i vlast, koja bi imala nastojati oko mira i reda i pravednost i , u svemu štiti i p o d p o m a ž e .

Mi smo i drugih puta rekli, da u Dal ­maciji ne obstoje nego dvie stranke: jedna je narod i svi potlačeni , a druga je Šaka s a m o -živaca ; drugim riečima, njekoliko klikaša u Zadru, raznih s tranaka i raznih staleža, p o d r ­žavaju svoju stranku širom pokrajine proti stranci prava i svim onim, koji bi htjeli, da se klikaštvo u našem javnom životu jednom dotuče.

U tom se od njeko doba sastoji cielo političko djelovanje u Dalmaciji, koje se na koncu konca svadja na to, da su klikaši medju sobom podielili djelokrug svog gospods tva , sferu svojih osobnih, oligarhičnih interesa, te da ih složnim silama štite proti svakom p r o ­tivniku.

Može se reći, da je jedini protivnik tih klikaša stranka prava, jer je ona predstavnica svih slojeva pučanstva , dakle obća, narodna. Radi toga su svi klikaši bez obzira na poli­tičko mišljenje proti njoj.

U pitanju Makarske svi su oni složni. Glede Sinja, Imotskoga, Spljeta, Šibenika, a da i ne s p o m e n e m o Dubrovnik , gdje se radi kli-kaštva i žrtve zaboravljaju, svuda su klikaši složni. U Zadru se pak i medju sobom p o d -pomažu.

Širom Dalmacije se pisalo i govori lo n. pr. o z a d a r s k o m p i t a n j u . Pače klikaši se radi Zadra tobož medju sobom u svojem n o ­vinstvu i kolju. Ali po lagano . Družba je posve dogovorna , a ono klanje je samo radi s i ro­mašnih duhom, koji se još zanašaju za na-predkom svog naroda i svog imena.

Neupućeni Hrvati Zadra i okolica htjeli su ove godine u borbu pri obćinskim izborima. Treće je tielo naše, moglo bi biti i prvo. P i ­taju radi shodnost i p r a v e d n u podielu na tri izborništva. Ali tomu se opire talijanai,ka o b -ćina i predlaže podielu na svoj način. I g l e ! Klikaši se odmah snalaze. Zemaljski Odbor pristaje da se obćinski izbori trećeg tiela raz-dieJe na ona izborništva, koja je htjela zadarska obćina.

I sada neka idu naši na izbore! Oni mogu dobiti najviše tri viećnika, a Talijani mogu slaviti slavlje i pobjedu, da je Zadar i njegova okolica talijanski posjed. Hrvatima ostaje ruglo, da su se izložili, da su nepra­vedno svojatali zadarsku okolinu i napokon da nakon pedeset godina borbe i osvješćivanja ne mogu nego položiti oružje.

T o je eto klikaštvo. Voli ono, da u Zadru zajednički i složno radi proti Hrvatstvu . . .

• Da se radi o kojoj stranci , nazvali bi ovakovo djelovanje izdajstvom, ali mi znamo, da tu o strankama nema govora , mi smo znali, da će svi klikaši biti složni i za to smo u p o -zorivali, da se s klikašima ne smije nigdje i nikuda zajedno. Pravaši Zadra i okolice još su na vrieme da prepuste klikaše samim sebi.

Nego dok se ovako pripravljaju u Zadru, a tobož proti talijanašima, drugačije to oni rade širom Dalmacije. U Gornjem Primorju j edno­stavno ukidaju, uništavaju izvojštenu većinu, da ju predadu čovjeku, kojemu treba obćina, da lagodno žive i izplaćiva učinjene dugove. Oni to rade i za to, da taj čovjek pripravi nove obćinske izbore, tako, da vitezu^Vuči-dolskom bude sjeguran mandat .

U Makarskoj istom svrhom diele obćinu na izborništva, pa i jedan jedinstveni odlomak diele u dva izborništva.

U N n u htjedoše, ali kasno, isto učiniti. Nego za to zakašnjenje pripravljaju drugu izdaju.

U Biogradu za izborne svrhe opredieljuju iz obćinske blagajne do 6 ili 9 hiljada kruna.

Što rade za Šibenik, to smo spomenuli u zadnjem, broju. Suvišno bi bilo napominjati, da sve svoje sile upiru i po Sinju, Imotskoj itd., a sve tobož u ime zakonitosti , reda i napredka te autonomije obćina.

U stvari pak klikaši rade sve i sva samo da se održe i gdje god je koja njihova p r o ­pala osoba, a treba joj položaja i zarade na teret obćenitosti , tu su oni nenadkriljivi . maj ­stori da poduzmu sve što je moguće, tu je bratstvo interesa i oružja, tu su rovarenja i podmuklost i , nezakonitosti i nasilja na dnev­nom redu.

Eno gornjeg Primorja. Izbore je vodio vladin komesar. Bilo je na našima nasilja na

izborništvu i van izborništva, pa ipak održaše pobjedu. Sada pod okriljem utvare pobjedu se ukida i predaje Občmu A idrijaševiću, da on s njom p o š t e n o i n e s e b i č n o u p r a v l j a . . . Utvara je oficiozno odmah za izbora na-viestila, da za Andrijaševićem stoji ciela nje­zina moć . . . cielo klikaštvo. I klikaštvo je p o -bjedilo potezo.n pera.

Proti svemu ovomu nema priziva. Nu jeli tim stvar riešena ? Jeli čin postaje dobrim samo za to jer je, izvršen ? Jeli se može uviek samo trpiti i jeli se može uviek podnašat i silu gorega i slabijega od sebe ?

T o će se viditi.

Jedan kandidat za hrvatsko sveučilište.

Z a g r e b , 29 siečnja. Viest „Hrvatske Rieči" o namjeri T o m a -

šićevoj, da na hrvatsko sveučilište protura hr-vatoždera dr. Ivica, čeljade bez ikakvih kvalifi­kacija, izazvala je ovdje ,s i lan d o j a m . Sve su je novine preniele i komentirale, ponajviše oštro osudjujuć pos tupak Tomašićev, da poli­tičke usluge honorira činom koji je atentat na čast hrvatskog sveučilišta.

Aleksa Ivić na to š tampao je u „Narod­nim Novmama" od 21 o. m, izjavu, u kojoj kaže, da su „beleške" „publ ikovane" o njemu u zagrebačkim listovima skroz neistinite.

Nepobi tna je činjenica, da se je A. Ivić dao birati kao srbski radikal, ali dobivši zai­sta mig, iz vlastitog je interesa šarlafanski n a ­pustio stranku, samo da dobije lakše veniam legendi na zagrebačkom sveučilištu, što hi mu kao iztaknutom radikalu, koji negira Hrvate i u Hivalskoj , zaista teže bilo, i ako se upre gao (opet iz vlastitog interesa) pod vladina kola.

U svojoj izjavi A. Ivić iztiče : „Nisam nikad begao od izpita". Čudo upravo, kako se ne stidi ovako lagaii, jer već je prošlo pet-šest godina, što je A. Ivić absolvirao, a ipak nije bio u stanju da do danas još položi pro­fesorski izpit. Aleksa Ivić bi u najboljem da ­kle slučaju mogao biti suplent na kojoj gimna­ziji, jer doktorat je samo sveučilištna čast, na kome se niti iz daleka ne zahtjeva ono, š to na profesorskom izpitu. Da li ovo „beganje" od proferskog izpita, i u obće što A Ivić nije zaista niti u stanju da položi profesorki izpit, te bi f kao suplent, kad ne bi iza dvie g o ­dine mogao položiti profesorskog izpita, po pravu morao biti iz službe odpušten — pre -poruča A. Ivica za sveučilištnog docenta , o tom neka ciela javnost sudi.

Sad u izjavi A . Ivica dolazi naj l jepše! Ivić nabraja svoje radnje, pak kaže „ 0 vried-

nosti tih radova doniet će presudu profesorski zbor filozofskog fakulteta. Ljudima izvan toga zbora poričem kompetenciju, da u ovoj stvari govore" . Ovdje se vidi prepredenost , a ujedno i smiešnost pravoga Ivica. On poriče kompe­tenciju govoriti o vriednosti š tampanih radja ! Ali sad čuj te! Javna je tajna, da je Alesa Ivić sve svoje radnje, koje je sada predao filozof­skom fakultetu u Zagrebu, bio pred par mje­seci predao f i l o z o f s k o m f a k u l t e t u s v e u č i -l i š t a u B e o g r a d u , da bi na osnovu tih radnja dobio docenturu iz srbške poviesti na sveučilištu beogradskom. Profesori beogradskog sveučilišta, stručnjaci iz srbske poviesti, o d -b i š e radnje A l e k s e Ivica k a o n e v a l j a n e , te Aleksa Ivić prema tomu bi prisiljen potegnuti molbu za docenturu. Poriče li Aleksa Ivić i profesorskom zboru na sveučilištu beogradskom kompetenci ju! ?

Iz ovoga se jasno vidi, kako Aleksa Ivić hoće upravo p r e v a r o m da dobije docenturu na sveučilištu zagrebačkom, t. j . na osnovu istih radnja, koje su mu pred par mjeseci za docenturu na sveučilištu beogradskom b i l e 0 d b i j e n e.

Političke viesti. V a n j s k a po l i t ika m o n a r h i j e pred d e l e ­

g a c i j a m a . Ministar vanjskih pósala grof Ae-hrenthal držao je pred delegacijama svoj ek-spozé i označio položaj monarhije. Ministar u svojim razlaganjima bio je vrlo miroljubiv, a malo sretan. Razne afere, koje su nastale u zadnje doba poticaj em i povodom ministarstva vanjskih pósala, potresle su Aehrethalovim p o ­ložajem, tako da je u delegacijama izgledao kao krivac, koji se nastoji oprati od težkih obtužba. Aehrenthal je naravno govor io o s a ­vezu sa Italijom i Njemačkom i tom zgodom bio obligatno topao. Glede balkanske politike rekao j \ da je u interesu monarhije čuvati samostalnost i mirni razvitak Turske te i svih balkanskih država. Sa Francezkom i Englezkom da je monarkija još uviek u dobrim prijatelj­skim odnošajima. Glede sastanka u Potsdamu Aehrenthal je citirao rieči njemačkog kancelera Bethmann Holwegga, po kojima da se ¡\e na tom sastanku izmienilo mnienje o pr'bliženju izmedju Rusije i Njemačke radi Perzije, ali to na temelju utanačenog status quo . P o obćeni -tom mnienju ministra svugdje je samo mir i red .

Govornici koji su kritizirali njegov govor, obširno sa svoje zamjerke iznieli : Neki su bili radikalni te su htjeli Aehrethalu dati težak udarac, drugi su opet bili preveć optimistični 1 podavali podpuno povjerenje njegovim r ie­čima, dok su treći našli posredni put, da s i -

Ples i žena. I (Šaljiva p r i spodoba . )

Ples je dobra stvar i sličan je ženi, jer se neda opisati , niti vr iednost njegova p red ­vidjeti, niti izbjeći, niti . . . itd., kao . . . žena. Ples je kao ž e n a : privlači nas raznim zamkama, pobudjuje nas do približenja, a kad je već svršio, odlazimo veoma često s p o s e b ­nim netekom, bogatiji nekojim izkustvima. a siromašniji za par — banknota . T o zato, jer je ples kao . . . ž e n a : nikad se ne zna, čemu se imamo po njem nadati i premda snk> se opekli na prijašnjima, idemo uviek na sliedeći misleći : ovaj će biti bolji.

T o zato, jer je ples — kao ž e n a : pribli-žujemo mu se o d a n o , rado , ali ipak sa nekim osjećajem straha, da ćemo izgubiti glavu. 1 tada, ništa zla nam se ne dogadja . Ostavlja nas jedan ples za drugim, isto kao i jedna žena za drugom i sve ide gladko, jer se d o ­gadja i svršava u zabavi. Jedne se sjeća više, a druge manje. Na posljedku dolazi jedan ples, koji je naš zadnji, kao š to po redu ženS, d o ­

lazi jedna, zadnja i prva, koja nas je ulovila, i to onda, kad se nikakvom zlu ne nadasmo !

Tako je — ples jest kao žena : mnogo stoji, a veoma malo od njega koristi. Svaki ples ima dobro srce, kao žena i pripravlja se u kakvu dobru svrhu, kao žena, ali ta svrha ima od plesa veoma malo, — kao filantropija žene.

Hvali se ples i preporuča burno i htjeo bi sjajno proći , dapače — hoće biti najboljim, premda toga kadkada i ne zaslužuje — posve, kao žena. Nije li uspio, to su svemu tome krivi mužkarci i uz to drugi plesovi — upravo baš, kao žena. Moguće ne ?

Ples jest, kako je već gore jedan, a i više puta, radi boljeg razumievanja, rečeno, kao žena : mnogo se i svašta o njem pripovieda, jedan bolje, drugi gorje, uviek prema prilikama, u kojima se nalazi, ali riedko tako, kako sama stvar zaslužuje, jer se svakome drugačije pri­činja i nitko ga ne može vjerno opisati .

Ali i sa drugog gledišta jest ples sličan • . . ženi:

Ples je nepotreban izdatak, koji si ne može svaki čovjek dozvoliti, premda si njih dosta može dozvoliti više plesova ili sve. Oprezni izbjegavaju ples, manje oprezni idu na jedan ples, ali ima i tako pomahnitalih, kojima gode svi plesovi. Ali kad se izpituje, tko si plesove može priuštiti, to najčešće biva tako, da oni, koji si ni jedan ples ne bi mogli dozvoliti, na svima su, oni pako , koji bi si mogli sve d o ­zvoliti, zadovoljavaju se jednim ili ni jednim.

I o b r a t n o : ima plesova odredjenih samo za odabrane — ti su tihi i bez oglašivanja; ima nadalje onih, gdje se gostovi pozivnicama z o v u _ do kojih je lahko doći, budući je pozivnica samo izvanjski oblik; i napokon ple­sova za sve — posve bez poziva.

Tako jest — ples jest — kako već — čini mi se — gore pr ipoviedah — sličan ženi.

* — — — Šta ali gospodična misli o p o -

k l a d a m a ? — — — Da bi se to moralo razpredati , trebalo bi

veoma mnogo napisati ili — —• ništa. M n o g o ,

jer gospodična svakih pet minuta drugčije misli, a ništa, jer j e to sve skupa — ništa. — —

Gospodična „misli", da su poklade veoma dobro iznašašće. Nadalje misli, kakvo odielo bi obukla, da medju njenim prijateljicama uz­budi što veću zavist, a što je najglavnije „misli", da ako sad ne ulovi muža, to ga valaj nikad ne ulovi. Isto tako misli kroz cielih deset p o -klada po redu, a — — — 1 1 . počinje isto tako misliti kao od početka.

Dva mjeseca pred početkom poklada, s a ­staju se svake večeri obiteljski dogovori u kakvom će odielu ići — Perkica, Anica, Ružica, Dumica — kad se ali najednom javi tetka g ro -mornim glasom, udariv o stol šakom sile 40 fijakerskih konja i — — njeno mnienje se svestrano usvaja. (Šteta samo, što tetka nije zastupnikom u saboru) .

Sad dolazi težki položaj gospodične 1 Ima ona na svom dekolteu jedan prišt,

koji re pod svaku cienu mora odstraniti , zato sjedi uz peć po cieli dan, mažuć ga djelo­tvornim mrst ima.

tuacija nije niti tako ružičasta, kako bi mini­star htio, a ni tako crna, kako je njegovi pro­tivnici prikazuju. Govorio je vrlo zanimivo dr. Šuštešlć. Uobće ekspoze grofa Aehrenthala bio je prilično bezbojan. Ovaj kao da opravdava glasine, da je on sit ministarskog položaja i da se želi povući. Ova viest se od neko doba uporno povlači, te ako svi znaci ne varaju, rek bi da ima dobru dozu istine.

Spor izmedju Turske i B u g a r s k e na­stao je radi toga, što Turska pravi velikih potežkoća uvoz Crnogorske stoke u Tursku, Radi toga je u ministarskom vieću Bugarske bilo več govora, da li bi Bugarska mogla iz­držati rat na Balkanu.

Obstrukci ja u Pešt i ? U kuloarima za­stupničke kuće širi se glasina, da se sprema obstrukcija, koja će svojom žestinom nadkriliti sve dosadašnje. Nema sumnje, da se sp re ­maju velike oluje, koje će podpuno provaliti kod vojničkih pitanja. Ova kampanja protiv sadašnjega režima dovesti će do ponovnog sjedinjenja svih četerdeset-osmaških elemenata u jednu jedinstveuu stranku. Nije izključeno, da će neškolovana narodna radna stranka u boju protiv izkusne oporbe podleći .

Iz hrvatskih zemalja. Hrvatsko p r i p o m o ć n o družtvo u B e č u .

priredjuje ples prigodom dvadesetpetgodišnjeg družtvenog obstanka u „Kursalonu grada Beča", (1. Stadtpark) dne 6 februara 1911 pod p o ­kroviteljstvom Rudolfa grofa Normanna-Ehren-felškog i Julije grofice Normann-Ehrenfleške. Početak u 9 sati. Plesno odielo. Obitelj K 10. Osoba K 4. Ulaznice dobivaju se od 1. fe­bruara u Kursalonu od 11—12 s. — Čist pri­hod namienjen je dobrotvornim svrhama družtva.

Hrvati i u obće Slaveni stanujući u Beču u velike se zanimaju za ovo družtveno slavlje i za spomenuti ples. — Odaziv je već do sada dobar, tako da je uspjeh zajamčen. — Odbor šalje pozive za ples i u domovinu, te moli sve dobrotvore i rodoljube, da pošalju ovom prigodom ma i kako mali doprinos u družtvene svrhe, jer će slavlje biti to sjajnije, čim bude veći materijalni uspjeh.

Družtvena adresa : VIII Lerchenfelderstr. 44. Bosansk i sabor . U bosanskom saboru je

na dnevnom redu pitanje poštanskih štediona. Srbi su odlučno proti istima' dok su Hrvati i Mu­slimani za njih. Stoga je došlo do velikih nemira u saboru. Govori se čak o konačnom prelomu izmedju Srba s jedne strane i Hrvata te Musli­mana s druge. Srbi kao da će proti gornjem predlogu obstruirati.

Vel ika narodna skupšt ina obdržavala se prošle nedjelje u Puli. Svrha je skupštini bila, da prosvjeduje proti svim nezakonitostima i p re -varama, počinjenim na štetu puljskih Hrvata prigodom popisa pučanstva.

Knez Hohen lohe os ta je n a s v o m mje­s tu . „Fremdenblat t" donosi : Možemo uztvr-diti, da su glasovi, koji se trajno šire u zad­nje vrieme, da će se knez Hohenlohe tršćanski namjestnik, povući sa svoga mjesta, bez ika-kova temelja.

Bosansk i o d b o r austr i jske d e l e g a c i j e . U sjednici tog odbora govorio je ministar Burian te medju inim upućuje glede pitanja bosanskih željeznica na razpravu u zadnjoj d e ­legaciji. Veli, da je lička žeijeznica, kao i ona Aržano-Bugojno osigurana, pa se sada još o njima vode konačne razprave; naprotiv je pruga Knin-Novi napuštena. Govori dalje o g o s p o ­darskim prilikama i o školstvu, a glede kom­petencije bosanskog sabora veli, da njome nije nimalo alterirana odgovornost bosanske uprave

Tako već skoro „ p o d p u n o " uredjena kliče — „nema ništa idealnijeg od poklada!" — lebdi se u naručaju ofrakovanog mla­

dića, leti se u daljinu — — u neizvjestnost — — napokon u druge strane, sukobiv se plešuć u karambolu. — Po maloj stanki i opet se ponavlja ta komedija i iznova se leti do gubitka prisutnosti duha i vrtnje u glavi. — Zatim isto to samo sa drugim, trećim, desetim — — — sve u nadi, da će se skoro igrati sim­boličnim prstenom — —

Ali kadkada se i drugačije dogadja. Odielo, pa i sama gospodična su tako eterične, da ih ni mladež sa monoklima ne opazi — —

No ništa ne muči gospodičnu više, nego ako se na plesu ne muči — —

Tad se ona podsmjehiva sarkazmom, kao da je veća od svega ; izbjegava one, koji se zabavljaju ; naziva poklade glupim i nepotrebnim ruglom; čudi se onima, koji imadu toliko uz-trpljivosti vrtiti se kao Marianka; proklinje, zašto svlet stoji, suknje, plesove, nepridošlog muža, a ponajviše same poklade, koje sigurno u budućoj godini sa čeznućem očekuje, jer će joj moguće donieti muža — —..

Sa poljskog preveo S . K.

delegacijama, jer bosanski sabor ima samo upravnu kompetenciju. Nieče, da vlada u d o ­bavama vrši presiju u korist stranaca, a javne radnje da se diele izmedju obih pola monar-kije po kvoti. Medju vjeroizpoviestima nastoji vlada održati ravnovjesje i radi sada na au to ­nomiji katoličke crkve. Glede revizije bosanskog ustava izjavljuje ministar, da se mora još p o -čekati na izkustvo, koje će se u dogledno vrieme steći.

B i e n e r t h o d r ž a v o p r a v n o m p o l o ž a j u B o s n e . Ministar predsjednik Bienerh izjavio se o državopravnom položaju Bosne i veli, da su oba teksta aneksionog proglasa od god. 1908. usvojena medjusobnim sporazumkom obiju vlada. U ugarski tekst ušao je pasus o prošlim od-nošajima, ali taj pasus obzirom na § 5. zakona od g. 1881. ima samo historijsku vriednost, jer se svaka promjena u državopravnom polo­žaju Bosne i Hercegovine može provesti samo sporazumkom obiju vlada.

H r v a t s k i s a b o r . U zadnjim sjednicama sabora u Zagrebu većim dielom su se iznašale interpelacije kao i predloži glede šuma i slično. Često je dolazilo do upadica, a ove su izmedju Radića i koalicije svaki čas nastupale. U dva navrata povela se je razprava o poslovniku, koji da je predsjedatelj povriedio. U pone­djeljak večer je podpreds j . Papratović odgodio sabor do utorka dne 7. veljače. Uslied roga su koalicionaši predali iza raznih putešestvija jednom podpredsjedniku pismeni zahtjev, snab ­djeven sa 20 podpisa, da se sabor sazove za sutradan, ali do toga nije moglo doći, jer su predsjednik i podpredsjednici našli načina, da im umaknu tko u Peštu, a tko doma. I tako sabora će biti tek u ovaj utorak. U adresnom odboru je rad već započeo te se adresni na­crti već proučavaju.

Iz grada i Okolice. Z a d u š n i c e z a p o k . d r . M a r k o v i ć a . Skra­

din, 30 siečnja. Danas su obdržavafie ovdje svečane zadušnice za blagopok. 0 . Dr. Mar­kovića, velikog sina Frane Ašiškoga, ponos i diku svog hrvatskog naroda, koje je obavio presvj. Dr. P . Kragić u prisustvu obć. Upra-viteljstva, crkovinarstva, mj. šk. Vieće. pučke muške i ženske učione, te uprave jedne i druge hrvat, čitaonice, i drugog pobožnog naroda .

Na po stiega, crnom koprenom izvješeni barjaci na obćini, crkvi, opatskom domu i pra­vaškoj čitaonici.

Trajna i blagoslovljena nek bude uspo­mena uzor redovnika-učenjaka, preodličnog sina zaslužne franjevačke provincije Presv. Odkupi -telja. koji je neumrlim djelima podigao sebi trajan spomenik, a podigao ugled svome na­rodu iz kojega je niknuo. Vječni mu pokoj !

P r v i sn i eg . Jučer u jutro iznenadio nas je prvi snieg ove godine. Mjesec dana izmje­njivala se što krasna, mehka proljetna vremena, što nasrtaji ljute bure. Ove zadnjih dana bilo je nemilice zastudilo uz oštru bure. Preksinoć se vjet"r stišao, a snieg popadao . Premda je suha zemlja, snieg se odmah uhvatio te se kro­vovi kuća zaodjenuli bielim ruhom.

P l e s n i v jenč ić i u našem omiljenom S o ­kolu okupljaju — a to radošću bilježimo — cviet mladosti šibenske. Za svake zabave, a tako i na Svjećnicu, krasan broj plesača i ple­sačica, koji se ugodno zabavljaju. Na Sviećnicu je u Sokolu bilo vrlo živahno i vrlo veselo te je ples u veselom razpoloženju potrajao skoro do pola noći.

P o l o ž i o izpi t . Prof. g. Šime Štuk, koji predava na mjestnoj realci, ovo dana je u Gracu položio sa vrlo dobrim uspjehom pro­fesorski izpit iz povjesti. Čestitamo od srdea !

Š k o l s k i s e m e s t a r . Kod mjestne ženske gradjanske škole svršio je prvi semestar ove školske godine, na 1. veljače, a na Sviećnicu dielile su se svjedočbe. Uspjeh je bio uobće vrlo dobar kod sva tri razreda, a skoro ne ­znatni broj učenica dobilo je nedostatnu ocie-nu : Ovo je najbolji dokaz radinosti i sprem­nosti nastavnica, a mara i ljubavi učenica za nauk u ovom zavodu, koji je prava blagodat za naš ženski naraštaj.

P o p i s p u č a n s t v a u Š iben iku i u obćini cieloj obavljen je kroz minuli mjesec siečanj. Iz sabranog materijala mogli smo do danas doći tek do približnih podataka, a pridržajemo se, da točne podatke donesemo netom ih do ­bavimo. Svakako rezultat popisa jako je p o ­voljan, osobito za grad Šibenik, gdje je prirast pučanstva dosegao od 3 3 — 3 4 % . Po zadnjem popisu Šibenik je imao svega 10072 stanovnika, a po ovogodišnjem popisu ima ih preko 13.000. Osobit se prirast ustanovio u Crnici i u Va-rošu. U Varošu je prirast od preko 1300 duša.

U cieloj pak obćini takodjer je prirast znatan, te se predvidja, da će obćina šibenska, koja je po zadnjem popisu imala svega 24.747 duša imati ih sada preko 32.000. — Kako re­kosmo, doniet ćemo što prije tačne brojke.

Pokrajinske viesti. Z a o r g a n i z a c i j u n a r o d n o g r a d n i š t v a

u D a l m a c i j i . Koncem ovog mjeseca sastaje se u Trstu kongres pristaša narodue radničke organizacije iz Trsta, Istre, Kranjske i Štajer­ske. Poš to ista kani provesti organizaciju rad­ništva u Dalmaciji, obratila se na vidjenije osobe u Spljetu, u svrhu izaslanja kongresnih odaslanika. S tim u savezu sazvao je promica-teljni odbor u prostorijama „Hrvatskog Doma" pouzdani sastanak, na kojem se pretreslo pita­nje narodne radničke organizacije kod nas, te su izabrani odaslanici za kongres,

R a z p u s t r a b s k e o b ć i n e . Ovo dana glasa se, da će doći do razpusta rabske obćine,. Sam načelnik Tudorin, da je došao u Zadar u svrhu svoje odreke te više ne bi na tu čast reflektirao. Razpust te obćine motivira se tim, što dosadanašnje zastupstvo od svog nastupa upravljalo u podpunoj anarhiji. Tako do danas predračun za tekuću godinu nije odobren , premda obćinski pravilnik §. 73 izriekom traži, da taj predračun bude odobren mjesec dana prije nove godine. Is todobno se saznaje, da je dosadanji tajnik rabske obćine Galzigna, tužio nekog Metakliju, jer ga ovaj objedio s nekih prljavština pri kupovanju privatnih i obćinskih zemljišta za račun Niemaca, kod česa je Gal ­zigna bio i odaslanik obćine i opunomoćenik Niemaca. Metahlija je i u drugoj molbi kod pod Suda u Zadru bio riešen, jer je dokazao temeljitost svojih tvrdnja proti Galzigni. Dodje li zbilja do razpusta obćine, onda će, sva je prilika, komesar upravljati sve do novih izbora te ih i provesti u več poznatom duhu . . .

G o s p . G. B . A n g j e l i n o v i ć nas umoljava, da izpravimo viest zadnje „Hrv. Države", jer da nije on onaj Angjelinović, koji je izabran,u odbor naprednjačke „Gradske štionice", nego jedan njegov rodjak, koji slučajno nosi isto njegovo ime, a poštanski je činovnik.

B o k e l j s k e s t v a r i . Kotor 29. siečnja. Dne 28 siečnja 1911. počeo je plaviti Bokom K o ­torskom parobrod „Drava" nabavljen od novog parobrodarskog družtva, prozvana „Boka".

Začetnici, zainteresovali su cielu Boku, jer se to novo družtvo pokrenulo da se doskoči potrebi pučanstva ovog zapuštenog kraja. I zbilja i Hrvati i Srbi pristupiše akcijama u isto. Plovidbenim redom svakidan, osim p o n e ­djeljka rečeni parobrod tiče sliedeće obćine : ksjflljsku (srbska), tivarsku (hrvatska), hrceg-novsku (srbska), lastve (hrvatska), risansku (srbsku), perašku (hrvatska), stolivsku (hrvat­ska), prčanjsku (hrvatska) napokon kotorsku ( s rbsko-hrva tsku) ; potom pristaje u pet obćina hrvatskih, u tri srbske a u jednu srbsko-hrvat ­sku. No to novo družlvo jednostavno zabora­vilo da čeka pomoći više od hrvatskih, obćina negoli srbskih, z?boiavilo na glavne hrvatske akcijonere, te š ampano plovidbeni red samo ć i r i l i c o m . Č&'t ćirilici, ali to nije učinjeno na čast već iz šovim'zmr.

P o d istim a u "picij. ma postala je bila u Kotoru i srbska š .unp; j r , koja je š tampavala list „Boku" koja je bila razašiljana na sve krajeve. Dznss „Boke više odavna nema a štamparija nema š^a da i a ipava.

Poznaio vam je, da i,;prč.;:.ijeno mjesto poslanika Bok?ti e ' :og na care \ inskom vieću. Pojavilo se bilo nekoliko k a n d i d a t , nego pri kraju osfadof-'e So .na dvo j i»a : Dr. Božo Vu-kolić i Dr. Rudi S?rdelić. Jutros obojica u istu svrhu krenuše is.im purobrodićem u Risan, da svak za se kćfže, ko će bolji srbski zas tup­nik biti.

Čudno nam, da dr. Rudi ne vidi, kako snjim neki samo sigraju, dok niti ne pomiš­ljaju slati ga „caru na d ivan" .

Razne viesti. D v a d e s e t t o n a d i n a m i t a e k s p l o d i r a l o .

Neki dan se u New-Yorku dogodila užasna eksplozija. Na remorkeru „Katarina" bilo je ukrcano dvadeset tona dinamita. Nenadano groznim praskom, koji je odliegnuo cielim New-Yorkom i okolicom, eksplodirao je d i ­namit. Remorker se je razletio sav u malene komadiće, a momčad je bila raznesena. Nijedna se osoba nije spasila. Na obali od groznog praska razpucalo je kamenje i razletilo se, zemlja se potresla i desetak-dvanaest osoba bačeno je u more. Cieli grad se je kao od potresa zatresao. Masa začuvši groznu eksplo­ziju, u ludom strahu, dala se u divlji bieg ulicama, bježeći iz kuća i ureda. Računa se da je poginulo do 50 ljudi, a ranjenika ima oko hiljade. Potres od praska oćutio se je u oko­lišu od kakvih 10 milja. I na cielom tom pro­storu bilo je nesreća. Na moru se je potres osetio više milja daleko. Zapovjednici nekih parobroda, koji su se u času nesreće nalazili nekoliko milja daleko od grada, tvrde, da je od časa do časa uslied trusa i nenadane uz­

burkanosti mora momčad oborena na zemlju. Jednoj jedrenjaci popucali su svi jarboli kao sjekirom odsječeni. Radi tog dogadjaja i užasne nastale strave svi uredi su obustavili svoja poslovanja kao i banke svoje operacije. Ra ­čuna se, da šteta, prouzročena eksplozijom, nadmašuje pet milijuna dolara . Uzrok, s kojega je dinamit eksplodirao, ne zna se, a p o svoj prilici se već ne će nikad ni saznati , jer oni, koji bi o tom kakva razjašnjenja mogli dati, naime osobe na remorkeru, svi do cigloga su zaglavili.

T o b o ž n j e d v o ž e n s t v o e n g l e z k o g k r a l j a J u r j a . Ima tomu već nekoliko mjeseci, da je neki londonski novinar, imenom Mvlius, u nekim pamfletima obtužio kralja englezkog Jurja s d v o -ženstva. Taj novinar je tvrdio, da je englezki kralj prije svoje ženidbe sa današnjom kraljicom, bio morganatski vjenčan s drugom jednom že­nom. Ta senzacija izazvala je u Englezkoj silan skandal , a poš to se ovaj širio, to je kralj novi­nara tužio. Ovo dana je u Londonu bila raz­prava proti Mvliusu. Izpitani su i razni svjedoci, kao i admiral Culme-Seymour , koji je rodjeni o t a c ' p r v e navodne kraljeve žene. Tekom razprave se je izpostavilo, da je ona objeda sasma lažna i da je ona išla zatim, da po t rese temeljima en-glezke monarkije, e bi se š to prije ustanovila republika. Obtuženi je tražio, da na razpravu dodje sam kralj i da se zakune, da su ob tuže -nikove tvrdnje neistinite. No poš to kralj, radi slova englezkog ustava, ne može sudjelovati u javnoj sudbenoj razpravi, to je Mvlius izjavio, da je čitav sudbeni pos tupak za njega nezakonit . Bio je osudjen na godinu dana zatvora.

Z a d r u g a o b ć i n s k i h č i n o v n i k a ima na 11. tek. mjeseca svoju prvu ovogodišnju redovitu sjednicu u Splitu.

Naše brzojavke. Z a r r a z p u s t p a r l a m e n t a ?

B e č , 4. veljače. — U ovdješnjim poli t ič­kim krugovima još uviek se govori o s v e u k u p ­noj neizvjestnosti par lamentarnog položaja. U ćeskim krugovima po gotovo se opaža nesi­gurnost i nervoznost. Mladočesi na primjer osobi to uporno tvrde, da je ministar preds jed­nik barun Beinerth već predvidio moguće n e ­prilike u pai lamentu i da je nakanio upotrebit i skrajnje s r e d s t v o : razpust par lamenta. U tu svrhu, da je Bienerth od kralja već izposlovao dozvolu za razpust i razpis novih izbora, no da čeka do zadnjeg časa.

P r a g , 4 . veljače. — Ovdješnje novinstvo bavi se sa viestima o mogućem razpustu pa r ­lamenta te pozivlje odnosne s t ranke na izborne pr ipreme. Neke novine primjećuju, da novi izbori Bienerthu ne će donieti poboljšanje p o ­ložaja.

S a z i v k r a n j s k o g s a b o r a .

L j u b l j a n a , 4 . veljače. — Kranjski sabor biti će sazvan za jedanaes t ovog mjeseca.

V o j n i o d b o r a u s t r i j s k e d e l e g a c i j e .

B u d i m p e š t a , 4. veljače. — Vojni o d b o r austrijske delegacije nastavio je razpravu svoju. Medju delegatima interes za stvar jenjava, p remda se i dalje govornici izmienjuju.

S a s t a n a k n j e m a č k o g c a r a V i l i m a i a u s t r i j s k o g p r e s t o l o n a s l j e d ­

n i k a F e r d i n a n d a .

P r a g , 4. veljače. — Ovdješnji ^ V e n k o v " donosi viest, za koju veli, da ju crpi iz s igur­nog izvora, po kojoj da se izmedju njemač­kog poslaničtva u Beču, ministra vanjskih p o -sala grofa Aehrenthala i uprave brionskih otoka vode pregovori radi dvodnevnog boravka nje­mačkog cara Vilima na istim otocima. Za tog dvodnevnog boravka Vilima na Brionima imao bi uzsliediti sastanak izmedju njega i austrijskog priestolonasljednika Franje Ferdinanda.

Š t r a j k n a l a v o v s k o m s v e u č i l i š t u .

L a v o v , 4 . ' veljače. — Štrajk liberalnih djaka na ovom sveučilištu jenjao je. Djaci koji su priečili drugima pohadjanje predavanja, niesu tako jaki, da u tom izdrže te su p re ­davanja ponovno započeta . Misli se, da do većih nereda ne će doći .

P o t o n u o p a r o b r o d .

S a g u n t o , 4 . veljače. — Ovdje je p o t o ­nuo španjolski neki pa robrod . Sva momčad je bez iznimke zaglavila. Nemoguće je bilo svako spašavanje .

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, i izdavatelj i o d g o v o r n i urednik: Jos ip Drezga .

ZAHVALA

Obitelj pok. Dirnie Škarice razžaloščena, najharnije zahvaljuje poznancima, prijatdljima i rodbjni čitavoj, svim oslalirn jednom.riečju, koji su dali plemenitim riečima, poklonstvom vienaca, milodarima iliti pr isutnošću htjeli da udiele zadnji dokaz naklonosti i poč i to -vanja, svojem premilom i nezaboravnom suprugu i ocu

DUMI ŠKARICI pok. JAKOVA

dočim prosi , da joj se u grieh ne upiše, kad bi u ovim turobnim časovima, ma komu

zaboravljenjem odvratila.

ŠIBENIK, 1, veljače 1911.

Kupujte ništa drugo proti

Kašalj nahladu, hunjavicu, katar i

grčevitom kašlju do li

Sr Kaiser'ove

Prsne karamele (su tri jele)

koji su ugodna teka. vjerodostojno po ­praćene svjedoČbe

_ lječnika i privatnika zajamčuju sjeguran uspjeh.

Jedan omot 20 i 40 filira. Jedna kutija 60 filira.

Na prodaji drž i : Carlo Ruggert , cent. derogrija

i Vinko VuciĆ, drogerija 1 2 - 2 4 u Šibeniku.

Austrijansko parobrodarsko drnžtvo na dionice „DALMATIA"

udržava od 16. jula 1910. sliedeće g l a v n e p r u g e : .

Trst—Metković A (poštanska) Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5 sati pos l . podne povratak svake subote u 6 sati prije podne .

Trst—Metković B (poštanska) Polazak iz Trsta u četvrtak u 5 sati pos l i e p o d n e ; povratak svake sriede u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković C (poštanska) Polazak iz Trsta u subotu u 5 sati pos l i e p o d n e ; povratak li četvrtak u 6 sati prije podne .

Tr8t—Korčula (poštanska) Polazak iz Trsta u utorak u 5 sati pos l i e p o d n e povratak u ponedjeljak u b sati prije podne .

Trst—Šibenik (poštanska izmedju Pule i Zadra) Polazak iz Trsta s v a k e subote u 6 sati prije p o d n e ; povratak u četvrtak u sati 1 2 4 5 pos l i e p o d n e .

Trst—Metković D ( t rgovačka) Polazak i zTrs ta svake nedjelje u 6 sati prije p o d n e ; povratak svake nedjelje u 6 sati prije p o d n e .

T r s t — V i s ( t rgovačka) lz Trsta u četvrtak na po lnoć i . ; povratak svake sriede u 8 sati prije p o d n e .

27.VII.10 "

Prodaje se kuća u Varošu na 3 poda sa dvorištem i vrtom. U dvorištu ima malena kućica. — Potanje kod uredništva 3 _

Zahtjevajte cigaretni papir

U korist siromašne hrvatske školske djece u Zadru r 2 0 % od čiste dobiti =

Najfinija vrst — Elegantno opremljen

Skladište na veliko:

JtrVatsKa Hnjižantica V. Goszl - Zadar 8—30

Tiskanice za obćine 1 župske urede — dobivaju se — uz vrlo nizku cienu

u Hrvatskoj Tiskari -Šibenik

PRVORAZREDNOM DI­PLOMOM I ZLATNOM MEDALJOM NA RIM­SKOJ IZLOŽBI P O L J O ­DJELSTVA I OBRTNI H PROIZVODA NAGRA-

- - DJENA - - -

' ® TVORNICA * VOŠTANIH - SVIEĆA -

VLADIMIR KULIC P R E P O R U Č A S V O J E P R O ­

I Z V O D E P . N . O G . Ž U P N I ­

C I M A , C R K O V ; N A R S T V I M A

- - I B R A T O V Š T I N A M A - -

Insam & Prinoth u Sv. Ulrihu, GrOden (Tirolska).

j

Kiparsko radnje i 3 drveta la crkve Kipovi svetaca, oltari , propovjedaonice križni putevi, razpela, j a s l i c e i t. d.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava. Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plaća naručitelj.

jedan aparat za acetilen svietlo s 40

svjeća. Prodaje se Obratiti se Ivanu Jadronji, — Šibenik.

(Dalmacija) . 5 - 5

HraiiiHrate! • • pomozitc Družbu • •

SV. Ćirila i jVtetoda

V. emisija dionica JADRANSKE BANKE u Trstu.

POZIV NA SUPSKRIPCIJU. zvršilo je upravno vijeće Jadranske banke u Trstu samo djelomično zaključak glavne skupštine od 14. marta 1909. time, da je izdalo 2500 dionica i povisilo na taj način dioničku glavnicu našega zavoda na K ^OOG-OOG1—, a uspjeh odnosne supskripcije bio je takav, da nije bilo moguće udovoljiti

svojoj sjednici od 28. decembra 1910. povisiti dioničku glavnicu, u

U prošloj godini po 400 — t. j . K 1,000.000-svim subskribent ima.

Razvoj poslovanja Jadranske banke u prošloj godini po taknuo je upravno vijeće, da je zaključilo smislu go re spomenu tog ovlaštenja glavne skupšt ine, za daljnja dva milijuna kruna i izdanjem od

5000 dionica po K 400— t. j . K 2,000.000— nom. uz niže navedene uvjete.

Izvršenjem tog zaključka povisiti će se dionička glavnica našega zavoda na K 6,000.000-—, a Jadranska banka će time postati najvećim austrijskim jugoslavenskim zavodom. Poslovni uspjeh prošle godine odgovara percentualno uspjehom prijašnjih godina, premda je Četvrti milijun bio na raspolaganje zavodu tek od 1. junija 1910., te kani upravno vijeće predložiti glavnoj skupštini isplatu iste t. j . 6 % dividende za prošlu godinu i dotirati sa većim iznosom rezervne zaklade, koje će se na taj način, uzev u obzir agio nove emisije, skoro podvostruči t i . Nije ali isključeno, da će glavna skupšt ina obzirom na rezultat bilance zahtjevati, da se dividenda povisi. Na zadnjoj sjednici upravnoga vijeća zaključeno je pod jedno zatražiti od vlade dozvolu za daljnje povišenje dioničke glavnice do iznosa od K 12,000.000 — i promjeniti u tom smislu pravila Jadranske banke.

Za V. emisiju dionica Jadranske banke u Trstu vrijede slijedeći uvjeti: a) Vlastnici dionica prijašnjih emisija imadu pravo prvenstva (opcije) i to tako, da mogu zahtjevati za svake dvije dionice, jednu dionicu nove emisije uz tečaj od

K 425 — po dionici. b) dionice, koje će eventualno uslijed neizvršenja opcijskoga prava preostati, stoje na raspolaganje novim supskribentima ili takodjer i starim dioničarima, koji bi potpisali

veći broj dionica, nego ih to po pravu opcije ide, uz tečaj od K 445'— po dionici. Prijave na nove dionice primaju se do 15. februara 1911. Kod potpisa imade se položit za svaku supskribiranu dionicu K 2 0 0 — kao prvi obrok i jamčevinu, ostatak pak,

uzev u obzir svo jedobno položenu jamčevinu, po reparticiji dionica, koje će ispad biti svakoirru supskribentu dojavljen, najdulje do 15. marta 1911. Nove dionice participiraju već na dobitku za god. 1911., pak se zato imadu platiti 5 % -kamati od nom. iznosa od 1. januara o. g. do dana isplate. Od uplaćenoga prvoga

iznosa , o d n o s n o jamčevine odobrava banka supskribentom takodjer 5 % kamata, te je istima ctezvoljeno uplatiti odmah kod supskripcije cijeli iznos potpisanih dionica. Tečajni dobi tak (agio) pr ipada, kao što je već gore spomenuto , po odbitku t roškovf i pristojba, rezervnoj zakladi banke. Upravno viječe odlučilo je za V. emisiju dionica skoro isti tečaj, koji je vriedio za IV. emisiju s namjerom, da omogući onim supskribentima, na kojih prijave nije se

moglo svo jedobno obzir uzeti, nabavu dionica uz povoljne uvjete i da pribavi Jadranskoj banci ustanovljenjem niskoga tečaja čim veći broj interesanata. Prijave na nove dionice primaju s e : U TRSTU: kod blagajne zavoda. U OPATIJI: kod blagajne zavode. U DUBROVNIKU: kod Hrvatske vjeresijske banke i njezinih podružnica u Šibeniku, Zadru i Spljetu, te kod Dubrovačke trgovačke banke u Dubrovniku. U BEČU: kod Živnostenske banke p ro Čechy a Moravu, kod središnje banke čeških Štedionica i Češke industrijalne banke. U LJUBLJANI: kod Ljubljanske kreditne banke i njezinih podružnica u Celovcu, Spljetu, Sarajevu i Gorici, te kod Trgovsko-obr tne banke. U PRAGU: kod Živnostenske banke pro Čechy a Moravu, kod Središnje banke čeških štedionica i Češke industrijalne banke. U SPLJETU: kod Prve pučke dalmatinske banke. NA SUŠAKU : kod Banke i štedionice za Primorje i kod njezinih podružnica na Rijeci i u Bakru. U ZAGREBU : kod Prve hrvatske štedionice i njezinih podružnica u Varaždinu, Osijeku, Vel. Gorici, Sisku, Virovitici, Cirkvenici, Rijeci, Zemunu, Bjelovaru, Požegi, Delnicah i Kraljevici. Kod navedenih mjesta za supskripciju imadu se položiti takodjer stare dionice u svrhu izvršenja opcijskoga prava. Za slučaj, da javna supskripcija prekorači iznos nove emisije, pridržaje si upravno vijeće pravo reparticije.

Upravno vijeće JADRANSKE BANKE u TRSTU.

P R 1 M J E T B A : Jadranska banka šalje na zahtjev s v a k o m u interesentu badava uplatne l i s tove austr. ¡¡11 ug. poš t . Štedionice, da m o ž e slati novac bez svakih daljnjih troškova. U svrhu lacvršenja opc i j skoga prava dostatno je predložit i s a m o plaš teve dionica (dionice bez kuponskih araka).

Imate li bolest? F e l l e r u S t u b i c i

reumatičnu, uloge, glavobolju, bol zuba? Jeste ii si kroz propuh, nahladu, pokvarili zdravlje? Uzmite Fluid m. d. M. „E l sa f lu id" , koji ublažuje bol, lieči i kriepi. U istinu valja! Nije to samo preoruka! 12 bočica na pokušaj stoji franko K 5 . Proizvadjač je samo ljekarnik

E l s a t r g b r . 64 u H r v a t s k o j . 9 - 1 1

Podružnice

Via Giulia b r . 2 0 .

Važno za svakoga!

Gustav jYiarljo i drug Podružnice ;

Via Barriera vecchia br. 33.

h i .

f Telefon br. 1930, Telefon Dr. 1930.

T r s t C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 .

Tekući račun sa podružnicom Ljubljanske kreditne banke. Vlastita tvornica za ures porculane i izradba sva-kovrstnih kipova po uzorku za oveće naručbe.

Veliko skladište s taka la prost ih , apaniranih i z a ures . Veliki izbor p r e d m e t a z a ljekarne, drogeri je , p o r c u l a n s k o i zemljano

sudje , ocakl ine , staklarije, svjeti ljke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini , porculani .

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice. Na zahtjev Šalju se cienici badava.

D o p i s i v a n j e v » h r v a t s k o m j e x U x u .

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

G G G G G G G G G G G G G G G G

26.11. 10. J X

X

X

2 g x x x x x x x x x x x x x x x x j g

« ^Tvornica tjestenine w a M

i mlinice za raznu hranu. * Pomoćju najmodernijeg motora X proizvadja

x o ? : " . Od najboljeg marseljskog griza **^SS.* kao i od X

Dobrog i od najfinijega p Š C l l i Č n O g braŠtlS dobrog i od najfinije/ —

Tvrdka:

IVAN ŠUPUK i b r a t Š i b e n i k .

X X X X X X X X X X X X X X X X

HRVATSKA VJERESUSKA BANKA

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K

PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI 180.000

• • m

BANKOVNI ODJEL PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U K O N T O K U R E N T U I ČEK P R O M E T U ; E S K O M P T U J E MJENICE. OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA VRIEDNINE. D E ­VIZE S E PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLATE NA SVIM MJESTIMA T U I INOZEMSTVA OBAVLJAJU S E

BRZO 1 UZ POVOLJNE U V J E T E .

MJENJAČNICA KUPUJE I P R O D A J E D R Ž A V N E PAPIRE, R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, V A L U T E , K U P O N E . P R O D A J A SREĆAKA NA O B R O Č N O ODPLAĆIVANJE. OSJEOURANJE PROTI GUBITKU Ž R I E B A N J A . REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPIRA B E Z P L A T -

NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ O D B I T K A .

• • •

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G

G G G G G G G G G G G G G G G G G G

K N J I Ž A R A i P A P I R N I C A

Glavna ulica I V A N A G R I M A N I ~ A Glavna ulica

ŠIBENIK preporuča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor lirvatstili, talijanstili, Djcmačlnii i francnztili Knjiga

romana, s l o v n i c a , r iečnika onda p i sać ih sprava, trgovačkih knjiga, u r e d o v n o g papira , e l egantn ih l i s t o v a za p i sma, razg lednica i t. d.

Prima predplate na sve h r v a t s k e i s t r a n e č a s o p i s e uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću.

Velika zaliha svakovrstnih t o p l o m j e r a , c v i k e r - n a o č a l a od najbolje vrsti i l e ć a u

24.-9. 911. svim gradacijama. V a n j s k e n a r u č b e

o b a v l j a k r e t o m p o š t e .

Skladište fotografskih aparata i svih

nuzgrednih potrebština.

Preuzimlie naručbe svako­vrstnih pečata od kaučuka

i kovine.

Skladište najboljih i najjef tinijih šivaćih strojeva „Sin

ger" najnovijih sistema.

lzključivo g lavno predstavništvo, kamo valja upraviti sve upite:

2 Kuća Gutenberg ,

* EMANUEL KRAU6. Tehnički bureau Trst, via S. Nicolo 2

Zahtjevajte cienik bezplatno i bez poštarine . Dopis ivanje hrvatski. m

Najbolji namještaji]snage kao š t o :

motori naplin (gas), b e n z i n , ž e s t u , k a m e n o ulje, s u r o v o ulje z a obrtn ičke , po l jodje l ­s k e i e l ektr ične n a m j e š t a j e

_ s n a g e . — = —

namještaje na mrsayi plin (Sanganlane) prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. O. Dresdener Gasmotoren-Fabr ik:

Moritz Hille, D r e s d e n )

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

m Najsavršeniji gramofoni i ploče

s a s v a k o v r s t n i m k o m a d i a o s o b i t o hrvatsk im

prov i - % y

djeni T*A&E.F» i m dobivaju se u knjižari i papirnici:

I v a n G r i m a n i Šibenik, Glavna ulica.

Šalje na zahtjev cienik i p o p i s komada 14.-9. 9 1 0 - 9 1 1 . badava i franko.

znakom *H!5 MASTER'S V01CI* A ndi f>n< S

TRADEMARK. ' A N D J E 0 ^ a S S a S S C * *

£ u p pettocllo Pribor satova, zlatarskih i optič­kih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Zajamčena izradba sa 90 grama č i s tog srebra.

P e č a t a « Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago

kovini.

BOGATI LLUSTROVANL ELENIK. TVORNIČKE TULNE altni.

Šibenik,, Glavna ulica, br. 128. 14./9.-910.— 14 . /9 . -9U.

i •

(

Nikad više! - < 2 \

ne promjenjujem sapun, od kada B e r g m a n o v „ S t e c k e n p f e r d Li I i e n s e i f e " (zaštitni znak: Konj na palici) od Bergmann-a i drug. u Tešnju na Labi upotrebljujem, jer je taj sapun najupli-visniji od svijuh medicinalnih sapuna proti kož­noj bolesti (sunčane pjege), kao i za pospješi­

vanje liepe, mekane i nježne kože. Komad stoji 80 filira, a dobiva se u svim ljekarnama, droguerijama i trgovinama parfimerije itd.

40—50 ^

KrVati! pomozite Družbu sv\ Cirila i Metoda!

PRODAJEM SVAKOVRSTNIH KOŽA NA MALO I VELIKO. PRIMAJU SE I PISMENE NARUČBE IZ VANA UZ POUZEĆE, A ROZNATIM I :: BEZ POUZEĆA DO IZMINUĆA UTANAČENOG ROKA IZPLATE. :: IMADEM VELIKU ZALIHU GOTOVIH CIPELA I RADIONICU SVAKOVRSTNE OBUĆE I OPANAKA. IZRADJUJE SE BRZO I TAČNO PO NAJFINIJEM I NAJMODERNIJEM SISTEMU. PODPISANI SE OSOBITO PREPORUČUJE GG. ČINOVNICIMA, C. KRALJ. VOJNIČTVU, ORUŽNICIMA I FINANCIJAL. STRAŽARIMA. PRODAJE SE TAKODJER

I NA MJESEČNE OBROKE.

AUGUST ŽIGON — ŠIBENIK

•

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA - ANTE ZORIĆ — ŠIBENIK — (DALMACIJA). -

Ml

T v o r n i c a je uredjena s a s v i m potrebnim s tro jev ima . Izradjuje vreć i ce u s v i m v e l i č i n a m a i u svim b o j a m a . O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e . Ciene su vr lo umjerene , te d o m a ć i po troš ioc i ne ć e imati raz loga , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s l u ž e

s e iz v a n a .

INI T v o r n i c a je uredjena s a s v i m potrebnim s tro jev ima . Izradjuje vreć i ce u s v i m v e l i č i n a m a i u svim b o j a m a . O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e . Ciene su vr lo umjerene , te d o m a ć i po troš ioc i ne ć e imati raz loga , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s l u ž e

s e iz v a n a .

- - NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO 1 TOČNO. - -