GODIŠNJAKIS

SN 1

331-

2618

HRV

ATS

KI

ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

Zagreb, travnja 2006.

IMPRESUM

Nakladnik:

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnièka cesta 1

Telefon: 00385 1 61 26 000

Telefaks: 00385 1 61 26 038

E-mail - uredništvo: marica.baric@hzz.hr

Web stranice: http://www.hzz.hr

Za nakladnika:

Zrinka Blaževiæ

ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

Urednica:

Marica Bariæ

Lektorica:

Ines Macan

Grafièko oblikovanje i tisak:

Birodom d.o.o., Zagreb-Luèko

Naklada:

600 primjeraka

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

3

Sadržaj

Gospodarstvo i radna snaga 7

Nezaposlenost 14

Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje 22

Profesionalno usmjeravanje i selekcija 33

Aktivna politika zapošljavanja 38

Prava tijekom nezaposlenosti 45

Projekti s potporom međunarodne zajednice 49

Ustroj i djelovanje HZZ-a:

Temeljne zadaæe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje 54

Ustroj i upravljanje 56

Izvori financiranja i struktura izdataka 58

Infrastruktura i oprema 61

Međunarodna suradnja 63

Tablice 65

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�

PROSTORNI RASPORED PODRUÈNIH SLUŽBA I ISPOSTAVA HRVATSKOGA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE PO ŽUPANIJAMA

Županija Podruèna služba Ispostava

I.ZagrebaèkaGrad Zagreb

Zagreb

SesveteDugo SeloIvaniæ-GradJastrebarskoSamobor

Velika GoricaVrbovecSveti Ivan ZelinaZaprešiæ

II. Krapinsko-zagorska KrapinaDonja StubicaKlanjecZabok

ZlatarPregrada

III. Sisaèko-moslavaèkaSisak

PetrinjaDvorGlinaGvozd

Hrvatska KostajnicaSunjaTopusko

Kutina Novska

IV. Karlovaèka KarlovacDuga ResaOgulinOzalj

SlunjVojniæ

V. Varaždinska Varaždin CesticaIvanecLudbreg Novi Marof

VI. Koprivnièko-križevaèka Križevci Ðurðevac Koprivnica

VII. Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar ÈazmaDaruvarGarešnicaGrubišno Polje

VIII. Primorsko-goranska Rijeka

Cres-LošinjCrikvenicaÈabarDelnice

KrkOpatijaRabVrbovsko

IX. Lièko-senjska GospiæDonji LapacNovaljaOtoèac

SenjKorenica

X. Virovitièko-podravska Virovitica OrahovicaSlatinaPitomaèa

XI. Požeško-slavonska Požega Pakrac

XII. Brodsko-posavska Slavonski Brod Nova Gradiška Okuèani

XIII. Zadarska ZadarBenkovacBiogradGraèac

ObrovacPag

XIV. Osjeèko-baranjska OsijekBeli ManastirDonji MiholjacÐakovo

NašiceValpovo

XV. Šibensko-kninska Šibenik Drniš Knin

XVI. Vukovarsko-srijemskaVukovar Ilok

Vinkovci Županja

XVII. Splitsko-dalmatinska Split

SupetarHvarImotskiMakarskaOmišSinj

TrogirVisVrgoracKaštelaSolinTrilj

XVIII. Istarska PulaUmagBuzetLabin

PazinPoreèRovinj

XIX. Dubrovaèko-neretvanska Dubrovnik Korèula-LastovoMetkoviæPloèe

XX. Meðimurska Èakovec Mursko Središæe Prelog

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

5

Karta podruènih služba i ispostava HZZ po županijama

Središnja služba

Podruèna služba

Ispostava

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

6

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�

Osnovna gospodarska kretanja

Višegodišnja pozitivna tendencija gospodarskoga rasta nastavljena je i 2005. godine. Premda je početak

godine bio obilježen usporenim gospodarskim aktivnostima, što je rezultiralo niskom stopom rasta bruto

domaćeg proizvoda od 1,8 %, značajan se oporavak gospodarstva dogodio već u drugom tromjesečju 2005.

kada je zabilježena relativno visoka stopa rasta od 5,1 %. Nastavak visokih stopa rasta uslijedio je i u trećem

te četvrtom tromjesečju iste godine (od 5,2 %, odnosno �,8 %). Stoga je kumulativni rast bruto domaćeg

proizvoda u 2005. godini ostvaren po stopi od �,3 %, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u prethodnoj

godini.

Gospodarstvo i radna snaga

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Osnovni gospodarski pokazatelji u 2004. i 2005. godini, stope rasta (u postocima)

2004. 2005.

Bruto domaći proizvod 3,8 �,3

Fizički obujam industrijske proizvodnje 3,� 5,1

Fizički obujam građevinskih radova 2,0 -0,8

Realni promet u trgovini na malo 2,6 2,8

Noćenja turista 2,5 �,6

Izvoz – ukupno (kune) 16,9 8,5

Uvoz – ukupno (kune) 5,� 10,�

Indeksi potrošačkih cijena 2,1 3,3

Realne neto plaće 3,� 1,5

Ukupni broj zaposlenih 1,2 0,8

Ukupni broj nezaposlenih -6,0 -0,�

Stopa registrirane nezaposlenosti 18,0 1�,9

Stopa anketne nezaposlenosti, I. polugodište 13,8 13,1

Fizički obujam industrijske proizvodnje godine 2005. povećan je za 5,1 % u usporedbi s prethodnom godinom.

Industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti: prerađivačku industriju,

opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te rudarstvo i vađenje. Povećanje ukupne proizvodnje

potaknuto je visokim rastom u prerađivačkoj industriji (od 6,5 %), jer je to područje s najvećim udjelom u

ukupnoj proizvodnji, a pritom je u druga dva područja: opskrbi energentima te rudarstvu i vađenju zabilježeno

smanjenje proizvodnje (od 1,1 %, odnosno 3,0 %).

Završetak velikog investicijskog ciklusa u cestogradnji, a s tim u vezi i smanjenje državnih investicija u prometnu

infrastrukturu rezultirali su značajnim usporavanjem građevinskih radova, pa je fizički obujam građevinskih

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

8Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Aktivno stanovništvo prema administrativnim izvorima (godišnji prosjek 2004. i 2005)

2004. 2005. Indeks

Aktivno stanovništvo 1.�19.509 1.�29.312 100,6

Zaposleni 1.�09.63� 1.�20.5�� 100,8

- Zaposleni u pravnim osobama 1.103.092 1.113.208 100,9

- Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 252.091 258.332 102,5

- Osiguranici poljoprivrednici 5�.�51 �9.03� 90,1

Nezaposleni 309.8�5 308.�38 99,6

Stopa registrirane nezaposlenosti 18,0 1�,9

radova od siječnja do prosinca 2005. smanjen za 0,8 % u usporedbi s obujmom radova u istom razdoblju

prethodne godine.

Ukupni promet od trgovine na malo ostvaren u pravnim osobama koje se bave tom djelatnošću tijekom 2005.

nominalno je povećan za 6,5 % u usporedbi s prethodnom godinom, dok je istodobno realno povećanje

malotrgovinskoga prometa iznosilo 2,8 %.

Turistička je djelatnost bila iznimno uspješna u 2005. godini. Mjereno fizičkim pokazateljima, ostvareno je 6,2 %

više dolazaka i �,6 % više noćenja turista nego 200�. godine, uz uobičajenu dominaciju inozemnih turista.

Udio inozemnih turista bio je 8�,1 % u broju dolazaka te 89,� % u broju noćenja, uz ostvareno godišnje

povećanje dolazaka od �,0 % i noćenja 8,2 %. Istodobno se povećao broj dolazaka domaćih turista za 1,9 %,

te broj noćenja za 2,9 %.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni je, prema privremenim podacima 2005. godine, ukupni godišnji izvoz

povećan za 8,5 %, a ukupni uvoz za 10,� %, pa je brži rast izvoza od uvoza rezultirao i povećanjem deficita

vanjskotrgovinske robne razmjene za 12,2 % (do iznosa od 5�.9�8 milijuna kuna). Istodobno je smanjena

pokrivenost uvoza izvozom sa �8,� % u 200�. na ��,5 % u 2005. godini.

Godišnji nominalni rast prosječne neto plaće u 2005. godini iznosio je �,9 % (0,9 postotnih bodova manje od

njezina rasta u 200�), dok je realni rast neto plaća ostvaren po godišnjoj stopi od 1,5 %, što je za 2,2 postotna

boda manje nego 200�. godine.

Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u 2005. godini iznosila je 3,3 %, te se povećala

za 1,2 postotna boda u usporedbi s prethodnom godinom.

Radna snaga u Hrvatskoj

Registrirana zaposlenost i nezaposlenost, godišnji prosjek 2005.

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku temeljenim na administrativnim izvorima, godine 2005. u

Republici Hrvatskoj povećana je razina ukupnoga aktivnog stanovništva za 0,6 %, pod utjecajem povećanja

broja zaposlenoga (od 0,8 %) uz istodobno smanjenje broja nezaposlenog stanovništva (od 0,� %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

9

Godišnji prosjek registrirane zaposlenosti u 2005. godini bio je 1.�20.5��, što u usporedbi s prethodnom

godinom znači povećanje za 10.9�0 osoba ili 0,8 %. Najviše je zaposlenih bilo u pravnim osobama – 1.113.208

ili �8,� % (0,9 % više nego 200�), zatim u obrtu i slobodnim profesijama – 258.332 ili 18,2 % (2,5 % više nego

200�), te osiguranika poljoprivrednika �9.03� ili 3,� % (9,9 % manje nego 200�).

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkoj industriji

(286.65� ili 20,2 %) te trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo (2�0.82� ili 1�,0 %).

U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj zaposlenih u većini područja djelatnosti, a najviše u:

građevinarstvu (za 5.2�9 osoba ili �,6 %), poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (za �.599 osoba

ili 5,� %), trgovini (za 3.059 osoba ili 1,3 %), obrazovanju (za 2.538 osoba ili 2,8 %) te ostalim uslužnim

djelatnostima (za 2.�8� osoba ili �,6 %). Istodobno je značajnije smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj

industriji (za 2.256 osoba ili 0,8 %), javnoj upravi i obrani (za 2.156 osoba ili 2,0 %) te u individualnoj

poljoprivredi (za 5.�1� osoba ili 9,9 %) – Prilog 1, str. 13.

Gledajući prema sektoru djelatnosti (poljoprivredni, nepoljoprivredni i uslužni), struktura zaposlenih osoba

u 2005. godini pokazuje da je 62,8 % zaposlenih radilo u uslužnim, 31,2 % u nepoljoprivrednim te 5,9 %

u poljoprivrednim djelatnostima. U usporedbi s 200�. godinom povećan je udio uslužnih (za 0,5 postotnih

bodova), a smanjen udio nepoljoprivrednih (za 0,1 postotni bod) i poljoprivrednih djelatnosti (za 0,� postotna

boda).

Prosječna godišnja razina registrirane nezaposlenosti u 2005. smanjila se za 1.13� osoba ili 0,� %, tj. s

evidentiranih 309.8�5 u 200�. na 308.�38 osoba u 2005. godini.

Stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima

Pod utjecajem blagoga smanjenja broja nezaposlenih, te istodobnog povećanja broja zaposlenih osoba,

neznatno je smanjena prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, od 18,0 %

u 200�. na 1�,9 % u 2005. godini (podaci Državnoga zavoda za statistiku).

Postoje značajne razlike u stopi nezaposlenosti gledano na regionalnoj razini, tj. po županijama. U prosincu

2005. prosječna je stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila 1�,1 %, te je istodobno u osam županija

ona bila niža, a u trinaest viša od prosječne državne razine.

Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (�,8 %) i Istarskoj županiji (8,0 %), a najvišu stopu

nezaposlenosti bilježimo na području Vukovarsko-srijemske županije (32,1 %). U usporedbi s prethodnom

godinom stopa nezaposlenosti je smanjena u devetnaest županija, a najviše u Šibensko-kninskoj (2,6 postotnih

bodova), Vukovarsko-srijemskoj (1,9 postotnih bodova) i Zadarskoj (1,9 postotnih bodova). Istodobno je ona

povećana samo u dvije županije, i to u: Bjelovarsko-bilogorskoj (za 0,5 postotnih bodova) i Virovitičko-

podravskoj (za 0,1 postotni bod).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

10

Stope nezaposlenosti po županijama 31. prosinca 2005.

Aktivno stanovništvo (radna snaga) prema Anketi o radnoj snazi (polugodišnji podaci 2004. i 2005)

2004/I 2004/II 2005/I Indeks 2005/I-2004/I

Aktivno stanovništvo 1.836.000 1.�89.000 1.802.000 98,1

Zaposleni 1.583.000 1.5�2.000 1.566.000 98,9

Nezaposleni 253.000 2�6.000 236.000 93,3

Stopa anketne nezaposlenosti 13,8 13,8 13,1 -

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Gra

d Z

agre

b

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Var

aždi

nska

Kra

pins

ko-z

agor

ska

Með

imur

ska

Zag

reba

èka

Kopr

ivni

èko-

križ

evaè

ka

Dub

rova

èko-

nere

tvan

ska

Pože

ško-

slav

onsk

a

Zad

arsk

a

Split

sko-

dalm

atin

ska

Lièk

o-se

njsk

a

Bje

lova

rsko

-bilo

gors

ka

Osj

eèko

-bar

anjs

ka

Šibe

nsko

-kni

nska

Kar

lova

èka

Bro

dsko

-pos

avsk

a

Vir

oviti

èko-

podr

avsk

a

Sisa

èko-

mos

lava

èka

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a

7,8

8,0

13,4

14,2

14,7

15,5

16,7

16,8

18,3

20,9

20,9

22,3

22,4

25,6

26,1

26,5

27,6

29,5

29,6

29,9

32,1

ŽupanijeProsjek RH

35

30

25

20

15

10

5

0

Post

otak

17,1

Da bi se izračunale stope nezaposlenosti prema županijama, upotrijebljeni su podaci o osiguranicima

mirovinskoga osiguranja evidentiranim u Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (kao registrirane

zaposlene osobe) te podaci o nezaposlenim osobama evidentiranim u Hrvatskome zavodu za

zapošljavanje.

Radna snaga prema Anketi o radnoj snazi, prvo polugodište 2005.

Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku, u skladu s metodološkim pravilima i načelima

Međunarodne organizacije rada (ILO) i Europskoga statističkog ureda (Eurostata). Stoga je ovaj izvor

podataka međunarodno usporediv. Anketa se provodi mjesečno, a rezultati se objavljuju polugodišnje.

U prvom polugodištu 2005. prema Anketi o radnoj snazi aktivnog je stanovništva u Republici Hrvatskoj

bilo 1.802.000, što je za 3�.000 ili 1,9 % manje nego u istom razdoblju prošle godine, pa se smanjila i

stopa aktivnosti, kao udio aktivnoga u radno sposobnom stanovništvu, s 51,1 na �9,9 %.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

11

Usporedni pokazatelji strukture aktivnoga stanovništva

2.000

1.500

1.000

500

0

Zaposleni Nezaposleni

Anketa o radnoj snazi

Administrativniizvori

200�/I 2005/I

Anketa o radnoj snazi

Administrativniizvori

Istodobno se smanjio i broj zaposlenih, za 1�.000 osoba ili 1,1 % (s 1.583.000 u prvom polugodištu 200�.

na 1.566.000 u istom razdoblju 2005), te u istom opsegu i broj nezaposlenih osoba (od 253.000 na 236.000

osoba), ali s kudikamo većom relativnom stopom smanjenja od 6,� %.

Stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi

Unatoč činjenici da je istodobno smanjena i zaposlenost i nezaposlenost, odnosno ukupno aktivno stanovništvo,

relativno veća stopa smanjenja nezaposlenosti rezultirala je padom stope nezaposlenosti od 13,8 % u prvom

polugodištu 200�. na 13,1 % u istom razdoblju 2005. godine (za 0,� postotnih bodova).

Gledano prema spolu, u promatranom se razdoblju smanjila stopa nezaposlenosti žena (od 15,� na 13,9 %),

dok je stopa nezaposlenosti muškaraca zadržana na istoj prošlogodišnjoj razini (od 12,� %).

Usporedba podataka prema administrativnim izvorima i Anketi o radnoj snazi

Administrativni statistički izvori temelje se na podacima o registriranim zaposlenim i nezaposlenim osobama

iz statističkih evidencija relevantnih ustanova na tržištu rada, tj. aktivnost stanovništva mjere prema formalnom

statusu, dok Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva prema stvarnom statusu, što je

sukladno metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada.

U idućem je grafikonu prikazana usporedba strukture aktivnoga stanovništva prema administrativnim izvorima

i Anketi o radnoj snazi za dva vremenski usporediva razdoblja, tj. prvo polugodište 200�. i 2005.

253316

236319

1.40

1

1.53

8

1.56

6

1.39

4

Rezultati Ankete o radnoj snazi redovito pokazuju kudikamo veći broj zaposlenih, a manji broj nezaposlenih

osoba od rezultata iz administrativnih izvora.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

12

Osobito značajna razlika očituje se u stopi nezaposlenosti, koja je u prvom polugodištu 2005. prema

administrativnim izvorima iznosila 18,6 %, a prema Anketi o radnoj snazi 13,1 %. Prosječni je broj

nezaposlenih prema anketi bio manji za 83.000 osoba od broja u administrativnoj evidenciji Hrvatskoga

zavoda za zapošljavanje. Uzroci su tome sljedeći: od ukupnoga broja registriranih nezaposlenih osoba njih

121.000 ili 38,0 % ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti zbog toga što su neaktivni (nisu

tražili posao ili ne bi mogli prihvatiti ponuđeni posao) ili su zaposleni jer su se u anketi izjasnili da rade.

Također treba napomenuti da među anketno nezaposlenim osobama 38.000 osoba ili 16,1 % nisu ni bile

prijavljene Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

13

Prilog 1.

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, Priopćenja broj 9.2.2, 2005. i 9.2.6, 2006.

Broj zaposlenih prema djelatnostima NKD-a od siječnja do prosinca 2005. i usporedba s istim razdobljem 2004. godine

Djelatnost NKD-aUKUPNO Pravne osobe Obrt i slobodne profesije

Broj % Indeks2005/2004. BrojIndeks

2005/2004. BrojIndeks

2005/2004.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 30.0�9 2,1 99,0 26.623 96,� 3.�26 121,�

Ribarstvo �.�5� 0,3 102,6 1.526 105,8 2.931 101,1

Individualna poljoprivreda �9.03� 3,5 90,1 - - - -

Poljoprivredne djelatnosti 83.541 5,9 93,� 28.149 9�,2 6.358 111,1

Rudarstvo i vađenje 8.51� 0,6 102,8 8.225 102,1 292 128,0

Prerađivačka industrija 286.65� 20,2 99,2 2�3.�02 98,� �3.255 102,0

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 2�.2�� 1,9 100,6 2�.2�� 100,6 0 -

Građevinarstvo 120.290 8,5 10�,6 85.025 103,8 35.265 106,5

Nepoljoprivredne djelatnosti 442.737 31,2 100,8 363.926 100,1 78.811 10�,1

Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo

2�0.82� 1�,0 101,3 190.�9� 102,0 50.333 98,�

Hoteli i restorani 80.��� 5,� 100,2 �0.538 99,� �0.206 101,0

Prijevoz, skladištenje i veze 96.538 6,8 99,� �9.��5 99,0 1�.093 101,0

Financijsko posredovanje 32.8�8 2,3 10�,3 31.369 103,9 1.509 112,9

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

89.�81 6,3 105,� 6�.931 105,6 21.550 105,0

Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 105.085 �,� 98,0 105.0�5 98,0 10 1�0,8

Obrazovanje 91.933 6,5 102,8 91.520 102,8 �13 112,8

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 86.935 6,1 101,8 ��.691 101,� 12.2�� 10�,2

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 56.910 �,0 10�,6 �0.0�0 10�,� 16.8�0 10�,3

Djelatnosti kućanstava 10.6�9 0,� 10�,0 0 - 10.6�9 10�,0

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0 0,0 - 0 - 0 -

Uslužne djelatnosti 891.979 62,8 101,5 721.133 101,5 170.846 101,�

Nerazvrstani prema djelatnosti 2.31� 0,2 90,� 0 - 2.31� 90,�

UKUPNO 1.420.574 100,0 100,8 1.113.208 100,9 258.332 102,5

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

1�

Broj nezaposlenih krajem 2005. godine bio je manji od broja nezaposlenih krajem prethodne godine jer je

broj novoprijavljenih (232.06�) na evidenciju nezaposlenih tijekom 2005. bio manji od broja brisanih iz

evidencije (od kojih je 1�0.890 osoba brisano zbog zapošljavanja i 100.900 zbog ostalih razloga).

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema spolu, dobi i razini obrazovanosti

Prosječni broj nezaposlenih smanjio se s 309.8�5 u 200�. godini na 308.�38 u 2005. godini. Riječ je, dakle,

o smanjenju od 0,� % u usporedbi s prethodnom godinom. Postotno smanjenje nezaposlenosti bilo je nešto

veće u muškaraca nego u žena, ali razlika u promjeni nije bila velika. Stoga se i udio muškaraca odnosno

žena u ukupnom broju nezaposlenih nije bitno promijenio - udio žena ostao je kudikamo veći od udjela

muškaraca.

Tijekom 2005. godine broj se nezaposlenih na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kretao prema

uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je rasla, potom je došlo do smanjivanja

sve do ljetnih mjeseci, a nakon završetka ljetne sezone, nezaposlenost se ponovno povećavala sve do kraja

godine. U skladu s tim najveći je broj nezaposlenih zabilježen u veljaèi, a najmanji u kolovozu.

U prosincu 2005. godine broj nezaposlenih na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iznosio je

30�.851, što je bilo 3,1 % manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Općenito, u drugoj polovini 2005.

godine broj nezaposlenih postao je manji nego u istom razdoblju prethodne godine, kao što se vidi na slici.

Nezaposlenost

Broj nezaposlenih osoba tijekom 2004. i 2005. godine

3�0

330

320

310

300

290

280I. II. III. IV. V. VI. VII. VII. IX. X. XI. XII.

Mjeseci

2004.

Bro

j oso

ba (t

isuæ

e)

2005.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

15

Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2004. i 2005. godini

Ukupno Muškarci Žene

2005. 308.�38 12�.9�2 180.�96

Sastav 100,0 �1,� 58,6

200�. 309.8�5 129.028 180.8��

Sastav 100,0 �1,6 58,�

Indeks 2005/200�. 99,6 99,2 100,0

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2004. i 2005. godini

Dob2004. 2005. Indeks

2005/2004.Broj % Broj %

Od 15 do 19 1�.85� 5,8 1�.220 5,6 96,�

Od 20 do 2� �6.1�5 1�,9 �5.1�0 1�,6 9�,8

Od 25 do 29 39.589 12,8 39.309 12,� 99,3

Od 30 do 3� 3�.096 11,0 32.988 10,� 96,8

Od 35 do 39 35.530 11,5 33.�19 10,9 9�,9

Od �0 do �� 35.031 11,3 33.983 11,0 9�,0

Od �5 do �9 39.�30 12,� 38.�89 12,5 9�,6

50 i više 62.1�0 20,1 6�.890 22,0 109,2

UKUPNO 309.8�5 100,0 308.�38 100,0 99,6

Što se tiče sastava nezaposlenosti prema razini obrazovanosti, u 2005. godini povećao se prosječni broj

nezaposlenih sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja ili gimnazijom, te s višom školom ili prvim

stupnjem fakulteta. Istodobno se smanjio prosječni broj nezaposlenih bez škole ili s nezavršenom osnovnom

školom, te s trogodišnjom srednjom školom za zanimanja. Prosječni broj nezaposlenih s osnovnom školom,

te s fakultetom ili akademijom nije se bitno promijenio.

Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama,

osim u najstarijoj, koja obuhvaća osobe od 50 i više godina, te u kojoj je došlo do povećanja od 9,2 %. Među

mlađim dobnim skupinama najznačajnije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnoj skupini do 19

godina, te u dobnoj skupini od 30 do 3� godine.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

16

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanosti i spolu u 2004. i 2005. godini

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovnaškola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV

radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i

struèni studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

200�. 309.8�5 20.989 �1.001 12�.213 �3.1�2 8.��� 12.026

Sastav 100,0 6,8 22,9 �0,1 23,6 2,� 3,9

2005. 308.�38 19.6�9 �1.2�0 120.930 �5.86� 9.001 12.021

Sastav 100,0 6,� 23,1 39,2 2�,6 2,9 3,9

Indeks 2005/200�. 99,6 93,8 100,3 9�,� 103,� 106,2 100,0

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema djelatnosti prethodnog zaposlenja

Ako se iz ukupnoga broja nezaposlenih izdvoje osobe koje su prethodno bile zaposlene, njihov se sastav

može promatrati prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Broj takvih osoba zabilježen krajem 2005. godine

iznosio je 238.213, što je 2,0 % manje nego krajem prethodne godine. Dakle, ukupni broj nezaposlenih osoba

koje su prethodno bile zaposlene smanjio se tijekom promatranog razdoblja.

Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba što su prethodno bile zaposlene pojavljuju ako se one

razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je, primjerice, najveće postotno povećanje broja

nezaposlenih zabilježeno među osobama koje su prethodno radile u skupinama djelatnosti što obuhvaćaju

prijevoz, skladištenje i veze, te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.

Od većih skupina u kojima se broj nezaposlenih smanjio, potrebno je istaknuti skupinu nezaposlenih koji su

prethodno radili u prerađivačkoj industriji, jer je riječ o najbrojnijoj skupini. Broj nezaposlenih osoba u toj

skupini smanjio se �,5 %. Do promjene istoga smjera i relativnog opsega došlo je i u građevinarstvu. Premda je

do najznačajnijeg postotnog smanjenja došlo u djelatnosti financijskog posredovanja, riječ je o djelatnosti čiji

je udjel vrlo mali u spomenutom broju nezaposlenih. Stoga se može zaključiti da se smanjenje nezaposlenosti

uvelike odnosilo na prerađivačku industriju i građevinarstvo. Do smanjenja broja nezaposlenih došlo je i u

djelatnosti trgovine na veliko i malo, ali promjena nije bila velika.

Budući da navedene promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnoga zaposlenja nisu bile osobito

velike, one nisu donijele bitnu preinaku njihova sastava. Nešto se smanjio udjel nezaposlenih osoba koje su

prethodno bile zaposlene u prerađivačkoj industriji, ali je ostao i dalje veći od jedne četvrtine, dok je udio

nezaposlenih koji su prethodno radili u trgovini ostao nešto veći od jedne petine. Naposljetku, zanimljivo je da

se na trećem mjestu nalazila skupina nezaposlenih koji su prethodno bili zaposleni u hotelima i restoranima,

što je očito posljedica promatranja stanja krajem godine, dakle izvan turističke sezone.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

1�

Nezaposlene osobe po djelatnosti prethodnog zaposlenja(31. prosinca 2004. i 2005. godine)

Djelatnost 2004. 2005. Indeks

2005/2004.Broj Udio Broj Udio

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 12.1�6 5,0 12.001 5,0 98,6

Ribarstvo 52� 0,2 513 0,2 9�,3

Rudarstvo i vađenje 651 0,3 653 0,3 100,3

Prerađivačka industrija 6�.093 26,� 61.196 25,� 95,5

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 951 0,� 915 0,� 96,2

Građevinarstvo 21.395 8,8 20.�83 8,6 95,�

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

�9.689 20,� �9.008 20,6 98,6

Hoteli i restorani 30.52� 12,6 30.529 12,8 100,0

Prijevoz, skladištenje i veze 8.996 3,� 9.�98 �,0 105,6

Financijsko posredovanje 2.�3� 1,0 2.238 0,9 91,8

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 11.10� �,6 11.619 �,9 10�,6

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje �.981 2,0 �.83� 2,0 9�,0

Obrazovanje �.625 1,9 �.696 2,0 101,5

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb �.�30 1,9 �.561 1,9 96,�

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 13.805 5,� 13.160 5,5 95,3

Djelatnosti kućanstava 12.191 5,0 12.10� 5,1 99,3

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 206 0,1 205 0,1 99,5

UKUPNO 2�3.081 100,0 238.213 100,0 98,0

Kretanje i sastav nezaposlenosti po županijama

Kao što je prethodno istaknuto, prosječan broj nezaposlenih u 2005. godini bio je 0,� % manji od prosječnog

broja nezaposlenih u 200�. godini. Međutim, analiza nezaposlenosti pokazuje da su postojale značajne

razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti između županija. Štoviše, u jedanaest županija došlo je do

povećanja prosječnog broja nezaposlenih. Najznačajnije postotno povećanje nezaposlenosti zabilježeno je

u Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Do povećanja nezaposlenosti došlo

je i u Gradu Zagrebu. Najznačajnije postotno smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u Šibensko-

kninskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Županija s najvećim prosječnim brojem nezaposlenih u 2005. godini bio je Grad Zagreb, a slijedili su ga

Splitsko-dalmatinska, te Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Grad Zagreb je u 2005. godini

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

18

Prosječni broj nezaposlenih osoba po županijama 2004. i 2005. godine

Županija2004. 2005. Indeks

2005/2004.Broj Udio Broj Udio

Zagrebačka 13.�53 �,3 13.662 �,� 101,6

Krapinsko-zagorska 5.8�9 1,9 6.155 2,0 105,2

Sisačko-moslavačka 18.�9� 6,1 18.6�� 6,0 99,2

Karlovačka 13.100 �,2 13.600 �,� 103,8

Varaždinska 10.�12 3,� 10.2�1 3,3 98,6

Koprivničko-križevačka �.891 2,5 8.069 2,6 102,3

Bjelovarsko-bilogorska 11.38� 3,� 11.922 3,9 10�,�

Primorsko-goranska 1�.�02 5,� 1�.5�5 5,� 99,3

Ličko-senjska 3.�5� 1,1 3.650 1,2 105,�

Virovitičko-podravska 9.�16 3,1 9.822 3,2 101,1

Požeško-slavonska 5.��6 1,8 5.�58 1,8 100,2

Brodsko-posavska 15.8�6 5,1 15.911 5,2 100,2

Zadarska 11.95� 3,9 11.288 3,� 9�,�

Osječko-baranjska 32.�81 10,5 32.120 10,� 98,9

Šibensko-kninska 10.820 3,5 9.936 3,2 91,8

Vukovarsko-srijemska 20.183 6,5 19.610 6,� 9�,2

Splitsko-dalmatinska �0.810 13,2 39.31� 12,� 96,3

Istarska 6.182 2,0 6.3�� 2,1 103,1

Dubrovačko-neretvanska 8.1�1 2,6 �.855 2,5 96,1

Međimurska �.3�� 2,� �.221 2,3 98,3

Grad Zagreb 38.850 12,5 �0.2�8 13,0 103,�

UKUPNO 309.8�5 100,0 308.�38 100,0 99,6

postao županija s najvećim udjelom u ukupnom broju nezaposlenih, zahvaljujući ne samo povećanju

prosječnog broja nezaposlenih unutar njegovih granica već i smanjenju u Splitsko-dalmatinskoj

županiji. Osim promjene na vrhu tablice, dakle, struktura nezaposlenosti po županijama nije se bitno

promijenila.

S obzirom na spol, najveći udjel žena u ukupnom broju nezaposlenih po županijama krajem 2005. godine

imale su Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, što vjerojatno dijelom odražava značajan

opseg sezonskog zapošljavanja žena. Najmanji udjel žena imale su Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i

Virovitičko-podravska županija. Prema udjelu mladih u ukupnom broju nezaposlenih predvodile su

Međimurska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija. Naposljetku, najviši udio stručnih osoba,

tj. onih koje imaju završenu srednju, višu ili visoku školu, zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-

dalmatinskoj županiji, te u Gradu Zagrebu.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

19

Struktura nezaposlenih osoba po županijama (31. prosinca 2005. godine)

Županija Ukupno

Žene Osobe do 24 g. Struène odobe

Broj Udio Broj Udio Broj Udio

Zagrebačka 13.�32 8.250 61,� 2.6�2 19,9 9.�52 �2,6

Krapinsko-zagorska 6.058 3.606 59,5 1.282 21,2 �.0�1 66,�

Sisačko-moslavačka 18.290 10.�55 5�,2 3.636 19,9 11.503 62,9

Karlovačka 13.5�6 8.056 59,5 2.1�0 16,0 �.�99 5�,6

Varaždinska 10.099 5.580 55,3 2.313 22,9 �.220 �1,5

Koprivničko-križevačka �.8�0 �.�29 56,3 2.026 25,� �.�62 56,�

Bjelovarsko-bilogorska 12.302 6.558 53,3 3.02� 2�,6 �.5�6 61,6

Primorsko-goranska 1�.832 11.5�8 6�,9 3.059 1�,2 13.��3 ��,2

Ličko-senjska 3.�30 2.09� 56,1 695 18,6 2.551 68,�

Virovitičko-podravska 9.��1 5.�10 55,� 2.398 2�,5 5.�13 58,5

Požeško-slavonska 5.��0 3.110 56,9 1.�06 25,� 3.65� 66,9

Brodsko-posavska 15.�88 9.255 58,6 3.�66 22,0 10.�12 65,9

Zadarska 11.361 6.896 60,� 1.589 1�,0 �.�38 68,1

Osječko-baranjska 31.288 18.016 5�,6 6.936 22,2 21.550 68,9

Šibensko-kninska 9.850 5.6�8 5�,3 1.6�8 16,� 6.�11 68,1

Vukovarsko-srijemska 19.260 10.�50 55,8 �.318 22,� 13.228 68,�

Splitsko-dalmatinska 39.653 2�.6�� 62,2 �.609 19,2 31.695 �9,9

Istarska �.0�6 �.665 65,9 1.063 15,0 �.966 �0,2

Dubrovačko-neretvanska 8.31� 5.026 60,5 1.291 15,5 6.�81 81,6

Međimurska �.020 �.325 61,6 1.9�2 2�,� �.068 5�,9

Grad Zagreb 39.8�1 2�.03� 60,3 �.93� 19,9 31.2�� �8,�

UKUPNO 30�.851 182.�21 59,3 62.�80 20,3 216.��0 �0,3

Kretanje i sastav nezaposlenosti hrvatskih branitelja

Krajem 2005. godine na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bila su 26.33� nezaposlena hrvatska

branitelja, što je 2,3 % manje nego krajem prethodne godine. Od toga broja više od �5 % imalo je završenu

školu za KV i VKV radnike ili srednju školu za zanimanja u trajanju do tri godine. Udio korisnika novčane

naknade u ukupnom broju nezaposlenih branitelja iznosio je samo 0,2 %. Što se tiče njihove dobne strukture,

više od �0 % nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je od �0 do �9 godina.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

20

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti(31. prosinca 2004. i 2005. godine)

Trajanjenezaposlenosti

2004. 2005. Indeks2005/2004.Broj Udio Broj Udio

Do 3 mjeseca 60.306 19,0 56.680 18,� 9�,0

Od 3 do 6 mjeseci �1.�1� 13,0 35.500 11,5 85,�

Od 6 do 9 mjeseci 19.235 6,1 18.252 5,9 9�,9

Od 9 do 12 mjeseci 20.186 6,� 19.005 6,2 9�,1

Od 1 do 2 godine �8.8�1 15,� �9.55� 16,1 101,5

Od 2 do 3 godine 30.�88 9,� 29.��1 9,� 96,�

Više od 3 godine 96.80� 30,5 99.089 32,2 102,�

UKUPNO 31�.5�� 100,0 30�.851 100,0 96,9

Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, udjel nezaposlenih dulje od jedne godine u ukupnom broju

nezaposlenih muškaraca iznosio je 55, a u ukupnom broju nezaposlenih žena 60 %. Dakle, udio dugotrajno

nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bio je veći u žena nego u muškaraca.

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti (31. prosinca 2005. godine)

Trajanje nezaposlenosti Ukupno Muškarci Udio Žene Udio

Do 3 mjeseca 56.680 25.199 20,1 31.�81 1�,3

Od 3 do 6 mjeseci 35.500 15.1�8 12,1 20.352 11,2

Od 6 do 9 mjeseci 18.252 �.803 6,2 10.��9 5,�

Od 9 do 12 mjeseci 19.005 8.265 6,6 10.��0 5,9

Od 1 do 2 godine �9.55� 19.588 15,6 29.966 16,�

Od 2 do 3 godine 29.��1 10.9�9 8,� 18.822 10,3

Više od 3 godine 99.089 38.��8 30,� 60.611 33,2

UKUPNO 30�.851 125.�30 100,0 182.�21 100,0

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema trajanju i nekim obilježjima

Osobe na evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Tako je krajem

2005. godine više od �0 % spomenutih osoba bilo nezaposleno dulje od 6 mjeseci, a 58 % dulje od jedne

godine. U usporedbi s prethodnom godinom, značajno se smanjio broj nezaposlenih do 12 mjeseci, a donekle

se povećao broj osoba koje su nezaposlene od 1 do 2 godine, te više od tri godine. Smanjio se, dakle,

udjel nezaposlenih uglavnom kraćeg trajanja nezaposlenosti, a nešto se povećao udio osoba duljeg trajanja

nezaposlenosti.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

21

Naposljetku, ako se trajanje nezaposlenosti promatra prema razini obrazovanosti, uočljivo je da prvo opada s

njezinim rastom. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih

bez škole i s nezavršenom osnovnom školom iznosio �8,9 %, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom

osnovnom školom 65,3 %, dakle kudikamo manje. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je još manji u osoba sa

srednjom školom (56,� odnosno 51,3 %), te s višom odnosno visokom školom (�8,6 odnosno �2,3 %). Stoga

se može zaključiti da razina obrazovanosti značajno utječe na trajanje nezaposlenosti.

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2005. godine)

Trajanje nezaposlenosti

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i struèni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 56.680 1.�36 10.692 22.2�� 16.518 2.163 3.32�

Od 3 do 6 mjeseci 35.500 912 5.996 1�.633 10.9�8 1.219 1.�62

Od 6 do 9 mjeseci 18.252 656 3.8�6 �.06� �.938 68� 1.06�

Od 9 do 12 mjeseci 19.005 818 �.392 6.9�9 5.250 65� 909

Od 1 do 2 godine �9.55� 2.616 10.619 20.125 12.99� 1.�1� 1.�83

Od 2 do 3 godine 29.��1 2.2�1 8.2�8 10.��1 6.88� ��6 8�8

Više od 3 godine 99.089 10.522 28.08� 35.891 19.�60 2.2�6 2.553

UKUPNO 30�.851 19.501 �1.910 11�.680 ��.328 9.189 12.2�3

Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2005. godine)

Trajanje nezaposlenosti

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i struèni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 18,� 8,9 1�,9 18,9 21,� 23,5 2�,2

Od 3 do 6 mjeseci 11,5 �,� 8,3 12,� 1�,2 13,3 1�,�

Od 6 do 9 mjeseci 5,9 3,� 5,3 6,0 6,� �,� 8,�

Od 9 do 12 mjeseci 6,2 �,2 6,1 5,9 6,8 �,1 �,�

Od 1 do 2 godine 16,1 13,� 1�,8 1�,1 16,8 15,� 1�,6

Od 2 do 3 godine 9,� 11,5 11,5 9,1 8,9 8,� 6,9

Više od 3 godine 32,2 5�,0 39,1 30,5 25,6 2�,8 20,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Kratkotrajna nezaposlenost �2,0 21,1 3�,� �3,3 �8,� 51,� 5�,�

Dugotrajna nezaposlenost 58,0 �8,9 65,3 56,� 51,3 �8,6 �2,3

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

22

Prijavljena slobodna radna mjesta

Tijekom 2005. godine nastavljeno je smanjenje prijavljenih potreba za radnicima Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje, ali nešto sporijeg intenziteta, pa su poslodavci Zavodu prijavili ukupno 110.569 slobodnih

radnih mjesta, što je za 6.1�5 ili 5,3 % manje nego u 200�. godini.

• Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - tijekom 2005. godine najveći broj zaprimljenih prijava slobodnih

radnih mjesta pristigao je iz prerađivačke industrije (22.89� ili 20,� %), trgovine na veliko i malo (19.631 ili

1�,8 %), hotela i restorana (15.�80 ili 1�,3 %), građevinarstva (11.986 ili 10,8 %) te obrazovanja (10.099 ili

9,1 %). Uspoređujući podatke s prethodnom godinom, najveće apsolutno smanjenje broja traženih radnika

zabilježeno je u djelatnostima obrazovanja (za 5.�16) i trgovine (za 2.090), dok je istodobno u osam područja

djelatnosti povećan broj traženih radnika, i to najviše u: prerađivačkoj industriji (1.086 osoba), hotelima i

restoranima (898 osoba), te građevinarstvu (329 osoba) – Prilog broj 2, str 25.

• Regionalni raspored prijavljenih slobodnih radnih mjesta – najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta

u 2005. godini bio je u Gradu Zagrebu (16.9�2 ili 15,3 %), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.626 ili

1,5 %). U usporedbi s prethodnom godinom smanjen je broj prijavljenih potreba za radnicima u trinaest,

a povećan u osam županija. Najveće smanjenje apsolutnoga broja traženih radnika bilo je u sljedećim

županijama: Splitsko-dalmatinskoj (2.801 osoba), Primorsko-goranskoj (1.3�2 osobe), Virovitičko-podravskoj

(883 osobe) i Ličko-senjskoj (825 osoba), dok je najveće povećanje zabilježeno u Sisačko-moslavačkoj (969

osoba) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (�00 osoba) – Prilog broj 3, str 26.

Poslodavci su tijekom 2005. godine najviše tražili radnike uslužnih i trgovačkih zanimanja (2�.666 ili 22,3 %),

ali za 2,1 % manje nego u prethodnoj godini. Relativno dobro traženi su radnici jednostavnih zanimanja, kao

što su čistači, dostavljači, transportni radnici, radnici bez zanimanja i sl. (2�.502 ili 22,2 %) te radnici u obrtu i

pojedinačnoj proizvodnji (20.231 ili 18,3 %), s relativnim povećanjem od �,3 %, odnosno 3,0 % u usporedbi

s 200�. godinom.

Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje

Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanja NKZ-a u 2004. i 2005. godini

Rod zanimanja 2004. % 2005. % Indeks

(1) Čelnici, dužnosnici, direktori 1�� 0,1 125 0,1 �1,8

(2) Stručnjaci i znanstvenici 1�.�59 15,2 12.968 11,� �3,0

(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 13.389 11,5 11.588 10,5 86,5

(�) Uredski i šalterski službenici 8.51� �,3 �.�61 �,0 91,1

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 25.206 21,6 2�.666 22,3 9�,9

(6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari 5�1 0,5 5�6 0,5 100,9

(�) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 19.63� 16,8 20.231 18,3 103,0

(8) Rukovatelji strojevima, vozilima 8.030 6,9 8.182 �,� 101,9

(9) Jednostavna zanimanja 23.�91 20,1 2�.502 22,2 10�,3

Ukupno 116.��� 100,0 110.569 100,0 9�,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

23

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda

Tijekom 2005. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 1�0.890 osoba, što je za 2.310 osoba ili 1,�

% više nego 200�. godine. Od ukupnoga broja zaposlenih ��.203 osobe bile su žene, s udjelom u ukupnome

zapošljavanju od 5�,8 % naspram 55,2 % u 200�. godini.

• Razina obrazovanja i rodovi zanimanja – najveći broj evidentiranoga zapošljavanja odnosi se na osobe sa

srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući one sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja i

školom za KV i VKV radnike (60.181 ili �2,� %) i osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja

i gimnazijom (�0.1�0 ili 28,5 %). Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom (15,2 %), fakultetom

(�,3 %), višom školom (�,8 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (1,5 %). Uspoređujući

s prethodnom godinom povećano je evidentirano zapošljavanje u obrazovnim skupinama: osnovna škola,

četverogodišnja srednja škola za zanimanja i gimnazija te viša škola, a smanjeno u sljedećim skupinama: bez

škole i s nezavršenom osnovnom školom (za 13,9 %), sa završenom trogodišnjom srednjom školom (za 0,� %),

te završenim fakultetskim obrazovanjem (za 1,9 %).

Zaposleni iz evidencije Zavoda u 2004. i 2005. prema razini obrazovanja

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

200�. 138.580 2.51� 20.86� 60.616 3�.8�6 6.20� 10.533

Struktura 100,0 1,8 15,1 �3,� 2�,3 �,5 �,6

2005. 1�0.890 2.16� 21.366 60.181 �0.1�0 6.�03 10.333

Struktura 100,0 1,5 15,2 �2,� 28,5 �,8 �,3

Indeks 2005/200�. 101,� 86,1 102,� 99,3 106,1 108,0 98,1

Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – NKZ) u

evidentiranome zapošljavanju bio je sljedeći:

• uslužna i trgovačka zanimanja (35.5�1 ili 25,2 %),

• jednostavna zanimanja (3�.223 ili 2�,3 %),

• zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21.096 ili 15,0 %),

• inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (16.3�0 ili 11,6 %),

• uredski i šalterski službenici (13.88� ili 9,9 %),

• rukovatelji strojevima i vozilima (10.329 ili �,3 %),

• stručnjaci i znanstvenici (8.195 ili 5,8 %),

• poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari (919 ili 0,� %),

• čelnici, dužnosnici i direktori (260 ili 0,2 %) te

• osobe vojnih zanimanja (�3 ili 0,1 %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

2�

• S obzirom na radno iskustvo, od ukupnoga broja zaposlenih 112.001 osoba (�9,5 %) imala je prethodno

radno iskustvo, a 28.889 osoba (20,5 %) prvi je put zaposleno. U usporedbi s prethodnom godinom povećao se

udio zaposlenih s prethodnim radnim iskustvom za 1,2 postotna boda, a ponovno se smanjio udio zaposlenih

bez radnog iskustva.

• Prema trajanju zaposlenja na određeno je vrijeme zaposleno 120.668 (85,6 %), a na neodređeno vrijeme

20.222 osobe (1�,� %). U usporedbi s godinom 200�. povećan je udio zapošljavanja na određeno a smanjen

na neodređeno vrijeme (za 2,2 postotna boda).

• Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih dolazi najviše osoba s prethodnim

radnim iskustvom iz prerađivačke industrije, trgovine, hotela i restorana te građevinarstva, te da se u ta četiri

područja djelatnosti istodobno zapošljava i najveći broj osoba. Tako je u 2005. godini broj zaposlenih bio

sljedeći:

• trgovina na veliko i malo: 30.338 osoba ili 21,5 %,

• prerađivačka industrija: 26.198 osoba ili 18,6 %,

• hoteli i restorani: 21.530 osoba ili 15,3 % i

• građevinarstvo: 1�.199 osoba ili 10,1 %.

U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj evidentiranoga zapošljavanja u većini djelatnosti.

Najveće apsolutno povećanje broja zaposlenih bilo je u hotelima i restoranima (2.000 osoba ili 10,2 %) te

u djelatnostima poslovanja nekretninama i iznajmljivanja (880 osoba ili 9,9 %), dok je najveće smanjenje

zapošljavanja bilo u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (za 633 osobe ili �,9 %), ostalim društvenim i uslužnim

djelatnostima (za 538 osoba ili �,2 %) te privatnim kućanstvima (za ��5 osoba ili 16,2 %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

25

Prilog 2.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodaprema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti u 2005. godini

Djelatnost NKD-a

Prijavljena slobodna radna mjesta

Zaposlenis evidencije Zavoda

Broj %Indeks

2005/2004. Broj %Indeks

2005/2004.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.205 �,� 101,0 �.38� 5,2 92,1

Ribarstvo 123 0,1 55,2 26� 0,2 92,3

Rudarstvo i vađenje 205 0,2 139,5 3�3 0,3 118,�

Prerađivačka industrija 22.89� 20,� 105,0 26.198 18,6 100,5

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3�6 0,3 88,3 63� 0,5 10�,�

Građevinarstvo 11.986 10,8 102,8 1�199 10,1 102,1

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

19.631 1�,8 90,� 30.338 21,5 99,1

Hoteli i restorani 15.�80 1�,3 106,0 21.530 15,3 110,2

Prijevoz, skladištenje i veze 3.590 3,2 93,� 531� 3,8 10�,6

Financijsko posredovanje 1.592 1,� 10�,� 1581 1,1 116,9

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge �.6�2 6,9 103,� 9�91 6,9 109,9

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.535 2,3 102,1 2.253 1,6 126,6

Obrazovanje 10.099 9,1 65,1 �.638 5,� 102,9

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb �.692 �,2 9�,3 �.0�6 2,9 93,0

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti �.15� 3,8 82,1 6.�89 �,8 92,�

Djelatnosti kućanstava �8 0,0 90,6 2.�65 1,� 83,8

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 11 0,0 �0,� 60 0,0 1�6,3

UKUPNO 110.569 100,0 9�,� 1�0.890 100,0 101,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

26

Prilog 3.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavoda

po županijama u 2005. godini

Županija

Prijavljenaslobodna radna mjesta

Zaposleni s evidencije Zavoda

Broj % Indeks2005/2004. Broj %Indeks

2005/2004.

Zagrebačka �.829 �,� 105,9 6.532 �,6 10�,9

Krapinsko-zagorska 313� 2,8 9�,1 323� 2,3 109,1

Sisačko-moslavačka �.996 �,5 12�,1 �.113 5,0 11�,2

Karlovačka 2.9�6 2,� 98,0 �.990 3,5 105,9

Varaždinska 58�� 5,3 90,6 6636 �,� 98,2

Koprivničko-križevačka �325 3,9 95,0 35�� 2,5 103,�

Bjelovarsko-bilogorska 2.�33 2,2 �6,8 5.�0� 3,8 10�,3

Primorsko-goranska �.398 6,� 8�,6 �.553 5,� 101,8

Ličko-senjska 1626 1,5 66,3 1�5� 1,2 9�,9

Virovitičko-podravska 2232 2,0 �1,� �311 3,1 8�,9

Požeško-slavonska 265� 2,� 10�,3 3195 2,3 106,2

Brodsko-posavska 2.�60 2,2 92,1 5.�35 �,1 100,8

Zadarska �.8�� �,� 10�,9 �.818 3,� 105,8

Osječko-baranjska 9.1�1 8,3 96,8 13.868 9,8 98,1

Šibensko-kninska �.031 3,6 102,� �.296 3,0 106,�

Vukovarsko-srijemska �.29� 3,9 85,1 8.531 6,1 98,9

Splitsko-dalmatinska 8.222 �,� ��,6 16539 11,� 96,2

Istarska 8523 �,� 100,� 6.28� �,5 102,6

Dubrovačko-neretvanska 5.313 �,8 115,2 �591 3,3 9�,1

Međimurska �3�6 3,9 108,8 3.929 2,8 100,�

Grad Zagreb 16.9�2 15,3 99,1 18.02� 12,8 105,6

UKUPNO 110.569 100,0 9�,� 1�0.890 100,0 101,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

2�

Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti

u 2005. godini (%)

�0

30

20

10

0A B C D E F

Razina obrazovanosti

Oznake razine obrazovanosti: A – bez škole i nezavršena osnovna škola, B – osnovna škola, C – srednja škola za zanimanja u trajanju do 3 godine i škola za KV i VKV radnike, D – srednja škola u trajanju od � i više godina i gimnazija, E – viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij, F – fakultet, akademija, magisterij, doktorat.

Unutar skupina osoba iste razine obrazovanosti postoje razmjerno velike razlike u stopi zapošljavanja između

osoba različitih zanimanja. U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvećom stopom zapošljavanja i

dvadeset s najnižom stopom zapošljavanja unutar najfrekventnijih skupina na razini srednje škole.

Post

otak

Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti i zanimanju

Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnoga broja nezaposlenih koji su

tijekom godine tražili zaposlenje. U 2005. godini stopa zapošljavanja iznosila je 25,6 %, što znači da se

zaposlilo više od jedne četvrtine nezaposlenih osoba koje su tražile zaposlenje tijekom godine.

Zabilježene su značajne razlike u stopi zapošljavanja između skupina nezaposlenih osoba različite razine

obrazovanosti. Stopa zapošljavanja osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom iznosila je 8,3 %,

s osnovnom školom 18,9 %, sa srednjom školom za zanimanja do tri godine trajanja ili školom za KV i VKV

radnike 2�,0 %, sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od � i više godina ili gimnazijom 28,1 %, s višom

školom, prvim stupnjem fakulteta ili stručnim studijem 3�,5 %, te s fakultetom, akademijom, magisterijem ili

doktoratom 38,5 %. Dakle, viša razina obrazovanosti povezana je s većom stopom zapošljavanja.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

28

Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini srednje škole

Zanimanje % Zanimanje %

monter plinskih uređaja �0,9 inokorespondent 23,3

elektrotehničar za elektrostrojarstvo �0,5 upravni referent 23,2

šumarski tehničar 39,2 kemijsko-tehnološki radnik 22,9

farmaceutski tehničar 39,2 proizvođač kožne galanterije 22,9

prehrambeni tehničar 3�,� suradnik u odgojno-obrazovnom procesu 22,�

mehaničar poljoprivrednih strojeva 36,� maturant jezične gimnazije 22,3

kuhar 35,2 izrađivač gornjišta obuće 22,1

mesar 3�,9 skladištar 21,1

elektrotehničar 3�,9 prodavač tekstila 20,5

tehničar elektroničar 3�,9 brodski strojarski tehničar 20,5

turistički tehničar 3�,� maturant gimnazije 20,2

pekar 3�,3 administrator 19,9

veterinarski tehničar 33,9 daktilograf 19,9

monter uređaja za grijanje 33,8 prodavač prehrambenih proizvoda 19,5

srednji ekonomist - komercijalist 33,� pletač 18,6

tehničar za cestovni promet 33,6 nautički tehničar 18,�

komercijalni tehničar 33,6 trgovački poslovođa 18,3

konobar 33,� strojni prelac 16,8

stolar 33,2 tehnički strojni crtač 16,1

građevinski tehničar za visokogradnju 33,2 strojni tkalac 15,6

Sljedeća tablica prikazuje deset zanimanja s najvećom stopom zapošljavanja i deset s najmanjom stopom

zapošljavanja na razini više ili visoke škole.

Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini više ili visoke škole

Zanimanje % Zanimanje %

diplomirani farmaceut �3,9 diplomirani sociolog 26,2

diplomirani informatičar 68,5 grafički inženjer 26,2

dipl. inženjer građevinarstva 66,2 diplomirani politolog 2�,6

nastavnik razredne nastave 60,0 inženjer kemijske tehnologije 23,�

profesor hrvatskoga jezika i književnosti 5�,3 inženjer zaštite na radu 20,0

profesor engleskoga jezika 55,1 brodski strojarski inženjer 18,5

profesor biologije i kemije 5�,3 poručnik trgovačke mornarice 16,0

profesor njemačkoga jezika 5�,2 diplomirani ekonomist - privredni razvoj 1�,9

profesor talijanskoga jezika 51,0 akademski slikar 1�,�

diplomirani inženjer elektrotehnike 50,� kapetan duge plovidbe �,9

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

29

Sezonsko zapošljavanje u turizmu

Nastavljajući praksu proteklih godina, Zavod je početkom godine 2005. organizirao redovite regionalne

sastanke s predstavnicima većih hotelijersko-turističkih poduzeća radi konkretnih dogovora oko planiranja

i namirivanja potreba za sezonskim radnicima. Sastanci su se održali u županijama hrvatskoga priobalja:

Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibenskoj-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj

županiji, koje su se pripremale za nadolazeću turističku sezonu.

Prema predviđanjima poslodavaca iz područja turističkih djelatnosti planirani broj potrebnih sezonskih radnika

za 2005. godinu bio je 18.6�8.

Tijekom turističke sezone zaposlen je ukupno 15.261 radnik, a najviše: konobara (2.19� osoba ili 1�,3 % od

ukupnoga broja zaposlenih), sobarica (1.�0� osoba ili 11,1 %), prodavača (1.503 osobe ili 9,8 %), kuhara

(1.292 osobe ili 8,� %), radnika u kuhinjama (1.063 osobe ili 6,9 %) itd.

Gledano po županijama najviše je sezonskih radnika zaposleno u: Splitsko-dalmatinskoj (2.�91 ili 18,2 %),

Istarskoj (1.996 ili 13,0 %), Dubrovačko-neretvanskoj (1.�8� ili 11,6 %), Primorsko-goranskoj (1.5�� ili 10,3 %),

Šibensko-kninskoj (1.1�1 ili �,� %) i Zadarskoj (9�1 ili 6,1 %) županiji.

Nakon planiranja i odabira sezonskih radnika među nezaposlenim domicilnim stanovništvom, predstavnici

poduzeća su u suradnji s područnim službama HZZ-a iz unutrašnjosti (Osijek, Bjelovar, Sisak, Vinkovci …)

obavili informativne razgovore sa zainteresiranim kandidatima za rad u sezoni te odabrali odgovarajuće, tako

da je veći broj zapošljavanja unaprijed dogovoren, a radnici su prema potrebi upućivani na dogovorena radna

mjesta.

Tako je međumjesnim posredovanjem područnih služba HZZ-a iz unutrašnjih područja Hrvatske najviše sezonskih

radnika zaposleno iz: Osječko-baranjske (1.053 osobe), Vukovarsko-srijemske (6�� osobe), Bjelovarsko-

bilogorske (588 osoba), Sisačko-moslavačke (�8� osoba) te Brodsko-posavske županije (�0� osoba).

Međumjesno posredovanje

Informatičkim povezivanjem funkcije posredovanja pri zapošljavanju, podaci o nezaposlenim osobama i

tražiteljima zaposlenja vide se na razini cijeloga Zavoda. Tako su dostupni podaci jesu li nezaposlena osoba

ili tražitelj zaposlenja spremni za prostornu pokretljivost radi svog zapošljavanja, tj. jesu li spremni na dnevnu

migraciju ili prihvaćanje posla u drugim područjima Republike Hrvatske.

Međumjesno posredovanje temelji se na prijavi slobodnoga radnog mjesta, a zaprima se u mjestu ponuđenoga

rada. Ako se takva prijava ne može ostvariti na području djelokruga ispostave, odnosno područne službe,

prijava se prosljeđuje u Središnju službu na međumjesno posredovanje.

Međumjesnim posredovanjem u 2005. godini, u Središnjoj službi Zavoda zaprimljeno je 695 prijava potreba

za radnicima koje se nisu mogle realizirati unutar ispostava na razini područne službe, gdje su zaprimljene,

što je za 56 prijava više u usporedbi s 200�. godinom.

Najviše prijava podneseno je s područja Krapinsko-zagorske županije (�1 ili 10,2 %), zatim slijede Sisačko-

moslavačka (69 ili 9,9 %), Vukovarsko-srijemska (62 ili 8,9 %) te Zagrebačka (59 ili 8,5 %) i Primorsko-

goranska županija (59 ili 8,5 %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

30

Od ukupno zaprimljenih prijava, 51,2 % odnosilo se na zapošljavanje na neodređeno vrijeme, a �8,8 %

na određeno vrijeme. Istodobno, tim je prijavama traženo 1.�16 radnika, što je za 30� (ili 15,2 %) manje u

usporedbi s prethodnom godinom. Najviše se radnika međumjesnim posredovanjem tražilo u Zagrebačkoj

(1�,� %), Primorsko-goranskoj (15,� %), Međimurskoj (11,8 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,6 %).

Zapošljavanje osoba u inozemstvu i njihov povratak iz inozemstva

U 2005. godini Hrvatski je zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih

tehničara te «gostujućih radnika» i studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj, a i pri zapošljavanju pomoraca

na brodovima inozemnih tvrtka.

Posredovanjem Zavoda godine 2005. u inozemstvu su se ukupno zaposlila �.883 građanina Republike

Hrvatske, što je 225 radnika manje nego prethodne godine.

Broj radnika zaposlenih u inozemstvu 2004. i 2005. godine

Godina Ukupno Sezonski radniciMedicinski tehničari

Gostujuæi radnici Studenti

Pomorci na inozemnim brodovima

200�. 5.108 �.��8 31 168 16 115

2005. �.883 �.615 11 111 32 11�

Indeks 2005/200�. 95,6 96,6 35,5 66,1 200,0 99,1

Najveći broj zapošljavanja sezonskog je karaktera. Najviše je sezonskih radnika zaposleno u poljoprivredi

(3.252 osobe ili �0,5 %), dok su u ostalim djelatnostima (ugostiteljstvo, zabava) zaposlena 1.363 sezonska

radnika (29,5 %).

Tijekom cijele godine poslodavci iz SR Njemačke upućuju Zavodu svoje potrebe za sezonskim radnicima.

Znatan je dio traženih radnika već prijašnjih godina radio kod istih poslodavaca, a budući da su po njemačkom

zakonu mogli raditi samo do četiri mjeseca, istekom toga vremena vraćali su se u domovinu. Ako njemački

poslodavci budu zadovoljni njihovim radom, oni im svake godine preko Središnjeg ureda za posredovanje SR

Njemačke u Bonnu ponovno šalju nove ugovore o zaposlenju.

Ugovori (uz opis poslova, visinu plaće i ostale uvjete koje poslodavac nudi i zahtijeva) stižu u Središnju

službu Zavoda, a glase točno na određenu nezaposlenu osobu (ime i prezime, datum rođenja i adresa). To

su tzv. poimenični ugovori, koje prema prebivalištu radnika Središnja služba upućuje na realizaciju svojim

područnim službama. Područne službe pozivaju te osobe i uručuju im pristigle ugovore, nakon čega radnici

prema rokovima navedenima u ugovoru odlaze na sezonski rad u SR Njemačku. Ako njemački poslodavac

ne traži poimence određenu osobu, već navodi samo uvjete (npr. spol, posebna znanja, dob), tada Središnja

služba organizira odabir traženih radnika te u dogovoru s poslodavcem predlaže njihovo zapošljavanje. Takve

su ponude poslodavca anonimne.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

31

Zavod je kontrolirao pristigle poimenične radne ugovore i kao nerealizirane vraćao one što su se odnosili na

osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske.

Godine 2005. primljene su ukupno 5.062 ponude, od kojih je realizirano �.615 (91,2 %), a ��� je ponuda

vraćeno nerealizirano. Od ukupnoga broja primljenih ponuda, �.96� ponude bile su poimenične, a 98

anonimne. Udio je poimeničnih ponuda u ukupnom broju iznosio 98,1 % i u usporedbi s prethodnom godinom

smanjio se za 0,� postotna boda.

Najviše je sezonskih radnika zaposleno iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske te Osječko-baranjske

županije. Većinu (2.931 ili 63,5 %) sezonskih radnika činile su žene.

Nezaposleni medicinski tehničari upućivani su na rad u SR Njemačku isključivo posredovanjem Zavoda.

Tijekom 2005. godine zaposleno je 11 medicinskih tehničara (20 tehničara manje nego 200�.), što je rezultat

strožih uvjeta SR Njemačke, a i zapošljavanja dijela medicinskih tehničara u svojstvu «gostujućih radnika» (do

18 mjeseci).

Sve aktivnosti oko posredovanja u zapošljavanju pomoraca na inozemnim brodovima obavljale su područne

službe u Rijeci i Splitu na koje je Zavod prenio obveze posredovanja.

Tijekom 2005. godine s evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 11� pomorca na

inozemnim brodovima.

Rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država za određeno

vremensko razdoblje.

Temeljem Dogovora o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u SR Njemačkoj, potpisanog 20. travnja 2005.

godine, Zavod radi na obavještavanju, odabiru i upućivanju nezaposlenih osoba na rad u SR Njemačku.

Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika

radi usavršavanja njihovoga profesionalnog i jezičnog znanja (Sporazum o radnicima na privremenom

radu) - sklopljen je 13. rujna 2002. godine (NN - Međunarodni ugovori 1�/2002), predviđena je mogućnost

zapošljavanja (do 18 mjeseci) 500 radnika iz Republike Hrvatske u SR Njemačkoj. Tijekom 2005. godine

prema navedenom Sporazumu zaposlilo se 111 radnika.

Za zapošljavanje redovitih studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj (do tri mjeseca) Središnji ured za

posredovanje u Bonnu dodijelio je Republici Hrvatskoj kvotu od 30 studenata na godinu. Tijekom 2005.

godine posredovan je odlazak 32 redovita studenta na ljetnu praksu u SR Njemačku.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

32

Povratnici iz inozemstva prijavljeni HZZ-u 2004. i 2005. godine

prema zemljama rada

Zemlja rada 2004. 2005. Indeks

Australija 2 � 200,0

Austrija 51 �� 92,2

Bosna i Hercegovina �1� 3�2 89,9

Francuska 26 25 96,2

Italija 103 9� 9�,2

Makedonija 1� 12 85,�

Nizozemska 16 8 50,0

SR Njemačka 1.530 1.61� 105,�

Slovenija 209 150 �1,8

SRJ 9� 93 95,9

Švicarska �6 35 �6,1

Ostale zemlje 528 �50 85,2

UKUPNO 3.036 2.910 95,8

Istodobno, tijekom godine zaposlio se 1.921 evidentirani povratnik, a zbog ostalih razloga (osim zaposlenja) iz

evidencije su brisane 1.�22 osobe, pa se krajem 2005. godine u evidenciji Zavoda nalazilo 5.��5 povratnika

(�,9 % manje nego krajem 200�. godine). Udio je žena ( 3.021 osoba) u evidentiranom broju povratnika bio

52.3 %. Najviše je bilo povratnika koji su u inozemstvu radili do godine dana, a to su uglavnom sezonski

radnici što su se u SR Njemačkoj bavili poljoprivredom.

Povratak radnika s privremenoga rada u inozemstvu

Tijekom 2005. godine Zavodu se prijavilo ukupno 2.910 povratnika iz drugih država, a od toga broja 1.205

žena. U tablici je prikazan broj evidentiranih povratnika iz inozemstva prema zemljama rada.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

33

Na temelju »Strategije profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje« tijekom 2005.

godine provođen je projekt „Standardi kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja u HZZ-u“. Projekt je

okončan u studenome 2005. godine, a financirala ga je Europska komisija. Svrha je projekta bila unapređenje

kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije te stvaranje osnove za održavanje željene razine

kvalitete usluga. Definirane su pojedine vrste usluga (informiranje, savjetovanje, selekcija) prema pojedinim

korisnicima, standardizirana metodologija i instrumentarij, ulazni i izlazni dokumenti za svaku vrstu usluga

prema pojedinim skupinama korisnika, identificirani oblici i načini suradnje unutar HZZ-a i prema vanjskim

korisnicima, definirane osnovne primarne i sekundarne kompetencije savjetnika, te utvrđene standardne

operativne procedure. Radna skupina bila je sastavljena od predstavnika područnih i Središnje službe. Tiskan

je priručnik s pripadajućom predloženom dokumentacijom.

Tijekom 2005. godine završena je prva faza projekta „Prilagodba CASCAiD programa profesionalnog

usmjeravanja“, novog instrumenta u elektronskom obliku, temeljenog na samoprocjeni interesa, sposobnosti i

vještina. Projekt se financira iz sredstava programa CARDS. Program omogućuje korisniku, na temelju upitnika

koji popunjava, dobiti savjet o najprimjerenijim izborima zanimanja. Moguće je dobiti uvid u iscrpan opis

zanimanja, obuhvaćajući podatke o načinima obrazovanja, potrebnim znanjima, vještinama i poželjnim

osobinama, te mogućnostima zapošljavanja. Taj se britanski program drži jednim od najboljih programa

profesionalnog usmjeravanja u elektronskom obliku; koriste ga mnoge zemlje EU, Australija, Novi Zeland i

dr. Postupak prilagodbe podrazumijeva izradu opisa zanimanja aktualnih u hrvatskom okruženju. Završetak

projekta planiran je za studeni 2006. godine, kada će biti u funkciji prva verzija programa. Program će

koristiti sve područne službe. Prva verzija programa sadržavat će oko 250 zanimanja. Planira se daljnji rad

na unapređenju programa uvođenjem novih zanimanja i aktualiziranjem postojećih. Za uporabu programa

plaća se jednogodišnja licencija. U projektu sudjeluju i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa te Agencije za strukovno obrazovanje. U postupku prilagodbe sudjeluje i slovenski partner, jer Slovenija

koristi ovaj program nekoliko godina u Centrima za informiranje i profesionalno savjetovanje, te u obrazovnim

institucijama.

Tijekom 2005. Odsjek za profesionalno usmjeravanje i selekciju okončao je prvu fazu rada na projektu

ETF-a „Review of Career Guidance Policies in the Western Balkans“ koji se odnosi na stanje sustava

profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj. Svrha je bila, na temelju upitnika OECD-a snimiti stanje

u sustavu profesionalnog usmjeravanja na nacionalnoj razini i regionalnim razinama, radi daljnjih prijedloga

o unapređenju cjelokupnoga sustava profesionalnog usmjeravanja u području zapošljavanja i obrazovanja,

sukladno smjernicama EU u području profesionalnog usmjeravanja. Odsjek za profesionalno usmjeravanje

HZZ-a vodio je taj projekt, jer ga je prepoznao ETF i njegov ured u Republici Hrvatskoj – Nacionalni opservatorij

kao ključnog nositelja aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u RH. Osim HZZ-a, u projektu su sudjelovali

predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske

solidarnosti, Zavoda za školstvo, Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta, Hrvatske gospodarske komore,

Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Saveza samostalnih sindikata RH, Državnog zavoda

za statistiku i Ureda za socijalno partnerstvo.

Profesionalno usmjeravanje i selekcija

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

3�

Na temelju prikupljenih i objedinjenih podataka sastavljeno je detaljno izvješće o ciljevima, funkcijama i

aktivnostima u području profesionalnog usmjeravanja u RH, ulogama dionika, kadrovima, načinima davanja

usluga, financiranju, osiguranju kvalitete, bazama evidencija i dr. U projekt su bile uključene i područne službe

HZZ-a. Izvješće je dostavljeno ETF-u, a nakon obavljene studijske provjere njihovih predstavnika, očekuje se

ocjena stanja s prijedlozima za unapređenje sustava, što će biti dostavljeni Vladi i ovlaštenim ministarstvima.

Predstavnici Odsjeka sudjelovali su i u drugim projektima EFT-a tijekom 2005. godine u području unapređenja

sustava obrazovanja odraslih, te u pripremama za izradu nacionalnih okvira kvalifikacija u području strukovnog

i visokog školstva.

Predstavnici Odsjeka za profesionalno usmjeravanje sudjelovali su u pripremama za početak CARDS 2002

programa: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i izgradnja institucija, posebno u dijelu

koji se odnosi na potrebu utvrđivanja ključnih kompetencija kao osnove za izradu obrazovnih programa

temeljenih na potrebama tržišta rada.

Odsjek za profesionalno usmjeravanje i selekciju je i u 2005. godini ostvario suradnju s Međunarodnom

organizacijom za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEGV) radi unapređenja kvalitete rada i primjene

preporučenih smjernica rada.

Nastavljen je rad na unapređivanju i obnovi psihodijagnostičkog instrumentarija. U suradnji s „Nakladom

Slap“, nakladničkom kućom za izdavanje psihodijagnostičkog instrumentarija, provedena je standardizacija

novog oblika testova sposobnosti DAT. Savjetnici za profesionalno savjetovanje sudjelovali su u edukaciji za

uporabu nekih novih testova i upitnika.

Postojeći koncept cjeloživotnog učenja, te zalaganje Vlade za uspostavu «društva koje uči», daju posebno

značenje uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, čiji su savjetnici tijekom godine intenzivno

surađivali s institucijama i partnerima u području obrazovanja i zapošljavanja.

Profesionalno informiranje, savjetovanje i selekcija – standardne aktivnosti koje se u prvom redu provode u područnim službama HZZ-a

Profesionalno informiranje obuhvaća najširi krug korisnika, kako po dobi, tako i po radnom statusu i obrazovanju.

Dio korisnika zadovoljava svoje potrebe za informacijama posredno preko različitih medija (najčešće pisani

materijal), a dio neposrednim usmenim informiranjem. Središnja služba i područne službe HZZ-a tijekom

2005. godine izdale su tridesetak različitog pisanog informativnog materijala – informativnih letaka, brošura

i slično, ukupne naklade preko 91.000 primjeraka. Značajno je napomenuti da je sve veći broj korisnika koji

koriste tzv. samoinformiranje što im HZZ omogućava preko Centara za profesionalno informiranje, na web

stranicama itd.

Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je preko �0.000 korisnika. Od toga je

oko 33.800 osoba informirano u skupinama – održano je oko 1.000 skupnih informiranja. Oko 6.200 osoba

informirano je pojedinačno.

U ukupnom broju neposredno informiranih 32 % čine nezaposlene osobe – tražitelji zaposlenja, a 68 %

učenici osnovnih i srednjih škola te studenti.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

35

Profesionalno savjetovanje, koje se provodi u Odsjecima za profesionalno usmjeravanje, obuhvaća prethodno

utvrđivanje relevantnih karakteristika osobe uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija – provodi se

ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenoga stanja.

Uz prethodno provedeno utvrđivanje psihofizičkoga stanja kandidata ukupno je individualno savjetovano

gotovo 18.000 osoba. Od toga su 33 % bile nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, a 6� % bili su učenici

osnovnih i srednjih škola te studenti.

Pomoć nezaposlenima i tražiteljima posla Odsjek za profesionalno usmjeravanje omogućuje i organiziranjem

skupnih oblika rada. Organizirano je ukupno 1013 radionica «Kako tražiti posao», «Kako se predstaviti

poslodavcu» i «Radionica samoprocjene» u kojima su sudjelovale 6.�2� osobe.

Postupak profesionalne selekcije, koju HZZ obavlja najčešće na zahtjev poslodavca, temeljen je na ispitivanju

relevantnih sposobnosti i osobnih značajka pojedinca i njihovoj usporedbi s utvrđenim kompetencijama

potrebnim za obavljanje određenoga zanimanja. Postupak profesionalne selekcije provodi se i kada je

potrebno odabrati osobe kojima će biti sufinanciran neki od oblika obrazovanja – npr. stručno osposobljavanje,

prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl. Ukupno je obavljeno 330 selekcija i njima su obuhvaćene �.0�2 osobe.

Oko �5 % postupaka selekcije odnosilo se na selekciju u funkciji neposrednog zapošljavanja, a oko 25 % na

ostale selekcije – pretežno na izbor nezaposlenih osoba koje će sudjelovati u nekom od oblika obrazovanja.

Osim usluga profesionalnih selekcija, rad s poslodavcima obuhvatio je i ��� usluge informiranja i savjetovanja

u području ljudskih resursa.

Uz navedene aktivnosti, Odsjek za profesionalno usmjeravanje bio je, osim na nacionalnoj razini, uključen i

u aktivnosti pripreme i provedbe projekata Europske komisije na regionalnim i lokalnim razinama; ostvarenje

suradnje sa socijalnim partnerima; sudjelovanje na okruglim stolovima i seminarima o specifičnim skupinama

nezaposlenih osoba – Romi, osobe s invaliditetom, skupine mladih i sl. Također su savjetnici Odsjeka za

profesionalno usmjeravanje sudjelovali u aktivnostima na uspostavljanju regionalne suradnje Mađarska

– Slovenija – Hrvatska. Održavali su interne edukacije savjetnika za zapošljavanje u području savjetovanja

nezaposlenih osoba, javna predavanja, informacije za tisak, radio i TV; kontinuirano je održavana suradnja s

visokoškolskim ustanovama u vezi s Bolonjskim procesom, suradnja sa strukovnim školama u vezi s reformom

strukovnog obrazovanja. Također je provođen stručni i znanstvenoistraživački rad u području profesionalnog

usmjeravanja; ostvarivano je sudjelovanje na međunarodnim i domaćim konferencijama, seminarima i

skupovima, te stalna suradnja s Hrvatskim psihološkim društvom i Hrvatskom psihološkom komorom.

Obrazovanje nezaposlenih

Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća stručno osposobljavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju te stjecanje

i dopunjavanje znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi zadržavanja

zaposlenja.

U protekloj 2005. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje je pokretao, organizirao i financirao niz akcija

obrazovanja za nezaposlene radi njihova zapošljavanja. Obrazovne su aktivnosti trajale uglavnom do 3, a

najduže 6 mjeseci. Izvodile su se, kad god je to bilo moguće, po verificiranim programima koji se upisuju u

radnu knjižicu. Uvjet je bio da su nezaposlene osobe bile na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

36

minimalno 30 dana. Ujedno, nezaposlene osobe koje je HZZ upućivao na bilo koji oblik stručnog obrazovanja,

prethodno su u HZZ-u prošle stručni postupak profesionalnog usmjeravanja, da bi njihovo osposobljavanje i

rad bili u skladu s njihovim mogućnostima i sklonostima.

Ukupno je obrazovanjem radi zapošljavanja tijekom 2005. godine obuhvaćeno �9� osoba, od toga:

• 135 osoba (2� %) za nepoznatog poslodavca – isključivo u organizaciji i financiranju HZZ-a;

• 329 osoba (66 %) za nepoznatog poslodavca – unutar lokalnog partnerstva (zajedničko financiranje

organizacija na lokalnoj razini - gradovi, županije i HZZ);

• 33 osobe (� %) uz istodobno zapošljavanje, tj. za poznatog poslodavca (HZZ financira 80 % troškova, a

poslodavac 20 %).

Obrazovne aktivnosti ugovorene tijekom 2005. godine odnosile su se na sljedeće skupine zanimanja:

• ugostiteljska zanimanja i pekari 152

• građevinska zanimanja 100

• zavarivači i brodomonteri 60

• vatrogasci, čuvari i zaštitari 36

• konfekcijski šivači 20

• osobne usluge 18

• osnove korištenja računala (ECDL) 100

• ostala zanimanja 11

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti

Edukacija savjetnika za rad s osobama s invaliditetom, organizirana unutar projekta CARDS 2001. završena

je u studenom 200�. godine. U siječnju 2005. godine 26 djelatnika, polaznika edukacije za rad s invalidnim

osobama provelo je diseminacijske seminare u 22 područne službe. Seminari su organizirani u dva dana,

s obzirom na organizacijske mogućnosti svake područne službe. Seminarima su bili nazočni svi savjetnici

za posredovanje pri zapošljavanju, savjetnici za profesionalno usmjeravanje te predstavnici pravnih služba.

Sadržaj i način izvođenja seminara rezultat je zajedničke pripreme educiranih djelatnika radi prenošenja znanja

i informacija koje će omogućiti jedinstveni pristup populaciji nezaposlenih osoba s invaliditetom, s naglaskom

na individualizaciji rada i prilagodbi postojećih procesa potrebama nezaposlenih osoba s invaliditetom.

Kako bi se podigla razina kvalitete davanja usluga nezaposlenim osobama s invaliditetom, te omogućilo

realiziranje njihovih prava temeljenih na odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju

osoba s invaliditetom (NN 1�3/02, 33/05) koja se odnose na uključivanje u procese profesionalne rehabilitacije

radi kasnijeg zapošljavanja, provedeno je ažuriranje podataka o nezaposlenim osobama s invaliditetom i

pripremljena je kvalitetnija baza podataka. Navedena baza podataka rezultat je prikupljanja dokumentacije o

invalidnosti, te intenzivnog individualnog rada savjetnika za zapošljavanje sa svakom nezaposlenom osobom

s invaliditetom. U procese prikupljanja podataka i pripreme baze, osim savjetnika za posredovanje pri

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

3�

zapošljavanju, uključivali su se savjetnici za profesionalno usmjeravanje, te pravne službe. Tome je prethodilo

formiranje timova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom na razini

svake područne službe.

Provedbom Programa »Šansa i za nas« koji obuhvaća sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, od

01. ožujka 2002. do 31. kolovoza 2005. godine zaposleno je 338 osoba, od čega su 153 bile žene.

Gledajući po županijama, najveći obuhvat spomenute kategorije nezaposlenih je u:

- Gradu Zagrebu 10� osoba,

- Splitsko-dalmatinskoj i Varaždinskoj županiji �0 osoba,

- Međimurskoj županiji 25 osoba,

- Koprivničko-križevačkoj županiji 20 osoba,

- Krapinsko-zagorskoj 19 osoba,

- Osječko-baranjskoj i Karlovačkoj županiji 13 osoba,

- Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji 12 osoba,

- Šibenskoj-županiji 11 osoba.

Jedna od specifičnosti mjera aktivne politike zapošljavanja jest činjenica da pripadnost jednoj ciljanoj skupini

nije isključiva, što potvrđuju statistički podaci ostalih programa o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Slijedom toga, utvrđeno je da je u navedenom razdoblju provedbe Programa ukupno 231 osoba s invaliditetom

zaposlena pomoću programa namijenjenih ostalim ciljanim skupinama. Najveći broj, i to 1�0 osoba zaposleno

je programom C2 koji se odnosi na sve nezaposlene osobe što su registrirane u evidenciji nezaposlenih u

minimalnom trajanju od trideset dana. Nadalje, �8 osoba je zaposleno programom namijenjenim zapošljavanju

osoba starijih od �5 godina (žene) odnosno 50 godina života (muškarci), dok je manji broj zaposlen pomoću

ostalih programa.

Osobe s invaliditetom se najčešće zapošljavaju u manjim (obiteljskim) obrtima odnosno poduzećima te

zaštitnim radionicama. Tako je najveći broj osoba s invaliditetom, programom „Šansa i za nas“ zaposlen u

poduzeću LADA d.o.o., slijede DES – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju te URIHO Zagreb.

Unutar projekta „Partnerstvo za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva, radi se na izgradnji mreže podrške nezaposlenim osobama s invaliditetom u procesima

integracije u svijet rada. Kao glavni nositelji aktivnosti prepoznati su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Centri

za socijalnu skrb. U projekt su, osim navedenih uključeni svi relevantni sudionici rehabilitacije i zapošljavanja

osoba s invaliditetom (ministarstva, udruge osoba s invaliditetom, obrazovni sustav, poslodavci, sindikati). Pilot

projekt pokrenut je u tri županije: Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Osječko–baranjskoj.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

38

Program poticanja zapošljavanja koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2002. godine Hrvatski

zavod za zapošljavanje provodio je do 0�. kolovoza 2005. godine te u ime i za račun Fonda za razvoj i

zapošljavanje sklapao pojedinačne ugovore u provedbi Programa poticanja zapošljavanja. Obveze Zavoda u

provedbi Programa poticanja zapošljavanja bile su stručne i administrativne, te su se u prvom redu odnosile na

odabir kandidata, obradu i ocjenu zahtjeva poslodavaca, a i praćenje realizacije ugovornih obveza. Također

temeljem potpisanih ugovora Hrvatski zavod za zapošljavanje zaprimao je i obrađivao naloge za isplatu, ali

budući da nije obveznik uplate sredstava, prosljeđivao ih je u Fond za razvoj i zapošljavanje.

Sredstva za provedbu Programa bila su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji

Fonda za razvoj i zapošljavanje.

Svrha je Programa bila poticati zapošljavanje mladih osoba s visokom stručnom spremom, kraće i kvalitetnije

studiranje, povratak u mjesto prebivališta, stimulirati o