goricahr3

Ne damo goriku vodu!

OdranaTuropoljska trka

Nastavlja se potpisivanje peticije na vie lokacija u Velikoj Gorici i okolici

Maina Mwangi unato kii sruio dugogodinji rekord polumaratona

Gorica.hr

ISSN

18

49

-26

49

OTVOREN

RADOVI NA PROMETNICAMA POVRATAK FIZIKALNE MEDICINE TJEDAN DOKUMENTARNOG FILMA

TRAVANJ 2014. BROJ 3 BESPLATNI INFORMATIVNI MJESENIK NAKLADA 15 000

Centar za legalizaciju

Gorica.hr 3

Izdava Puko otvoreno uilite

Velika Gorica

Za izdavaa Barbara Gran Odri

Priprema tekstova Mirjana Markovi

Anita Pikovi

Grafika priprema Tomislav Haramini

Fotografija Alen Peji

Fotoarhiva

Puko otvoreno uilite Velika Gorica,

Grad Velika Gorica

Tisak Tiskara Zagreb d.o.o.

10 000 Zagreb, Radnika cesta 210

impressum

4 Legalizacija: Do lipnja e biti rijeena treina zahtjeva za legalizaciju

6 Projekt Trga pravde u Velikoj Gorici: Gradonaelnik predstavio ministru Miljeniu projekt pravosudnog centra

8 Sigurnost u prometu: Postavljanje signalizacije u zonama osnovnih kola

11 Ureenje prometnica: Zapoela je sveobuhvatna rekonstrukcija Jelaieve ulice u Kurilovcu

14 Novi zakon o radu: Poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom

15 Dani djejih vrtia: Predavanja, predstave, sportske igre...

16 Smotre folklora: Velikogorianima se predstavili folklorai svih uzrasta

18 Aktivni u proljee: Predstavljanje sportskih udruga

19 Biciklijada: Udruga 'Zdrav duh' organizira trei Tour de Tur

21 Gradska knjinica: to velikogoriani itaju?

22 Puka tradicija: Kako se nekada u Turopolju slavio Uskrs

24 Tjedan dokumentarnog filma: Najbolji svjetski dokumentarci u Kinu 'Gorica'

26 Kazalite: Predstava 'Kreket' ponovno na gorikim daskama

28 Kultura: Program Pukog otvorenog uilita u travnju

SADRAJ

S ciljem poticanja

gospodarskog razvoja i otvaranja

novih radnih mjesta, Grad

Velika Gorica svim e investitorima osigurati osobne

asistente

Sretan Uskr

seli Vam Grad Velika Gorica

i Puko otvoreno uilite

Gorica.hr Gorica.hr 54

LEGALIZACIJA

Na legalizaciji objekata radi 16 djelatnika kojima je zadana norma od 30 predmeta mjeseno. Oni koji ne budu izvravali zadano, bit e zamjenjeni drugima

OTVOREN

Velikogoriki Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gra-diteljstva zaprimio je do 1.lipnja 2013. ukupno 12464 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagraenih ili dograenih graevina. Do danas ih je rijeeno oko 1750. Nisam zado-voljan dinamikom i brojem rijeenih predmeta i zato smo odluili podu-zeti nove mjere koje e dovesti do uinkovitijeg i breg rjeavanja. Zadani plan je do kraja lipnja rije-iti 35 posto zaprimljenih pred-meta, to iznosi 4360 predmeta. Vrlo energinim i detaljno organi-ziranim pristupom moemo tome zahtjevu odgovoriti istaknuo je gradonaelnik Draen Barii.

centar za legalizaciju

Zaposleno 11 novih djelatnika Nove mjere odnose se na poveanje broja djelatnika i priirenje prostor-nih kapaciteta. Odjel je pojaan s novim osobama koje su primljene na odreeno vrijeme, pa tako sada Odjel broji ukupno 24 djelatnika. Na legalizaciji radi njih 16 kojima je postavljena norma od 30 predmeta mjeseno, a osam djelatnika dopri-nose rjeavanju predmeta legaliza-cije, uz rjeavanje redovnih poslova upravnog odjela. Dakle, zadani cilj je rjeavanja najmanje 400 predmeta mjeseno pojasnila je proelnica Zdenka Cvahte. Kako bi se rjea-vanje zahtjeva dodatno olakalo i ubrzalo, otvoren je gradski Centar za legalizaciju u novoobnovljenoj zgradi na Trgu kralja Tomislava 6, preko puta gradske uprave.Centar je slubeno zapoeo s radom

31.oujka, a radno vrijeme je svakim radnim danom od 8 do 19 sati.Poduzeli smo sve to je bilo potreb-no. Osigurali smo uvjete za rad: opremili prostor, uzeli nove djelat-nike, nabavili potrebnu opremu i zadali normu. Javno elim poruiti da ovaj centar mjeseno mora rijeiti 400 predmeta. Na taj nain sve pre-uzete predmete rijeit emo u zada-nom roku od tri godine. Ukoliko djelatnici nee izvravati zadano, mijenjat emo ih i uzeti one koji e to moi odraditi jasno je poruio gradonaelnik Barii, dodavi da e djelatnici za uinkovitost rjea-vanja i vei broj rijeenih predmeta od zadane norme dobiti i odreenu stimulaciju.

Vrijeme je za nadopunu zahtjevaVeliki broj graana dostavio je nepotpune zahtjeve, kupujui si

Centar na Trgu kralja

Tomislava 6 radi od 8 do

19 h

Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i graditeljstva radi i redovite predmete izdavanja dokumenata za graenje. Nerjeenih zahtjeva smo 2009. zatekli na tisue. Primili smo se posla, rjeava se kontinuirano i od prole godine ostalo je nerijeeno tek 54 predmeta, a radi se uglavnom o nerjenim imovinskim odnosima, onima koji nisu plaeni ili su u sudskom postupku. Dakle, rijeeno je 96 posto svih redovnih predmeta i mislim da moemo biti zadovoljni istie zamjenik gradonaelnika Stjepan Kos.

REDOVNI PREDMETI

Do zadnjeg dana roka primljeno je 12464 zahtjeva, a rijeeno je oko 1750 predmeta. U prvoj polovici ove godine planiramo je rijeiti oko 35% predmeta, do kraja 2015. trebalo bi biti rjeeno 80%, a do kraja 2016. svi zahtjevi.

DO LIPNJA E bITI RJEENA TREINA PREDMETA

Podsjetimo, Grad Velika Gorica proveo je informativnu kampanju o potrebi legalizacije objekata. Odrane su tribine u gotovo svim velikogorikim naseljima, a u prizemlju gradske uprave otvoren je Info centar u kojem su graani svakodnevno mogli dobiti sve potrebne informacije. Na prijedlog gradonaelnika Gradsko vijee je donijelo i niz mjera utede graanima Velike Gorice: smanjena je komunalna naknada u svim zonama, odobreni su popusti na legalizaciju manjih graevina, poljoprivrednih objekata te proizvodnih i pomonih objekata, popust na avansno plaanje te mogunost obronog plaanja kroz tri godine. Sve to dovelo je do velikog broja prijavljenih objekata za legalizaciju

MJERE UTEDE REZULTIRALE VELIKIM bROJEM ZAhTJEVA

time vrijeme dok njihovi predmeti ne dou na red. Dokumetaciju koja nedostaje potrebno je dostaviti to prije, a graani to mogu uiniti u navedeno radno vrijeme Centra. Ne rijeavaju se jo predmeti koji nisu dopunjeni, smatramo da je fer dati ljudima to vie vremena. No, vri-jeme prolazi i u jednom trenutku e se morati rjeavati spisi koji nemaju dopunu. Ako graani zahtjeve ne dopune sami, dobit e rok za to ili e se zahtjev za legalizaciju odbijati kae proelnica Cvahte uz poruku da apel za dopunom predmeta graani shvate ozbiljno.

Do kraja lipnja

trebalo bi biti rijeeno 35%

predmeta

Grad je od naknade za legalizaciju

do sada uprihodio vie

od 3 mil kn

Gorica.hrGorica.hr6 7

Svoj potpis moete dati svakodnevno na Trnom centru, na Trgu Stjepana Radia i ispred Robne kue

Borba za velikgoriku vodu se nastavlja. Grad Velika Gorica e peticijom zatraiti podrku graana kako bi zajedno jo jednom iskazali nezadovoljstvo Ministarstvu poljopri-vrede i ruralnog razvoja te Vladi RH zbog vodoopskrbne reforme kojom je predvieno pripajanje velikogo-rike VG Vodoopskrba zagrebakom Holdingu. Za Velikogoriane bi to znai drastino poskupljenje cije-na vodnih usluga oko 80 posto. Gradonaelnik je stoga pokrenuo potpisivanje peticije kojom se trai da Velika Gorica nastavi upravljati velikogorikim vodnim resursima i vodnom infrastrukturom. elimo upravljati tim resursom i ne elimo da

NE DAMO GORIKU VODUpotpisivanje peticije

nam to udari u kune budete, da voda na kojoj ivimo i za nju brinemo, najjeftinija u Hrvatskoj, postane jedna od najskupljih u Hrvatskoj. To nismo zasluili kae gradonaelnik Draen Barii.Iz Zagreba bi se upravljalo sa svom infra-strukturom koja se desetljeima gradila, primjerice gorikim vodotornjem. Mi smo uredili uredili vofotoranj, zadnja inve-sticija je bila oko 2 milijuna kuna. Pitanje je to s ostalim resursima, to je s vie od 600 km vodovodnih cjevovoda... Cijeli sustav dolazi u rizinu situaciju ako ne ostane u rukama onoga tko ga je stvarao i tko e o njemu brinuti istie gradona-elnik.

Predstavljanje poduzetnikog IMPULSA 2014.

Ministarstvo poduzetnitva i obrta, goriko Udruenje obrtnika, gradski Upravni odjel za poduzetnitvo, investicije i fondove Europske unije te VG Poduzetniki centar organizirali su predstavljanje programa Poduzetniki impuls 2014. Pomonik ministra poduzetnitva i obrta Vjekoslav

tradicijske i umjetnike obrte, osobe s invaliditetom, pripadnike romske nacionalne manjine te poduzetnike s gospodarski nerazvijenih podruja.

Kroz ovaj program poduzetnici mogu dobiti od 10.000 do 1,4 milijuna kuna

Rakamari i Vlatka Mlakar, voditeljica odjela za poduzetniku infrastrukturu, upoznali su sudionike s uvjetima i kriterijima javnih poziva, prijavnom dokumentacijom te novitetima. Ove godine prvi dio e se isplaivati u iznosu 80% potpore po zakljuenju ugovora, a preostali iznos po dovretku aktivnosti, ali ne prije 1. sijenja 2015.

Rok za provedbu projekata u mjerama A, B i D produen je do jedne godine, a tu su i dodatni bodovi za poduzetnike poetnike, ene poduzetnice,

PODUZETNITVO

Peticiju Ne damo goriku vodu graani mogu potpisati svakodnevno na tri lokacije: kod Trnog centra od 7 do 12 sati, a na Trgu Stjepana Radia i ispred Robne kue od 7 do 11 te od 16 do 20 sati. Planirano je prikupljanje potpisa do 5.travnja, ali zbog velikog interesa vjerojatno e trajati i due.

POTPIsIVANJE PETICIJE

VIJESTI

Grad Velika Gorica uvodi jedan novitet osobnog asistenta. Vaan nam je gospodarski razvoj, vano nam je da se izgrade pogoni u kojima e nai sugraani nai zaposljenje. Stoga e kupci gradskog zemljita u naim radnim zonama dobiti osobnog asistenta koji e im pomoi da to prije dobiju svu potrebnu dokumentaciju istie gradonaelnik Barii. Osobni asistent, inae djelatnik novog Upravnog odjela za poduzetnitvo, investicije i fondove EU, bit e na raspolaganju svim graanima i investitorima koji zatrae dokumentaciju. Upravni odjel za poduzetnitvo, investicije i fondove Europske unije uskoro e dobiti novi dom. Djelatnici e preseliti u prostorije bive Galerije Kordi kako bi sve bilo puno efikasnije.

Za posebne investicije OsObNI AsIsTENT

Gradonaelnici i naelnici opina u Bruxellesu

Borba za povratak fizikalne medicine putem uputnica u velikogoriki Dom zdrav-lja urodila je plodom. Ugovor je Poliklinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, koja obuhvaa pod-ruje Velike Gorice te opina Orle, Pokupsko i Kravarsko ukupno oko 73 tisue stanovnika, prestao vaiti s prvim danom ove godine, nakon vie od deset godina rada, bez ikakvog pojanjenja. Nakon albe Poliklinike, koja je

upuena Upravnom vijeu HZZO-a te dopisa gradonaelnika Draena Bariia Ministarstvu zdravlja, odr-an je i sastanak izmeu grado-naelnika i pomonika ministra. Upravno vijee HZZO-a je potom uvailo albu i odobrilo Poliklinici status ugovornog subjekta za 2014. godinu. Nakon potpisivanja ugovo-ra Velikogoriani ponovno mogu koristiti usluge fizikalne medicine u svom gradu, bez plaanja, odno-sno uz uputnicu.

Vraa se fizikalna medicinabEz PLAANjA

Gradonaelnik u posjetuEU PARLAMENTU

Ministru pravosua predstavljen projekt

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier ugostio je velikogorikog gradonaelnika Draena Bariia te gradonaelnike i naelnike s podruja Zagrebake upanije.Kao gradonaelnici, naelnici i dunosnici lokalne vlasti, doekani su s posebnom dobrodolicom na sastanku EPP grupe. Gradonaelnik Zapreia i predsjednik Udruge gradova eljko Turk obratio se lanovima Odbora u ime hrvatske delegacije. Gradonaelnik Barii sudjelovao je na sastanku spredsjednikom Europske puke stranke Josephom Daulom, koji je govorio o francuskim iskustvima koritenja fondova EU na lokalnoj razini.

Opinski sud i upanijski sud treba-ju ostati u Velikoj Gorici stav je gradonaelnika Bariia, a podrali su ga u tome i gradski vijenici. Grad je spreman sudjelovati u pronalaenju i izgradnji adekvatnih prostora za pravo-sudne institucije te je stao iza projekta Trga pravde za iju je realizaciju zain-teresirano i Ministarstvo pravosua. Naime, idejni projekt je prezentiran i ministru Orsatu Miljeniu za njegovog radnog posjeta Velikoj Gorici. Ministar je istaknuo da velikogoriki upanijski i Opinski sud reformom postaju stalne slube sjedita Zagreb-jug, a graani e i dalje sve rijeavati gdje rjeavaju i sada. Sve ostaje isto osim ploe na zgradi suda poruio je Miljani. Razgovor o projektu Trga pravde se nastavlja, a konanu odluku o reformi pravosua e donijeti Hrvatski sabor.

TRGA PRAVDE

Gorica.hrGorica.hr 98

Etseh elgtelt egheskkjkkj gkjgkjkjdljlgjldhjd

PROMET GRAD UVODI prometnu jedinicu mladei

U regulaciji prometa na velikogorikim prometnicama uskoro e ponovno sudjelovati prometna jedinica mladei koja se sastoji od pet pripadnika uenika i studenata koji ete poslove obavljati do kraja godine. Naime, nakon analize stanja prometa na podruju Velike Gorice, utvrena je potreba za fizikom regulacijom prometa na odreenim lokacijama. Program i nain osposobljavanja i djelovanja pripadnika prometne jedinice mladei, odreuje i provodi nadlena Policijska uprava, a njihov e posao ukljuivati vie radnji; oni sudjeluju u regulaciji prometa na nain da upozoravaju vozae koji ne potuju prometne propise, posebice one koji nepriopisno parkiraju, produuju faze semafora za trake koje su vie optereene, te po potrebi na pjeakim prijelazima zaustavljaju vozae kako bi kolarcima to lake omoguili da sigurno dou do kole ili na povratku do kue. Pripadnici prometne jedinice mladei taj posao e obavljati do kraja godine.

sEMAFOR u Vukovini

Mjetani Vukovine ubudue e sigurnije prelaziti najprometniju dravnu cestu. Naime, na pjeakom prijelazu ovih se dana postavlja semafor koji je, kako doznajemo, iz Hrvatskih cesta bio obean jo prole godine. Pjeaki prijelaz nalazi se u blizini autobusnih stajalita pa njime svakodnevno prelaze brojni mjetani, ali i aci na svom putu od kue do kole. Ve je ranije tu postavljensvjetlosniznak kao upozorenje vozaima, no mnogi od njih ne potrude se usporiti ili stati kako bi propustili pjeake. Radovi su zapoeli prolog tjedna, a semafor bi trebao zasvijetliti vrlo brzo.

U Velikoj Gorici ispred dosadanjih znamenki dodaje se broj 70

Sigurno na putu DO KOLE

S prvim danom travnja promje-njeni su brojevi za plaanje parkinga putem mobitela, a stan-dardni brojevi na koje smo navikli

Uvedeni novi brojevi za m-parking

slati sms s registracijom vozila vie nisu u uporabi. Naime, Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije HAKOM, suklad-

no zakonskim propisima, svim gradovima je dosadanje brojeve zamijenila esteroznamenkastim. U Velikoj Gorici se ispred dosada-njih znamenki dodavaje 70. Tako umjesto 8011 u prvoj zoni za plaa-nje mobitelom sada koristimo broj 708011, dok u drugoj naplatnoj zoni sms aljemo na 708012 umje-sto na 8012. Parkiranje se na podruju Velike Gorice plaa radnim danima od 7 do 20 sati, a subotom od 7 do 14 sati. Cijene parkiranja ostaju iste; za jedan sat u prvoj zoni ete platiti

Upozoravat e vozae koji ne potuju prometne propise i nepropisno parkiraju, produivati faze semafora za vie optereene trake i paziti na pjeake prijelaze

etiri, a u drugoj tri kune. Jednako tako nee se mijenjati niti cjene mjesenih karata na koje imaju pravo stanari, pravne osobe i zapo-slenici. No, dobre vijesti stiu za vlasnike elektrinih vozila; za njih je parkiranje u Gorici, neovisno o zoni, potpuno besplatno. Ovo pokazuje snano opredjelje-nje Grada prema poticanju takvih ekoloki prihvatljivih vozila ije bi koritenje moglo utjecati na sma-njenje emisija tetnih plinova te, u konanici, poveanje kvalitete zraka na naem podruju.

Djeca su u prometu ugroe-na u mnogo veoj mjeri nego starije generacije, posebno prvaii koji se tek upo-znaju s opasnostima i mjerama opreza. U cilju poveanja sigur-nosti uenika na prometnicama u blizini kola izraen je Prometni projekt poveanja sigurnosti u zonama osnovnih kola na podruju Grada Velike Gorice. Projektom je analizirana postoje-a signalizacija i oprema u zona-ma osnovnih kola, a izvrena je i

kalna, tako i oznake na kolniku, sukladno vaeim zakonskim pro-pisima i pravilnicima. Projektirana signalizacija po vrsti, obliku i dinamikim karak-teristikama takva je da vozai-ma daje jasnu sliku o prisutnosti uenika na prometnici kojom se kreu motivirajui ih na smanjenje brzine zbog prisutnosti uenika i pojaan oprez vonje tim prosto-rom. Poetak realizacija projekta planira se ove godine, a zavretak unutar nekoliko narednih godina, obzirom da e dinamika provedbe ovisiti o financijskim sredstvima osiguranim u proraunu za tekuu godinu.

Projektom su obuhvaeni svi kol-ski objekti, kako matini, tako i oni podruni: O Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici, s podrunim kola-ma Dubranec, Lukavec i Cerovski Vrh, O Jurja Habdelia u Velikoj Gorici s podrunim kolama Velika Buna i iljakovina, O Nikole Hribara u Velikoj Gorici s podru-nim kolama Gradii i Donja Lomnica, O Eugena Kumiia u Velikoj Gorici, O Vukovina s podrunim kolama Novo ie, Buevec, Mraclin i Rakitovec, O Velika Mlaka s podrunom ko-lom Mievec, O itarjevo te Umjetnika kola Franje Luia u Velikoj Gorici.

Projekt obuhvaa

osam matinih

te 12 podrunih

kola

procjena stanja prometne sigurnosti kolskog objekta, igralita, prosto-ra za ekanje kolskog autobusa i zadravanja djece izvan nastave u odnosu na kategoriju prometnice na koju se kola prikljuuje, brzine koje vozila razvijaju uz kolu, struk-turu i koliinu prometnog toka, pre-glednost i vrstu prostornog poloaja prometnice te pogodnost stvaranja veih brzina od dozvoljenih koje ugroavaju sigurnost uenika.

Realizacija projektapoinje ove godineNa temelju tih procjena kod svake kole projektirana je potrebna pro-metna signalizacija, kako verti-

Projektom poveanja sigurnosti u zonama osnovnih kola planirano je postavljanje vertikalne prometne signalizacije te oznake na kolniku

Situacija prometne signalizacije i opreme - projektirano stanje kod O Velika Buna

Situacija prometne

signalizacije i opreme -

postojee stanje kod O Velika

Buna

Gorica.hr 1110

Do lipnja e novi izgled dobiti dio izmeu Kuriloveke i Kolareve ulice. Radovi su vrijedni oko tri milijuna kunaZapoeli su radovi rekonstrukcije prve faze ove Jelaieve ulice koja se protee sve od Kuriloveke do Kolodvorske ulice. Do lipnja e novi izgled dobiti dio izmeu Kuriloveke i Kolareve ulice. Grad nastavlja radove s faznim pristupom, kae gradonaelnik Draen Barii, te dodaje kako je rekonstrukcija prometnica u junom dijelu grada bitna jer e ove tranzitne prometnice preuzeti promet iz samoga sredita grada koji e postati etaka zona. Drago mi je da se radi Jelaieva ulica jer su ovi ljudi desetljeima ekali da se pone s pravom rekon-

Rekonstrukcija prometnica U GRADIIMA

U Gradiima se posljednjih mjeseci naveliko radilo na ureenju dviju prometnica. Gradika ulica, koja je gotovo u potpunosti dovrena i otvorena za promet jo u sijenju, ekala je samo drugi sloj asfalta, to je bilo nemogue izvesti za niskih temperatura. Toplo vrijeme omoguilo je djelatnicima VG komunalca da obave i taj preostali dio posla, i Gradika je u potpunosti dovrena. Radovi su stajali ukupno 2,5 milijuna kuna, a obuhvatili su izgradnju oborinske i fekalne odvodnje, zamjenu dotrajalih salonitnih cijevi, sanaciju i rekonstrukciju prometnice te uzgradnju

emo internetom povezati i cijelo naselje kako bi svi imali brzi pristup internetu i bili dio 21. stoljea rekao je Kruni. Gradonaelnik istie da dalje predstoje radovi prema Odranskoj ulici i Donjoj Lomnici, ime bi se zavrio ciklus radova u ovom dijelu grada, kada e se gradilita poeti polako otvarati neto sjevernije na Plesu, Rakarju, Novom i Starom iu

POElO UREENjEJelaieve ulice u Kurilovcu

Ulica kralja Tomislava je u punoj rekonstrukciji, a Gradika je dobila zavrni sloj asfalta

pjeake staze zajedno s vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Tomislavova se rekonstruira u duljini od 622 metra, od Gradike do prilazne ceste za autoput, a vrijednost radova je pet milijuna kuna. Uz kolniku konstrukciju, radi se odvodnja, rikljuci na vodovod i kanalizaciju. I Tomislavova e imati pjeaku stazu, kao i javnu rasvjetu, a asfaltiranje se oekuje sredinom travnja. Radovi e zavriti na vrijeme, na gradilitu je svakodnevno vie od 40 radnika - objanjava direktor VG Komunalca Dragan Peri. Radi se o doista zahtjevnim radovima, ak se i

optiki kablovi postavljaju da se osigura ovom dijelu naselja internet, doi e i LED rasvjeta, i sa svih aspekata to e biti jedna od standardnih ulica kakve emo imati u budunosti kae gradonaelnik Barii. Predsjednik Mjesnog odbora Gradii Roman Kruni istie kako do sada nije bilo kapaciteta za spajanje na internetsku mreu, a to se mijenja postavljanjem optike. Vjerujem da

strukcijom. Ovo e rijeiti probleme sa svim standardima kako sada radi-mo ulice, u prvom dijelu radimo 370 metara, a onda kreemo u nastavak

Jelaieve. Nakon ishoenja prometne dokumentacije i osiguranja sredstava kreemo i dalje. Obeavam da emo i prije ugovorenih 100 dana zavriti ovu ulicu rekao je gradonaelnik Barii.

Mjetani su ve prestali vjerovati u obeanjaRadovi u Kurilovcu su vrijedni oko tri milijuna kuna, a izvodi se rekonstruk-cija u duljini 370 metara ukljuuju-i novu oborinsku odvodnju koja e se provesti preko Kuriloveke ulice. Rade se svi novi prikljuci fekalne odvodnje, vodovodni prikljuci, javna rasvjeta, pjeaka i biciklistika staza,

kompletna infrastruktura kao to je i u Josipovievoj ulici. Nadamo se u lipnju biti gotovi s ovim objektom objanjava Dragan Peri, direktor VGkomunalca koji izvodi radove. U Jelaievoj ulici su toliko ekali da njihova ulica doe na red da su mje-tani ve prestali vjerovati u obeanja, Sumjetani su poeli gubiti povjere-nje. Obnova e nam jako puno olakati ivot, kad je kia tu se ne moe proi. Djeca idu u kolu, bit e nogostup i nova rasvjeta i mislim da e nai mje-tani biti zadovoljni. Samo da se nasta-vi dalje prema Kolodvorskoj kae predsjednik vijea gradske etvrti Ivan Novosel.

KOMUNALNI RADOVI

Sanacija klizita na nerazvrstanoj prometnici u naselju Dubranec vri-jedna je 250 tisua kuna. Asfaltiranje jo nije napravljeno, ali je tlo stabi-lizirano i mogue je normalno pro-metovanje vozilima. Uskoro se ide u raspis natjeaja za veliko klizite u Perinovcu ija e sanacija stajati oko dva milijuna kuna. Slijedi natjeaj za sanaciju klizita kod Svete Kate u Dubrancu te kod groblja u istom naselju. Ta tri su najkritinija, a ovih dana oekujemo i ponudu za jedno

Radovi u Mraclinu PRI KRAjU

Sanacija Ulice brae Radia u Mraclinu zapoela je u prosincu prole godine. Investicija je vrijedna 2,3 milijuna kuna, a nakon ureenja ulica e osim nove kolnike konstrukcije s vertikalnom i horizontalnom signalizacijom imati nogostup i rampe, rubnjake i oborinsku odvodnju. Mjetani e dobiti i nove prikljuke na kanalizaciju te vodoopskrbni cjevovod. Do poetka travnja izvedena je oborinska odvodnja prometnice u

Stanovnici Ulice brae Radi dobit e 24 kuna prikljuka na kanalizaciju te est prikljuaka na vodoopskrbni cjevovod

ukupnoj duini 494 m te kuni prikljuci na kanalizaciju. Zamjenjen je postojei vodovodni cjevovod u duini 324 m, izvedeni su svi vodovodni prikljuci, osim prespoja na novoizvedeni cjevovod. Naime, izvedeno je ispiranje i dezinfekcija, eka se uzimanje uzoraka vode Zavoda za javno zdravstvo, a nakon pozitivnog izvjea izvest e se prespoji. Promet se u Ulici brae Radi odvija jednim kolnikim trakom, jer jo treba izvesti skidanje jednog

traka kolnike konstrukcije i izradu tampona. Preostalo je i postavljanje 19 slivnika, rubnjaka, drenaa du 442 m, asfaltiranje kolnik 2.495 m kolnika, izrada nogostupa i rampi te vertikalna i horizontalna signalizacija. S obzirom na povoljne vremenske uvjete, dovretak radova oekuje se vrlo brzo.

KOMUNALNI RADOVI

Gorica.hr

Obilne kie aktivirale su brojna klizita na podruju Vukomerikih Gorica. Najvie ih je u Dubrancu, ali i u Perinovcu, Bukovaku, Kozjai...

Na velikogorikom

podruju ima 30-ak

klizita

Sanacija klizita

takoer opasno klizite u Kozjai kae proelnik Upravnog odjela za izgradnju, komunalne djelatnosti i pro-met Dubravko Katuli. Na velikogori-kom podruju je desetak veih i 20-ak manjih klizita, a prioritet je sanacija onih koja su na trasi javnog prijevoza.

Osiguranih 4 mil. kn nee biti dovoljno Manja klizita saniraju djelatnici VG komunalca, dok sanaciju onih veih gorika tvrtka ne moe samostalno odraditi. Posao je prezahtijevan za nas jer zahtijeva specijalnu mehaniza-ciju, ali emo se ponuditi da odradimo radove na kolnikoj konstrukciji kae direktor VG komunalca Dragan Peri. Za sanaciju velikih klizita osigurano je gradskim proraunom oko etiri miliju-na kuna. No, kako su se za nedavnih obilnih padalina otvorila i nova, morat emo osigurati i dodatna sredstva isti-e proelnik Katuli.

U DUbRANCU

Gorica.hr 1312 Gorica.hr

Nema mjesnog odbora ili grad-ske etvrti u kojoj neemo izvesti pojedine zahvati na objektima koji su od vanosti za dru-tveni ivot kae proelnik Odjela za mjesnu samoupravu Draen Baurin. Mjetanima se eli omoguiti prostor u kojem e se moi druiti i organi-zirati kulturna dogaanja, prostor u kojem e svoje skuptine odravati mjesne udruge i klubovi, gdje e moi odravati tribine i predavanja....

Grad znaajno ulae u poboljanje standarda ivota u okolnim naseljima te financira ureenje drutvenih, sportskih i vatrogasnih domova, sportskih terena i igralita...

Adaptacija domova poMjESNIM ODbORIMA

Ako nee Milanovi,GORICA HOE

Radovi su zapoeli u mnogima od njih, negdje su u fazi realizacije, a negdje je u tijeku nabava i pribavljanje dokumentacije. U pojednim mjestima ureenje domova je ve dovreno, a od veih zahvata svakako treba istaknuti ulaganja u Velikoj Mlaki, Buevcu, Kobiliu i Cerovskom Vrhu.

Velika Mlaka: nova ograda oko igralita U Velikoj Mlaki je stara dotrajala ograda oko mjesnog igralita zamje-njena novom. Ograda je doista bila u loem stanju i zadovoljni smo to je stavljena nova. Nadamo se da emo

jednog dana dobiti i rasvjetu na igralitu kako bi se treninzi mogli odr-avati i naveer istie vijenik Mjesnog odbo-ra Velika Mlaka Jurica Mihalj. Postavljeno je oko 350 metara iane

ograde du ulice Kovai, junog dijela Smendrovieve i iza zapadnog gola pomonog igralita, a postavljeni su i stupovi iza istog gola na koje e biti stavljena zatitna mrea. Grad je za to osigurao 70 tisua kuna. U Dom kultu-re u Buevcu mnogo se ulagalo poslje-njih godina. Dom je dobio i novu stolariju vrijednu 90 000 kuna. Nova stolarija postavljena je i na sportskom domu u Kobiliu, a uz to je napravlje-na i kompletno nova fasada. Ukupno je u te radove uloeno 80 000 kuna. Mjetani Cerovskog vrha u svom e se drutvenom domu ubudue ugod-no druiti i po zimi i tijekom ljetnih mjesci. Dom je, naime, dobio opremu za grijanje i klimatizaciju, a uz to je napravljen i novi pod. Grad Velika Gorica je preko svog Odjela za mjesnu samoupravu ove radove financirao s 90 000 kuna. U adaptacije drutvenih, sportskih i vatrogasnih domova u ovoj godini e biti utroeno tri milijuna i sto tisua proraunskih kuna.

Grad e sufinancirati fasade NA ObITELJSKIM KUAMAU cilju poveanje energetske uinkovitosti objekata na velikogorikom podruju, Grad Velika Gorica planira program financijske podrke za postavljanje fasada na obiteljske kue. Rebalansom Prorauna emo osigurati sufinanciranje obnova fasada obiteljskih kua i ti natjeaji e biti sufinancirani i od strane Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost najavio je gradonaelnik

Draen Barii. Programom bi trebala biti osigurana za stotinu obiteljskih kua, a natjeaj e biti objavljen na www.gorica.hr. Grad je, uz Fond, sufinancirao energetsko certificiranje i obnovu fasada viestambenih zgrada. Gradskim programom je certifikat dobilo 45 objekata, a kako najavljuje direktor Gradskog stambenog gospodarstva Tomislav Landeka, u pripremi je i certificiranje dodatnih 20 zgrada.

Za adaptacije domova

Proraunom je planirano 3,1 mil kn

BUEVEC

KOBILI

VELIKA MLAKA

Iako je premijer Milanovi najavio da e osigurati novac za zapoljavanje mladih po modelu 1600 kuna, teko je u to vjerovati, budui da je svojim dosadanjim izjavama izgubio kre-dibilitet. S obzirom na injenicu da je Velika Gorica grad mladih i grad znanja, te je usmjerena prema razvoju gospodarstva i otvaranju

novih radnih mjesta, u svom e proraunu pronai mogunost za osiguravanje sredstava za zapolja-vanje mladih Velikogoriana, ako to nee uiniti Vlada i premijer Milanovi.

-Ukoliko sada nazovete Zavod za zapoljavanje, uvjerit ete se da se novi zahtjevi ne zaprimaju. Znai, poticaji su ukinuti i to je istina poruio je gradonaelnik Velike Gorice Draen Barii uz napomenu

kako je alosno to aktualna Vlada ne vodi rauna o potrebama svojih mla-dih sugraana, ve ih ovim nainom tjera na traenje budunosti negdje drugdje.

MJESNA SAMOUPRAVA ZAPOLJAVANJE MLADIH

Direktor GSG-a Tomo Landeka i predstavnik stanara

Gorica.hr14

Svake godine se u Hrvatskoj rak dojke dijagnosticira kod 2500 ena, a bolest godinje uzme tisuu ivota. Rano otkrivanje raka poveava izglede za izljeenjem

Udruga Edukacijom protiv raka dojke Zagrebake upanije organizirala je i ove godi-ne Dan narcisa humanitarnu akciju kojom se prodajom ovog cvijea, koje simbolizira nadu i buenje novoga ivota, prikupljaju sredstva za pre-venciju i rano otkrivanje raka dojke. Svake godine se kod oko 2500 ena u Hrvatskoj otkrije rak dojke, a njih tisuu i umire. Stoga nam je prven-stveno cilj ukazati na, naalost, jo uvijek veliku smrtnost od ove bolesti i potaknuti ene da ponu razmiljati o svome zdravlju, da dolaze na pre-glede, sluaju edukacije. Jer, nije to samo tisuu izgubljenih ivota; kada nema majke, cijela obitelj trpe kae urica Dehin, predsjednica Udruge.

ZAPOLJAVANJE OSObA S INVALIDITETOM obaveza velikih poslodavaca

Goriko Povjerenstvo za osobe s invaliditetom iniciralo je odravanje tribine o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom. Pomonica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dali i privremena ravnateljica Zavoda za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, Lidija Hrsti, pojasnile

brine za sugraane s invaliditetom, dijelom i kroz zapoljavanje u gradskoj upravi i institucijama. Imamo svijetle primjere rada, posebno kroz sport gdje smo potaknuli nae sugraane s invaliditetom da na kvalitetan nain upotpunjavaju svoje slobodno vrijeme, da se drue, ali i kroz sportske rezultate prezentiraju sebe i na grad rekao je Kolarec. Grad Velika Gorica donio je i drugu Strategiju za izjednaavanje mogunosti osoba s invaliditetom koja je usmjerena i na zapoljavanje osoba s invaliditetom. Zapoljavanje je jedno od temeljnih ljudskih prava. Naalost, osobe s invaliditetom posljednje dobivaju posao a prve ga gube, iako na radnom mjestu daju od sebe 120 % istie Darko Mati, predsjednik Povjerenstva za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice.

DAN NARcISA u Velikoj Gorici

Dan narcisa je u Velikoj Gorici odran na tri lokacije. Kao i svake godine, akciji su se pridruili gradonaelnik Draen Barii i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Stjepan Kos, te predsjednik Gradskog vijea Tomo Vidovi.

bORbA PROTIV RAKA DOJKE

Naime, rano otkrivanje raka poveava izglede za izljeenjem, a upravo u tome pomae Udruga koja je sa svojim mobilnim mamografom obavlja snima-nja. Za sada imaju jedan mamograf, no, u planu je i nabavka drugog, jer je on u jeftiniji nego lijeenje triju ena od tumora dojke.

Od idue godine svi koji zapoljavaju 20 i vie radnika bit e duni primiti odreeni broj osoba s invaliditetom

su odredbe novog Zakona prema kojem e od idue godine poslodavci koji zapoljavaju najmanje 20 radnika biti duni primiti odreeni broj osoba s invaliditetom. Cilj je potaknuti zapoljavanje, a ne kanjavati istaknula je Dali. Poslodavci e za svaku osobu koju nisu zaposlili, a trebali su, plaati penale od oko 900 kn mjeseno, a za

zapoljavanje osoba s invaliditetom bit e nagraeni s 15 % njegove bruto plae. Zamjenik gradonaelnika Ervin Kolarec istaknuo je da Grad

Legendefest je festival mul-timedijalne i interaktivne umjetnosti prostora, vremena i stila, koji se ve osam godina odra-va u Istri. Posebno interesantnim se pokazao djeci koja se mogu ukljuiti u besplatne radionice i tako sudjelo-vati u izvoenju predstava, crtanja ili izraziti vlastitu kreativnost. Festival nije natjecateljskog karaktera, a posjetitelji se mogu dobru zabaviti, saznati i nauiti poneto o obiajima, legendama, priama, starim vjero-vanjima... Cilj je postii atmosferu srednjeg vijeka, a sredinja tema 1. Legendfesta Zagrebake upanije su moguti i sve prie, legende, mito-vi o njima, prvenstveno vezani uz Turopolje, te oni imaju prednost pri odabiru. No, prihvaaju se i teme koje su vezane uz vjetice, arobnja-ke, mistina bia, duhove, alkemi-are, plemie, vojskovoe, legende i mitove Turopolja, Griku vjeticu, ali i kravate doznajemo od ravna-teljice Muzeja Turopolja Margarete Bikupi.

Moguti, vjetice i arobnjaci

U LUKAVCUOrganizatori, udruga Val kulture i Muzej Turopolja, pozivaju umjetnike iz bilo kojeg podruja umjetnosti da prijave svoje projekte najkasnije do 20. travnja na adresu Kulturni centar Kalvarija, Kalvarija 8, 51000 Rijeka (za Legendfest). Prijaviti se moe i telefonom na brojeve +38551375866 i +385912538991 te mailom na [email protected]

Grad Velika Gorica organizi-rao je 2. Dane djejih vrtia tijekom kojih su se predsta-vili vrtii Ciciban, Lojtrica, irek, Velika Gorica i Koraci. Manifestacija je na jednom mjestu okupila odgo-jitelje i strune suradnike koji su na taj nain mogli prezentirati svoja dostignua iz prakse, razmijeniti iskustva i uz to sve dobro se zaba-viti. Cilj manifestacije je afirma-

cija i unaprjeivanje predkolskog odgoja i obrazovanja, te ukljuiva-nje i povezivanje sa srodnim usta-novama i strunjacima s podruja

predkolskog odgoja i obrazovanja. Dani djejih vrtia zapoeli su sve-anim otvorenjem u Pukom otvo-renom uilitu i prigodnim progra-mom kojeg su maliani pripremili uz pomo svojih odgojiteljica. Za maliane i njihove roditelje Kazalite Sreica pripremilo je predstavu Sve sreice Neznanka Raupanka, a strunjaci su mogli uti predavanja Kreativne igre u socijalizaciji djece

i Marta Meo metoda. Sportskom subotom obuhvaene su igre te sport-ske radionice za djecu, kao i plesne koreografije maliana. Ve od prvog dana ovoga mjeseca Velikogoriani mogu vidjeti djeje radove i projekte djejih vrtia koji e do 8. travnja biti izloeni u prostoru Pukog otvorenog uilita Velika Gorica, Gradske upra-ve i Pedijatrije Doma zdravlja.

Gorica.hr

Traju prijaVE za 1. LEGENdfEsT zaGrEBaKE upaNijE

djejih vrtiaDANI

Za maliane su organizirane predstave, sportske igre i radionice,

a za one malo vee predavanja i struna

izlaganja

MANIFESTACIJE

Gorica.hr Gorica.hr 1716

FOLKLOR

Ono po emu je Turopolje poznato je, izmeu ostalog, obiljeavanje blagdana Sv. Jurja, puki obiaj kojim se obiljeava poetak proljea i ujedno poetak gospodarske godine. Jurjai su na Jurjevo kao ophodnici obilazili kue nosei zeleno granje i pjevajui karakteristine pjesme. Za nagradu su dobivali darove a za uzvrat su ostav-ljali zelene granice koje bi ukuani zabadali u njivu ili zaticali za strehu da odvrate zle moi.

Jurjevo e i ove godine kod Starog grada Lukavca organizirati Plemenita opina turopoljska, uz mnotvo zanim-ljivih popratnih sadraja; nastupe folkloraa, sajam s domaim proiz-vodima, vonju zapregama, postz-rojavanje povijesnih vojnih postro-jbi... Nova gospodarska godina bit e doekana pucnjem iz turopoljskog topa i paljenjem Jurjevskog krijesa ija e vatra otjerati sva zla. Jurjevo u Lukavcu e biti u nedjelju 27.travnja. Dan ranije, Jurjevski obiaji po zapi-sima Vinje Huzjak, prve ravnatelji-ce Muzeja Turopolja, bit e oivljeni i u Parku dr. Franje Tumana. Tu e biti prikazana turopoljska sela koja e obilaziti djeca Jurjai, vidjet emo talice s blagom i prisjetiti se kako se nekada slavio dolazak proljea. Svi vi koji elite osjetiti duh tradicije pridruite se!

Doel je, doel zeleni Jura

Ljepota narodnih nonji i djeli tradicije preslikan iz nekih davnih vremena privukli su brojnu publi-ku na Smotru koreografiranog i izvornog folklora na kojoj je nastupiilo 14 drutava. Ona najbolja osigurala su nastup na viu razinu natjecanja, odnosno upanijske smotre. U kategoriji izvornog folklora pobjedili su lanovi KUD-a Stari grad Lukavec koji su prikazali pjesme i ple-sove Turopolja u koreografijama Zorja, moja zorja i Ne shajaj mi rano. Uz Lukavane, na upanijskoj smotri izvor-nog folklora koja e biti u lipnju u Sv. Ivanu Zelini nastupit e i KUD Veleevec koji je izveo Pesme, tanci i igre Veleevca te FA iljakovina koji je za ovu prigodu pripremio koreografiju Kresniki z Dubranca. Na upanijsku smotru koreografiranog folklora plasirali

Velikogorika djeca i mlade okuplje-ni u foklorna drutva znaju kako se uva tradicija. U Pukom otvorenom uilitu se na Djejoj smotri folklora predstavilo 18 djejih folklornih grupa koje su pjesmom i plesom proetale svim hrvatskim krajevima. iri je ocjenjivao

Smotra folkloradio sauvane tradicije

ujednaenost u plesu i igri, uivljenost djece, uivljenost plesaa, kvaliteta, ujednaenost i tonost pjevanja, izbor materijala i sveukupni dojam folklorne izvedbe. Po ocjeni sudaca, najbolji su ove godine bili foklorai OSS Buevec s koreografijom Mali mladeki. U svim

segmentima ove podosta dramtaruki zahtjevne koreografije djeca su uigrano i nadahnuto glumila te plesaki dojmljivo prezentirala istaknuo je sudac smotre, folklorist i selektor Goran Kneevi. Drugo mjesto osvojili su maliani iz KUD ie, a tree KUD Velika Mlaka. Voditelji KUD-ova dobili su nakon natjecanja strune ocjene i savjete za

budui rad. Selektor Kneevi smatra da su ove godine bile uspjenije izvedbe utemeljene na narodnim plesovima nego na djejem folkloru. Pohvala i zahvala svoj djeci, malim i veim folkloraima, sudionicima Smotre, koji su odluili dio svog slobodnog vremena posvetiti tradicijskim igrama, pjesmama i pleso-vima istaknuo je Kneevi.

su OSS Buevec, KUD Velika Mlaka i KUD Gradii. Ogranak Seljake sloge Buevec pobjedio je s izvedbom pjesama i plesova Posavine pod nazivom Kreni

koreografiranom folkloru, a Lukavani u izvornomOSS buevec najbolji ukolo. Koreografija koju su pripremi-li folklorai iz Velike Mlake podosta neobinog imena Buo njuo prika-zala je baranjske poklade, a Gradiani su

pjesmom i plesovima proveli posjetitelje kroz Brodsko Posavlje. Njihova je kore-ografija nazvana Ej, imam diku. Ova tri drutva emo imati prilike vidjeti na

Zajednica kulturno-umjetnikih udruga Velike Gorice organizirala je Djeju smotru foklora te Smotru koreografiranog i izvornog folklora

upanijskoj smotri koja e biti 21.rujna u naem gradu, takoer u organizaciji Zajednice kulturno-umjetnikih udruga Grada Velike Gorice.

Gorica.hr Gorica.hrGorica.hrGorica.hr 1918

MEUNARODNI TURNIR PRIJATELJsTVA

Velika Gorica bit e domain 1. Meunarodnom turniru prijateljstva za djevojice i djeake u hrvanju. Rije je o hrvanju grko-rimskim nainom, a do sada je prijavljeno vie od 50 klubova iz 8 zemalja. Na natjecanju e tako biti vie od 500 natjecatelja, od ega njih 250 iz inozemstva. Natjecanje u novoj sportskoj dvorani bit e odrano 12. travnja 2014. s poetkom u 9:30. Sveano zatvaranje s prigodnim show programom predvieno je u 16 sati. Organizatori natjecanju su HK Gorica, HK Metalac i Hrvatski hrvaki savez.

SPORT SPORT

22. Turopoljska trka zapoela je utrkom uenika u kojoj je sudjelovalo njih 700. Natjecali su se u etiri dobne kategorije, posebno djeaci i djevojice, a osim najbrih pojedinaca organizator, Maraton klub Velika Gorica, nagradio je i najbo-lje kole. Nakon osnovnokolaca, na startnoj liniji okupilo se 120 sudionika utrke graana na 5 km te polumara-tonci koji su pretrali 21 km. U polu-maratonu je sudjelovalo 197 natje-catelja, a unato kii koja je padala itavo vrijeme oboren je dugogodinji rekord: Kenijac Joel Maina Mwangi, kojem je ovo prvi nastup u Velikoj Goreici, otrao je polumaratonsku dionicu u vremenu od 1:04:37, to

je za pet desetinski bre od dosada-njeg rekorda. U enskoj konkurenciji najbra je bila Tunde Szabo, poznata sudionica Turopoljske trke, koja je 21 km otrala za 1:16:10. Drago mi je to imamo novi rekord. Imali smo kvalitetnu trku i po vreme-

joel Maina Mwangi bio je za pet desetinki bri od viegodinjeg rekordera Slavka petrovia. u enskoj konkurenciji najbra je bila Tunde Szabo

povodom obiljeavanja Dana planete zemlje, udruga zdrav Duh organizira trei Tour de Tur

juventus na alpas cup-uNovi rekord TUROPOljSKE TRKE

Ureeni prostori HNK GORICE

BICIKLOM po Turopolju nima i po odazivu broja sudionika i po broju gledatelja. Turopoljska trka je trend. Toliko je ljudi dolo pogle-dati i navijati, drago mi je zbog toga i zadovoljan sam. Da nije bilo kie i vjetre, bilo bi sigurno jo i bolje komentirao je organizator Mate Bili.

Trkai su zadovoljni jer naa je trka organizirana na najbolji mogui nain. Inae, u Hrvatskoj udruzi cestovog tranja Turopoljska trka je jedna od najbolje organiziranih utrka u dravi rekao je Darko Mieri, predsjed-nik Maraton kluba Velika Gorica.

Nakon prologodinjeg uspje-nog prvog izdanja manifestacije Aktivni u proljee, Velikogoriani e u subotu 5. travnja ponovo imati priliku sudjelovati na ovom sport-sko-rekreacijskom dogaaju kojeg organizira velikogorika Turistika zajednica u suradnji sa Zajednicom portskih udruga Grada Velike Gorice. Na prostoru oko Pukog otvorenog uilita od 10 sati e zapoeti predstavljanje velikogori-kih udruga koje se bave rekreaci-jom, sportom, zdravljem i drugim

srodnim podrujima. Uz zajedniko vjebanje na otvorenom pod vod-stvom animatora i trenera, posjeti-telji e moi vie saznati o zanimlji-vim, manje poznatim sportovima te dobiti informacije o raznim obli-cima rekreacije u gradu i okolici. Cilje Turistike zajednice je pota-knuti graane na aktivan ivot i bora-vak u prirodi jer na svega nekoliko kilometara od centra grada moe-te svakodnevno ili barem viken-dom uivati u prekrasnom zelenilu uma, gorica, livada, rijeka a gdje svatko moe nai neto za sebe.

Aktivni u proljeeSportsko-rekreativno-zabav-na manifestacija Tour de Tur bit e 27. travnja, a glavno dogaanje je vonja djece, mla-dih, odraslih, biciklista, amatera, rekreativaca kroz Veliku Goricu i Turopolje. Okupljanje je ispred Pukog otvorenog uilita gdjeu 10 sati kree defile biciklima ulicama grada. Glavna vonja biciklima Tour de Tur 2014 e startati u 12 sati, a svi koji ele sudjelovati mogu se prijavi-ti na www.zdravduh.hr te na sam dan odravanja na prijavnim mjestima do 11 sati. Natjecanje je u tri katego-rije, na 30, 45 ili 55 km, a sudjelovati mogu svi graani, bez obzira na dob

i spol, koji pokau volju i imaju bilo kakav bicikl. Cilj ovog dogaanja je promo-cija biciklizma i zdravog ivota, a ne brzine. Organizatori ele podsjetiti graa-ne kako svatko moe pridonijeti ou-vanju okolia ali i vlastitog zdravlja vozei bicikl, a ujedno pokazati da je bicikl odlino prijevozno sredstvo za vonju Goricom. Osim bicikliranja, na cilju e biti organiziran portsko-zabavni program koji e ukljuivati paintball, badminton, stolni tenis, svirke gorikih bendova i druga iznaneenja.

RezultatiPOLUMARTON (M): 1. Joel Maina Mwangi, 2. Tamas Nagy, 3. sran samardi POLUMARATON (): 1. Tunde szabo, 2. Matea Matoevi, 3. Valentina belovi TRKA NA 5 KM (M): 1. Matija Lukina, 2. Matija Graboveki, 3. Tomislav Kukec TRKA NA 5 KM (): 1. silvia imunovi, 2. Jasminka Zvonar, 3. Anamarija Potek

HNK Gorica predsatvio je nedavno novoureene pro-storije u ije je ureenje uloeno 160.000 kuna. Potpuno smo uredili prostor za medije na zapadnoj tribini, klupske i tre-nerske svlaionice, ekonoma-te, te u administrativne prostorije kluba koje predstavljamo danas rekao je pedsjednik HNK Gorice Nenad rnko. Rije je nastavku

ulaganja nakon to je u proteklih godinu dana u stadionsku infra-strukturu uloeno 300.000 kuna. Nastavak investicija u stadionsku infrastrukturu bit e i izgradnja tere-na s umjetnom travom. Sporazumom kojeg su potpisali elni ljudi Grada, Kluba i HNS-a njegova izgradnja bit e gotova prije ljeta, a nakon toga bi trebalo doi i do realizacije projekta solarni stadion. Dugo

smo gradili ovo to danas imamo i ne elimo nepotrebno preskakati stepenice. Kad jednog dana uemo u 1. HNL, ne elimo u njoj biti prolaznici, ve stabilan prvoliga. Zajednikim snagama napravili smo puno, klub je na zdravim teme-ljima i naravno da je cilj otii korak naprijed kazao je Ervin Kolarec, zamjenik gradonaelnika i pred-sjednik Skuptine HNK Gorice.

Brojni pehari u punom sjaju, osvjetljeni s novom rasvjetom

Otvorenju novoureenih svalaionica nazoili su predsjednik kluba rnko i zamjenik gradonaelnika Kolarec

21Gorica.hr

Velikogorika Gradska knjinica ve tradicional-no povodom obiljeavanja svog dana svima koji se upisuju po prvi puta daruje besplatan upis. Ujedno je tog dana predstavljen i novi katolog koji je dostupan svima. Katalog omoguava pre-tragu i po temi i po odreenim kljunim rijeima te se njime lako moe pretraiti fond Knjinice od 150 tisua svezaka i knjiga te preko 40 publikacija pojasnila je je rav-nateljica Katja Matkovi Mikuli.

to Velikogoriani itaju?Najitaniji strani roman tijekom sijenja i veljae u gorikoj knji-nici je onaj Adama Johnsona Sin gospodara siroadi. Slijede novi roman Jonasa Jonassona Stogodinjak koji se spustio kroz

KULTURA

Matiin etvrtakEtno udruga Kurilovec je osnovana u kasnu jesen 2010.god. i bavi se ouvanjem i promoviranjem kuriloveke i turopoljske materijalne i nematerijalne batine. Organizira manifestacije na kojima izlae stare tradicijske ukrasne i uporabne predmete, te na radionicama educira zainteresirane u njihovoj izradi. lanovi udruge piu u stalnoj kolumni u lokalnom tisku na domaem

prozor i nestao, te Kradljivica knjiga Markusa Zusak po kojoj je snimljen istoimeni kino hit.Najitanija domaa knjiga je Toranj kiselih jabuka u kojoj Ludwig Bauer kroz vlastitu sudbinu i sudbinu svoje obitelji ispisuje upeatljivu sliku ivo-ta u drugoj polovini dvadesetoga stoljea. Meu najitanijima sli-jede Rod Miljenka Jergovia i Krvna veza Pavla Pavliia.U kategoriji publicistike prva

je knjiga Kristine Wolsperger Danilovski Danci i stranci, potom Nepodnoljiva lakoa putovanja Dvine Meler te ene diktatora 2 Diane Ducret. esto se govori da graani ne itaju dovoljno, ali moram priznati da smo mi zadovoljni. Jako puno radimo na animaciji za itanje krzo brojne susrete, tribine, radionice i sve to kako bi to vie ljudi i djece doveli u Knjinicu istie Matkovi Mikuli.

Ljubavna pria izmeu najpoznatijeg turopoljskog zeta Augusta enoe i njegove Slavice pl. Itvani zabiljeena je i u kratkometranom dokumentarnom filmu koji je premijerno prikazan u Muzeju Turopolja. Na ideju za snimanje ljubavne prie slavnog knjievnika doao je predsjednik KUD-a Mievec Vladimir tarkelj koji istie da su enoa i njegova suprug ostavili dubok trag u Turopolju i cijeloj Hrvatskoj. August i Slava sreli su se na graanskom balu u svratitu Biela rua u Velikoj Gorici gdje je enoa doao na poziv prijatelja ure pl. Ledera. Bila je to ljubav na prvi pogled. U jeku estokih borbi plemenitaa za ouvanje steenih prava te podjela na one koji se zalau za ugarski hegemonizam i onih sklonijih Jelaievoj viziji Hrvatske, razvila se predivna ljubavna pria. Vjenali su se 1868. godine i imali estero djece. enoa umire 1881. u 43. godini ivota, a Slavica mu ostaje vjerna sve do svoje smrti u 94. godini ivota.

LJUbAVNA PRIA slave i enoe na filmskom platnu

za Dan knjiniceGorika knjinica je na svoj dan predstavila novi e-katalog koji omoguuje jednostavnije pretraivanje knjinog fonda

kajkavskom govoru.Snimaju dokumentarne filmove o izradi tradicijskih predmeta,piu i izvode igrokaze koje prikazuju na manifestacijamau turopoljskimi posavskimmjestima, te naamaterskom festivalu pukih kazalinih druinakajkavskoggovornog podruja. Prikupljaju stare dokumente i fotografije kako zaborav ne bi sakrio domae kovae, mlinare, kirijae, lugare, koare, mljekarice,kuharice, graditelje, muzikaeisve te vrijedne ljude koje smo naslijedili na ovoj turopoljskojgrudi.

BESPLATNI UPISI

22 Gorica.hr

Uz Uskrs, najveu kransku svetkovinu, vezani su brojni puki obiaji. Neki su ouvani do danas, a neki polako padaju u zaborav. Kako se nekada u Turopolju slavio Uskrs, ispriala nam je Katarina Roi.

Neprocjenjiv dio tradicijske kultu-re svakoga naroda stoljeima je uvan i njegovan upravo ondje gdje je i nastao - meu pukom. Obiaji se, naa-lost, s vremenom zapostavljaju i zaboravljaju. No, ini se da se u turopoljskim naseljima sve vie panje pridaje ou-vanju i njegovanju batine, pa se posljednjih godina obnav-ljavljaju mnogi obiaji, mei njima i puka tradicija veza-na uz Uskrs. Uskrsu pretho-di korizmeno razdoblje koje traje 40 dana, od Pepelnice ili iste srijede do Velikoga etvrtka. To je vrijeme molitve, posta i odricanja. Nekada su se u korizmeno vrijeme nosile bije-le narodne nonje, a vjernici su ili na Krini put kroz turopoljska sela.

Veliki tjedan Veliki tjedan poinje Cvjetnicom. Toga se dana umivalo vodom u koju se stav-

ljalo proljetno cvijee, najee ljubi-ice. Djevojke su se kitile cvijeem, a u crkvu se na blagoslov nosile grani-ce imele, drenka ili rue. Posveene

granice su stavljane pod kune grede jer se vjerovalo da tite od zla, kao i na voke da pospjee plodnost i donesu bogat urod. U Velikom tjednu se nije radilo na zemlji. Tih dana obavljale su se pripreme za veliko slavlje, istila se i liila kua. Bijeljenje ili vapnje-

TRADICIJA

Uskrsni obiaji

nje kue simbolizira ienje i obnovu due. Na Veliki etvrtak vezala su se crkvena zvona i nisu zvonila do Uskrsa. Na Veliki petak se obavezno posti-

lo, jeo se grah na mrzlo kuhan u slanoj vodi sa zai-nima. Ocat se toga dana nije koristio, u spomen na trlja-nje octa na Isusove rane, a u spomen na krv Isusovu nije se pilo crno vino. Na Veliku subotu kuhala su se i ukraavala jaja. Nekada se to radilo pomou pelinjeg voska i ljuske od luka, a mnogi i danas koriste ove tehnike.Nakon posta, na Uskrs se

uvijek obilno jelo, a prvi zalogaj na Uskrsno jutro morao je biti blagoslov-ljen u crkvi. Hranu su na blagoslov u bogato ukraenim koaricama nosile mlade snahe odjevene u arene narod-ne nonje. U Turopolju se na Uskrs tradicionalno jela kuhana unka. Ovaj

je obiaj sauvan do danas, a poseban specijalitet je ona peena u kruhu. Uz unku, na blagoslov se nosio kruh, mladi luk, gibanica i jaja. Mladii su u crkvi djevojkama poklanjali pisani-ce koje, prema narodnom vjerovanju, donose sreu i odbijaju zle sile.

Obnovljanje tradicije Sve do etrdesetih godina prologa stoljea u Turopolju se njegovala tra-dicija uvanja Isusovog groba. Ovaj je obiaj potom zamro, no devesesetih je ponovno obnovljen u mnogim upama. Isusov grob uva se na Veliki petak i Veliku subotu. I drugi se puki obia-ji polako otimaju zaboravu i nastoje ponovno odravati. Jedan od njih je i paljenje vuzelnika (krijesa) na Uskrs rano ujutro, poslije mise. Muakrci su igrali puke igre kao to je prasikanje (starinska sportska igra sa tapovima), kotanica (igra u kojoj se bava drveni kota a koja ima tradiciju dugu vie od 200 godina)...

Turopoljska vijenica - simbol gradaStara Turopoljska vijenica ili Turopoljski grad (danas Muzej Turopolja) najprepoznatljivija je graevina i smbol Velike Gorice. Zgrada kakva je danas izgraena je 1764. godine na mjestu stare drvene vijenice s poetka 17. stoljea. Krajem 19. stoljea Plemenita opina turopoljska planirala nadogradnju vijenice, za to je bio

bi se vez od krova i criep sadanji upotriebiti mogao, a tenge i zahode sadanje ionako moramo ve ove godine preraditi dati. Nacrt za nadogradnju i preureenje turopoljske vijenice ve u travnju 1891. napravio je Kosta Tomac. Nacrt je predviao nadogradnju jo jednog kata i izgradnju sredinjeg tornja sa satom. Do planiranog preureenja vijenice nikad nije dolo. U dogovoru sa Kotarskom oblasti prilo se izgradnji nove zgrade za smjetaj kotarskog ureda, tik uz turopoljsku vijenicu.

i napravljen nacrt. U oujku 1891. upan turopoljski Stjepan Josipovi predloio je turopoljskoj skuptini da se na grad turopoljski u Velikoj Gorici jote podigne drugi kat u kojem bi se nastanila Kraljevska kotarska oblast u Vel. Gorici. Gradnja bi jedva 6000 forinti mogla stajati a godinji dohodak iznaao bi preko 700 forinti. upan Josipovi istaknuo je i kako

Turopolja

Gorica.hr

INFO tel: 6259 800 www.pouvg.hr

24 Gorica.hr

TJEDAN DOKUMENTARNOG FILMA - UPOZNAJTE STVARNI IVOT U KINU GORICA

Sedam dokumentarnih filmova, koje se ovih dana moe pogledati u Kinu Gorica je na meunarodnim filmskim festivalima nagraeno s ak 22 nagrade

u velikogorikom kinu

Tjedan dokumentarnog filma (TDF) u velikogorikom kinu ove se godine odrava od 3. do 9. travnja, a projekcije u dvorani Gorica su svakim danom u 19,30 sati. Poevi od 2010. godine, Kino Gorica svake godine ljubiteljima te vrste filmske umjetnosti nudi sedam najboljih i najnagraivanijih naslova u proteklom razdoblju.Dokumentarni filmovi su u posljed-nje vrijeme sve popularniji, produ-cirani su na visokom nivou, zabavni su, napeti, angairani i za razliku od igranog filma, u njima nema glume, oni prikazuju stvaran ivot.

Tako je Kino Gorica ovih dana poseb-no otvoreno za one koji se kroz ivot trude saznati i nauiti neto novo. Sedam dokumentaraca koji e se ovih dana prikazivati u velikogorikom kinu upoznat e nas s razliitim ljud-skim sudbinama, osebujnim linosti-ma, zanimljivim pojavama u suvre-menom drutvu, jednostavno reeno - sa stvarnim ivotom.Gledanje dokumentaraca u Kinu Gorica sigurno e pomoi da bolje razumijemo svijet u kojem ivi-mo, a nauit emo i neto korisno. Uostalom - to je uzbudljivije od nereiranog ivota?!

EKI SAN, autora Filipa Remunde i Vita

Klusaka koji su odluili iskoristiti svu psiholoku

i manipulativnu mo konzumerizma sa svim

njenim perverznim elementima i stvoriti

kampanju za neto to ne postoji. Ovaj kontroverzni

projekt uzbunio je i medije i graane i stvorio najveu

potroaku histeriju u ekoj koja je postala ak i tema rasprave u ekom

parlamentu.

SICKFUCKPEOPLE autora Jurija Reinskog - triptih o skupini djece

beskunika, koji su uspjeli preivjeti svoje ovisniko

djetinjstvo, odrasti i ivjeti kao zreli ljudi. Film je nevjerojatno vizualno

putovanje kroz ukrajinsko drutveno dno o kojemu

neete prestati razmiljati tjednima nakon gledanja.

TDfMAMA EUROPA - slovenska autorica Petre Selikar ispriala je, odgovarajui na pitanja i zapaanja svoje radoznale etverogodinje kerke, priu o schengenskim granicama, koje su osobito u ovoj regiji ostavile peate na ljudima s njihovih razliitih krajeva.

EKI MIR - jo jedan provokativan film dvojca Filip Remunda i Vit Klusak o reakciji stanovnika malog ekog sela u kojemu bi na mjestu nekadanje ruske raketne, sada bila postavljena amerika vojna baza.

SLIKA KOJA NEDOSTAJE kultnog kambodanskog redatelje Rithya Pahna je doista slika koja nam je nedostajala u svemu to smo znali o zloinakom reimu Crvenih Kmera i to na posve originalan nain - kombinacijom arhive, detaljnog emotivnog pripovijedanja o vlastitom ivotu u tim vremenima i stotinom malih drvenih lutkica.

ISPOVIJESTI EKO TERORISTA, Petera Jaya Browna, otkriva pravu 30-godinju odiseju najtraenijeg

zagovornika ouvanja prirode danas, kapetana Paula Watsona, kultnog heroja

cijenjene emisije Whale Wars na Animal Planetu, osnivaa Greenpeacea i vlastite

flote The Sea Shepherd Society zaduene za zatitu morskog ivota na planetu.

MARLEY, biografsko-glazbeni film Kevina

MacDonalda pria je o istinskoj glazbenoj legendi

i meunarodnoj ikoni 20. stoljea, Bobu Marleyu. Ovo

je prvi slubeni odobreni biografski film o ivotu,

nasljedstvu i globalnom utjecaju legende - pjevaa,

tekstopisaca, glazbenika i aktivista.

ZOV PLANINA

Gorica.hr 27

U nedjelju, 13. travnja 2014., u dvorani Gorica s poetkom u 11,00 sati, u sklopu 14. meunarodnog Naj, naj, naj festivala bit e izvedena predstava KREKET, redatelja Rene Medveeka, nastala u koprodukciji Scene Gorica i Teatra EXIT.Predstava Kreket je prole godine nagraena za najbolju predstavu i najbolju reiju na Festivalu regionalnih kazalita Prolog u Sisku. Sudjelovala je i na 10. virovitikim kazalinim susretima - Virkas 2014. godine, a uvrtena je i u program festivala Mali BOK u Bjelovaru.Namijenjeno publici od 12 godina na vie.Ulaz jE BESPlaTaN.

gfhgfhhfghfhh fhghgfhgfhgfsh

AMATERI

na gorikim daskamaKREKET

etvero obinih ljudi odluuje se na oajniki in u cilju da se obogate i iupaju iz tune situacije muenja sa ivotom u siromatvu. Vodoinstalater- papuar Krap (Ranko zidari), isfrustrirani kukavac Grga (Goran Grgi), kvartovski ridikul Kuka (Vilim Matula) te iskusna prostitutka Stela (Petra Dugandi) ele snimiti hrvatski porni koji e im donijeti puno novaca. Meutim, sve ubrzo krene u krivom smjeru, te se nai ambiciozni filmai nau u situaciji koja je istodobno gorka i urnebesno komina. Predstava i glumci dobili su niz laskavih nagrada od kojih istiemo one na festivalima Gumbekovi dani, Danima satire i Nagrade hrvatskog glumita.

Vie na: http://www.knap.hr

Djeje predstave

27.04.17.00 h

Nedjelja

13.04.11.00 h

Nedjelja

15.04.20.00 h

Utorak

Predstava Kreket u koprodukciji

Scene 'Gorica' i Teatra EXIT

Predavanje je namijenjeno zaljubljenicima u planine i svima koji ele neto vie saznati o planinarenju. to je planinarenje, kako poeti planinariti, kakva nam opre-ma treba, kako se pripremiti za planinarski izlet, kako se kretati i boraviti u planini?Osim oigledne dobrobiti za fiziko zdravlje, hodanje umom i planinarenje donosi nam iscjeljujuu mo prirode, uma, livada, planina, stijena, jezera, rijeka i vraa nas naim pravim korijenima, a druenje s drugim plani-narima ponovno nam daje dimenziju drutvenog bia koju smo modernim tempom ivota pomalo zagubili.Kroz predavanje i prezentac-iju fotografija s planinarskih izleta i uspona saznat ete i vie o Planinarskom klubu Horizont Velika Gorica iji lan moete postati ukoliko odluite slijediti zov planina.

08.04.19.00 h

Utorak

Predstava Kazalita Knap iz Zagreba

INFO tel: 6259 800

Ulaznica: 40 kn Popusti za grupe: 30 kn

Gradska vijenica

predavanje o planinarenju predava: Renato Milovski, planinarski vodi

Ulaznica: 20 kn

Predstava Lutkarske scene Ivana brli Maurani Zagreb

KROKODIl MARKO

Movara je dom krokodila Marka. On u njoj ivi i uiva sve dok se u nju ne pone ulijevati bistra voda. To je za njega nepodnoljivo ili kako on kae ista voda - isti uas. Ptica Cvrki ga nagovori da pobjegne u svijet u potragu za ljepim domom, to on i uini. Putem susree devu, orla, imia, kita, ribe i pingvina. Svi mu oni nude gostoprimstvo u svom domu. On na kraju shvati da to nije ono to on trai, te se vraa kui u svoju sada ve opet mutnu, ali njemu tako dragu movaru. Tu mu je najljepe jer to je njegov dom.

autor: Ivana Guljaevi Leda Festini Jensen; reija: Zvonko Festini; glume: eljko esti, Dubravka unji-Vujovi i Ksenija Greguri

Dvorana Galenica

Predstava Lutkarske scene Ivana brli Maurani Zagreb

TRNORUIcA

Vjeti glumci i majstori lutkarske tehnike ginjola vode nas kroz priu o lijepoj djevojci koja zbog kletve nepozvane trinaeste vile postaje uspavana ljepotica. Dobro je pobijedilo zlo - mladi kraljevi pobijedio je zlu vilu, svojim poljupcem uklonio njezinu kletvu i izbavio prekrasnu kraljevnu iz dubokog sna, a njihova je ljubav uvela kraljevstvo u novo proljee. jedna od najljepih bajki svih vremena.

autor: Braa Grimm; redatelj: Zoran Mui; glume: Helena Kalini, Hrvoje Zalar i Ksenija Greguri

Dvorana Galenica

Gorica.hr

ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske laDO, profesionalni je folklorni ansambl, osnovan 1949. godine sa zadaom i ciljem istraivanja, prikupljanja, umjetnike obrade i scenskog prikazivanja najljepih primjera

bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Njegovih 36 vrhunskih plesaa, koji su istovremeno i izvanredni pjevai, s lakoom se transformiraju iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 15 odlinih

glazbenika svira na pedesetak razliitih tradicijskih i klasinih instrumenata. ansambl laDO takoer posjeduje jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nonji iznimne vrijednosti i ljepote (preko 1200 kompleta), pa je svaki koncert ansambla,

uz pjesmu i ples, ujedno i svojevrsna revija originalnog hrvatskog tradicijskog ruha. za svoj rad i zasluge u promicanju nacionalne batine, laDO je dobio mnoge nagrade i priznanja.

Dvorana Gorica

Dvorana Gorica

U etvrtak, 10. travnja 2014., u Crkvi Navjetenja Blaene Djevice Marije u Velikoj Gorici, s poetkom u 19,30 sati, odrat e se koncert Pasijom kroz hrvatske krajeve ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske - laDO.Velikogoriani e moi uivati u korizmenim napjevima raznih krajeva u izvoenju uvenog laDa, koji promovira hrvatsku kulturnu batinu.

lADO U Velikoj Gorici

06.04.17.00 h

Nedjelja

UTORaK, 1. 4.

18 sati TaRzaN, 3D animirani, sinkroniziran

20 sati NEED FOR SPEED, 3D, akcijski

SRIjEDa, 2. 4.

18 sati TaRzaN, 3D animirani, sinkroniziran

20 sati NEED FOR SPEED, 3D, akcijski

ETVRTaK, 3. 4.

19,30 sati - TDF SICKFUCKPEOPlE, juri Reinski, austrija/Ukrajina

21 sat VIS-a-VIS, drama reija: Nevio Marasovi

uloge: Darija lorenci, Rakan Rushaidat, janko Popovic Volaric

PETaK, 4. 4.

18 sati VIS-a-VIS, drama

19,30 sati TDF EKI SaN, Vit Klusak i Filip Remunda, eka

21,15 sati DUI PUT DO DNa, komedija reija: Pascal Chaumeil uloge: Pierce Brosnan, Toni Collette, aaron Paul

SUBOTa, 5. 4.


19,30 sati TDF MaMa EUROPa

21,15 sati DUI PUT DO DNa, komedija

NEDjElja, 6. 4.


19,30 sati TDF MaRlEY

22 sata DUI PUT DO DNa,

komedija

PONEDjEljaK, 7. 4.

19,30 sati TDF ISPOVIjESTI EKO TERORISTa, Peter jay Brown, SaD

21,15 sat VIS-a-VIS, drama

UTORaK, 8. 4.

19,30 sati TDF EKI MIR, Vit Klusak i Filip Remunda, eka


SRIjEDa, 9. 4.

19,30 sati TDF SlIKa KOja NEDOSTajE, Rithy Panh, Kamboda


ETVRTaK, 10. 4.

18 sati RIO 2, 3D, animirani, sinkroniziran reija: Carlos Saldanha

20 sati

KaPETaN aMERIKa: RaTNIK zIME, akcijski reija: anthony Russo, joe Russo

PETaK, 11. 4.

17 sati

RIO 2, 3D, animirani, sinkroniziran

19 sati

KaPETaN aMERIKa: RaTNIK zIME, akcijski

21,15 sati

ISCjElITElj, avant. drama reija: Philipp Stlzl uloge: Stellan Skarsgard, Ben Kingsley, Olivier Martinez

SUBOTa, 12. 4.

Nema projekcije

NEDjElja, 13. 4.

17 sati RIO 2, 3D, animirani, sinkroniziran

19 sati KaPETaN aMERIKa: RaTNIK zIME, akcijski

21,15 sati ISCjElITElj, avant. drama

PONEDjEljaK, 14. 4.



UTORaK, 15. 4.

Nema projekcije

SRIjEDa, 16. 4.



ETVRTaK, 17. 4.

18 sati MUPPETI U BIjEGU, komedija reija: james Bobin uloge: Tom Hiddleston, Salma Hayek, lady Gaga

20 sati NOa, 3D, povj. spektakl reija: Darren aronofsky uloge: Russell C rowe, Sir anthony Hopkins, Emma Watson, jennifer Connelly

PETaK, 18. 4.

18 sati MUPPETI U BIjEGU, komedija

20 sati NOa, 3D, pov. spektakl

SUBOTa, 19. 4.


20 sati NOa, 3D, povj. spektakl

NEDjElja, 20. 4.

Nema projekcije

PONEDjEljaK, 21. 4.



UTORaK, 22. 4.



SRIjEDa, 23. 4.



ETVRTaK, 24. 4.

18 sati zVONICa I GUSaRSKa VIla, animirani, sinkroniziran reija: Michael Tiddes

20 sati

UDESNI SPIDERMaN 2, 3D, akcijski reija: Marc Webb uloge: andrew Garfield, Emma Stone, jamie Foxx

PETaK, 25. 4.

17 sati zVONICa I GUSaRSKa VIla, animirani, sinkroniziran

19 sati UDESNI SPIDERMaN 2, 3D, akcijski

21 sat THE lOVE PUNCH, komedija reija: joel Hopkins uloge: Pierce Brosnan, Emma Thompson

SUBOTa, 26. 4.



21 sat THE lOVE PUNCH, komedija

NEDjElja, 27. 4.


21 sat THE lOVE PUNCH, komedija

PONEDjEljaK, 28. 4.



UTORaK, 29. 4.



SRIjEDa, 30. 4.



KINO PROGRAM - TRAVANJ KINO PROGRAM - TRAVANJ

KAZALITE IZLObE KONcERTI PREdAvANjA PROMOcIjEPROGRAM U TRAVNJU

UTORaK, 15. 04.dvorana Gorica

20 sati

aMaTERIpredstava Kazalita Knap iz zagreba

autor: Borivoj Radakovi

redatelj: Petar Veek

glume: Ranko zidari, Goran Grgi, Vilim Matula i Petra Dugandi

UTORaK, 22. 04.gradska vijenica

19 sati

GRKa putopisno predavanje uz projekcije predava: Ivan Tomaevi, Kulturna udruga Nova akropola

ETVRTaK, 24. 04.dvorana Galenica

19,30 sati

KONCERT DjEjEG zBORa NazaRET UPE Bl. alOjzIja STEPINCa

PETaK, 25. 04.Dom kulture Senj

20 sati

KREKETpredstava vlastite produkcije Scene Gorica

NEDjElja, 27. 04.dvorana Galenica

17 sati

KROKODIl MaRKOpredstava lutkarske scene Ivana Brli Maurani iz zagreba

autor: Ivana Guljaevi leda Festini jensen

reija: zvonko Festini

glume: eljko esti, Dubravka unji-Vujovi i Ksenija Greguri

UTORaK, 29. 04.dvorana Galenica 19,30 sati

KONCERT UENIKa UMjETNIKE KOlE FRaNjE lUIa organizator: Umjetnika kola Franje luia Velika Gorica

Galerija Galenica 20 sati

OGlEDalO PUSTOlOVINE izloba Tomislava Buntaka

Izloba ostaje otvorena do 01. lipnja 2014.

SRIjEDa, 30. 04.dvorana Galenica

19,30 sati


Pridravamo pravo izmjene programa.


19,30 sati


ETVRTaK, 03. 04.Otvoreno uilite Oroslavje

11 sati

PROFESOR BalTHazaR PUT OKO SVIjETapredstava u koprodukciji Scene Gorica i Tvornice lutaka

PETaK, 04. 04.Puko otvoreno uilite Rovinj

20 sati

ROMaNCa O TRI ljUBaVIpredstava u vlastitoj produkciji Scene Gorica

NEDjElja, 06. 04.dvorana Galenica

17 sati

TRNORUICapredstava lutkarske scene Ivana Brli Maurani iz zagreba

autor: Braa Grimm

redatelj: zoran Mui

glume: Helena Kalini, Hrvoje zalar i Ksenija Greguri

PON., 07.04. PET., 11.04.Vukovarsko lutkarsko proljee

UDESNa UMa predstava u koprodukciji Scene Gorica i Tvornice lutaka zagreb

UTORaK, 08. 04.gradska vijenica

19 sati

zOV PlaNINa predavanje o planinarenju predava: Renato Milovski, planinarski vodi

dvorana Galenica

19,30 sati

KONCERT HRVaTSKOG KlaVIRSKOG TRIasudjeluju: Petra Gilming, klavir; anamarija Mili, violina i Petra Kuan, violonelo


19,30 sati

KONCERT za FlaUTU I KlaVIRsudjeluju: Henryk Blazej, flauta i Teresa Kaban, klavir

ETVRTaK, 10. 04.Crkva Navjetenja Blaene Djevice Marije

19,30 sati

KONCERT aNSaMBla laDO hrvatski korizmeni napjevi

NEDjElja, 13. 04.dvorana Gorica

11 sati

KREKETpredstava u koprodukciji Scene Gorica i Teatra Exit

tekst: David Mamet reija: Rene Medveek glume: luka Dragi, Mia anoi-Valenti, Ivan Gri i adam Semijalac

sERVIsNE INFORMACIJE 31

Inspiriran epskom biblijskom priom o hrabrosti, rtvovanju i nadi, film Noa nevjerojatna je vizu-

Dvije godine nakon dogaaja poznatog po imenu Osvetnici 2, Steve Rogers (Captain America) ivi mirno u Washington DC-u, pokuavajui se prilagoditi suvremenom drutvu. Meutim, nakon S.H.I.E.L.D. akci-je jedan sunarodnjak je napadnut i Steve postaje upleten u misterij koji potencijalno moe ugroziti zemaljsku kuglu. Zajedno s Natashom Romanoff, Kapetan Amerika pokuava otkriti tajnu misterija, ali ne oekuje da e mu se na njegovu putu nai snaan protivnik Zimski vojnik.

Peter Parker shvatit e da se pred njim nalazi njegova do sada najvea bitka jer samo Spider-Man moe zatiti svoje sugraane od uasavajuih neprijatelja koji prijete gradu. S dolaskom Electra, Peter e se morati suo-iti sa zlotvorom puno monijim od njega samog. A kada se u grad vrati i njegov stari prijatelj Harry Osborn, Peter e shvatiti da sve njegove neprijatelje povezuje jedna stvar: korporacija Os Corp.

alna avantura koja nam donosi priu o posljednjem pravedniku u svijetu nasilja i korupcije i arki koju mora sagraditi kao mogunost ljudskog iskupljenja i nade ak i u trenutku suoavanja s potpunim unitenjem.

Kino novostiGRAD VELIKA GORICATrg kralja Tomislava 34 tel: 6269 900 (centrala)Radno vrijeme za stranke: 08 do 15 h Komunalno redarstvo:tel: 6269 957e-mail: [email protected] redari: tel: 6269 949Prometni redari: tel: 6269 994Legalizacija i dozvole za graenje: tel: 5510 950

VG KOMUNALACKolodvorska 64 tel: 6370 640 (centrala)fax: 6370 650e-mail: [email protected] kvarova 0-24 h na tel: 6370-642

VG IsTOA Kolodvorska 64e-mail:[email protected]: 6370 160 (centrala )fax: 6370 170Odlagalite Mraclinska Dubrava:tel: 6268 051fax: 6268 058

VG VODOOPsKRbAKolodvorska 64e-mail: [email protected]: 6370 300 (centrala)fax: 6370 310Sektor vodoopskrbe: prijava kvarova: 6370 311prijava kvarova izvan radnog vremena, vikendom i praznikom: 6222 095Sektor odvodnje i proiavanja: prijava kvarova: 6370 329

GsG VELIKA GORICAGajeva 25tel: 6370 330, 6370 342; fax: 6218 044

VG PODUZETNIKI CENTARZagrebaka 6 tel: 6262 800, 6223 316; fax: 6262 803e-mail: [email protected]

POU VELIKA GORICAZagrebaka 37tel: 6259 800 (centrala); fax: 6259 88e-mail: [email protected]

VELEUILITE VELIKA GORICAZagrebaka 5tel: 6222 501, 7897 651fax: 7897 645e-mail: [email protected]

GRADsKA KNJINICA VGOdjel za odrasle: tel: 6222 948e-mail: [email protected] odjel: tel: 6260 689e-mail: [email protected] knjinica Galenica:tel: 6222 194; fax: 6237 991e-mail: [email protected]

MUZEJ TUROPOLJATrg kralja Tomislava 1tel: 6221 325; fax: 6225 077e-mail: [email protected]

GALERIJA GALENICATrg Stjepana Radia 5 Tel: 6221 122

CENTAR ZA DJECU, MLADE I ObITELJKuriloveka 48; tel: 6231 734; fax: 6231 735e-mail: [email protected]

CENTAR ZA sOCIJALNU sKRbTrg kralja Tomislava 35tel: 6222 666, 6222 216, 6221 227

TURIsTIKA ZAJEDNICA VGKuriloveka 2tel: 6221 666; fax: 6222 378e-mail: [email protected]

JAVNA VATROGAsNA POsTROJbA VGZagrebaka 3 tel: 6221 283, 6262 903 mob: 091/6350 235 fax: 6251 455

VATROGAsNA ZAJEDNICA VGZagrebaka 3tel: 6219 - 985; fax: 6219 - 985

ZAJEDNICA KULTURNO UMJETNIKIh UDRUGA Trg kralja Tomislava 34tel 6269 964fax: 6222 829e-mail: [email protected]

ZAJEDNICA PORTsKIh UDRUGA VGHrvatske bratske zajednice 80 tel: 6265-231fax: 6265-231e-mail: [email protected]

DOM ZDRAVLJA IsPOsTAVA VGMatice Hrvatske bbtel: 6379-700Hitna pomo: 6222-137, 194

X POLICIJsKA POsTAJA VELIKA GORICA Matije Magdalenia 2tel: 6221144

LJEKARNELjekarna br. 1Matice hrvatske bb: 6221 312, 6256 526deurna od 16.-og do 31.- og u mjesecu od 0-24Ljekarna br. 2:Trg kralja P. Kreimira IV bb; tel: 6221 269deurna od 1.-og do 15.-og u mjesecu od 0-24Ljekarne Kenfelj: Zagrebaka 1; tel: 6227-587Ljekarne Farmako: A.K.Mioia 47; tel: 6225-417

sKLONITE ZA IVOTINJE POKUPsKO CERJEtel: 6266 176e-mail: [email protected] vrijeme sa strankama: 10 -14 hhitne intervencije 0-24 h

VETERINARsKA sTANICA Sisaka bbtel: 6221 263

AUTObUsNI KOLODVORAdresa: Trg kralja P.Kreimira IV bbtel: 6221 307, 6221 046, 6222 143red vonje: www.zet.hr

ELJEZNIKI KOLODVORAdresa: Kolodvorska 151tel.: 3782 731red vonje: www.hznet.hr

ZRANA LUKA ZAGREbUlica Rudolfa Fizira 1tel: 4562 222, 6265 222

VG TAXIStajalite Autobusni kolodvor u Velikoj Goricitel: 6221 294 ;mob: 099 2499 906

POTEPota 1: Slavka Kolara 15tel: 6222 128, 6222 148Pota 2: Trg kralja Tomislava 34tel: 6222-098

Noa

Rio 2

Zvonica i gusarska vila

Nastavak nezaboravnog hita iz 2011. jo lua, jo veselija, jo kretavija nova avantura omiljenih papigica ovog proljea seli se s asfalta Ria u bespua amazone! zagrijavanje za Brazil moe poeti! Nekoliko godina nakon to su se plavi makao Blu i njegova odabranica uli sreli, zaljubili i zasnovali obitelj, njihovo je gnijezdo bogatije za tri lana. S malenom Biom, Carlom i Tiagom krenut e u pustolovinu ivota, u srce amazonske praume

Pria zapoinje kada uvarica vilinske praine zarina krade svu vrijednu plavu vilinsku prainu i bjei na more kako bi se udruila s piratima Kosturske stijene. zvonica i njezine prijateljice vile moraju krenuti na veliku avanturu i upotrijebiti svoje raznovrsne moi i talente kako bi pronale prainu i vratile je na sigurno. Kapetan Amerika:

Ratnik zime

udesni Spiderman 2

3D

3D

Djeji animirani film

Djeji animirani film

3D

17.04.do

23.04.

24.04.do

30.04.

10.04.do

16.04.

Vremeplov

Velika Gorica

Nekad... U novoureenoj katnici na

Trgu kralja Tomislava 6 ovih je dana otvoren Centa

r za legalizaciju

Grada Velike Gorice. Kuu je krajem 19. stoljea izg

radila trgovaka obitelj Bachrach, a pred

poetak 2. svjetskog rata od obitelji Bachrach kuu je

kupila plemenita opina turopoljska.

Kasnije su u njoj bili smjeteni prostori velikogorike

poljoprivredne zadruge.

...i sad

Documents

goricahr3