God. VI. Šibenik, u subotu 25. lipnja 1910. Br. 452.

HRVATSKA RIEC Frtkjplatna c lena : u na godinu donošanjci

Za p o godine K - Za Inozemstvo

G. -n Za Šibenik na godinu K i;.' ativo i uluživn n I z l a z i s n e d o m i s u b o t o m

Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova. — Oglasi tiskaju se po 16 para petit redak ili p o pogodbi . — Priobćena

pisma i zahvale tiskaju se po 20 para p o petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se . — Rukopisi s e ne vraćaju.

Talijansko sveučilište. Pitanje talijanskog sveučilišta još je da­

nas na d n e v n o g redu. To je pitanje vruće te \i poslalo jednim od onih pitanja, koja u par ­lamentarnom životu monarhije prouzrokuju one česte krize, te potresaju temeljima raznih mi­nistarskih kabineta. Hoće li i ovo pitanje u ro ­diti kakovom ozbiljnom posljedicom po Bic-n.'iiliovo ministarstvo, to se još ne da sa stal-

i reći; jedno je svakako nesumnjivo, a to a je talijansko sveučilište zadalo već dosta

samom Bieuerthu. Talijani sti se kapricirali za Trst. Sveti-

njihova omladina bacila je. ges lo : „Ili rst ili n iš ta"! I od nekoliko godina djaci su

vodili žestoku akciju za taj svoj zahtjev sa de ­monstracijama, često puta krvavim, na tmiver-/ama Beča, Innsbrucka i Graca. Njihovo sta­novište preuz.eše i zastupnici te neprestance to pitanje iznašahu van. Ovo dana, kada su mogli opazili, da su za sebe predobili jedan dio Nie-maca i da je Bienerth, uslied toga, postao mekši učestali su sa svojim tražbinama. No u tom času pojaviše se južni Slaveni, koji se iz­javiše načelno proti sveučilištu talijanskom u Trstu, ne niečući Talijanima prava, da imadu

oju univerzu u jednom čisto talijanskom gradu, Treut ili Roveretto. Proti Trstu se izjaviše,

ovaj grad napučen sa jakim brojem hr-)g i s lovenskog elementa, i jer ga svugdje

naokolo obkoljava jaki slovenski zid, koji se lagano sve to više stiska i sužuju prama Trstu. Išfdbobno Slaveni iznieše i svoje zahtjeve, koji su isto tako pravedni, a i više, nego li talijan­ski za sveučilište u obće. Hrvatsko i slovensko pučanstvo, naime, u Istri ne ima svojih škola, nego se Družba mora za njih žrtvovati i uz­državati ih narodnim doprinosima. U Trstu sa­mom nema jedne državne slovenske škole, te k tomu svemu Slovenci ne imaju jedne uni-veize svoje. Zato oni vladi iznieše svoje zahtjeve kao proluzahtjev i odštetu za njihove glasove u pitanju talij. sveučilišta.

Vlada stisnuta od Slavena i od jednog ilitla Niemaca, koji mesu htjeli čuti o Trstu kao sielu talij. tmiverze, a opet pod prietnjama Talijana, da joj ne će glasovati proračun ne udovolji li se njihovim tražbinama, posegla je konačno za posredno sredstvo, o kojem se je već. više godina govorilo, i t o : u aktueluom

li ne riešava se podpuuo pitanje talij. sve-iSta, ali kao jamstvo Talijanima, da će vlada illjno poraditi oko toga, osniva se privre­

meno za tri godine talij. pravni fakultet u Beču. Talijani s tim uiesu bili zadovoljni, a i neki Niemci opirali su se tomu, dok su Slaveni iz­javili, da oni svoje pristajanje uvjetuju s tim, da se njihovim školskim pitanjima udovolji. Svi

ii „Jeduote" stvoriše čak i jedan „sveu-i klub", čija je zadaća bila proučiti sve-

ištno pitanje i nakon toga izmeti pred ple-„Jednote" svoje predloge, koji su imali

lačiti taktiku iste u ovom pitanju. Kroz to

vrieme su neki članovi od južnih Slavena kon-ferirall sa Bieuerthom te pregovor^ vodili radi svojih tražbina.

^ . - N e u e Freie Presse"^Javlja o tim prego­vorima da vlada ne će da udovolji zahtjevu o priznanju reciprociteta zagrebačkog sveučilišta i uz to, da ona nipošto ne pristaje da dade u parlamentu izjavu u prilog slov. sveučilišta. Radi toga da će Slaveni povesti u razpravi o talij. sveučilištu • jer su Talijani konačno pristali na posredni predlog sa sjedištem u Beču -obstrukciju. Isti list javlja, da Slaveni laz.polažu takovim obstrukcionističkim sredstvima, da će moći obstrukciju voditi za nekoliko sedmica. Na temelju toga laj isti list, koji je u u/kom odnošaju sa vladom veli, da se je ovih dana parlamentarna situacija vilo zaoštrila, jer osim oporbe Slavena po sriedi je i pitanje poljskih kanala, radi kojih pricti sa oporbom vladi i „Poljsko kolo".

Sve ove potežkoće skupa uzele, a nado­davši i tu, da i Rusini uvjetuju svoje glaso­vanje za talijansko sveučilište tim, ako se i njima dade sveučilište, parlamentarni je položaj više nego zamršen. Po ovome vlada se na­lazi u klancu, a sa svih strana obkoljena sa­mim tražbinama. Svi narodi hoće svoje, a sad im se pruža čas, kada mogu to izhoditi, samo kada bi se svi nezadovoljni elementi složili i svoje tražbine i uvjete e n b l o c k prika­zali vladi i zatražili izpunjenje svih ili opor­bu svih. Vlada bi tim bila stavljena u takav položaj, da bi morala ili popustiti, a to bi zna­čila pobjeda nenjemačkih naroda, ili povući kbh-sekvencije, a to bi jednako bila pobjeda opo­zicije. No izgleda po natezanju i dugotrajnim pregovorima Bienertha, da će se on držati stare p rakse : razdieliti nezadovoljnike, nekim udovo­ljiti, te ih sebi privezati i tako dobiti većinu. U ovom slučaju sva je prilika, tla će se vlada nastojati nagoditi sa Poljacima i Rusinima, kako je to već učinila sa Talijanima, a u ovom slu­čaju doduše bi se imala boriti sa obstrukcijom, ali ne bi pretrpila sramotu, da je izgubila većinu.

Dok mi ovo pišemo, u Beču se ovo pi­tanje sa najvećom napetošću prati. No svršilo se ono kako mu drago, sva je prilika, da će njegovo riešenje biti još jedna nova nepravda Hrvatima i zagorskim Hrvatima, Slovencima.

ŠIBENIK, P o h v a l n a i s k r e n o s t . Netko iz Spljela na­

pisao je u „Pokre tu" dopis, koji se bavi na­knadnim izborom u Spljetu i „sporazumom" iz-medju „demokratskih" i „liberalnih" Utvaiaša. Sam članak, po svojoj formi i izpraznosti fraza, ne bi zasluživao, da se na nj osvrnemo, ali par stavaka, u kojima izbija naivna izkrenost nevještog „prostog vojnika" dr. Smodlakove stranke, prinukalo nas je, da nešto na papir bacimo o toni.

Poslie dugog historijata o Bulićevom iz­boru i sudbini njegovog mandata, bavi se do­pisnik sa naknadnim izborom i dolazi do ra­

čuna, da bi oni, koji su po njima nazvani »crnci i mahnitci" mogli s a k u p i t i . . . 1200—1300 gla­sova! l:vo, ovo priznanje nije po „receptu", jer je do jučer ,,Slob9i|a" govorila, da u Spljetu ti „crnci i mahnitci" mogu da se na prste Iz­broje. Pak kad jedan njihov organ veli 1200- 1300, onda biti će barem — teke više, Dalje veli dopisnik: „1 te glasove mogli bi dobiti u d o ­meni zastupnika p o p a I v a n i >. e v i ć a . . . " Onaj „pop" je pobrisan i u „ P o k r e t u " . . . dakle : sapienti sa t !

O „sporazumu" govori taj iskreni dopisnik o v o : „Sporazumu je svrha: zajedničko djelova­nje u zajedničkim pitanjima obće koristi, ali još više o b r a n a z e m l j e i n a r o d a o d k l e r i ­k a l n i h n a s t o j a n j a , k o j a s u s v e j a č a i j a č a . " „Pokret" sam i ovo podbrisuje.

Mi <>vo donic.smo, jer ove rieči potvrdjuju u cjelini sve naše navode i tvrdnje, kojima smo upozoravali našu javnost na svrhu i cilj fuzije izmedju svih Utvaraša. Evo oni nam to p o ­tvrdjuju u svom glasilu, a tim je najbolje od ­govoreno raznim ciničnim koli bezobraznim iz­motavanjima glasila za Biankinieve interese, koji je nastojao, ali uviek bezuspješno, oprovrgavati naša predvidjanja.

„ N a r o d n i List" je nešto u zadnjem svom broju nadrljao o razpustu obćine makarske. Iz ciele mješanije rieči, fraza i nemišljenih misli proviruje nastojanje, da se opere zem. odbor, što je počinio nasilje tražeći i upriličujući raz-pust obćine, a da prije nije preduzeo i u p o -ravio prama onim nekim prisje-dnicima zakonom odredjenc mje re . . . „Nar. List" priznaje, da je to zem. odbor morao učiniti, ali svejedno iz­vrće i pere svoje gospodare, kao da oni mogu gospodariti ovom našom pokrajinom i njezinim ustanovam, kao da im je to ćaćina baština.

Sto pak „Nar. List" dalje brblja, da pra-vaše boli, što niesu na vlasti, to neka ga ni malo ne uznemiruje. Mi bilježimo to, da on brani nasilje i nezakonitost, kojom su došli do toga, da vladinog komesara postave na jednoj pravaškoj obćini. Rezultat toga jes t : v l ad in k o m e s a r ć e v o d i t i i z. b o r e z. a v l a d i n u s I r a n ku, U l va r u.

To je cilj, to je svrha. Za to protuzako-nitost, za to s i l a . . . nu tko zna, da se gospoda Utvaraši sa c. k. vladom u Zadru ne prevare, jer svaka sila za vremena . . .

Imali bi još nješlo kazati na bezočnost glasila za interese i njegovih povjerenika u ovom gradu, ali neć m o : gnjusa nam se nji­hova bezstidnost.

Naši posebni izvještaji. ss. R a d b o s a n s k o g s a b o r a . Od našeg

sarajevskog dopisnika : Ne mislim na dosadanji rad sabora, ta nema već malo dana da se je sastao. Ciljao sam u naslovu na ono, što će, .naš sabor imati da radi. Kako vam već pisah po svoj prilici adresne debate ne će biti, jer ne će biti niti adrese. Biti će dakle na razprav-

Ijanju proračun, a sad se javlja i pet-šest za­konskih osnova kao n. p. o tecivarinskim p o ­rezima i veterinarinskim mjerama o križanju blaga i slično. Kako vidite, izabrale su se a ma baš „najvažnije" stvari. Izgleda kao za porugu, da prvi naš sabor tik poslie aneksije nije imao ništa drugo važnijega razpravljati nego ovakova pi ­tanja. A bilo je toga dos t a !

Dakle od svega toga ostaje samo prora­čun. Ovaj će bili ustupljen odboru u tu svrhu, koji će ga za 10 dana pretresati i naravno nepro-mienjena podastrti saboru na odobrenje. Me-djutim taj naš prvi proračun iznosi liepu svotu od 74.297.712 K. Kao za prvi put nije loše. U proračun izvrstane su sve razne stavke, više ma­nje luksozne, a sve su prikazane tako, misliš: ne može Bosna da bez njih budne. Činovničke plaće, ne one nižih radenika i trudbenika, nego onih koji su unapredjeni da ne rade ništa, na j ­više obterečuju pioračun. A za prave narodne potrebe irnade par stavaka, koje su ruglo i koje će se opet većim dielom iztrošiti za komisije i naličja. Dok se ovako barata narodnim novcem, dotle narod pada u sve to veću biedu. Nije to ono, čemu se je narod od ustava nadao.

Javljam vam istodobno, da se katolički grad­ski zastupnici nisu zahvalili na svoja mjesta, već da su odklonili poziv nekidašnje prosvjedne skupštine.

Kako se pako konačno javlja, ne će u saboru biti skoro ni opozicije. Muslimani, Srbi i Hrvati od „Zajednice" odlučiše vladi ne pra ­viti oporbe. Zbilja sjajan taj naš s abo r !

nw. „ T r e ć a s t r a n k a " . Od našeg zagre­bačkog dopisnika: To je novi naziv, koji se počinje lagano i neosjetljivo usvajati za hrvat­sku delegaciju u peštanskom saboru. Tim se očito ide za tim, da se delegaciju posvema iz­jednači sa običnim magj. zastupnicima, e da se konačno dodje do toga, da se uzmogne reći, kako su hrv. delegati obični zastupnici jedne magjarske pokrajine. Koalicija na to ne nalazi shodnim, da reagira, nego mukom preko toga prelazi. Jedino nekim senzacionalnim na­činom najavljuje svietu i narodu, da ona radi oko nekog memoranduma, koji da će pre­dati Khuenu, a koji da bi imao sadržavati tražbine Hrvatske od magj. ministra predsjed­nika. Nego lahko je te memorandume pisati i uručivati, ali je pitanje, što će koalicija, ako Khuen te tražbine odbije ili ih tako okljaštri, da ne budu ni sjenka prvobitnih ? Hoće li onda koalicija povući konsekvencije ili će i dalje p o ­korno slušati razne upute i opomene magjar-skih novina, te podvijati rep pri svakoj šibi, a to u interesu „vladajućeg" položaja vladine s t ranke?

P. S. U zadnji čas stiže glas iz Pešte, da je dr. Nikolić konferirao s Khuenom, a da je posljedica te konferencije ta, da koalicijinog memoranduma uobće ne će biti. Vladini list „Budapesti Napio" ćak izjavljuje, da koaliciji nije bilo ni na kraj pameti vladi stvarati ne­prilika. Javlja, da će u Peštu doći dr. Tomašić, koji će urediti sve s Khuenom. A koalicija ni peto kolo u . . .

ii moje lovaše torbe. Napisao D o n M a r k o VeŽIć.

Napri se on straga za oguzinom trupine odaprto se nastavi turati, dok se ja lož'imice »stro niz brod, koliko me je god od kuće šio, cievi na straguši opružim sprieda niz

i upravim zjajine u dušmanina, da mu, ipne li mi se na ravnu uz oko, u ime puka taroda isporučim pozdravnu dobrodošlicu.

Rončić, kad ugleda prama sebi plovku i u njojzi še živo ne miče, haje on za

ne haje, jer i nju ko i sebe smatra pla-Irugom zagarkanih baretina. A pa opet se birati na Jakovljevu trupiiin, kad živo čeljade ' hi joj ni na kućnog starešinu, ko ni na ono,

se ni na sviet nije d a l o ! Netom se mi pojavismo na povišici, na

•sta blizu koračaja, ko iza trudna putova-i sladka odmora, premise se oni i krilima

rlekmi, pa ih slože, a nokat viljkom na Hn-zavezu, da se učvrste, je li svaka , na

'ine mjestu i spravna za odlazak. ..Svak ti je za napast, a pogotovije meni

Garine gaće, što ih je uza me o rub „prove" prislonio. Da sobom ganem — a živ sam, za-hvaleć Bogu, i j a ! - - odoše, ko odoše, „mažu" u naručaj.

Čujem ja otraga, kad smo se dobrih duš -maninu primakli, da nešto Gare nečujno mr­mori, ali ne možeš iz čista svaku razumjeti, kad trupina po „mažu" drobinom struže. Zvir-nem glavom, ne će li mi na uho bistra nje­gova nalečeti. U to, što ja sobom gnno, skli-zoše gaće i puc u vodu.

Rončić se dosjeti prevari ti trojanskoj trti -pini i docigli jednim mahom, ko pod zapo­vjednu, jedan i dojedan, ražom mora domare ostaviše i odlečeše. Ja, i opet s hudobnih Ga­dnih gaća, dok spredno i na nje se ogledo istom sade okom stiskoh i odapnem. Sinulo i smrklo se, kad sve zakasnilo. Iz pusta mora opet pusto more, a mi na prevari doštapali, a na rugu i prdačini oštapali, svi laganiji, nego došli, izim Garlnih gaća. Glamota on glavom oko brodice ko uzmuhann kobila, dok očima spazi, a rukom iztegnu iz mulja težke gaćetine, s kojih se izli, ko iz kabla, izmučena pusta vo­

dnima i hrputa on njima ožimice o tnipinu lupini.

Ma vidi ti, moj Gare. ove neprilike! — zablenuto ču ja. — Sto svi odnesoše na

ramenu živu glavu, ne će nam se sloga obra­zima rumen posut i ; i drugih se puta ovo pri-gadjalo. Već. je eto druga, što brkato ljude ostade bez gaća. Sto ćeš ti sade na se navući ?

— Gaće.

— A okle? Medjer li još toga imaš! — Je li, oče, da je znati, na bielome

svietu dronječiue i očajnika, što je, po vašoj umi, G a r e ! Da kuda bi čeljade bilo čeljade-tom, kad ne bi barem dvoje gaće imalo? A i tu Gare, ako je garav, nije gole, jer uz dvoju opremu, što je u „škrinji", ko da se juče sa pira vratila, druge se dvoje polovne na srgu u kući za svakidan nude i hvale.

Nu ti toga beričeta! Pusto je meni drago čuti, jer pravo vele: »Jedne gaće, ništa gaće, dvoje gaće, štogod gaće, troje gaće; dobre gaće". 1 toga, Gare, bilo, a zla i laži ne b i lo! A odkuda to t eb i?

- - Bit ću ukro i zašišo! Borme, oče, moji trudi i moja muka.

Oba nas, i Gare i ja svaki iz svoje pete trnje barkamn i izpod se njegove kule zdravi izkrcasmo.

Iščikaj ja Garu, hoće li, kako i ugovorili, k meni na užinu. Da hoće! Podne mitilo, a do malo, pa će se i dulja šetalica izpeti do k uri popodne, a Gare nema. Nije ovoga do ­sada kod njega bivalo, da bi se pri ovakome poslu smeo i zakasnio; a gledaj ti danas ovoga čekanja!

Već, kad on ne će k meni, a ja ću k njemu, i ja pod njegove obasjane dvore, a Rusulja — ovako ti on miloštno zivka svoju drugu Ružicu za somičem u hlad pod ba-jam posjela. Donjak i dobrim pripuhiva i o bajamovoj grani vije nešto propranih gaćetina. Još se sa njih po koja kap ciedi i s vjetra odpulnva. Upoznadoh ih, da su Garine sa ma-lopršnjeg troskotnog megdana. Rusulja čisti i izbire nešto zelja u pregači ; po onome, što vi­dim, mladi je štir, iza*kist ponikao, (siiedi).

f Antun Vendler.

1/ reda čestitih, nesebičnih i zauzeluih ro­doljuba u našem gradu, sala/i s A n i u u o m V e n d l e r o m u hladni grob opet p'dan od onih riedkih poštenjaka, kakovih je danas težko naći, a kakovih najviše treba. Nastaje nam čo-

eka u podpunom smislu te ru-či, nestaje nam rna radnika na njivi narodnog osvieštenja, ne-je pravog pučkog blagotvornog prijatelja, koji

se je pomaganju^ svjetovanju i podupiranju na­šeg težaka bio posvetio cielim zanosom svog dobrog, plemenitog srca.

Kruta ga bolest odavna morila, njegovo je tielo b d dana na dan za dugo vrieme poste­peno malaksalo, al duša njegova, volja njegova da nastavi u svom blagodatnom radu, nije nikad šuštala, pa je gotovo sve do zadnjeg dana svog života bio uviek tu spravan i tačan da vrši svoje dužnosti prama ustanovi, kojoj bijaše taj­nikom, blagajnikom, prama kotarskoj gospodar­skoj zadruzi, u kojoj je njegovom zaslugom, njegovim nastojanjem u posljednje vrieme broj članova poskočio blizu do tisuću.

Željeznom svojom voljom u slabu, bolestnu tielu, Ante Vendler ostaje svietlim primjerom, kako i koliko se može dobra da učini, samo kad se hoće i kad se plemenito čuti.

Nitko nije došao k njemu za savjet, za uslugu, za pomoć, a da se on nije odazvao. Imao je srca, ljubavi za sve i za svakoga, a

•skuii za patnika težaka. Vrstan, spreman u gospodarskom znanju,

ako je naše gospodarsko pitanje shvaćao i razpravljao zamjernom kompetencijom, a i „Mrv. Rieč" okitila se više puta krasnim njegovim stručnim člancima.

Kao rodoljub Ante Vendler iztiče se uviek i svagdje. On osjeća ljubav domovine istinski, i prožman tom ljubavi on rado pozdravlja, po­maže, podupire svaki otačbenički podhvat , svaku otačbeničku ustanovu i daje svoj obol u dobro tvorne narodne svrhe. U potrebi odkida sebi od usta i daje na oltar hrvatstva, u potrebi on se duži samo da pomogne hrvatskoj stvari.

Požrtvovan u svakom smislu on živi, on radi samo za ono što je dobro , što Je liepo, što je plemenito, što je otačbeničko. Raduje se, uživa u učvršćenju hrvatske narodne sviesti i zato je svom dušom, svim srcem gorljivi iskreni pravaš.

Poštenjak od glave do pete. Poštenjak u svakom svom djelu, jer mu je srce pošteno, jer na nj ne djeluje nego privlačiva moć liepih pri­mjera, svietlih karaktera, s kojima se samo druži, s kojima samo dieli sve radosti i sve žalosti, Javnog, političkog života.

Kao prijatelj, kao drug, Ante Vendler ostaje u svima, koji ga znadu, koji s njim obćiše, u najmilijoj uspomeni. Dobrota, b l a g o s t , prijaznost, veselost, duhovitost, razgovorljivosl, iskrenost i prava ljubav, to su svojstva koja su ga resila i s kojih je bio obćenito obljubljen, pa i od po­litičkih, stranačkih protivnika.

Ovakova čovjeka izgubismo, imamo dakle kim da tugujemo i da rečemo s pjesnikom:

Jedna je suza gorka Što je to ž iče palo ,

U četvrtak na 3 sata jutrom usnu u <Jo-podinu Ante Vendler, učitelj teorije bivšeg ra­

tarskog tečaja u našem gradu. Rodio se je u Zagrebu g. 1864. na 18.

listopada. Pohadjao je pučke škole i gimnazij u rodnom mjestu, a pošto mu je otac u to doba umro, podje na križevački zavod i tu se s od­

om usposobi za učitelja gospodarstva. Za kratko vrieme bio je gospodarskim vjež-

uenikom u Božjakovini. Kad se je osnovao ratarski tečaj u Šibe­

niku, Vendler bude pozvan kao učitelj teorije. Bilo mu je tek 19 godina. Odmah pri nastupu učiteljske službe, osvojio je srce svojih gojenaca, da su ga iz poštovanja, prem mnogi ravni po godinama njemu, nazivali „Naš stari".

Uz bok g. P . L. Biankina bio je podigao naš sada uvehli ratarski tečaj do stepena sred­nje gospodarske škole. Svoje učenike ljubio je nada sve, s njima se je šalio, ali la šala bila je uviek pouka, bila je umjestna. Vendler je znao tako djelovati na srce svojih gojenaca, da bi svaka pa l najstrožja njegova rieč padala kao melem na njihova frca. Dobar i poš.en, doživio ih je gorkih. Njegov čelik-značaj i čvrsto hrvatsko otačbeništvo pribavilo mu je neprija­telja, te je dosta poniženja pretrpio sa strane sebičnjaka i ljudske nepravde, osobito u raz­maku od g. 1889. do 1895. Nu Antun Vendler nije klonuo duhom. Uviek veseo, uviek blag sa svojim gojencima i sa svima dielio je s njima i s prijateljima svoje patnje. Njegovo se čelo nije nigda namrgodilo. Kad mu poslaše kao

učitelja teorije Pjerotića, grozno je bio poražen i znao je više puta reći ; „Zbogom, moj liepi Sv. Martine!" (Sv. Martin je zemljište pokuša-lišta ratarskog tečaja). I nije se prevario. Pje-rotić ga uništi i do propasti navede i više nije bilo onoga, koji bi bio kadar podići ga na vi­sinu, na koju ga je Vendler bio digao.

Nije velik broj Vendlerovih učenika, ali i laj mali broj svjedokom je plemenitog njegova srca naprama njima i obratno. Kao što će se njega u miloj uspomeni sjećati njegovi učenici, tako ga neće lahko zaboraviti ni težaci našeg prostranog šibenskog kotara, kojima je Vendler bio u svojstvu tajnika, blagajnika kot. gospod. zadruge mio drug, savjetnik i pravi prijatelj.

U kotarskim učiteljskim skupštinama više puta se je iztakao svojim stručnim razpravama, koje su bile obdarene dakako samo papirnatim priznanicama. Antun Vendler bio je duša svake otačbeničke institucije u našem gradu, te mo­žemo reći, da nema hrvatskog družtva u kojem Anlun Vendler nije bio prvi ili uz prvoga. U našem „Sokolu" bio je najljepše v'djen, ljubljen, u diletantskom njegovom klubu bio je jedan od najradinijih i najizrazltijih članova.

Na grobu ovog čestitog rodoljuba, uzor« značaja, pravog prijatelja, oduševljenog pravaša, Ijubeznog učitelja kl ičemo:

Pokoj vječni plemenitoj duši Antunu Vendleru!

Političke viesti. O t v o r e n j e p e š t a n s k o g s a b o r a . Nakon

stanke od godine dana otvoren je opet pe-štanski sabor. Narodna radna stranka zaprema skoro tri četvrtine dvorane i na skrajnjoj ljevici justhovci. Svi narodni zastupnici došli su. Ne­koliko časaka iza 10 sati dolazi kveslor i moli nar. zast. Madarasza neka primi kao najstariji predsjedništvo kuće. Madarasz pozdravlja one za­stupnike koji su ovamo došli, slobodnom voljom naroda poslani. Nakon toga obara se žestoko na nezakonitu vladu. Na klupama vladine stran­ke silno ogorčenje i buka. Dobni predsjednik zaključuje svoj govor sa riečima, neka bi zastup­nička kuća uviek djelovala na dobrobit domo­vine i naroda. Živahno odobravanje u cieloj kući. Madarasz daje na to Čitati Previšnje nično pismo, kojim se priobćuje, da će Njegovo Veličanstvo u subotu u 12 sati do podne či­tanjem priestolnoga govora otvoriti svečanim na­činom parlamanat. Predsjednik odredjuje slie-deću sjednicu za subotu u 1 sat poslie podne.

P o l o ž a j n j e m a č k o g k a n c e l a r a . „Erem-denblatt" saznaje, da je položaj njemačkog kancelara Bethman-llolhvega postao neodrživ.

K r e t s k o p i t an j e . Rusija je preko Izvolj-skoga bila predložila velesilama zaštitnicama Krete kao riešenje kratskog pitanja, da se Kreta po četama velevlasti ponovno zaposjedne. Ve­levlasti na tu rusku notu odgovoriše, a u od­govoru odbijaju tu ponudu, samo se slažu s lim. da je dovoljan neki stanoviti broj ratnih brodova pred Kretu, tim više šio su se Kre-čani već prilično primirili. Medjutiin turske no­vine javljaju, da je Englezka zajamčila Porti, da će kretsko pitanje riešiti |u prilog Turskoj. Istodobno Grčka je kod Porle prosvjedovala radi težkih prietnja, kojima su izvrgnuti grčki Irgovci u Turskoj.

P o r t u g a l - r e p u b l i k a ? Pronosi se viest da bi uslied nastale krize u Portugalu, mogla tamošnja dinastija biti svrgnuta te zemlja pro­glašena republikom. U tom smislu piše u bečkom „Zeitu" vodja portugalskih republikanaca, Lima.

T u r s k o o d l i k o v a n j e k r a l j u s r b s k o m . Službeni turski list javlja, da je sultan podielio kralju Petru Impias red briljantima.

Naši dopisi. Gornje Primorje, 18. lipnja.

I zbor i z a III. t i e lo . Izbori za treće tielo dovršili su jedva na 14. poslie podne, dok su bili počeli već na 6. o. mj. jutrom. Već smo vas brzojavno obaviestili, kakova li su se nasilja či­nila sa strane Andrijaševićevih bjesomučnika za samih izbora. O tom vam eto nekoliko potankosti.

Kroz svih 8 dana izbora padala kiša, no uz-prkos tomu i dalečini puta, kod naših izbornika vladalo je oduševljenje. No izbori se nisu vodili kao prije. Ovaj put na čitanje imenice, kako bi koji broj bio pozvan, onako bi pristupao poje­dinac i glasovao ili se predavala punomoć. Malo ih bilo, koji na poziv svog broja nisu glasovali. Andrijašević mu i sin zatezali su izborima, koliko mogli te na svaku prigovarali, samo da se stvar što viša odulji, tako da bi pri kojem glasovanju ili punomoći prošlo utaman pol ili tri četvrt sata. To se sve radilo u namjeri, da se narod ozlo-volji, te da sa birališta odstupi Formalnosti gla­sovanja su drugačije no prije, a za njih je Petar znan, te se s njima već u prvom početku služio. Mi za njih ne znadosmo, tako da smo se nala­zili u neprilici. Tek u zadnji čas se jadu dosje-tismo. A da ne bude bilo toga, još bi više mi glasova imali. Isto tako radi kojekakovih formal­nosti mnoge su naše punomoćnke propale i od-bivene bile.

Svaki dan pak letili su brzojavi na sve strane. Brzojavljivao i poglavar i komesar. Od Andrija­

ševićevih ljudi nije ni mačak ostao, a da nije glasovao, dok smo mi mogli ih još okupiti, ali sigurni u pobjedu ne htjeli mučiti sve.

Andrijaševićevci uzdali su se u prietnje i udar­ce. Napadoše i udariše više naših ljudi. Sa prozora su na naše prolievali vodu, kutije žigica zapaljene bacali i prosipali svaki smrad i gad. Konačno se nabacivali i žalnicama. Da ne bude bilo oružnika, bila bi se velika krv prolila. No i ovi bili pri­strani, te su i fratre potjerali sa birališta, dnčim njihovim bilo slobodno sve. Proti našim Ijudim se sve moguće poduzimalo. Jednoga u Bristu uboli Andrijaševičevi nožem. Neki Mijo Ujdur udario naše: Matu Bogunovića p. Ante, Jakova Bogunovića Andrijina i Pavla Viskića - španju : u d a r i o i b a c i o s a z i d a 3 m e t r a v i s o k a . Miloš Petrov udario našeg Antu Viskoviča Ni kina. A tko bi sve izbrojio pusta nasilja, što ih oni počiniše. Na koncu se poglavaru dodijalo i razbolio se, te dokrajčio izbor 111. tiela. Na 13, u večer poglavar prebrojio koliko još glasova fali, te je na 14. samo one pripustio na glasovanje. Naših 9 bilo udaljeno za vrieme biranja te malo kasnije došli, ali ne htjedoše ih zabilježiti, niti glasove primiti.

Evo ovako su tekli izbori, a kamo li puste laži Petrove i njemu sličnih novina, da je prama njima bilo nepravde i sile.

Lija se p r e v a r i l a . Andrijašević misli, da su ljudi ćuci. Koliko ih je Petar neslanih u ovim izborim sasuo, to bi sam Bog znao. Dok je on u privatnom razgovoru produktivan, ne čudimo s e ; ali nam je začudno, kako ima obraza da jav­nost onako bezočno zavaraje.

Čujte što brzojavlja listu dostojnu sebe „N. Jedinstvu". 68.

Sinoć su dovršili izbori III. Izborništva. P o ­vjerenstvo poklem je odbilo |55 naših glasova i primilo 126 nezakonitih fratarskih (V u cielom Gornjem Primorju nema nego 10 fratara) uz pro­svjede poglavara (poglavar za pravaše?) , p ro­glasilo naših 500, fratarskih (?) 569. Pobjeda moralni (Audrijaševića moralna pob jeda!? ) i ma­terijalna naša.

Počinjeno je groznih bezakonja i krivotvo­renja. (Niesmo imali za te operacije majstora).

Andrijašević. Čitaoci sad pomno čitajte brzojavku u „Na­

rodnom Listu" br. 48. „Povjerenstvo, uz prosvjed poglavara (baš

im je poglavar na ruku!) odbilo je naših 120, a primilo nezakonitih pravaških 90 (ovdje Petar malo snizio broj.) Konačni uspjeh : naših 500, a protivnika 565 (i ovde g a j e pamet izdala). Bude li pravde (Petar i pravica!), pobjeda je naša, uza sva nasilja i bies protivnika." (Ko je napao Antu Viskoviča Nikina, ako ne sin Petrov Miloš V Tko je udario Pavla Viskića, tko je polio vodom Niku Viskoviča; tko se kamenjem hitao ? Petre ruku na prsi, pa kaži jedanput istinu! A kamo li na silja pravaša! ?)

P a z i t e I Petar brzojavlja „N. J." da mu nezakonito odbilo 155, a „Narodnom Listu" samo 120 glasova. Kod nas nije jedno te isto 155 i 120, Tu je razlika od 35 glasova! Moj Petre, ulovio si s e ! Zašto se nisi prvo promislio : kako ćeš dosljedno prodavat javnosti rog za svieču ?

Dok je Petar brzojave slao, vidi se, da ga glava nije služila.

„Narod. Listu" javlja, da je naših nezako­nitih glasova primljeno 90, a „N. Jedinstvu" pri-povjeda da je naših protuzakonito primljeno 126. Dobro je Petar učinio, što je krupniju laž Anto-niju prodao, jer mu je tvrda koža, pa ga neće rumen oblit. Medjuto je i ovdje po računici raz­lika od 36 glasova.

Vidjet ćemo koju će brojku „Sloboda" obje­lodanit!

Baš vidim: da se nitko nije laži udav io! U nestašici vremena ostavljam za drugi put

o Bilišku, povjerenstvu i t. d. — Stari pravaš.

Iz hrvatskih zemalja. B o s a n s k i s a b o r . Civilni adlatus barun

Benko odgovorio je na interpelaciju dr. Suna-rića radi zapostavljanja Hrvata prigodom kra­ljevog boravka u Sarajevu. Konstatira, da su deputacije imale biti pripuštene kralju k3o i uviek do sada na temelju konfesionalnoga principa. O namjerama vodja katoličke deputacije da i nekatolike uzmu sobom, nije vlada ništa znala. Naknadna promjena programa nije se dala iz­vesti. Vlada žali taj je slučaj i to tim više, jer daleko bila nakana kakove uvrede, te čitav d o -godjaj počiva na zabludi i nesporazumku. Kako se vidi, vlada je uzela vrlo komotno stvar. Učini

pak onda požali. A medjulim se ne up rav ­lja učinjeno zlo.

Dr . T o m a š i ć k a o z a s t u p n i č k i k a n d i d a t . Osječka „Drau" javlja, da će uslied novog iz­bornog reda zastupnik osječkog dolnjeg grada dr. Vladimir K o v a č e v i ć kao javni bilježnik morati položiti zastupnički mandat i da tamoš­nji izbornici namjeravaju ponuditi tako izpraž-njeni mandat banu dr. Tomašiću, koji će biti za sigurno izabran.j

R a z p u s t r i e č k o g g r a d s k o g z a s t u p s t v a . Ugarska je vlada razpnstila riečko gradsko za­stupstvo i razpisala nove izbore. Ako kod iz­bora pobjedi vladi prijateljska stranka, onda će ii.ucliukom postiti zastupnik Mailänder, a injt-sto njega će kandidirati grof Dessevffy.

Voli jes t i zemlju n e g o i pi tu i m e s o . Javlja se iz l 'ojnice: 16 godišnja Delfa Skopljo, r.-k. iz Tješila (kot. fojničkog u Bosni), vidi jesti zemlju nego i pitu i meso. Delfa je počela jesti zemiju još u svom djetinstvu, radi Čega ju je njezina majka klela i više puta i tukla i za­tvarala, ali je nikako od toga nije mogla od­

učiti. (Nikad se nije potužila, da je gladna). Da je najbolje koje jelo, ne može Delfa ni koliko ptica pojesti. Ona nebi u obče nikakve hrane ni jela, da je ne sile na to. Napokon ju je majka dala u službu nekom Anti Šaki, ali pod uslovom, da dobro paze na nju, da ne jede zemlju. Lani u jesen pravio Šako zemljanu peć, pa mu ostao iza tog posla pun sepet zemlje (oko 60 oka) koju je zemlju spravio na kućni tavan. Kad je Šako negdje skoro hotio d a ' p o ­pravi izpucanu peć, popne se na tavan, da uzme zemlje, kad tamo, našao je sepet prazan. Delta \t priznala, da je tu zemlju u roku od 2 do 4 mjeseca pojela. Delfa izgleda u licu puna i rumena, samo kažu, da je u tielu slaba, a trbuh ima nabubren i tvrd. g

\z grada i okolice. S p r o v o d p k . A n t u n u V e n d l e r u obavljen

je jutros u 8 i pol sati uz veliko, krasno uče­stvovanje gradjanstva, svih vlasti, cielog uči­teljskog osoblja, škohke mladeži, te Hrvatskog Sokola, Hrvatske Čitaonice i predstavništva dru­gih družtava, te sokolskih iz Betine po bratu l'.lipi, iz Murtera po br. Mudronji i Jeliču. So ­kol Mandalinski poslao je jedan odio s barja kom. Zastupan je bio i ratarski tečaj u Tro­giru. Pristupiše i pouzdanici kot. gospod. za­druge u Vodicama i Prvič-Luci. Od pokojni­kove kuće do kazališta na Poljani razvila se veličanstvena povorka. Gradom po izlozima i po zidovima čitali se uspjeli sastavci — je­dan epigraf i jedan sonet — u čast i slavu pokojnikovu. Ovaj sprovod najbolje je do­kazao, koliko je pokojnik bio ljubljen i š to­van u Šibeniku i u okolici. Udarala je po-grebnice „Šibenska Glazba". — Bilo je mnogo vienaca, medj kojima spominjemo o v e : „Uči­teljskog Družtva", „Hrvatskog Sokola", „hrvat ­ske Čitaonice", „Sokolskog dramsko-diletantskog klnba", koji je bio baš divan. — Sprovod je krenuo sa Poljane gradom, pa na groblje sv. Ane. Tu nakon izmoljenih zadušnica iznesen je lies pred crkvu, a onda nad njime progovori najprije Dinko Sirovica u ime „Učiteljskog Družtva" te svih drugova i prijatelja, ocrtavši zgodnim, čuvstvenim riečhna cielo značenje po­kojnikova rada, života i karaktera. Za Sirovi :

i o n i probesjedio je sokolski vodja br. VI. Ku-lić opisavši svu veliku, zamjerim djelatnost Ven-dlera u našem družtvenom, stranačkom životu i njegovo marno i uspješno nastojanje u go­spodarskom pravcu, imenito u svojstvu taj­nika blagajnika Kot. Gosp. Zadruge. Oba go­vora učiniše dubok utisak na ganuto prisutno množtvo, koje prihvati s govornicima posliednje pozdrave „Slava" i „Pokoj vječni" milome, ne­zaboravnome Anti Vendleru! — Ove govore, kao i prigodne sastavke, doniet ćemo u pod lisku narednog broja. Još jednom : Slava Ven­dleru Anti!

H r v a t s k o m S o k o l u , da počaste uspo­menu blagopokojnog A n t e V e n d l e r a, daro-vaše sliedeča gg . : Dr. L o Krstelj 5 K; Kulić Vladimir i Krešimir Novak po 3 K; Bulat Hinko, Karadjole Josip, Sirovica Dinko, Grimani Ivan, BeroŠ Vilim po 2 K; Krste Lambaša, Niko Blazevič po t K.

Z a d i s p o z i t i o n s f o n d — da , al i za mi­n i s t a r s t v o t r g o v i n e — n e ! Zadnji „Nar. L'st" donosi ovaj brzojav: Beč, 22. lipnja. Pri ju­čerašnjem glasovanju o proračunu ministarstva trgovine, glasovali su svi zastupnici iz Dalma­cije složno proti stavci u znak prosvjeda pro i ministru i njegovu držanju u pitanju slobodne plovidbe. Ovako ovaj put. A kada se je neki-dan radilo, da se vladi glasuje uključivo i di­spozitionsfond, onda su neki od gospode oko „Nar. Lista" otišli iz dvorane, a neki glasovali za proračun. I to su ti vam ti l judi!

P r i v a t n i č inovnic i Šibenskog okružja, kako doznajemo, prvom polovicom dojdućeg srpnja imati će u našem gradu povjerljivi sastanak, da se organizuju za svoj „Zadružni Savez", koji se ima provesti Z3 svu pokrajinu.

S t a r a c s p a s i o u t o p l j e n i c u . Martin Srda-rev pok. Mikule iz Vodica, starac od 60 go­dina, pr. četvrtka odjeven skočio u more i s po-gibelju vlastitog života spasio deset godišnju djevojčicu, koja se već utapljala. Ovo junačko djelo starca Srdareva morala bi pomorska vlast dati nagraditi.

Višnje . Ciena im u Vodicama 16 para kilogram.

C i rkus V a r i e t e . Ima par dana. da se u našem gradu nalazi cirkus „Variete". Obćinstvo najviše zanima hrvanje ženskih hrvačica, od ko jih su neke dobro uvježbane. Ima i jedan, koji pravi igre sa bodežima te ih tura kroz grkljan. Jedan takodjer dobro skače.

Pokrajinske viesti. f Dr . J u r e Bu ic . Nakon dugotrajnog i

mučnog bolovanja, preminuo je u utorak dr. Jure Buić, liečnik u Splitu. Pokojnik je imao

46 godine. Bio je obće štovan i ljubljen od znanaca, te poznat kao vrstan liečnik. Obitelji i svojti naše saučešče radi težke nesreće, koja ih je smrću vrlog pokojnika zadesila.

N a d b i s k u p D v o r n i k . U ponedjeljak u jutro krenuo je na put u Švicarsku. Kako „Hrvatska Kruna" javlja, N. P. nastai.it će se definitivno na Sušaku.

V j e n č a n j e . Javljaju nam, da se na 27. u Omišu vjenčaju Marica Marušić i P e -

Štambuk. Mladencima naša čestitanja! S k a k a v c i n a P a g u . Pišu nam iz Paga :

Naknadno na naš dopis u broju 450 cienjene „Hrvatske Rieči" od 18. o. mj. javljamo, da je ministarstvo poljodjelstva za uništenje skaka­vaca udielilo 2000 K. Da se je ova pripomoć udielila namah, neto*, je pojavljenje skakavaca svojim dopisom 16. lipnja 1910. br. 721 obćina prijavila kot. poglavarstvu, ili barem da se je uzeo u obzir brzojav od 3. o. mj., što ga je ista obćina upravila na poljodjelskog činovnika gosp. Štipana Jurića, pa se izposlovalo od rav­nateljstva financije uoblaščenje, da obćina može nabaviti petrolinu prostu od carine, kako se je to sa strane obćine izvješćem 3. ov. mj. br. 808 zamolilo c. k. namjestništvo, bilo bi se za stalno petrolinom mnoštvo skakavaca uništilo, jer su još tada bili nejaki i na okupu, dočim će sada već biti kasno, kao ono poslie podne ići na misu, jer su skakavci postali jači i d o ­bili krila, pa se nedadu tako lako goniti sa kamenouljem.

O p e t f i l o k s e r a . Pišu nam iz Dola na Braču 2 1 . ov. mj . : U nekom vinogradu više sela konstatirala se filoksera. Još se nezna koliko je prostora zaraženo. Očekujemo komisiju. Crna ti se piše tužnom težaku i posjedniku. Ne bude li izdašne i brze pomoći sa strane vlade i p o ­krajine, ono što bude u stanju da se izseli, izseliti će. Ostali morati će gladovati dok ne svrše, jer jedini izdašni proizvod na ovom kršu, tom otoku bila, uz maslinu, loza. Kad bi bilo dobre volje u vlade, moglo bi se početi goje­njem stoke.

N a m j e s t n i k N a r d e l l i povratio se u ne­djelju u večer, na c. i k. jahti „Dalmal" u Zadar.

Zu D r u ž b u . Uprava „Hrv. Rieči" primila je 8 K., koje su se sakupile za gostoljubivim stolom fra Luigja Jurenovića, prominskog žup­nika, pr igodom njegovog imendana.

Književnost i prosvjeta. Q u a n t u m a u t e m h u m a n i t u s s c r i p s i t , e r r a v i t .

(August, de Civ. Dei II. 17.) D o p a d e nam ruku, — malo okasi io , — neka knji­

zi .a , š to sadrži tri op i sa : g o v o r o ško l skom proračunu, Urian po Dr. Machiedu u saborskoj sjednici od 7. lipnja 1989 , te dva članka : „Ućiteljstvo pred saborom" i „Slo­bodna škola", prvi tiskan u br. 6, 7, 8, god. 1009. Ši ­benskog „Učiteljskog Glasa", drugi u br. 45, god . 1909. SplJetskoK „Dana".

IT ^ IJ predgovoru brošurice čila s e izmedju os ta loga i o v o : ..u interesu stvari, o kojoj se radi, i koja m n o g o

kulturni napredak naše pokrajine, donos imo vor zastupnika Maclneda i članke spomenutih

da ih čitatelj uzmogne uzporediti i nepristrano ". Usvajamo sasvim rado zadnje rieči predgo-

: obračamo s e i mi na čitatelja, pozivljući ga b e z strasti onu brošuricu, e da „uzmogne nepristrano prosuditi g o v o r zast. Machieda

! spomenut ih novina". „Narodni List" od 4. ili 5, svibnja, dok ustaje i na obranu govora Dr. Machieda, misli, da tlti s o v o m necivi lnom frazom: „To je naj-

vor na onu sramotnu kampanju", notna kampanja! O v o je za sigurno /.dvojni

ni klik u času stranačke uzhudjenosti , kada s e svaki analitički kriterij. A da ga je izgubio , ,Na-

st", nije s e čuditi. Odviše je star. 1 doista, svaki, predsuda uzporedi ona dva članka, „Učiteljskog „Dana", sa g o v o r o m g. Machieda, ne m o ž e a

j uvjeri, da je ovaj rekao još više zla, nego š to je javnost doznala po „Smotri Dalmatinskoj", koja p r o š -

"* log; l istopada bijaše doniela izvještaj o onoj famoznoj saborskoj sjednici. Evo dokaza Tekstualne rieči s kojih bi prikoren u „Danu" g Machiedo, jesu s l i edeće :

, N a 7. l istopada govor io je u dalmatinskom s a -I, pr igodom razprave o ško l skom proračunu, za -nik Dr. Machiedo , a z lo le govor io . N a p a o je na u, svećens tvo (klerikal izam); uzvis ivao je modernu •og i ju , koja s e osniva na prirodnim (znanost ima: ™ »e na zavod preparandista, vodjen od Dumana,

. njihovo odgajanje bigotizniom i j e z u i t i / m o m : ičlo je, da se dumnnma nijednog reda nema p o -

. internat ženske preparandije i t. d. Sve ove eruk-z a š t o ? Da pokaže potrebu s l o b o d n e m i s l i :

! žalostnim izražajem i tankim g lasom, punim ga-

Jjosp. je zastupnik uzkl iknuo: Vlada ne bi trpjela ne narodne škole , radi s e b e i radi svoje s a v e z -

crkve. S lobodnu narodnu školu valja da pre-» budućim pokoljenjima. U kratko r e č e n o : g o s p . ") hotio bi školu bez. svećenika, bez katekizma,

bez morala, bez Boga . Hotjeo bi on razkrš-još od prvoga doba, nježne pameti dječaka. H o -, u jednu rieč, u Dalmaciji, s lobodnu, to jest fra-iku školu, kako ju hotio , i ovdje ondje . u S p a -

. j j ustanovio tainof.ui l'errer". Ostali dio s p o m e n u t o g članka niesu nego logične

r .plikacije vjerske i moralne naravi, koje jasno proiz-virtl iz bezvjerskih i nemoralnih načela, sadržanih u uiiom govoru.

Vidimo sada, da li prigovori „Dana" nalaze p o d ­loge u govoru g. Machieda.

; Prije svega na str 4 spomenute brošurice č i t a m o . . . "10 bi bilo i pomislit i , da će vlada u o b ć e dopustiti l jednu s lobodnu narodnu školu, š to od i še duhom K koji tu školu treba i podržava. Kad bi to u i država dopusti la, ne bi to nikada saveznica dr-

"cva dopusti la. P a r a d i toga, g o s p o d o , misl im,da ju, za kojom idu ostali s lobodni i civilizovani tu s lobodnu narodnu školu treba da pust imo na-iućim pokoljenjima. Mislim da mi n e ć e m o t o d o -

l dugo , da nam škole budu s l o b o d n e 1 u m naroda".

to s e ovdje k leveće kler, kao da p o m a ž e raz-škola, potrebito je odlučno izjaviti, da se kler

da protivio niti s e protivi školi , Sto „odiše du-naroda" Dapače istina je nepobitna, da je s v e ć e n -

) stajalo vazda u prvim redovima, pri svim narod-t o r b a m a i pogibelj ima, pa i onda, kad nagradom za

otvoreno Izkazivanje otačbeničkih načela, bijaše obično izgon i tamnica. Svećenstvo s e uviek pokazalo barem toTiko patrlotičnim, koliko to bijahu najzaslužniji, najod­lučniji, najnesebičinji, najpošteniji karakteri, što ih bro­jila naša provincija, naime Klaić, Pavlinović, Kosto Voj-novlć. Svećens tvo je gojilo narodni jezik, branilo ga i širilo u školama s tolikim žarom, da ga niesu nikada nadvisili naši svjetovnjački redovi. A m o ž e m o glasno iz­javiti: ako se je hrv. jezik razvio brzim korakom i na­predovao o v o zadnjih 50 god. , kada p o s l a d o s m o dioni­cima ustavnih sloboština, to je u prvom redu zasluga našeg hrvatskog klera. Da, našeg klera, vodjena od na­rodnog apostola , Pavlinovića, čije ime slavna je zastava. Opetujemo, zasluga je našeg klera, koji je dandanas pre­ziran progonjen, klevećan, sa sirane napredne čete l ibe-ralnih s lobodoumnih demokrata, ovih bezobraznih i p o ­vršnih individua, š io iznikoše, ovo zadnjih godina, /.a nesreću i pedipsu našeg hrvatskim kaioiičkoa naroda. Oni. ugušivsi u sebi svaku dobru misao, predpostavljaiu sjetimo nesjetilnomu, sofistiku tlialektiei, prividnost isti­nitomu i substancijaJnomu, a prenoseći to u svojim dje­lima, u životu, u vjeri, pr ihvaćajuegoi /am. ambiciju, vjer­ski nehaj i revoluciju u stališima i kastama Smiešna ,e dakle tvrdnja naivnog zastupnika, kad daje razumjeti, da je svećens tvo neprijateljem narodne š k o l e : „Kad hi to ,,u obće država dopustila (naime narodnu školu) ne bi „to nikada saveznica države crkva dopustila"!

Znadete li naprotiv čemu se kler prot ivi? On se protivi i vazda će se protiviti „s lobodnoj narodnoj školi", u smislu izraženom od g. Machieda, jer s lobodna škola nije drugo nego bezvierska škola, dakle .škola be2 Boga, bez morala, bez svećenika. Ako Dr. Machiedo |pod na­zivom „s lobodne škole" nije razumievao bezbožnu školu, zašto mje to i z jav io? Nu nije mogao to izjaviti, jer na istoj četvrtoj stranici svoje brošurice, pokle je rekao: „mi nećemo ni to doživiti još za dugo, da nam škole „budu s lobodne I u duhu našega naroda", otvoreno kaže: „za to bi bilo dobro, da mi posvet imo u prvom redu „piašini naših arhiva pokrajinski zakon od H. veljače „1809. o nadzoru škole, i da ga zamienimo novim zako-,,nom na bazi s l obodnog i u narodnom i u prosvjetnom „smjeru". Ovdje on razlikuje s lobodnu školu u smjeru narodnom, od s lobodne škole u smjeru prosvjetnom. Dragocieni je ovdje onaj veznik „i," što spaja dvie izreke u o v o m i u predjašnjem periodu, koji razjašnjuje ekse -getični smisao onih dvaju tropa.

Naše brzo javke . |X'liirJn.

G r a d a c , 24. lipnja. Izbori za d r u g o tielo dovršeni. Pobjeda je naša.

Z a o s t r o g , 24. lipnja. - U Gornjem pri­morju pravaši dobiše u drugom tielu 102 glasa protiv 83 protivnička.

Opazka Uredniš tva: Brzojav nas obeselio i drugom viešću o pravaškoj pobjedi. Treće tielo je bilo prvo, a sad eto i drugo je sasma u pravaškim rukama. Ova sama činjenica naj­bolji je odgovor svim onim pustim dopisima u utvaraškim novinama, kojima su se bubnjale razne ludorije i laži o izborima za treće tielo. Djelima odgovarati na prazne rieči, to je jedini ozbiljni i djelujući odgovor. Ovo će možda služiti kao poduka i „Nar. Listu", i „Slobodi", i „N. Jedinstvu", i „Crvenoj Hrvatskoj", koja sa osobitim zadovoljstvom prenaša doslovno „Slobodine" dopise. Gornjo primorski [pravaši evo dokazaše svima lažnost njihove pisanije te mi možemo, pa bilo to komu pravo ili ne bilo, ponovno i jače uztvrditi: Pncaju kolani . . . .

S a b o r ta F»eš t l .

B u d i m p e š t a , 25. lipnja. — Danas je u podne kralj u parlamentu pročitao priestolnu besjedu, s kojom je pozdravio prvo zasjedanje novog sa­bora. Na galerijama bila je sva sila svieta, tako da su mjere sigurnosti bile povećane. Znati­željno občinstvo upravo je grnulo u sabor. Svi su zastupnici bili prisutni. Dolazak kraljev bio je pozdravljen burnim poklicima i ovacijama. Samom činu prisustvovao je nadvojvoda Josip, nadvojvodkinja Klotilda, nadvojvodkinja Augusta i nadvojvodkinja Elizabeta. Posred grobnog muka pročitao je kralj priestolnu besjedu, it kojoj se je izticala stavka, kojom se pozivlje narod, da podupre današnju vladu u njezinom radu. 1 pri odlazku je kralj bio srdačno po­zdravljen.

te in k i i — Iriaea*«

P r a g , 25. lipnja. Ovdješnja uvažena i dobro upućena „Bohemia" javlja, da je kralj podielio ugarskom ministru predsjedniku grofu Khuenu Hedervarvu naslov kneza. Ova je viest i ovo odlikovanje popraćeno opazkom, da je to Khuenu nagrada, za njegovo uspješno dje­lovanje u Ugarskoj, s kojim mu je pošlo za ru­kom dosad u svemu provesti intencije i naputke dvorskih krugova.

B u d i m p e š t a , 25. lipnja. — Viest pražkog lista o Khuenovom odlikovanju, proizvela je veliku senzaciju. U političkim krugovima se isto odlikovanje tumači kao osobit znak povjerenja, te kao novo sredstvo, kojim se je htjelo još više podići Khuenovu osobu.

I se ;prot*a«5ttrxš*l*:oi£ od* bora.

BeČ, 25. lipnja. — Poljski zastupnik Gor­ski izstupio je iz proračunskog odbora te se odrekao izvjestiteljstva u predmetu talijanskog sveučilišta radi sukoba, koji je nastao izmedju vlade i Poljaka. 'Jučer je pak proračunski od­bor gospodske kuće viećao vrhu zahtjeva Po ljaka, o uredjenju vodenih puteva te je pred-log odbio. — Ovo kao da će natjerati i P o ­

ljake konačno u opoziciju. Jasno je, da je ovaj korak proračunski odbor učinio sporazumno sa vladom te će Poljaci povući konsekvencije, a u tom slučaju parlamentarni položaj biti će vanredno otežČan.

y, t i . ^ « i i | » i » iC'it i \ L I K O O d g O « d j j e n a .

Beč , 25. lipnia. - Uslied velikih zapletaja, koje je pitanje talijanskog sveučilišta izazvalo, kao i radi oporbenog stanovišta Poljaka, te p o ­radi prietnja Slavena sa obstrukcijom, zastup­nička je kuća odgodjena do 1. srpnja. Ovo je bilo jedino sredstvo, koje vladi preostajalo, da se izvuče barem privremeno iz vrlo težkog i za­mršenog položaja. Do ponovnog sastanka za­stupničke kuće ministar Bienerth upustiti će se u pregovore sa parlamentarnim strankama, ne bi li našao kakova izlaza. Ne bude li stano­vište vlade onakovo kao i sad. sva je prilika, da će se parlamenat i u srpnju u istim prili­kama naći.

Buna ti Albaniji. C a r i g r a d , 25. lipnja. Iz Soluna stiže

viest o novoj žestokoj pobuni u Albaniji i o vrlo ozbiljnoj bitci, koja se vodi izmedju ustaša

i vojske. Tri hiljade Arbanasa, naime, pod vod­stvom Jusufbega napadoše velikom žestinom na šest bataljuna vojske. Nenadana navala je iz­nenadila tursku vojsku. Borba se vodi sa obje strane upravo biesno te rek bi, da se je do­sad prolila velika krv. Bitka još traje te tur­skoj vojsci nije još pošlo za rukom potisnuti Arbanase. Govori se o pojačanjima, koja ustaše očekuju. Porta čeka viesti, pak da i ona oda-šalje svježe čete.

O s u d u vi Hofrloliterovoj 131» r n l e t .

Beč , 25. lipnja. — Večeras će pasti osuda u parnici častnika Hofrichtera, koji je otrovao nekoliko svojih kolega. Novine, na temelju toga, što je Hofrichter opozvao svoje priznanje, jav­ljaju, da će biti osudjen na dvadeset godina tamnice.

Oglasujte Hrvatskoj Rieči".

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Josip Drezga.

Supruga L u i g i a B u i ć rodj. B o r l o t t i , sin M i r k o i kćer L a u r a javljaju u ime svoje i ostale rodbine, prijateljima i znancima žalostnu viest, da je pre­minuo podkriepljen svetotajstvima sv. vjere danas u 11 sati pr. podne njihov ljubljeni suprug, odnosno otac

r>i-. JURAJ BUIĆ l iečnik .

Sprovod milog pokojnika uputiti će se dne 23. tek. mj. u 10 sati prije podne iz stojne kuće (Vesanović) u stolnu crkvu, a odatle na parobrod, koji će odvesti ostanke milog pokojnika do Starog Grada na Hvaru.

Spljet, 21 . lipnja 1910.

Posebne osmrtnice neće se razašiljati.

Javna blagodarnost! Težka bolest moja, koja je kroz pu­

nih trinajest godina slabila tjelesne 1 duševne moje sile, prošlih dana toliko se je pogor­šala bila, da je mojemu životu mogao biti spas samo u dobro izvedenoj operaciji.

Pošto bijah prenesen na nosilima u mje­snu Pokrajinsku Bolnicu, plemeniti dr. Ćo-lombani, primarius iste Bolnice uz sudjelova­nje čestitih svojih kolega: dr. Vranjicana, sekundariusa iste Bolnice i dr. Bozokya, Ijekara na c. i k. ratnoj iagji „Schwarzen­berg", podvrgnuo me je teškoj operaciji, izvevši istu takovom vještinom, da sam ja poslije iste ne samo ostao živ, nego pot­puno izliječen ostavio krevet nakon samo 12 dana ležanja.

Slaveći Boga na velikome daru, ovim izrazujem svesrdnu i vječitu svoju blago­darnost radi svoga ozdravljenja gorepome-nutoj visokoučenoj gospodi! Za njihov hu­mani i trudni ali i blagotvorni rad na ko­rist paćenika, kojih je ova bolnica prepuna, gospod Bog obdario ih dugim i čilim zdrav­ljem, srećom zemaljskom i duševnim spo-kojstvom!

U Š i b e n i k u , 24. juna 1910.

Prota L j u b o Vlačić.

c) iz r a č u n i c e : četiri glavne vrsti računa cijelim brojevima pismeno i ustmeno.

Učenici koji dolaze u ovoj zavod, imaju platiti:

1. z a u p i s n i n u K 4*20 2 . d o p r i n o s z a uč i l a „ 2*— 3 . d o p r i n o s z a š k o l s k e i g r e . „ 2'—

U k u p n o . . . K 8-20

Š i b e n i k , 15. lipnja 1910.

3 Upraviteljstvo c. k. državne realke.

Oglas. Prijamni ispiti ljetnog roka za I. raz­

red c. k. realke u Šibeniku bit će dana 1. i 2. srpnja o. g. od 4 do 6 sati poslije po­dne, a upisivanje za I. razred 1. srpnja o. g. do 12 sati prije podne.

Učenici, koji žele da budu primljeni u I. razred, imaju donijeti: krštenicu, kojom će dokazati da su navršili desetu godinu života ili da će ju navršiti do 31. decembra 1910, a ako su pohagjali pučku školu, imaju prikazati i svjedočbu polaznicu.

Na prijamnom ispitu za 1. razred za­htjeva se:

a) iz nauka v j e r e —znanje , koje je propisano za prve četiri školske godine pučkih škola;

b) iz h r v a t s k o g a ili s r p s k o g a , kao nastavnog jezika: okretnost u čitanju, po­znavanje pravilnoga oblikoslovlja i vještina u razglabanju proste i raširene izreke, naj-glavnije o pravopisu i interpunkcijama, te njihova praktična uporaba u pismenoj za­daći, koja sastoji iz jedne kratke pripovijetke, basne ili diktata;

« f e A N » S P L J E T & /T r, .. i I S P A L A T 0 I

Jtuatroyan^aenike šalje badava.

10 kruna dnevno! može svatko na lahki način zaslužiti. Ijite Vašu adresu s poštanskom dopisnicom na firmu: Jak . K n n f g Beč, VII 3. Po­štanski ured 63, 5 io 111111 I I II11111 III1111 I 11111 I I I 111111 1111 1111 I 111 I 1111 1111 11111111 I 11111 OĐOOOGOGBO&O&O&GĐO Hrvatske narodne pos lov ice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5*—, a uvezano K 6* nabavlja se kod „Hrvatske tiskare" u Šibeniku i u svim knjižarama.

* TVORNICA M PAPIRNATIH ® VREĆICA •JBS^ Čast ini je javiti p. n. obćfnstvu, • • T i da sam objavljenu tvornicu pa-BiAJP pirnatih vrećica za trgovačku po-j E t rabu otvorio, t e je podpuno pre-" • " ma zahtjevu uredio, time sam u *VUJ stanju u najkraće vrieme najveću

količinu vrećica izraditi. Vrećice R izradjuju se u svim veličinama i

•SA/J u svim bojama. P o š l o je o v o u ^y^H nas prvo i jedino domaće pod-„ . _ uzeće ovakove vrste, nadamo se

za stalno, da će mi gg. potrošači g f ^ j povjeriti svoje cienjene naručbe, tkim koje će u podpunom redu i n;ij

savjestnije izvršene biti. mTM Sa veleštovanjeni

* ANTE ZORIĆ a ŠIBENIK.

63

& & & & & & :

s c

ft ft ft

j u

^ b o j a d /a pa ru a s $ rije, pi inje i k e m i ć k o

M . D O M I C A br . 355 .

o b l i t i , i 0:;iii. to koie ¡id

/ a s t o r e

strojem „UNIVERSAL"

iiCa s e s v a k o m e ov p o d u z e t

Za Šibenik pr, i p r e d a j e :

JULIO RAGANZ.NI

X X S e X X X S f i X X X K S f i X X

X

X Sí X X

X

X

X

X

Veüka Velika Tvornica tjestenine i nilinice za raznu hranu.

Pomoeju najmodernijeg motora protzvadja

S v k t Od najboljeg marseljskog griza

» X

ovog jestiva.

kao i od

DO g i od najfinijega pšeničnog brašna Tvrdka:

I V A N Š U P U K ! b r a t

X X X X X X X X X X X X X X

od najfinijeija.

X x i i

kožnata p e š t a n s k a b a n k a traži u svim mjestim marljive

za pn )daju d o z v o l j e n i h sre-ćaka i papira trajne vriediiost :. T a j p o s a o p r u ž a veliku zaslu­gu, v r e m e n o m i s t a l n u p l a ć u ! Ponude jmadu se slati na: Efjekfenbank Bndapest, V.,

Honved u. 4. - - - -

7ckr*c^\ii dobro i | g ° j e n i u t e z , n i ( u l

£ / C C C V 1 i5 k j g l l 7 C j e n u od 5 K

napried. Mlade životinje 1*50 K.

Svjetiljke koje s a m e plin ratljajil , gore 80 puta jače od svieće.

IjPotroŠak goriva 2 filira za sat. Ciena pu­čani od 7 K napried.

H. Schwab, Wien, Wimmergasse Nr. 1.

Tv J j t í ö i i i o 1c o = 7< \ 1 1 •* s i r1** l t .1 i l i l i t i 1 o i r ò r i j 11 i 11 1 Dr. P. MATIĆ — Spljel

i p o m o ć u lokalne anestezi je . Zalievanje po rce l am

/al i i ie" po najnovijem sis temu.

UOT1ĆEVA u l i c a , k u c a KATALINlć ' kod p e r i

ord in ira od 8—12 i 3 - 0

111 i „Ast ra lqm" sa idealnim .Brücken" , „Kronen" , „Stift-

Kuća Gutenberg,

' EMANUEL KRAUS. Tehnički uureau Trst, via Cecilia,

ZaMJevaj te cienik b ezp l a tno i I c Dopis ivanje hrvatski .

Najbolji namještaji snage kao š t o :

motori 11a plin (gas), benzin, žesttt, kameno ulje, surovo ulje za obrtničke, poljodjel­ske i električne namještaje — s n a g e .

NaiiijritHjii na mršavi plin MMiiiiliiiii;) prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. O. Dresdener Gasmotoren-Fabrik:

M o r i t / llille, Dre sden ) * » 1 1 i .2

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

x

Hrvatska O Í m

• 1

o o a o : banka : » Podružnica

iil O O D

O Dionička g lavn ica - -- - - - K 1,000.000 P r i č u v n a z a k l a d a i p r i t i če i K 150.000.

CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica ti SPLITU i ZADRU.

o Bankovn i odjel - - -prima nložke na knjižice u konto ko-rentii n ček prometu; eskompluje

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vriediunc. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima In i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

o Mjenjačnica - - -kupnje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno otplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Revi­zija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unovčenje kupona bez

odbitka.

o Za lagaon i ca - - -daje zajmove na ručne zaloge, zlatne i srebrne predmete, drago kamenje

i t. d. uz najkulantnije uvjete.

Važno za svakoga!

Gustav Marko ¿i

I gjPozor? u A i r

C e u I r a l a: V i a O i t i l i a br. 20. fClefOt lll'. 19a0. I i ii Tektiej račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kreditne banko.

Veliku skladište s takala prostih, apaniranih i za ures. Veliki izbor predmeta za ljekarne, drogerije, porculanske i zeml jano

Hi id j e , ocakline, staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoče naročitih tvari u ocaklini, porculani.

Cicnc II mjerene koje se ne boje utakmice.

Nu zatdjev šalju se cienici badava . l » « > l * i , H l v n n j « > i i h i v / i t m k o o i j t ' / U . n .

Ponienuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim f^ovcima.

YM podružnice xa Trst, jjtru i Jaltnacij« i i I l o a < ¿ { > l i i H i b r , 1 1

Gospodare 5Vczc « £jskljaoi može se dobi t i U z najpovoljnije ciene i uvjete svakovrstno^ d o b r o g i sv ježeg I ž i v e / a , bračna najt-lasoviti j i l , mlinova, le krumpira, Z i l j i , graha i umjetnih gnoj iva .

je od nnvon ljeta uvela škont od 2"/ na svu robu bez razlike, za fakture izplative kroz S0 dana, a to da olahkot

Podupirati Gospodarsku svezu,palritdična jedu/., i uzorke šalje se badava na zahtiev. Cienike

rgovćima knjigovotlstvo. .-st svakog našeg trgovca.

Svoj svome! ••••i

Ravnatelj i vodja:

I I . A k e n , Trst. .19.11. 10.

• mm m