40

Grada - 717 - petak 14. 12. 2018. 1 · Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Neza-visne Države Hrvatske. Zadaća Domo-branstva bila je obrana nove države od domaćih

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

1GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

2 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

POVIESTNA (NE)SREĆA

Od Od Od Od Od bezum’jabezum’jabezum’jabezum’jabezum’ja do do do do do postum’japostum’japostum’japostum’japostum’jaInsoma, pa kakva nas onda prošlostčeka? Bili živi pa preživjeli… zn’o je rije’jedan moj prijatelj, odavno pokonji. Srećanjegova đe je umro navrijeme, prije negosu se domoguzi ovako razmahaliPolitika ne mora biti poštena, povijest mora, takoje bubnuo Jean-Paul Sartre, francuski filozof, iost’o živ. Kakva je politika u Hrvatskoj, to nam jeprilično kjaro, a kakva će nam biti slavna prošlost,o tome dogovora nema ni na tir od puške. Zasadigra samo poštena hrvatska politika, a magistravitae se tu ionako ništa ne pita...Insoma, gledam neki dan u Glasu Grada objavuPrograma obilježavanja Dana dubrovačkih bran-itelja, mnoštvo događanja, protegli se od 1. do 8.prosinca... Lijepo, za svaku pohvalu. Al’ ne lezivraže, ugledah tu i nešto mrcu čudno, nazvanoni manje ni više nego „Središnja proslava 150.obljetnice osnivanja hrvatskog domobranstva“.Upitnik u zraku, što mu ga to dođe bi’? Je li namto možda Zagreb ukaz’o posebnu čast da se nekanacionalna proslava čini u naske, na slavu slobo-darskom Dubrovniku i njegovoj žrtvi u Domovin-skom ratu?

HRABRO SKRIVANJEHe, he, nijesam ni ja ona stvar od juče’, zn’o jerije’ jedan moj sumještanin kad bi mu netko iš’oproda’ onu stvar za bubrege, k’o da ne znam ot-kle vjetar puše... Ma naturalo, negdje pri kraju togistog Glasa dalo se nabasa’ i na pompoznu ob-javicu čuvene nam udruge Hrvatski domobranDubrovnik. Obilježavanje Dana dubrovačkih bran-itelja i feste svetog Nikole Grad Dubrovnik je obo-gatio uvrštenjem u svoj program i obilježavanje150. obljetnice osnivanja domobranstva. Udrugaharno zahvaljuje i poziva sve drage sugrađane naobljetničku Akademiju… E, toka me poć’, baš samnešto kuriozan sučijem je to Grad obogatio festu,koju li će nam sad toplu vodu otkri’ naš slavnidubrovački ustašuljak koji se već godištima hrabroskriva iza poslovično ništa manje odvažnih do-mobrana?Održala se ta akademija, manje-više sve u skladus očekivanjima, naturalo, uz nazočnost svih rele-vantnih čimbenika društveno-političke scene(Grad, Županija, Biskupija... a može i obrnuto),zaduženih za inaUgura(n)ciju naše bolje prošlosti.Izvijestili su o tom skupu neki mediji, s naglaskomna neki, jerbo neki drugi su tu potpuno zakazali,omjer je neđe pola-pola, što valjda samo po sebigovori da nijesmo nešto vele odmakli u toj po-trazi, mislim na bolju prošlost...Eto, dovoljno je razloga da vidimo kakvu nam toprošlost nude naši harni domobrani. U uvjerenjuda se o njima jako malo zna, potrudili su se up-oznati javnost sa slavnom povijesti domobranst-va, od njegova osnutka prije 150 godišta, pa –doduše, uz neke crne rupe – sve do današnjegadana. I to ne samo slavljeničkim govorom svogapredsjednika, nego i prigodnom brošurom „150godina hrvatskog domobranstva“, u vlastitomizdanju. Dovoljno razloga za njihov ponos, timviše što ta važna obljetnica nije obilježena ni nadržavnoj razini, a ni nigdje drugo diljem LijepeNaše (sramota, UDBA svuda oko nas, osim u Du-

brovniku!), ispričavam se ako morebinijesam dobro oserv’o...Na stranu što te feste ne bje’ niđe drugo,mi smo ionako vazda bili korak ispredostatka svijeta, ali što je to nekim mediji-ma moglo biti toliko sporno da su tajslavljenički skup potpuno ignorirali? Jeli to možda bila tvrdnja da su domobra-ni dio blistave hrvatske povijesti, da sučasno služili četiri međunarodnopriznate države, među kojima je i Neza-visna Država Hrvatska? Ma dogodilo setu i nešto skandalozno, u jednom tre-nutku je sinjor presidente baš tu međun-arodno priznatu državu nazvao, citiram,„takozvana NDH“. Ost’o sam zatečen,propito nijesam mog’o vjerova’ svojimušima da mu se dogodio takav feler,neće mu njegovi to lako oprosti’... Amožda je mor’o komu ić’ niz dlaku, onokad cilj opravdava sredstvo, pa su sedogovorili da će proguta’ njoku? Vrag biga zn’o, ionako s njime tikve sadu, i vr-ijeme je da im se koja razbije o glavu...

CRNE RUPE U SLAVNOJ PROŠLOSTINaravno, tu su i nezaobilazni komuni-zam, kad „život Hrvata nije vrijedio niš-ta“, i nevine žrtve (bez izuzetka) koje jeizazvao taj „suludi totalitarni režim“, načijem je čelu bio „deseti najveći zloči-nac XX stoljeća“, a popis zločinaca jeU-tvrdio njemački tabloid Bild, najčešćecitirani povijesni izvor među ljubiteljimaU-provenijencije. Za ne fali’, ima bi’ današega presidenta od domobrana uz tojoš opsjeda i neki demon, i ovom prigo-dom ga je spomenuo, naziva ga J. B.Tito – čita se: Je Be (ga) Tito, op.a. – matu mu, rije’ bi, nema vele pomoći...Spomenuh i nekakve crne rupe u slavnojprošlosti domobranstva, tokalo bi im sevrati’... ah ta nesretna Druga gvera, kakosamo ne pobjedismo... inače ne bi’ sadmorali igra’ na onu: vjeruješ li ti meni ilisvojim očima? A rupa ne fali, ni u slavl-jeničkom govoru, ni u prigodnoj brošuri,hebi ga, što mogu kad nijesam (dovol-jno) ni gluh ni slijep... Insoma, Drugogasvjetskog rata u tom govoru deboto ninema, a u brošuri... U Proslovu predsjed-nika taj nebitni povijesni događajspomenut je samo u rečenici: Današnjedjelovanje svodi se uglavnom na utvrđi-vanje istine o jugokomunističkim zločin-ima počinjenim tijekom i nakon Drugogsvjetskog rata. Ne zaboravimo pritom ilajtmotiv svekolike priče o hrvatskomvojnikovanju kroz povijest, koji se papa-gajski ponavlja svih ovih godina, tj. mitda hrvatski vojnik nikad nije ratovao iz-van svojih (hrvatskih) granica. Pogoto-vo se to odnosi na domobrane, i nazivim sve govori, oni su samo branili svojdom. A što se o tome kaže u brošuri?Tijekom Drugog svjetskog rata hrvatskedomobranske postrojbe ističu se u gla-sovitoj bitci u Galiciji, u kojoj je 42. do-mobranska divizija radi pokazane

hrabrosti i sposobnosti nazvana „Vražja“.Ne bojte se, vidio sam odma’ što tu neštima, ali baš tako piše, i to u prilogu kojije potpisan s „Iz pismohrane: HD Du-brovnik“. Treba li uopće spominjati Prvidomovinski rat, čuvenu U-motvorinu „ob-novitelja“ rada udruge Hrvatski domob-ran, njezina prvoga (i doživotnog) pred-sjednika, koji je u tom domovinskom ratubio nešto drugo a ne domobran, a nje-gova najveća poviestna zasluga je zapra-vo mimikrija, prozirno skrivanje ustaštvaiza domobranstva. Razvidno je to i iz nje-gova priloženog teksta, gdje spominjedragovoljce koji su stupili u Hrvatsku do-brovoljačku legiju na Istočnom bojištu.„Samo istina oslobađa“, jedan je odnaslova u toj brošuri...

DA BI PIČVAJZ BIO POTPUNA što je tu istina? Klizav teren, da ne bihtu što falio, najbolje da zavirim u Wiki-pediju, piše li što tamo o tim crnim rupa-ma… Tako je, ima, ali prvo provjera, nebih rada da taj tekst slučajno bude kak-va jugokomunistička podvala... Ne, nije,dapače, sikuro su ga pisali pravi domol-jubi, jer Nezavisna Država Hrvatska nijetakozvana, imenica ustaše nije pisanamalim početnim slovom, nego velikim,Ustaše, dakle vjerujem da je taj članakobjektivan i da se mogu pozva’ na nj, ada se ne potkrade kakva grieška najbol-je ga je citirati: „Hrvatsko domobranstvo(od studenog 1942. Domobranstvo) bioje naziv za redovne oružane snage Neza-visne Države Hrvatske. Zadaća Domo-branstva bila je obrana nove države oddomaćih i stranih neprijatelja... Domo-branstvo nije uspjelo igrati značajniju ul-ogu tijekom rata zbog niza čimbenika –slabe motivacije, čestog dezerterstva,naklonosti partizanima, rivalstva sUstašama, nekompetentnog, pretežnostarijeg časničkog kadra… U studenom1944., nakon otvorenog svrstavanja či-tavih postrojbi Domobranstva na stranupartizana, dolazi do spajanja domobran-skih i ustaških postrojbi u jedinstveneHrvatske oružane snage.“Miseti kantane, za nevjerova’: slaba mo-tivacija, često dezerterstvo, naklonostpartizanima, rivalstvo s Ustašama, neko-mpetentan, pretežno stariji časnički ka-dar, a za desert još i otvoreno svrstavan-je čitavih postrojbi na stranu partizana...sve to popraćeno još i videom o njiho-vom polaganju prisege Poglavniku NDH.Nije lako živjeti s time, osobito onima kojiustrajno trabunjaju o zločinačkoj naravipartizana, o nevinim žrtvama komunis-tičkog genocida, a njihovi „domobrani“su nastavili ratovati i nakon kapitulacijesvojih mentora, nacističke Njemačke, panadrljali i tako postali, ni više ni manjenego – žrtve genocida.E sad, tokalo bi tu postavi’ i poneko pi-tanje: Koji su tu bili pravi domobrani? Onikoji su ostali uz poglavnika Antu oli oni

3GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

HDZ DUBROVNIK

O priopćenju šefa SDP-a u kojimaO priopćenju šefa SDP-a u kojimaO priopćenju šefa SDP-a u kojimaO priopćenju šefa SDP-a u kojimaO priopćenju šefa SDP-a u kojimaproziva za „fašističke proziva za „fašističke proziva za „fašističke proziva za „fašističke proziva za „fašističke metode“:metode“:metode“:metode“:metode“:Razotkriveni Barač u očaju vrijeđa iRazotkriveni Barač u očaju vrijeđa iRazotkriveni Barač u očaju vrijeđa iRazotkriveni Barač u očaju vrijeđa iRazotkriveni Barač u očaju vrijeđa iizbjegava činjeniceizbjegava činjeniceizbjegava činjeniceizbjegava činjeniceizbjegava činjenice

koji su prešli zločincu Titu? A što su onda ti drugi kad većnijesu pravi? Samo dezerteri ili čak izdajnici? Koga ili štosu izdali? Da bi pičvajz bio potpun, ima bi’ da je ovih drugihbilo više nego onih prvih… Ne znam baš kako se to ukla-pa u Kulišićeve riječi o 2018., koja je proglašena godinomdomobranstva (nećemo pitati tko je proglasio), kao izrazpoštovanja prema generacijama onih koji su časno služilikao članovi regularne vojske onodobnih i ovodobnihmeđunarodno priznatih država. Pa kad se tome doda još injegova već poslovična patetika, bućkuriš je neizbježan:Povijest domobranstva izraziti je primjer nacionalnogponosa i slave, tuge i progona, patnje i pogibije. Uspona,bez padova. Zabrana, zbog mržnje. Mržnje, zbog straha.Straha, od Hrvata... No dobro, festa im je, nek’ slavljeniciuživaju u svojoj patetici, ne treba vele ni zađerava’...

KAKO (DOMOGUZNI) VJETAR PUŠE...A feste nema bez pozdravnih govora… Prvi je Gra-donačelnik, sve same birane riječi, dotak’o se i prvoga hr-vatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana. Uskoro ćemoga zvati Ocem Domovine, zaslužio je to, unatoč tome štoje bio Titov general… E, nije ni našemu Matu lako, Je BeTito malo i njega... I on se ima bi’ još bori za svoju boljuprošlost, ono su mu u kampanji pribokavali da mu je dun-do bio zločinac-partizan... Bilo je čupavo, ‘ko zna koju svecijenu mora plati’ za nadoknadi’ tu svoju poviestnu nes-reću. Je li zato lani jednom prigodom tek usputno spomen-uo ubijenoga duhovnika križara, da bi se dotičnom parmjeseca kasnije dodijelilo ono što je poslije nazvanopost(h)umnom Nagr(a)dom Grada? A ovom prigodom većje po drugi put javno spomenuo i onodobnoga gra-donačelnika (sjećamo se svih onih domoljuba koji su dalisvoje živote poput gradonačelnika Dubrovnika, koji je str-ijeljan na Daksi bez suda, bez ikakvog dokaza). Čitajućiizmeđu redaka dalo bi se konkluda’, uskoro bi mogla us-lijedi’ još jedna post(h)umna Nagr(a)da Grada. „Domovinase voli srcem, a vodi mudrošću“, efektno je završio svojgovor, kontekst bjehu Tuđmanove zasluge za neovisnu islobodnu Hrvatsku. Ne bi škodilo da se to načelo konkret-nije implementira (starohrvatski: primijeni) i na nižim razi-nama vlasti.Teške su to teme, nije se lako (iz)bori’ za bolju prošlost.Rije’ ćete, lako je meni o tome priča’, kad sam tu čis’ kosuza, jerbo sam im’o puno više poviestne sreće. Naime,moj je dundo bio ustaša-antifašist, znanstveno je to doka-zano, k tome je još – za krst časni bijuć’ boj – junački (i tonamjerno!) poginuo na braniku Domovine, na Istočnombojištu, pod Staljingradom. U to ime, slava im, i njemu ionima koji su ga pokušali iskoristi’ za U-zdizanje U nebesaonoga što je njega odvelo u smrt, i to još pod jesen 1942.,jer je shvatio kud sve to vodi. Za razliku od naših ćoravihdomoguza koji to ne vide ni danas.Insoma, pa kakva nas onda prošlost čeka? Bili živi papreživjeli… zn’o je rije’ jedan moj prijatelj, odavno pokonji.Sreća njegova đe je umro navrijeme, prije nego su se do-moguzi ovako razmahali.U prošlom broju Glasa Grada gospar Trostmann piše:Osmislimo zajednički budućnost, sagledajmo o prošlostilijepo i ružno, dobro i loše u civiliziranom dijalogu bez mito-va i predrasuda i s lijeve i s desne strane. 21. stoljeće nećenas čekati, mali narodi nemaju pravo na greške, sustav seurušava! Preuzmimo ono što je bilo dobro, odbacimo onošto je bilo loše.Zašto je nekima to tako teško shvatiti i prihvatiti? Eh, tajSartre, i o tome je on nešto bubnuo: “Razumjeti znači prom-ijeniti se, samoga sebe prestupiti”. A tko će to primijenitiako neće pošteni političari? Doduše, malo prilagođenonašim (ne)prilikama, a one se mijenjaju kako (domoguzni)vjetar puše...

Miše Galjuf

Predsjednik dubrovačkog SDP-aJadran Barač, u očajničkom pokuša-ju da skrene pozornost s problema ukoje je upao zbog nezakonitog radau svojoj tvrtki NEXT j.d.d.o. U svojoj„obrani“ na konkretne dokaze Baraču priopćenju nije rekao ni riječi. Jas-no, činjenice mu i ne idu u prilog. Ačinjenice su sljedeće:Jadran Barač je kao zaposlenikVodovoda, iako to po Zakonu o radunije smio, u siječnju 2014. godineosnovao tvrtku Next j.d.o.o. te se unjoj zaposlio. Zakon o radu, naime,takvu praksu nije dopuštao. Dakle,Barač je napravio nešto što nije uskladu sa Zakonom o radu i takoposlovao 7 mjeseci.(DOKAZ 1. izva-dak iz sudskog registra NEXT j.d.o.o.)Izmjenama Zakona o radu NN 93/14u srpnju 2014. godine člankom 61.omogućeno je dodatno zapošljavan-je, uz prethodnu suglasnost poslo-davca. Nakon što smo to otkrili u jav-nosti, Barač je poslao medijima su-glasnost od 29. rujna 2015. godine.(DOKAZ 2. navodna suglasnost zaobavljanje posla)Samo navedenim činjenicama evi-dentno je da od osnutka firme do iz-davanja navodne suglasnosti radioprotuzakonito. No, i sama suglasnostje formalno pravno nevažeća. Naime,suglasnost je potpisana od stranegospodina Pera Mišković, navodnodana 29. rujna 2015. godine. U to vr-ijeme gospodin Mišković je bio članuprave te nije imao ovlaštenja potpi-sivati samostalno dokumente u ime iza račun društva Vodovod d.o.o. Onje mogao zastupati društvo samo uzsupotpis predsjednika Uprave gos-podina Dujmovića. (DOKAZ 3: izva-dak iz sudskog registra za VodovodDubrovnik d.o.o.)Osim što je navedena suglasnost for-malno pravno nevažeća iz ovog ra-zloga ista je nevažeća je nije protoko-lirana u Vodovodu odnosno nemaklasu i urudžbeni broj, pa uopćenema traga da je ikada postojala, apitanje je kada je i nastala.Treći problem po Barača leži u čin-jenici da je tvrtku „Next“ osnovao kaoizravnu konkurenciju „Vodovodu“ ukojemu je zaposlen. Naime, uspored-bom sistematizacije radnog mjestanadzornog inženjera strojarstva(Barač) (DOKAZ 4: sistematizacijaVodovoda za radno mjesto gospod-ina Barača) i djelatnosti tvrtke „Next“

(Dokaz 5: izvadak iz sudskog regis-tra) jasno je da se radi o dijelu pot-puno istih poslovima. Barač je u tak-ođer u javnosti iznio neistine kako neradi iste poslove s privatnom tvrtkomodnosno da se ne bavi projektiran-jem i nadzorom, a tvrtka „Next“ u sa-mom nazivu ima „za projektiranje inadzor“.Zakon o radu za ovakvo eklatantnokršenje svojih odredbi predviđasankciju koja je- otkaz, ali i oduzimanjepečata od strane Komore inženjerastrojarstva zbog kršenja Zakona oposlovima i djelatnostima prostornoguređenja i gradnje i Zakona o komoriinženjera. Dakle, ako itko prijeti Baračuotkazom onda su to odredbe Zako-na o radu, a ne Hrvatska demokrats-ka zajednica.Ovako razotkriven, Barač je i na Grad-skom vijeću pokušao kršiti odredbePoslovnika koje onemogućavaju rep-liku na vijećnička pitanja. Kada je nato upozoren, oglasio se priopćenjem.Umjesto dokaza ili demantija činjeni-ca koje smo naveli, Barač je razotkri-vanje nazvao „silovanjemdemokracije i ispoljavanjem primi-tivnosti najniže razine“ te dodao kakomu HDZ „fašističkim metodama“ pri-jeti otkazom. O dokazima koji deman-tiraju naše navode, naravno, ni slova.Samo glumljenje žrtve, „spin“ i pozi-vanje na „aferu“ koju je i Povjerenst-vo za sprječavanje sukoba interesaodbacilo. U nemoći i nakon po njegaporaznog mišljenja Povjerenstva,Barač se okrenuo jedinoj stvari nakoju je navikao- lažima i prozivanju.Međutim, Baračeve javno iznesenelaži oko njegovog zapošljavanja ot-krile su da je „pravednik“ zapravo je-dini koji je od aktera u sukobu sa Za-konom.Stoga, mi u Hrvatskoj demokratskojzajednici očekujemo od nadležnih u„Vodovodu“ da istraže navode oBaračevoj tvrtki i postupe u skladu saZakonom.Prilog 1: sistematizacija radnog mjes-ta Jadrana Barača u VodovoduPrilog 2: izvadak iz sudskog registrao djelatnostima tvrtke „Next j.d.o.o.“Prilog 3: Ukašnjela, neprotokolirana isporna suglasnost Vodovoda pot-pisana samo od člana Uprave (bezsupotpisa predsjednika Uprave)

Gradski odbor Hrvatskedemokratske zajednice

Dubrovnik

4 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

SRĐ JE GRAD

„Bianko“ punomoći„Bianko“ punomoći„Bianko“ punomoći„Bianko“ punomoći„Bianko“ punomoći„Sve mogu, ali ne mogu namoduzeti naše čiste, kristalnobijele ruke.“ Ovo je citatgradonačelnika Frankovića spress konferencije na kojoj jeobjavio da dogradonačelnicaTokić prema mišljenjuPovjerenstva za odlučivanje osukobu interesa, temeljemdostavljene dokumentacije,nije bila u sukobu interesa.Medijski vrlo eksponiranapress konferencija trebala jevratiti povjerenje u „čiste,kristalno bijele ruke“ mladogHDZ-ovog vodstva

TKO JE PRIJAVIO ORLANDU TOK-IĆ POVJERENSTVUPremda je Srđ je Grad u svom pr-vom javnom priopćenju samo upo-zorio gradonačelnika Frankovića namogućnost pogodovanja u slučaju„Okrajak“, ne navodeći javno ničijaimena, gradonačelniku je vrlo brzopostalo jasno o kome se radi i on samprijavljuje dogradonačelnicu TokićPovjerenstvu za odlučivanje o suko-bu interesa. U istom prvom dopisutražili smo da gradonačelnik internoprovjeri tko je radio idejno projektnorješenje za tvrtku Primorje gradnjad.o.o. i kome je zapravo odgovaraloda se projekt realizira nakon što Gradproda svoje zemljište. Kako je primjer-ak projektne dokumentacije ugledaosvjetlo dana vrlo skoro, bilo je jasnoda se radi o arhitektici i dogra-

donačelnici Tokić. Apsolutno je ovdje nebitnokad se ugovor o projektiranju stambenih objeka-ta potpisao, važno je to da je konačna verzijaIdejnog projekta iz kolovoza 2017. bila osnovaza razgranatu ponudu stanova na tržištu – dokaztome je javno objavljena projektna dokument-acija datirana kolovozom 2017., kao i prvi zahtjevza otkup i zamjenu nekretnina u vlasništvu Gra-da Dubrovnika tvrtke Primorje gradnja d.o.o. od18. kolovoza 2017. u kojem traže upravo njimapotrebne dijelove čest. zem. 1275/5 k.o. Gruž.Upravo zbog ove činjenice da se konačna verz-ija Idejnog rješenja autorice Orlande Tokić pro-širila tržištem pobudila je sumnju da moždapostoji još projektnih rješenja kojima je autoricadogradonačelnica i to u vrijeme dok vrši ulogudogradonačelnice. Stoga su sve oporbenestrane u Gradskom vijeću na nedavnoj presskonferenciji opravdano zahtijevale da: „nadležniupravni odjel javno objavi svu projektno tehničkudokumentaciju koju službeno posjeduje, a kojasadrži ovjeru od strane zamjenice gradonačelni-ka kao projektanta ili projektanata tvrtke u kojojje Tokić zaposlena, odnosno tvrtki u kojima onaeventualno ima vlasnički udio, a sve nakonnjenog stupanja na dužnost“. Ovim bi se posveizbrisala sumnja u bilo kakvu pogodujuću djelat-nost dogradonačelnice Tokić.Osim ovog, gradonačelnik Franković je na ne-davnoj press konferenciji obećao da će iznijetipred javnost sve ono što je predao Povjerenst-vu za odlučivanje o sukobu interesa u predmetuTokić. Mi iz Srđ je Grad ga držimo za riječ, a umeđuvremenu ćemo i sami, temeljem prava napristup informacijama, zatražiti od Povjerenst-va sadržaj gradonačelnikove prijave.ŠTO SE TO DOGAĐA S „KRISTALNO BIJE-LIM RUKAMA“?No, pored ovog postoje one prave sumnje upogodovanje Primorje gradnji d.o.o. zbog kojihse nastojalo fokus prebaciti na dogra-donačelnicu Tokić. To je pitanje davanja puno-

moći za ishođenje lokacijske dozvole. Dana13.03.2018. Grad Dubrovnik kao investitor tre-bao je biti jedini službeni podnositelj zahtjeva zaishođenjem lokacijske dozvole za rekonstrukci-ju dijela Liechensteinovog puta na kojem je i čest.zem. 1275/5. No, činjenica da se u ovomslužbenom zahtjevu od 13.03.2018. tvrtka Pri-morje gradnja d.o.o.pojavljuje kao opunomoćenislužbeni podnositelj zahtjeva umjesto Grada Du-brovnika, kao što se vidi iz priloženog dokumen-ta, baca novo svjetlo na „kristalno bijele ruke“.Kako je, naime, moguće da Primorje gradnjad.o.o. bude opunomoćeni službeni podnositelju ožujku kad ih sam Franković opunomoćujetek mjesec i po dana kasnije, tek 27.04.2018.kao što se vidi iz priloženog dokumenta?! Post-avlja se i pitanje kako je uopće nadležni odjel zaizdavanje lokacijskih dozvola smio izdatilokacijsku dozvolu (svega jedan radni dana na-kon Frankovićevog davanja punomoći krajemtravnja) nekome tko se u trenutku davanja zahtje-va lažno predstavljao kao opunomoćenik. Sveu svemu izgleda kao da se samo čekalo daFranković opunomoći Primorje gradnju d.o.o.pa da se može, naizgled legalno, izdati i lokacijs-ka dozvola. No, s kime je Primorje gradnja d.o.o.imala dogovor da se lažno predstavi kao opuno-moćenik prije nego je to i postala – to je ono štosve nas koji ne vjerujemo „kristalno bijelim ruka-ma“ vrlo zanima.„BIANKO“ PUNOMOĆIObzirom da je Franković na press konferenciji„Iskupljenja“ izjavio da je: “od strane svih gra-donačelnika izdano više od 200 punomoći tvrt-kama koje su željele graditi, to su normalne pro-cedure”, postavlja se pitanje je li ovo uobičajennačin davanja ovakvih bianko punomoći, akojest, pa što ne bismo i mi ostali građani Dubrovni-ka tako malo bili opunomoćenici kad to poželimoili barem u ovo predbožićno vrijeme da i midočekamo pokoju punomoć - pod bor.

Srđ je Grad

PU DUBROVAČKO NERETVANSKA

Kazneno djelo Kazneno djelo Kazneno djelo Kazneno djelo Kazneno djelo NeovlašteneNeovlašteneNeovlašteneNeovlašteneNeovlašteneproizvodnje i promet drogamaproizvodnje i promet drogamaproizvodnje i promet drogamaproizvodnje i promet drogamaproizvodnje i promet drogamaU večernjim satima u petak, 7. prosinca, policijskislužbenici Služe kriminalističke policije ove Policijskeuprave na Obali Stjepana Radića u Dubrovniku zateklisu 33-godišnjaka u posjedu stakle bočice u kojoj senalazilo 29 tableta MDMA (ecstasy) za koju drogu jekriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je bila nam-ijenjena daljoj prodaji.Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a zbog sumn-je da je počinio kazneno djelo Neovlaštene proizvodnjei promet drogama policija protiv osumnjičenog 33-go-dišnjaka podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakon-skoj proceduri.

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanskezabilježeno je 6 prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala,jedna osoba je teže, a četiri su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetomzabilježene su četiti prometne nesreće. Provodeći mjere kontrole prometapolicijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 379represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama,počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesrećatzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 186 osoba sankcionirano zbogprekoračenja dopuštene brzine kretanja, 24 mjere poduzete su prema oso-bama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 17 osoba je prekršajno sankcion-irano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 5 osoba koje su sankcioniranezbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. Od ostalih prekršaja izd-vajamo 42 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 8mjera poduzetih prema vozačima koji tijekom vožnje nisu imali upaljenadnevna ili kratka svjetla. Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

5GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

GRADSKI ODBOR HDZ-A DUBROVNIK:

Barač bez suglasnosti Vodovoda ima tvrtkuBarač bez suglasnosti Vodovoda ima tvrtkuBarač bez suglasnosti Vodovoda ima tvrtkuBarač bez suglasnosti Vodovoda ima tvrtkuBarač bez suglasnosti Vodovoda ima tvrtkukoja je izravna konkurencija Vodovodukoja je izravna konkurencija Vodovodukoja je izravna konkurencija Vodovodukoja je izravna konkurencija Vodovodukoja je izravna konkurencija VodovoduOsim zločestoće, nerazumijevanja proc-esa ishođenja građevinske dokument-acije, nepoznavanja ovlasti i poslovni-ka o radu Gradskog vijeća te nastojan-ja da postane „šef oporbe“, medijskahajka predsjednika dubrovačkog SDP-a Jadrana Barača zapravo ima vrloprizemni motiv. Skretanje pozornosti sasebe i svojih poslova u „Vodovodu“ injegovoj privatnoj tvrtki „Next“ j.d.o.o.Naime, najprije je razotkriven kao oso-ba koja laže u slučaju svog zapošljav-anja 2011. godine. Iako je jasno da jeriječ o klasičnom političkom namješten-ju, jer je tada Vodovod vodio nekadaš-nji šef županijskog SDP-a i jer mu jetamo radio otac, istog stranačkog dresa,Barač je lagao da je pozvan kao jedininezaposleni inženjer strojarstva u evi-denciji Zavoda za zapošljavanje. No, u Zavodu za zapošljavanju su na novinar-ski upit potvrdili da su u tom trenutku

bila tri nezaposlena inženjera strojarst-va.No, posao u Vodovodu Baraču nije biodovoljan, pa je krenuo i u privatni posaote osnovao tvrtku „Next“. Barač je u pri-općenju naveo da se njegovo radnomjesto, nadzorni inženjer strojarskihposlova, odnosi isključivo na investicijeVodovoda, a da se time njegova tvrtkane bavi. Međutim, usporedbom sistem-atizacije radnih mjesta u Vodovodu zaposao nadzornog inženjera strojarskihradova i predmeta poslovanja tvrtke„Next“ u sudskom registru, razvidno jeda se radi o identičnim poslovima.Dakako, Barač je ponovo lagao! Nje-gova tvrtka se bavi i projektiranjem inadzorom nad gradnjom! Nadalje, Barač se osnivanjem tvrtke „Next“ usiječnju 2014. godine sukobio sa za-konskim odredbama Zakona o radu.Počeo je obavljati privatnu djelatnost

i to na način da se zaposlio i u tvrtki „Next“. Dakle, uvrijeme osnivanja tvrtke Barač, kao zaposlenikVodovoda nije se smio zaposliti i u vlastitoj tvrtki.Izmjene Zakona koje su stupile na snagu u srpnjute 2014. godine omogućile su zapošljavanje i udrugoj tvrtki, ali uz suglasnost tvrtke u kojoj je os-novno zaposlenje. No, Barač, kako doznajemo, nido danas nije dobio suglasnost od Uprave Vodovo-da za zapošljavanje u njegovoj vlastitoj tvrtki „Next“.Zakon o radu je nemilosrdan u ovakvim slučajevi-ma. U slučaju nepostojanja suglasnosti radi se okršenju odredbi Zakona o radu, a sankcija je – ot-kaz! I ne samo to, nego i oduzimanje pečata tvrtkeod strane Komore inženjera strojarstva zbog kršen-ja Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoguređenja i gradnje te Zakona o komori inženjera. Alini tu nije kraj. Prema članku 101. Zakona o radu,koji se odnosi na zakonsku zabranu natjecanja,jasno je da Barač ne smije privatnom tvrtkom konkur-irati onoj u kojoj ima osnovno zaposlenje. A njego-vo radno mjesto po sistematizaciji i opis poslovatvrtke „Next“ su, kako smo naveli, identični!Stoga mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici is-tičemo kako je svo Baračevo pravdoljublje i navod-na briga za opći interes itekako dobro vidljiva iz nje-govog osobnog slučaja u Vodovodu.GO Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik

GRADSKI ODBOR HDZ-a DUBROVNIK:

Ne obmanjujte javnost, propitajteNe obmanjujte javnost, propitajteNe obmanjujte javnost, propitajteNe obmanjujte javnost, propitajteNe obmanjujte javnost, propitajteinvestitora i zaboravne partnere iz SDP-ainvestitora i zaboravne partnere iz SDP-ainvestitora i zaboravne partnere iz SDP-ainvestitora i zaboravne partnere iz SDP-ainvestitora i zaboravne partnere iz SDP-aBudući članovi grupacije „Srđ jeGrad“ i dalje ne odustaju od fabricir-anja „afere“ oko investicije „Primorjegradnje“ pojasnit ćemo javnosti neš-to što je sasvim jasno svima, ali očitone i njima.„Srđevci“ i njihovi jataci iz oporbeizmišljali su koješta u ova tri tjedna-kriva je bila zamjenica gradonačelni-ka, pa onda predsjednik Gradskogvijeća, pa gradonačelnik i na kraju„netko iznad gradonačelnika“. Kakosu im svi argumenti pali u vodu jer seono što su nazivali nezakonitostimapokazalo uobičajenom procedurom(kao gradonačelnikova punomoć) ilije odbacilo Povjerenstvo za sprječa-vanje sukoba interesa ili je ispao na-jobičniji ulični trač na kojega su nasje-li. Ako ga nisu sami proširili.Zadnje „otkriće“ Srđevaca odnosi sena činjenicu da je „Primorje gradn-ja“, podnoseći zahtjev za izdavanjelokacijske dozvole za rekonstrukcijugradske ceste, 13. ožujka 2018. go-

dine, navela da ima punomoć GradaDubrovnika. Srđevcima je sporno štoje ta punomoć izdana 27. travnja2018. godine. Činjenice su sljedeće:„Primorje gradnja“ doista je podnije-la zahtjev 13. ožujka i navela da jeopunomoćenik Grada za ishođenjelokacijske dozvole za gradsku cestu.No, iz Grada su investitora odmah up-ozorili da tu suglasnost nije dobio tega uputili da je pribavi. O tome pos-toji službena prepiska Grada i inves-titora. Investitor je postupio premazahtjevu Grada i pribavio suglasnostte je potom i dobio punomoć, a ubrzoi lokacijsku dozvolu. Dakle, radi se opropustu investitora, a na koji je upo-zoren te je propust i popravio. Upo-zoravanje stranke da nema potreb-nu dokumentaciju te upućivanje dapropuste ispravi je uobičajeno. Osimako „srđevci“ i tu ne vide neku aferu.Dakle, čiste ruke su i dalje čiste. I takoće ostati dok god je Mato Frankovićgradonačelnik Grada. „Srđevci“

mogu svašta izmišljati i umišljati, ali to je tako. Koliko godim bilo krivo.A koliko su „srđevci“ i njihovi jataci iz Partije zapravo prom-išljeno i s najnižim strastima (čista volja za moć, fotelje ipozicije) krenuli u ovu priču najbolje govori jedna drugačinjenica. A koju ni u Partiji ni među „srđevcima“ ne želereći javnosti. „Primorje gradnja“ kupila je zemljište za grad-nju stambene zgrade u travnju 2016.godine. I već tada jekrenula u pregovore s tadašnjom gradskom upravom pred-vođenu Androm Vlahušićem. Pregovore su vodili zamjen-ica gradonačelnika, aktualna SDP-ova vijećnica TatjanaŠimac Bonačić, te bivši pročelnik Miho Katičić. Neka njihdvoje pitaju kakav je dogovor postignut s investitorom, ami ćemo samo reći da mi u tome, za razliku od SDP-a i„Srđevaca“ danas, ne vidimo ništa sporno. Kao što ništanije bilo ni sporno s procedurom koju je provela današnjauprave. Pregovori odnosno dogovori bivše vlasti I investi-tora su došli u probleme jer te 2016. godine Vlahušić nijedobio potporu za Proračun, pa smo išli u nove izbore kojeje Hrvatska demokratska zajednica premoćno dobila. Inakon dolaska nove uprave na vlast procedure oko pro-jekta i investitora su nastavljene.Stoga je licemjerno od „Srđevaca“ , a posebno od SDP-akoji u kaznenoj prijavi navodi kako je sve krenulo 2017.godine, da se nastoje nabacivati blatom i izmišljati aferegdje ih nema. Srećom, javnost, na koju se „Srđevci“ uvijekpozivaju, itekako dobro shvaća tko je u ovoj priči ispravani čistih ruku, a tko se nastoji domoći vlasti obmanama imanipulacijama.

GO Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik

HNS LIBERALNI DEMOKRATI - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Gradonačelniče, objavite dokumentacijuGradonačelniče, objavite dokumentacijuGradonačelniče, objavite dokumentacijuGradonačelniče, objavite dokumentacijuGradonačelniče, objavite dokumentacijuIz izvješća glasnogovornice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesaproizlazi da je od njih zatraženo samo mišljenje u svezi slučaja „Okrajak“, aline i ostali projekti koje je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kao pro-jektant ovjerila po stupanju na dužnost zamjenice gradonačelnika. A zapra-vo se u tim dokumentima krije ključni dokaz na temelju kojeg je povjerenst-vo trebalo donijeti zaključak je li zamjenica gradonačelnika u sukobu intere-sa.Stoga očekujemo od gradonačelnika Frankovića da održi riječ koju je dao

na konferenciji za medije i javno objavi svu dokumentacijui korespondenciju s povjerenstvom vezanu uz prijavu pro-tiv njegove zamjenice. Naime, i nakon njegove konferen-cije za medije ostalo je nejasno je li gradonačelnik tražiomišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesasamo o slučaju „Okrajak“ ili je u sadržaj zahtjeva bio une-sen i cijeli niz ostalih projekata koje je zamjenica navodnokao projektant ovjerila nakon stupanja na dužnost, a pokojima bi se povjerenstvo također trebalo očitovati. A na tonaši sugrađani očekuju i zaslužuju dobiti odgovore.

HNS podružnica Dubrovnik

6 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPRIOPĆENJE UDRUGE HRVATSKI DOMOBRANDUBROVNIK

150 godina domobranstva150 godina domobranstva150 godina domobranstva150 godina domobranstva150 godina domobranstvaSpominjemo se i domobrana koji su služiliu dvije samostalne hrvatske države,nezavisnoj, NDH i u današnjoj RepubliciHrvatskoj. Današnje se djelovanjeuglavnom svodi na utvrđivanje istine ojugokomunističkim zločinima počinjenimtijekom i nakon Drugog svjetskog rataObljetničarskih 150 godina hrvatskog domobranst-va bilo je uvršteno u ovogodišnji Program GradaDubrovnika obilježavanja Dana dubrovačkih bran-itelja i festu Svetog Nikole. Svečana Akademijaodržana je u Kazalištu Marina Držića s početkom u11 sati na dan velike obljetnice 5. prosinca. ČlanoviUdruge Hrvatski domobran Dubrovnik proglasili suovu 2018. ‘Godinom domobranstva’. Ne bez razloga.Ta odluka izraz je štovanja za generacije domobra-na, članova regularne vojske onodobnih i ovodob-nih međunarodno priznatih država.Sama povijest domobranstva jedinstveni je primjernacionalnog ponosa i slave, tuge i progona, patnje,pogibije. Uspona. Bez padova. Zabrana, zbogmržnje. Mržnje, zbog straha. Straha, od Hrvata, stra-ha od vojnika koji su samo branili granice svoje Do-movine. U miru, više nego u ratu. Domobrani sutijekom svoje duge povijesti čuvali domove i domo-vine četiriju država, Austrougarske, Kraljevine, Neza-visne države i Republike Hrvatske. Slučajno ili ne,većina povijesnih događanja i stradanja Hrvata ve-zuje se za prosinac, najslavniji i najdramatičniji mjeseckako za Republiku Hrvatsku, tako i za Dubrovnik.Evo kratkog vremeplova, dana 5. prosinca davne1868. utemeljeno je domobranstvo, a istog nadnev-ka pred 100 godina, sjećanje je na tužnu obljetnicu‘Prosinačkih žrtava’ i na prosvjed domoljuba u Zagre-bu, koji je ugušen ubojstvom dvadesetak domobran-skih pitomaca, koji su se protivili ulasku Hrvata uneželjenu i neprirodnu zajednicu sa Srbima u Kral-jevini SHS, preteći prve Jugoslavije. Ili, tko može zab-oraviti 6. prosinca1991., i veličanstvenu prekretnicuu Domovinskom ratu, kad je ‘šaćica’ odabranih du-brovačkih branitelja pobijedila višestruko nad-moćnijeg neprijatelja, preokrenula tijek rata tezaustavila agresorsku jugovojsku, čime je utrt putneponovljivoj pobjedi nad srbočetnicima i crnogor-cima, da bi sve kulminiralo početkom 1992. godines međunarodnim priznanjem neovisnosti samostal-ne Republike Hrvatske. Tko se pak ne bi sjetio prvoghrvatskog predsjednika dr Franja Tuđmana i njegoveodluke o osnivanju Hrvatskog domobranstva, što setakođer zbilo u prosincu, točnije 22. 12.1991. god-ine. To je bilo treće rađanje hrvatskog obrambenogvojnika, časnog domobrana.Ova generacija članova udruge je privilegirana, jersvjedoće obilježavanju veličanstvene obljetnice.Poseban je to osjećaj, jer smo dio blistave hrvatskepovijesti i velike domoljubne obitelji. Svaka je obljet-nica inventura, ‘skeniranje’ burne prošlosti. Sjećanjeje to na hrvatskog vojnika koji je od svog osnutka1868. stajao na braniku domovine, vojnika trijudržava, ali i vojaka koji je bio proganjan i zabranjvan

u dvije nesretne jugoslavenske umjetne tvor-evine. Spominjemo se i domobrana koji suslužili u dvije samostalne hrvatske države,nezavisnoj, NDH i u današnjoj Republici Hr-vatskoj.Današnje se djelovanje uglavnom svodi nautvrđivanje istine o jugokomunističkimzločinima počinjenim tijekom i nakonDrugog svjetskog rata, a ogromne ljudskežrtve sve nas obvezuju na neprekidnoistraživanje novih i neoznačenih grobištatisuća domoljuba koji su utkali svoje životeu temelje neovisnosti i samostalnost svojedržave. Naš rad trajni je memento ubijeni-ma, a budućim generacijama je pouka ipodsjetnik na patnju i stradanja kojima jebio izvrgnut hrvatski narod u svojoj prošlos-ti. Zločini na dubrovačkim gubilištima pot-kraj 1944. godine bili su uvod, a ubijeni sOrsule, Dakse, Boninova, Montovjerne, Jak-ljana, Mljeta, Vranine, Bultine i Šibalovihnoga na Korčuli, bili su ‘komunističkiobrazac’ za partizanske zločine iz 1945., ikasnije, pogubljene na stratištima Macelja iJazovke, Bleiburga i Križnog puta Hrvataod Slovenije do Makedonije, od Crnog morado dalekog Sibira.Obilježavajući 150. obljetnicu moramo sepodsjetiti na aktivnosti u ovoj velikoj slavl-jeničkoj godini. Pored tradicionalnihhodočašća u Krašić o Stepinčevu, korču-lanskim jamama Vranine i Bultina, u svibn-ju mjesecu domobrani su po prvi put u svo-joj dugoj povijesti hodočastili u Rim, pos-jetili Vatikan i bili na javnoj audijenciji kodPape Franja, moleći za domobrane i pros-peritet naših obitelji. Zatim se u kolovozuorganiziralo tradicionalno Elafitskohoodčašće, koje je održano pod visokimpokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih bran-itelja i uz poticajnu potporu predsjedniceRepublike Hrvatske gospođe Kolinde Gra-bar Kitarović. Za one koji još ne znaju očemu se radi, naša je udruga idejni začet-nik i predvoditelj jedinstvenog hodočašćaElafitskim arhipelagom, otočjem skrivanihzločina počinjenih za vrijeme i nakonzavršetka Drugog svjetskog rata.Hodočašće je najmanje što se može učinitiza nevine dubrovačke žrtve s Dakse, zarobl-jene vojnike smaknute na Jakljanu i Šipanuili za ubijene mještane Slanoga, za njih uku-pno 273-je, koji su do sada ekshumirani idostojno pokopani. Zbog toga se svakog23. kolovoza obilježavajući Europski dansjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnihrežima, obilaze otoci koji su dugo vremenabili ‘zabranjeni’, otoci, obavijeni velom tajnezbog zločina počinjenih za Drugog svjetskograta. Kako to i priliči u svečarskoj godini, biloje jako puno aktivnosti, upriličene su i dvijeJavne tribine s vrhunskim predavačima, za-tim je održan redovni godišnji Zbor u obnov-ljenoj tvrđavi Kaštio u Stonu, te obilazakpoznatih Stonskih zidina.

Kruna Godine domobranstva bila je sveča-na Akademija u povodu obilježavanja 150godina postojanja, pa je isto uključeno uProgram proslave Dana Dubrovačkih bran-itelja i blagdana Svetog Nikole, zaštitnikaputnika, djece i pomoraca, u prosincu 2018.godine.O svemu tome i o mnogo čemu još,zapisano je u najnovijem uradku - knjizi podnaslovom „150 godina hrvatskog domo-branstva“, gdje su sabrani tekstovi o brojnimdubrovačkim žrtvama uz popis imena pog-inulih i ubijenih časnika i dočasnika, njih 174-ero, o ‘zabranjenim’ hrvatskim herojima, je-dinom dubrovačkom domobranskom gen-eralu, o jedinom ubijenom biskupu, o ubijen-om svečeniku, o likvidaciji tada još aktual-nog gradonačelnika, o nepobrojanim Du-brovčanima iz otočkih jama, o uređenimmjestima ubojstava nevinih žrtava suludogrežima i zločinačkog sustava boljševičkogkomunizma predvođenog jednim od na-jvećih svjetskih zlikovaca. Prije deset godinanjemački je Bild objavioljestvicu najvećih zločinaca dvadesetogstoljeća na kojoj je jb Tito zauzeo neslavnodeseto mjesto. Tereti ga se za smrt milijunljudi, među kojima je nažalost najviše žrta-va, Hrvata.Tom je prigodom u predvorju kazališta Ma-rina Držića bila postavljena izložba slika kojaje barem dijelomice prikazala olovna komu-nistička vremena, razdoblje kada život Hr-vata nije vrijedio ništa, kada je smrt bila sas-tavnica života na hrvatskom Križnom putu,Bleiburgu i Dravogradu, Macelju i Jazovki,napuštenih rudnika i jama od Slovenije doMakedonije, Crnog mora i dalekog Sibira.Slike su u vlasništvu domobrana koji se ob-vezuju izlagati ih o svakoj prigodi i obljetnici.Predvorje kazališta uresila je slika padre Pe-tra Perice kao i ‘željezni’ domobranac iz 1916.godine. Sliku je izradio hrvatski domoljubDamir Kukavica, Imočanin sa Zagorskomadresom. Svoj neprijeporni talent pretočioje u impresivnu slikovnu povijest i stanje Gra-da iz listopada 1944. S pravom očekujemokako će slika padre Perice pronaći svojemjesto, ili u budućem Memorijalnom centruna Daksi, ili u obnovljenom Muzeju Domov-inskog rata u tvrđavi Imperijal na Srđu. Imre-sivna statua domobranca svjedočila je o ‘ve-likom srcu’ i humanitarnoj dimenziji Du-brovčana s početka prošlog stoljeća, ali i oteškom materijalnom stanju domobranskihvojnika na bojišnicama Prvog svjetskog rata.O svemu tome bilo je riječi u prepunom ka-zalištu prošle srijede 5. prosinca, priobilježavanju i proslavi prvih stotinu i pedesetgodina. S tolikim brojem godina rada, a jošviše godina zabrane djelovanja ne može sepodičiti, ali niti požaliti, nijedna udruga u Eu-ropi. Uz domobranski pozdrav,Za Hrvatsku Uvijek!

Željko Kulišić, predsjednik HD

Prikazivanje filma Romana Leljaka “Mit o Jasenovcu” u Samostanu Svete KlarePrikazivanje filma Romana Leljaka “Mit o Jasenovcu” u Samostanu Svete KlarePrikazivanje filma Romana Leljaka “Mit o Jasenovcu” u Samostanu Svete KlarePrikazivanje filma Romana Leljaka “Mit o Jasenovcu” u Samostanu Svete KlarePrikazivanje filma Romana Leljaka “Mit o Jasenovcu” u Samostanu Svete KlareUdruga Hrvatski domobran Dubrovnik predstavlja film Romana Leljaka pod naslovom “Mit o Jasenovcu” koji će se prikazati u subotu15. 12., u Samostanu Svete Klare, dvorana Svetog Ivana Pavla Drugog s početkom u 20 sati.

7GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

DUBROVNIK FESTIWINE

Gala večera za mlade stipendisteGala večera za mlade stipendisteGala večera za mlade stipendisteGala večera za mlade stipendisteGala večera za mlade stipendisteOvogodišnji stipendisti Ivana Beran i Dario Bauleupravo su u Ljubljani u restoranu Strelec sa chefomIgorom Jagodicem i oni će na 6. DFW Gala večeriasistirati chefovima

zadovoljni boravkom u Ljubljani.„Odlazak u Ljubljanu u restoranStrelec novo je i predivno iskust-vo. Restoran Strelec glasi za jedanod najboljih restorana u Ljubljanis najboljim šefom kuhinje. Mali jeto restoran koji ima posebnu priču,a najljepšu priču ima hrana urestoranu. U ponudi su ŕ la carte idegustacijski jelovnici te vinskakarta bogatu lokalnim vinima.Hranu je osmislio i prezentirao šefIgor Jagodic. Sva hrana jepripremljena s lokalnim namirnica-ma, sva jela su tradicionalna slov-enska, a u svakom se jelu osjetinota francuske kuhinje. Velika hv-ala cijeloj ekipi restorana što suimali strpljenja i što su me pobližeupoznali sa svojom pričom. Ovihmjesec dana je bilo stvarno lijepoi zanimljivo, a najbolje od svegaje što sam upoznala divne ljude inadam se ponovnom susretu.Također hvala DFW što su me iz-abrali za stipedistu i omogućili miovo novo iskustvo.“ (Ivana Beran)„Moj dolazak u Ljubljanu je bio sciljem učenja novih jela i serviran-je istih, restoran Sterelec je ideal-na prilika za to i vrlo sam zahvalanna odabiru za ovu stipendiju. Tomi je jedno od boljih iskustava štose tiče posla i društva, vrlo sam zadovoljan provođenjem vremenau kuhinji pod vodstvom chefa Igo-

ra. Njegova je pristup pun strpljen-ja jer način rada i serviranja jedrukčiji nego kod nas . Zanimljivoje kuhanje tradicionalnih jela iprezentiranje istih, a iako ne go-vorimo isti jezik, nije bilo većihproblema u razumijevanju. S pov-ratkom u Dubrovnik ću se potru-diti da moje stečeno znanje pren-esem i u praksi na svom radnommjestu. Hvala svima na ovoj izn-imnoj prilici za učenje! ( DarioBaule )Ponosni smo što stipendisti DFW2018. stječu nova znanja i iskusta-va koje će primijeniti na svojimradim mjestima u Dubrovniku.

Već tradicionalno na svakomse Dubrovnik FestiWineuodržava Gala večera s ciljempoticanja edukacije mladihtalenata, promocije pobjed-ničkih vina DFW i promocijevrhunskih chefova. Time seujedno obogaćuje i jača eno-gourmet ponuda grada Du-brovnika. Ukupan prihod Galavečere namijenjen je sti-pendiranju mladih talenata:kuhara i konobara iz Du-brovačko-neretvanske žup-anije pod nazivom »DubrovnikFestiWine Challenge«.Ovogodišnji stipendisti IvanaBeran i Dario Baule upravo suu Ljubljani u restoranu Strelecsa chefom Igorom Jagodicemi oni će na 6. DFW Gala večeriasistirati chefovima.Predstavnice Dubrovnik Fes-tiWinea Tilda Bogdanović iSibila Grčić u društvu pred-sjednice Ceha ugostitelja i tur-ističkih djelatnika Obrtničkekomore Dubrovačko-neret-vanske županije Nikoline

Farčić posjetile su DFW sti-pendiste u restoranu Strelec,porazgovarale s njima, kušalespecijalitete restoran Strelec iprenose njihove dojmove, kaoi izjavu njihovog mentora che-fa Igora Jagodica, kojiizražava zadovoljstvo surad-njom s DFW i sa stipenditimaza koje ima samo riječi hvale!„Vrlo mi je drago što sam biogost ove godine na DubrovnikFestiWinu jer je to zaista krasandogađaj - odlična organizaci-ja, krasan grad i krasni ljudi.Stipendiranje mladih ljudi uugostiteljstvu je odlična stvar,jako važna u na gastronomskojsceni - jer svi tražimo dobreljude za rad, svake godine sveje veći problem naći dobreradnike. Nadam se da su Iva-na i Dario naučili nešto kodnas, da će koristiti ovo iskust-vo. Nama je vrlo drago što sukod nas.“ – rekao je chef IgorJagodić iz restorana Strelec uLjubljani.I naši stipendisti jako su

U KATEGORIJI ZDRAVLJE

I Europska i Hrvatska liga protiv raka nominiraleI Europska i Hrvatska liga protiv raka nominiraleI Europska i Hrvatska liga protiv raka nominiraleI Europska i Hrvatska liga protiv raka nominiraleI Europska i Hrvatska liga protiv raka nominiraleDubravku Šuicu za EU zastupnicu godineDubravku Šuicu za EU zastupnicu godineDubravku Šuicu za EU zastupnicu godineDubravku Šuicu za EU zastupnicu godineDubravku Šuicu za EU zastupnicu godineDubravka Šuica, zastupnica u Europskomparlamentu i voditeljica hrvatske EPP/HDZdelegacije nominirana je za najbolju zastup-nicu Europskog parlamenta u kategorijiZdravlje za doprinos u borbi protiv karcino-ma u sklopu nagrade „MEP Awards“. Zas-tupnicu Šuicu nominirale su čak tri vodećeorganizacije; Europska liga protiv raka(ECL), Hrvatska liga protiv raka (HLPR) teudruga „Nismo same“.Već duže od godinu dana, zastupnica Šuicaorganizira niz konferencija pod nazivom„Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“ dil-jem Republike Hrvatske. Uz projekt„Fight&Win“, zastupnica Šuica aktivno sud-jeluje u neformalnoj grupi zastupnika Eu-ropskog parlamenta „Members AgainstCancer“ gdje je kroz protekle tri godine sud-jelovala u brojnim panelima i raspravama oborbi protiv karcinoma, pritom zagovarajućijačanje svijesti o prevenciji i ranom dijag-nosticiranju karcinoma, jednak pristup viso-ko kvalitetnoj skrbi i liječenju pacijenata srakom te strožu kontrolu duhanskih proiz-voda. Na temelju ove neformalne skupinezastupnika u Europskom parlamentu, a nainicijativu zastupnice Šuice, slična inicijati-va zastupnika osnovana je i u Hrvatskomsaboru. Kako bi dodatno pomogla pacijen-

tima oboljelim od raka i omogućila im dos-tojanstvene uvjete za život, zastupnica Šuicase u svom radu u Europskom parlamentuzalaže i za mogućnost šire upotrebe kono-plje u medicinske svrhe kao izvjestiteljica uime Kluba zastupnika Europske pučkestranke.Istaknuti angažman zastupnice Šuice uOdboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnosthrane (ENVI) dodatno potvrđuje njenu nom-inaciju za jednu od najboljih zastupnica Eu-ropskog parlamenta. Predanim i dugogo-dišnjim radom na temama poput klimatskediplomacije, borbe protiv klimatskih promje-na, borbe protiv proizvoda dvojne kvalitetena jedinstvenom tržištu Europske unije,smanjenja količine plastike u okolišu i moru,zaštite radnika od izlaganja kancerogenimtvarima te brojnim drugim temama, zastup-nica Šuica znatno je pridonijela očuvanjujavnog zdravlja svih europskih građana.Podsjetimo, konferencije su održane u Du-brovniku, Splitu, Zadru, Rijeci, Osijeku iVaraždinu, a 17. prosinca će se velika kon-ferencija održati u Zagrebu na kojoj će glavnigovornik biti predsjednik Vlade RepublikeHrvatske Andrej Plenković, te ministarzdravstva Milan Kujundžić, predsjednik Hr-vatskog onkološkog društva Eduard Vrdol-

jak, zastupnik u Europskom parlamentu i bivšislovenski premijer Alojz Peterle, tajnik Hr-vatske lige protiv raka doktor Domagoj Elju-ga te psihijatar doktor Ivan Ćelić. Osnivačicaportala i udruge “Nismo same” IvanaKalogjera Brkić podijelit će svoja iskustva sasudionicima konferencije. Nakon niza konfer-encija održanih u Hrvatskoj, „Fight&Win“ seseli i u srce Europe, u Bruxelles, 29. siječnja.

8 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

GRADSKO VIJEĆE 18. SJEDNICA

Proračun za 2019. iznosi 741 milijun kunaProračun za 2019. iznosi 741 milijun kunaProračun za 2019. iznosi 741 milijun kunaProračun za 2019. iznosi 741 milijun kunaProračun za 2019. iznosi 741 milijun kunaGradski vijećnici opet su sjeli u svoje klupe, ovajput za potrebe 18. redovite sjednice ovog pred-stavničkog tijela. No, ova sjednica ipak je pomnogočemu bila posebna, ne samo po činjeni-ci da se raspravljalo o proračunu, najvažnijemdokumentu koji određuje financijski, investicijs-ka i gospodarska kretanja u gradu, već i zbogčinjenice kako je ovo prva sjednica nakon pov-ratka Orlande Tokić, zamjenice gradonačelnikana njeno radno mjesto.Sama sjednica pčela je kašnjenjem, od desetakminuta, standardno, prozivkom vijećnika, a nasamoj sjednici nazočilo je 21 od 25 vijećnica ivijećnika.Prvo na redu, dopuna dnevnog reda sljedećimtočkama:1. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti zasklapanje Dodatka I. Sporazumu o sufinancir-anju izgradnje kompleksa Studentskog domaSveučilišta u Dubrovniku,2. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti zazaduživanje Vodovoda Dubrovnik d.o.o.,3. Prijedlog odluke o davanju jamstva VodovoduDubrovnik d.o.o.,4. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za da-vanje založnog prava 2. reda u korist HBOR-ana pokretnini Vodovoda Dubrovnik d.o.o.Maknuta je točka 39, Prijedlog programa grad-nje objekata i uređaja komunalne infrastruktureza 2019. godinu. Prijedlog vijećnika Nikolića, oraskidu ugovora s tvrtkom Razvoj Golf nije us-vojen.Nakon sada već uhodane’ procedure dnevni redje dopunjen točkama, nakon čega su uslijedilavijećnička pitanja, zainteresiranih nije manjkalo,počelo je s HDZ-om.1.Vijećnik Puljizević: U Zatonu traje obnova i pro-širenje javne rasvjete. Zašto smo u mraku višeod tri tjedna u odnosu na najavljene rokove?Gradonačelnik Franković: Istina malo se kasni-lo, to je nešto na što nismo mogli utjecati. Onošto vam mogu reći jest da se stupovi postavljajuovaj tjedan te da će sve biti gotovo kroz tjedandana.2. Vijećnica Doršner: Zašto vam gradonačelničesmetaju lekcije grupe Srđ je Grad, smeta li Vamšto ilegalno iznajmljuju ležaljke, jesu li Vam zas-metale uvrede da su članovi i birači HDZ-a ološ?Gradonačelnik Franković: Kada bi našu oporbuujedinila želja za naprijed i za uspjehom, tad bimogli reć da imamo časnu, poštenu i pravu opor-bu. Manipulirati medijskim prostorom, lagati,govori isključivo o njima. U niti jednom trenutkune smeta dok me netko ne vrijeđa. Nazvati svečlanove i glasače ološem, to mi smeta. Je li seitko ispričao za to, jeste li igdje to čuli? U pris-tojnoj civilizaciji očekivao bih ispriku, ali nije sedogodila.3. Terezina Orlić: Kada počinje s radomdvosmjenski vrtić i u kojoj je fazi dom umirovl-jenika na Mihajlu?Gradonačelnik Franković: Vrtići s produženimboravkom trebali bi početi na početku idućevrtićke godine, dakle idućeg rujna. Roditelji susvjesni da neće moći djeca bit u istim grupama

niti u istim vrtićima. Treba nam vremena zausklađivanje svega.Dom umirovljenika - osigurali smo sredstva zaizradu projektne dokumentacije i mislim da jevrijeme da napravimo pravi dom umirovljenika.Ivana Šepak: Stvaraju se gužve u blizini škole uMokošici, zastoji su veliki, što je s cestom do mag-istrale? Ulica od Gaja ima mogućnost prestatibiti slijepa ulica, postoji li mogućnost spajanje teulice s magistralom?Gradonačelnik Franković: Mokošica ima velikiproblem s tom ulicom. To je jednosmjerna ulicakojom se prometuje dvosmjerno. I sam svakod-nevno idem tom ulicom. Postojao je projekt kojije imao lokacijsku dozvolu, no ona je istekla.Počeli smo s projektom ponovno, osigurali smosredstva za projektnu dokumentaciju i oko listo-pada očekujemo dozvolu. Vezano za ulicu odGaja treba vidjeti imovinsko pravne odnose, akopostoji mogućnost, zašto ne.Jadran Barač: Mislio sam tražiti ispriku, ali radijeću ići u medije kasnije s time. Veliki nanosi zem-lje dolaze s padina na potezu prema Viktoriji,građani traže soluciju. Drugo pitanje, molim iz-vještaj o sudskom sporu grada i Valamara, ve-zano za zemljišni spor.Gradonačelnik Franković: Hvala na konstruk-tivnim pitanjima. Poslat ćemo nalog Tehnograd-nji za sanaciju navedenog dijela. Što se tiče Val-amara, vrijedan je to sudski spor, koji je pravnokrivo vođen. Grad je zbog toga izgubio spor igrad je doveden u problematičnu situaciju. Žup-anijski sud je uputio grad u kojem smjeru trebaići. Zatražili smo povrat spisa od odvjetnice kojaje vodila slučaj, no prošlo je više od mjesec danaod našeg zahtjeva. Ako ne dobijemo spis, tražitćemo od Suda kopiju spisa.Marko Potrebica: Što će te poduzeti vezano za15 dana kampanje u kojoj su izrečene brojneneistine u kojima je sudjelovao i gospodin Barač,koji je iznosio neistine o svom zapošljavanju.Gospar Barač, nakon što se namjestio uVodovodu, otvorio je privatnu firmu, što je u tovrijeme bilo suprotno zakonu o radu, što je na-knadno dozvoljeno. Poslali ste suglasnost višeod godinu dana nakon ovoga. I to bez potpisagospodina Dujmovića. Pometite ispred svojihvrata.Gradonačelnik Franković: Hvala na pitanjima iakose ne bi trebao zahvaljivati. Što su to uhljebi, kak-va je to vrsta ljudi. Gospodin Barač je više putaisticao kako sam ja uhljebio 70 ljudi. Ja mislimda svi zaposleni časno rade svoj posao, što sevidi i na rastu proračuna. Žao mi je što je gosparBarač odabrao krivi put. Nije govorio istinu osvom zapošljavanju.Tatjana Šimac Bonačić: Prije pitanja, moram rećida ste zloupotrijebili institut pitanja.(što je rezulti-ralo oduzimanjem riječi)Ulica Branitelja Dubrovnika, smjer Pile Bonino-vo - puno grana visi, pa i ja jučer sam se susrelas tim problemom. Grane smetaju, na mjestimase mora sići na prometnicu. Postoji li odluka pokojoj grane, ukrasi i tome slično ne bi smjeliprelaziti na nogostup? Durgo pitanje je hoće li

biti potpisana pristupanje Povelji o ravnopravnosti spolo-va?Gradonačelnik Franković: Vezano za Ulicu branitelja Du-brovnika, odmah šaljemo prijavu komunalnom redarstvu.Vezano za povelju nisam siguran jesam li je potpisao, akonisam potpisati ću.Krešimir Makrović: Prije nekoliko dana izašao je napis o

tvrtki iz BiH koja traži obeštećenje za njihovu drvnu građu koja jeoštećena u ratu, molim komentar.Drugo pitanje, ulaz u grad od strane vatrogasaca, vidim da sestranci redovito ne snalaze. Pozivam da napravimo nešto, nekijasan smjerokaz, možda na nogostupu koji će ih usmjeravati naulaz na Buži.Gradonačelnik Franković: Situacija je jasna, prema nalogu Zavodeza obnovu, drvena građa je korištena za zaštitu spomeničke baš-tine. Dio je iskorišten, ali je izgorio u Domovinskom ratu. Prvostu-panjski je Grad izgubio, iako Grad nije bio osnivač Zavoda već jeto bila RH. Presuda je zabrinjavajuća. Dio građe je korišten za zaš-titu, ali građa bi izgorila da je ostala u Luci.Vezano za turiste i ulaz u grad s Buže, suglasan sam treba gabolje i kvalitetnije obilježiti, iako vjerujem da većima putem telefo-na može naći i nalazi ovaj ulaz.Maro Kristić: Radovi u Vukovarskoj su potrebni i vrijedni. Ipak samdojma da radovi idu sporo. Molim vas informaciju o tempu rado-va. Sustav TZ-a ubire sve više novaca, dijelom zbog povećanjasmještajnih kapaciteta. Sve je to u redu dok turizmu dobro ide, nokako se raspoređuje taj novac, koliko se vraća destinaciji i kako sekoriste za unapređenje turističke ponude. Što će grad učiniti snovcima od povećanja paušala?Gradonačelnik Franković: Radovi u Vukovarskoj - Tehnogradnjaradi infrastrukturne radove a ne sanaciju ceste. Radovi se moždačine spori, ali ne radi se samo polaganje cijevi. Radi se puno rado-va, ima puno nepredviđenih problema. Mi ćemo dio do Mercanteadovršit do Božića i asfaltirati. Kad prođu blagdani idemo do Ine.Bilo je i kiše, imali smo brojna iznenađenja, vjerujem da je do Božićagotovo. Paušal je porez kao i svaki drugi. Moje osobno mišljenje jeda u Zoni A, koje su definirane od ranije, treba plaćati 1500 kuna.Nije to po danu ni po mjesecu nego po godini po ležaju. I sad kadto uzmete i dodate promet po ležaju i pretvorite to u davanje gradu,to je daleko ispod 1 posto. I sad se digla buka, Mato Frankoviću,zapamtit će ti iznajmljivači ovo. Ako grad ne donese odluku, pauš-al je u prvoj zoni 750 kuna. Radili smo projekcije, i po njima, smatra-mo da je najveći potrebni iznos paušala malo iznad 700 kuna, alisvima onima koji viču poručujem da je 1500 kuna godišnje smije-šan iznos za apartman koji je najmanje 50 eura.Nakon vijećničkih pitanja pristupilo se raspravi o rebalansu i usva-janju proračuna za nadolazeću kalendarsku godinu."Proračun za 2019. iznosit će 741 milijuna kuna, a bez proračunskikorisnika 708 milijuna kuna. Kapitalni projekti koje će raditi idućegodine su cesta most - Pobrežje, u vrijednosti 19 milijuna kuna,prva i druga faza Lapadske obale vrijednosti 20 milijuna kuna, kaoi vrtić Palčica u vrijednosti 5 milijuna kuna.", kazao je Gradonačelnika proračun je u konačnici usvojen većinom glasova.Posljednja je pak točka ona koja bi građane mogla ‘udariti podžepu. Odvodnja i odlaganje otpada trebalo bi se regulirati novimcjenikom."Novi cjenik ne može više biti baziran na kvadraturi. Mi smo seodlučili držali jednog kriterija, a to je broj članova domaćinstva.Poslije šestog člana, svaki sljedeći nećemo zaračunavati cijenu.Minimalna javna usluga ja jednog člana 18 kuna i 19 lipa s PDV-om, promjenjivi dio će ovisiti o količini koju predaju na zbrinjavan-je, ako samac proizvede dvije litre otpada račun može iznositi oko23 kune. Privatni iznajmljivači su nova kategorija, glomazni otpadnas najviše opterećuje, minimalna javna usluga po ležaju bi bila25,31 kn s PDV-om, konačno po ležaju uz promjenjivi dio bi bilo30,37 kn. Što se tiče gospodarstva, svakoga smo procijenili pokoeficijentu zaduženja, brojali smo spremnike koji su iste zaprem-ine i po broju odvoza, a onda smo od toga uzeli 80 posto te količinei zatim ih razvrstali po vrsti djelatnosti. Najveća opterećenja suugostitelji pogotovo oni koji se bave prehranom, cijene za fizičkeosobe 1L-0,23 lipe, a za iznajmljivače 0,32 lipe. Poštovali smo za-konsku regulativu kako nam uredba nalaže. Napustili smo kvad-rate kao mjerilo i isključivo članove domaćinstva koristimo kaomjerilo”, kazao je direktor Čistoće, Marko Iveković.Primanjem na znanje ovo točke iscrpljen je dnevni red.

Nikša Grljević

9GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

10 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Susret s autorima filma ’’Glavu dole, ruke na leđa’’Susret s autorima filma ’’Glavu dole, ruke na leđa’’Susret s autorima filma ’’Glavu dole, ruke na leđa’’Susret s autorima filma ’’Glavu dole, ruke na leđa’’Susret s autorima filma ’’Glavu dole, ruke na leđa’’Gradonačelnik Du-brovnika Mato Frank-ović susreo se 9. pros-inca s autorom doku-mentarno-igranog filma‘’Glavu dole, ruke naleđa’’, Stipom Majićemi suradnicima SlavicomŠnur te bivšim logo-rašem Predragom Miš-ićem. Film, večer prijeprikazan u kinu Visija,donosi potresna svje-dočanstva braniteljaVukovara koji su nakonpada grada odvedeni usrpske logore.Majić, i sam vukovars-ki branitelj s Trpinjskeceste, nakon “SrcaVukovara”, dokumen-tarca o vukovarskojbolnici, donosi ovu priču s rijetkim ili nikad viđenim arhivskim snimkama, igrane scenei izjave branitelja odvedenih u logore u Stajićevo i Sremsku Mitrovicu. Mnogi od njihproveli su u logorima gotovo 270 dana, a jedan od njih je i vukovarski branitelj i logo-raš, Predrag Mišić Peđa, koji je i u razgovoru s dubrovačkim gradonačelnikom preniosvoja iskustva.Gradonačelnik Franković govorio je i o ratnim stradanjima u Dubrovniku te ih up-oznao s izložbom o Domovinskom ratu i obnovi Grada ‘’Dubrovnik grad s ožiljkom’’,koja se za nekoliko dana otvara u zgradi UN-a u New Yorku.

NA OSOJNIKU

Nova javna rasvjetaNova javna rasvjetaNova javna rasvjetaNova javna rasvjetaNova javna rasvjetaNa području Osojnikaproteklog tjednazavršeni su radovi naizgradnji nove mrežejavne rasvjete, u okvi-ru ovogodišnjih pro-računskih sredstavarezerviranih za izgrad-nju komunalne infras-trukture. U zaseocimaLovorino, Doljani iProdanići postavljenoje 29 novih stupovajavne rasvjete, te su na22 stupa izvršene re-konstrukcije. Izvođačradova je Tehno-elek-tro d.o.o. Đakovo, a vr-ijednost investicije je293.557 kuna s PDV-om. Nadležni Upravniodjel za izgradnju i upravljanje projektima nas-tavlja izgradnju nove mreže u drugim dijelovi-ma Grada Dubrovnika, a investicija se finan-cira iz sredstava komunalnog doprinosa i ko-munalne naknade. Nova javna rasvjeta post-avlja se i na predjelu Zaton-Bunica, dok u na-selju Lozica, predio Mirinovo radovi započinju12. prosinca.

ZA PROJEKTIRANJE PET KILOMETARA DUGECESTE OSOJNIK - LJUBAČ

Raspisana javna nabavaRaspisana javna nabavaRaspisana javna nabavaRaspisana javna nabavaRaspisana javna nabavaGrad Dubrovnik objavio je otvoreni postupakjavne nabave za „Projektantske usluge za ces-tu Osojnik – Ljubač“. Prema Projektnom za-datku predmet nabave je izrada projektno-te-hničke dokumentacije potrebne za izgradnjuceste Osojnik-Ljubač ukupne duljine zahvata4.700 metara. Projektantske usluge trebajusadržavati idejni projekt prometnice, glavni iizvedbeni projekt prometnice, a koji će biti pod-loga za ishođenje lokacijske, odnosno građ-evinske dozvole za izgradnju ceste. Raspisi-vanju javne nabave za projektiranje ceste pre-thodilo je definiranje trase buduće prometnicete izrada geodetskog snimka. Rok za dostavuponuda je 21. prosinca 2018. godine. Real-izacijom ove prometnice kao i ceste Most dr.Franja Tuđmana - Osojnik u potpunosti će bitiriješena kvalitetna prometna infrastrukturaGornjih sela. Navedene investicije osigurat ćeosnovne infrastrukturne preduvjete za sveko-liki razvoj ovog područja, posebno turistički,ali i osigurati alternativne cestovne koridore uprometnoj mreži Grada Dubrovnika.

PROJEKT „LAZARETI - KREATIVNA ČETVRT DUBROVNIKA“

Edukacija turističkih vodiča o najnovijim saznanjima o povijesti LazaretaEdukacija turističkih vodiča o najnovijim saznanjima o povijesti LazaretaEdukacija turističkih vodiča o najnovijim saznanjima o povijesti LazaretaEdukacija turističkih vodiča o najnovijim saznanjima o povijesti LazaretaEdukacija turističkih vodiča o najnovijim saznanjima o povijesti LazaretaU sklopu projekta „Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika“ organizirana je edukacija turističkih vodiča o najnovijim saznanjima opovijesti Lazareta. Edukacija je započela u ponedjeljak, 10. prosinca 2018., predavanjem prof. dr. Vesne Miović u Lazaretima, u 4. lađi.Prof. dr. Miović je potom u srijedu, 12. prosinca, povela polaznike edukacije u obilazak, ne samo Lazareta na Pločama, već i ključnihmjesta za povijest Lazareta u njihovoj neposrednoj blizini. Polaznici su posjetili i gradilište kako bi vidjeli raskrivene prostore Lazaretai arhitektonske elemente, dio kojih po obnovi neće biti vidljiv.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

GRAD DUBROVNIK

PredstavljenaPredstavljenaPredstavljenaPredstavljenaPredstavljenanova webnova webnova webnova webnova webstranicastranicastranicastranicastranicaU funkciji je nova in-ternetska stranicaGrada Dubrovnika.N o v o d i z a j n i r a n aslužbe-na web strani-ca Grada Dubrovnikauz suvremen i pre-gledan dizajn prila-gođen zaslonima svihuređaja omogućujejednostavniju navi-gaciju, bolju organiza-ciju sadržaja te efikas-nu tražilicu je svimposjetiteljima omo-gućen lakši prona-lazak važnih infor-macija.

11GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

TREĆI ADVENTSKI KONCERT CRKVENIH ZBOROVA

„Nebesa odozgor rosite“ postaje nezaobilazan„Nebesa odozgor rosite“ postaje nezaobilazan„Nebesa odozgor rosite“ postaje nezaobilazan„Nebesa odozgor rosite“ postaje nezaobilazan„Nebesa odozgor rosite“ postaje nezaobilazandio putovanja prema Božićudio putovanja prema Božićudio putovanja prema Božićudio putovanja prema Božićudio putovanja prema Božiću

Ivanu Krstitelju koji je glas koji viče u pustinji,a na adventskom koncertu je toliko glasovakoji ne viču nego pjevajući pripravljaju putGospodinu, poravnavaju staze. „Hvala što stesvoj glas dali na raspolaganje Riječi i što ćezahvaljujući i vama i vašem pjevanju u našojbiskupiji, u našim liturgijskim zajednicama,uvijek Riječ moći postajati tijelom“.Na koncertu su nastupili zborovi župa Sv. Iva-na Krstitelja iz Ponikava (voditeljica TejaBarović), Sv. Vlaha iz Stona (voditeljica s.Marija Jovanović), Sv. Ilara iz Mlina (voditelji-ca s. Ivanka Crnčan), Katedralni madrigalisti iKatedralni zbor župe Gospe Velike iz Du-brovnika (voditeljica Maja Marušić), SvihSvetih iz Blata na Korčuli (voditeljica s. Juli-ana Beretić), Svetog Križa – Gruž (voditeljicaMarija Brčić), Svete Obitelji iz Mokošice(voditeljica Mara Manjić), Svetog Nikole iz Čil-ipa (voditeljica Sanja Kovačić), Svetog Petra– Boninovo (voditeljica s. Marija MarinelaŽuro), Svetog Mihajla – Lapad (voditeljice sVeselka Grebenar i Jelena Erić), Svetog Ni-kole iz Cavtata (voditelj Nikša Kusalić), zborSvetišta Gospe od Milosrđa (voditeljice s.Celestina Jerčić i Jelena Lončarić), Katedralnizbor Gospe od Porata (voditeljica ŽeljanaLučić) i zbor mladih župe Svetog Spasa izMokošice (voditelj Ivan Burum). Program suvodile Nike Nagy i Marija Đurović.Zajedničke adventske pjesme koje su pjevalisvi zborovi i publika pratili su Tamburaški orke-star „Domino“ i Mandolinski sastav župeSvetog Spasa iz Mokošice (voditelj KrešimirMagdić). Dupke puna crkva pljeskom je na-građivala izvođače prepoznajući u njima os-obe koje svoje vrijeme i trud ulažu u svoježupne zajednice i crkve pjevajući svake ned-jelje na misama i aktivno sudjelujući u liturgiji.

Angelina Tadić

Četrnaest zborova iz raznih dijelova Du-brovačke biskupije nastupili su na trećemadventskom koncertu „Nebesa odozgorrosite“ u Dubrovniku održanom na drugunedjelju došašća 9. prosinca u crkvi Malebraće. Crkveni zborovi iz Blata, Cavtata,Čilipa, Mlina, Nove Mokošice i Mokošice,

Ponikava, Stona, Dubrovnika te tambura-ši dvaju orkestara izvodili su adventske imarijanske pjesme, a koncert je organiz-iralo Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačkebiskupije.Pozdravne riječi uputila je članica vijećaprofesorica Marija Brčić koja je kazala kako

je ovo treća godina daVijeće za kulturu iznanost organizira ovajadventski koncert koji jes radošću prihvaćenkao dio putovanja pre-ma Božiću te da svakegodine sudjeluje sveviše zborova. Zahvalilaje članovima zborova izborovođama na odazi-vu, kao i svima koji ihpodupiru.Dubrovački biskupmons. Mate Uzinić os-vrnuo se na nedjeljnoevanđelje koje govori o

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Humanitarna akcija “Podijelimo radost Božića”Humanitarna akcija “Podijelimo radost Božića”Humanitarna akcija “Podijelimo radost Božića”Humanitarna akcija “Podijelimo radost Božića”Humanitarna akcija “Podijelimo radost Božića”Humanitarna akcija “Podijelimo radost Božića” u organizaciji Caritasa Dubrovačkebiskupije održat će se na Pilama u Dubrovniku u subotu, 15. prosinca od 9 do 16 satii u nedjelju, 16. prosinca od 9 do 13 sati. Dvanaestom akcijom u nizu želi se Božić i svelijepe blagdanske dane koji slijede učiniti ljepšima i toplijima pojedincima i obiteljima umjestima Sinjske i Imotske krajine. Svi koji žele sudjelovati mogu pakete s nekvarl-jivom hranom i higijenskim potrepštinama donijeti na Pile gdje će ih prihvatiti organiza-tori i volonteri.

UKUPNA VRIJEDNOST 492 TISUĆE KUNA

Novi LCD semafor na gruškom bazenuNovi LCD semafor na gruškom bazenuNovi LCD semafor na gruškom bazenuNovi LCD semafor na gruškom bazenuNovi LCD semafor na gruškom bazenuNa gradskom bazenu u Gružu postavljen je novi elektronički sportskisemafor, LCD tehnologije nove generacije, ukupne vrijednosti 492 tisućekuna. U potpunosti je financiran iz proračuna Grada Dubrovnika, a dioje to novog plana ulaganja u gradske sportske objekte.Riječ je o modernom operativnom sustavu koji nudi mogućnost prikazi-vanja tekstualnih poruka, foto i video sadržaja, prezentacija te plivačkogtrening sata. Širine 600 centimetara, visine 330 centimetara, semafor jedimenzijama šest kvadrata veći od prijašnjeg. Vidljivost je od sedam do100 metara. Semaforom se upravlja daljinskim upravljanjem s računalaputem računalne mreže, a uz njega je isporučeno upravljačko računa-lo, prijenosno računalo, četiri pomoćna semafora za praćenje vremenanapada i vrijeme utakmice u vaterpolu, kao i dodatna elektronička trubaza signalizaciju isteka vremena napada tijekom utakmice. Oprema je u

OD 10.PROSINCA 2018.

Autobusi Libertasa zaustavljaju se naAutobusi Libertasa zaustavljaju se naAutobusi Libertasa zaustavljaju se naAutobusi Libertasa zaustavljaju se naAutobusi Libertasa zaustavljaju se nanovouređenoj stanici ispod Bosankenovouređenoj stanici ispod Bosankenovouređenoj stanici ispod Bosankenovouređenoj stanici ispod Bosankenovouređenoj stanici ispod BosankeAutobusi Libertasa koji iz smjera Konavala i Župe dubrovačke prometuju prema Du-brovniku od ponedjeljka, 10. prosinca, zaustavljaju se na novouređenoj autobusnoj stanicipored ulaza u HEP-ovo postrojenje podno Srđa i pokraj skalina za Bosanku. Predmetnastanica uređena je na poticaj Libertasa, a u suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatskih cestai Dubrovnik cesta. Uvođenjem ove stanice putnicima koji dolaze iz smjera istoka u Gradomogućuje se lakši pristup predjelu Ploča i Zlatnog potoka. Nova stanica uvelike ćekoristiti i učenicima Turističke i ugostiteljske škole jer više neće morati ići sve do stanicena Ilijinoj glavici, a koja je prva sljedeća stanica, pa se vraćati pješice. Omogućen je isiguran prelazak ceste postojećim pothodnikom.

OD 12. DO 21. PROSINCA

Privremena prometnaPrivremena prometnaPrivremena prometnaPrivremena prometnaPrivremena prometnasignalizacija na Mirinovusignalizacija na Mirinovusignalizacija na Mirinovusignalizacija na Mirinovusignalizacija na MirinovuOd 12. prosinca (srijeda) do 21. prosincazbog izvođenja radova na izgradnji javnerasvjete naselja Lozica, predjela Mirinovo,uvest će se privremena prometna signaliza-cija. Radovi će se odvijati u fazama i to nanačin da će se zauzimati dio sjevernogprometnog traka u dužini od cca 270 met-ara.

potpunosti kompatibilna sveć postojećim elektron-ičkim programima na ba-zenu, a gledateljima nudinajmoderniji sustav za jošbolji doživljaj praćenjavaterpolskih utakmica.Podsjetimo, Grad Du-brovnik pokrenuo je izraduStrategije razvoja sporta isportske infrastrukture zarazdoblje 2018. - 2028.,kako bi se dobio sustavanplan za ulaganja u sports-ke objekte i sadržaje ugradu.

12 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

KONFERENCIJA EUROPSKE PUČKE STRANKE U AUSTRIJI

Europa bliže građanima, Europa koja stvara i štitiEuropa bliže građanima, Europa koja stvara i štitiEuropa bliže građanima, Europa koja stvara i štitiEuropa bliže građanima, Europa koja stvara i štitiEuropa bliže građanima, Europa koja stvara i štitiU radu konferencije Europske pučke stranke na visokoj razini pod nazivom ”Europa bližegrađanima, Europa koja stvara i štiti”, koja se održala u Klosterneuburgu u Austriji, sud-jelovao je i župan Nikola Dobroslavić.Sudionici konferencije raspravljali su o ključnim izazovima Unije te utjecaju EU politika nanjezine građane u svjetlu predstojećih izbora za Europski Parlament na proljeće 2019.godine. Župan Dobroslavić naglasio je kako je Europska pučka stranka najozbiljnija i na-jodgovornija politička obitelj u EU.”Jedino EPS može jamčiti mir, stabilnost i napredak samih država članica kao i cijele Eu-ropske unije. Jedino EPS može očuvati identitet Europe, koji je kršćanski, kao i njezine

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ:

Brexit je naša neugodna realnostBrexit je naša neugodna realnostBrexit je naša neugodna realnostBrexit je naša neugodna realnostBrexit je naša neugodna realnostBudimo krajnje odgovorni u donošenju odluka. Onečesto mogu imati dalekosežne posljedice!“Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu plenarnogzasjedanja Europskog odbora regija u Bruxellesu. Čelnicilokalne i regionalne samouprave vodili su raspravu s glavnimpregovaračem EU za povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz UnijeMichaelom Barnierom o utjecaju Brexita na lokalnu i region-alnu samoupravu. Rasprava se odvijlaa uoči ključnog glaso-vanja u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva o dogovorenomsporazumu o povlačenju. Župan Dobroslavić naglasio je kakoje Brexit naša neugodna realnost te kako je iz njega nužnuizvući pouku. ”Po pitanju Brexita gubitnici su i UjedinjenoKraljevstvo i ostatak EU. Mi kao lokalna i regionalna samou-prava tu ne možemo ništa promijeniti, međutim kao političarimoramo iz ovoga izvući važnu pouku. Jedno neoprezno inepotrebno obećanje referenduma od strane premijera Cam-

U OSNOVNIM ŠKOLAMA DILJEM ŽUPANIJE

Prigodno obilježen Medni danPrigodno obilježen Medni danPrigodno obilježen Medni danPrigodno obilježen Medni danPrigodno obilježen Medni danU osnovnim školama diljem Dubrovačko-neretvanske žup-anije 7.prosinca se obilježio Medni dan. Riječ je o akcijikoja se odvijala u više od 800 osnovnih škola u Hrvatskoj uorganizaciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu

demokratske stečevine”, naglasio ježupan Dobroslavić. U debatama konfer-encije sudjelovali su austrijski kancelarSebastian Kurz, predsjedavajući EPS klu-ba u Europskom parlamentu i ujednokandidat za predsjednika Europske ko-misije Manfred Weber, povjerenik Europ-ske komisije za proračun Gunther Oet-tinger, predsjednik kluba EPS-a u Odbo-ru regija Michael Schneider, Janez Jan-ša, Ludovic Orban kao i brojni drugidužnosnici Europske pučke stranke.

erona dovelo nas je u nezavidnusituaciju. Pouka je: Budimo krajnjeobazrivi i odgovorni u donošenjuodluka, jer one mogu imati i čestoimaju dalekosežne i katastrofalneposljedice”, rekao je župan Dobro-slavić. Ostale teme plenarnogzasjedanja su reforma kohezijske ipoljoprivredne politike EU-a temel-jem kojih će Europski odbor regijausvojiti nekoliko preporuka u vezis prijedlozima Europske Komisije.Župan Dobroslavić u Bruxellesuprisustvovao je i sastanku međure-gionalne grupe Odbora regija zaJadransku i Jonsku regiju, te sas-tanku Upravnog Odbora udrugeJadransko-jonske euroregije. Zak-ljučci sastanaka išli su u smjeru po-

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ NA 5. SASTANKU VLADE SA ŽUPANIMA TE PREDSTAVNICIMA UDRUGE GRADOVA I UDRUGE OPĆINA

Suradnja sa županijama sustavna, otvorena i partnerskaSuradnja sa županijama sustavna, otvorena i partnerskaSuradnja sa županijama sustavna, otvorena i partnerskaSuradnja sa županijama sustavna, otvorena i partnerskaSuradnja sa županijama sustavna, otvorena i partnerskaŽupan Nikola Dobroslavić nazočio je11.prosinca u Rijeci 5. sastanku Vlade sažupanima, predstavnicima Udruge grado-va, Udruge općina te predsjednikom Odbo-ra za lokalnu (regionalnu) samoupravu uHrvatskom saboru. Sastankom je pred-sjedao premijer Andrej Plenković.Na sastanku se razgovaralo o promjena-ma Zakona o sustavu državne uprave, raz-vojnim sporazumima i Fondu za sufinan-ciranje EU projekata na regionalnoj razini,upravljanju državnom imovinom te us-postavi sustava gospodarenja otpadom uupravljanju vodnim resursima.Predsjednik Vlade poručio je da je suradn-ja sa županijama postala sustavna, otvore-na i partnerska te se ostvaruje sinergiju.Podsjetio je da je promjenama odredabaZakona o financiranju jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samouprave lokal-noj razini prepušteno dosad, prema na-jnovijim podacima, dvije milijarde kuna.Naglasio je kontinuitet i praksu održavanja

sjednica Vlade izvan Zagreba te podsjetioda je Vlada sjednice dosad održala u Vuk-ovaru, Sisku, Kninu, Osijeku, Splitu, Hvarui Puli te u Karlovcu.“Prisutnost je Vlade diljem Hrvatske vrlokonkretna, projektna i uvijek korisna za onedijelove gdje dolazimo. Razvili smo,možemo slobodno reći, metodologiju kojami se čini povoljna za županije, gradove,općine i sve hrvatske krajeve”, rekao je.Podsjetio je na usvajanje rebalansa pro-računa za 2018.. “Ostali smo u okvirima lim-ita te preorijentirali sredstva na dodatne pri-oritete”, dodao je.Kazao je da je na vrijeme usvojen državniproračun za 2019, te donesena treća fazaporezne reforme.Od 1. siječnja smanjuje se stopa PDV-a zasvježe meso, svježu ribu, jaja, voće, pov-rće, žive životinje i dječje pelene, s 25 na13 posto.“Povećali smo minimalnu plaću na 3 000kuna neto, s 2 751 kuna neto. Pozitivni su

izgledi kreditnog rejtinga, apsorpcija europ-skih sredstava ide puno brže. Ukupnogledano, mislim da možemo izrazitizadovoljstvo”, rekao je predsjednik Vlade.Predsjednik Hrvatske zajednice županija ižupan Šibensko-kninske županije GoranPauk zahvalio je na provođenju načela part-nerstva i otvorenosti, suradnje i podrške ukontaktima sa svim predstavnicima jedini-ca lokalne i regionalne samouprave.Istaknuo da se nalazimo na kraju važnegodine, pogotovo za jedinice regionalnesamouprave. Izdvojio je u tom kontekstutočku dnevnog reda vezanu za Zakon osustavu državne uprave. Zahvalio je opred-jeljenju Vlade i ministru Lovru Kuščeviću kojipriprema zakonski okvir za prijenos poslo-va dijelova državne uprave na županije.“Vjerujem da će se time racionalizirati ipojednostaviti procesi u budućnosti te pov-ećati zadovoljstvo građana. Službenici ćebolje, kvalitetnije i motiviranije moći pružitiodređenu uslugu”, ocijenio je.

drške stajalištima Europskog Par-lamenta i Odbora regija da kohez-ijska i zajednička poljoprivrednapolitika u novom proračunskomrazdoblju moraju ostati u najman-je istom financijskom okviru kaošto je dosadašnji te suprotstavl-janje prijedlozima Europske Ko-misije o nepovoljnijim pravilimasufinanciranja EU projekata kao iprekograničnoj suradnji u pro-gramima Italija-Hrvatska. Izraženaje podrška pozitivnim promjena-ma u okviru Strategije EU zaJadransku i Jonsku regiju u smis-lu konkretnijih koraka u pravcu re-alizacije prioritetnih projekata in-frastrukturnog i ostalog povezi-vanja regije.

i ruralnom razvoju i Ministarstva poljoprivrede. Tako su 733 prvašića u 25 os-novnih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija dobila su stak-lenku meda hrvatskih pčelara i prigodnu slikovnicu te na taj način obilježili DanSvetog Ambrozija, zaštitnika pčelara. Pri tom su u edukativnom programu nam-ijenjenom shvaćanju važnosti pčela i pčelarstva ne samo za njih malene, negoi za sveukupnu prirodu i bio raznolikost naučili o važnosti meda i njegovoguključivanja u prehranu.

13GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

UDRUGA PČELARA KADULJA U METKOVIĆU

Djeci dijeljen medDjeci dijeljen medDjeci dijeljen medDjeci dijeljen medDjeci dijeljen medPovodom blagdana sv. Ambrozija, zaštitnikapčelara, zamjenica župana Žaklina Marević, sudrugom pčelara Kadulja, dijelila je med djeciispred crkve sv. Franje na Kladi u Metkoviću.Ovoj uspješnoj akciji prethodio je Medni danu osnovnim školama diljem Dubrovačko-neret-vanske županije. Riječ je o akciji koja se odvi-la u više od 800 osnovnih škola u Hrvatskoj uorganizaciji Agencije za plaćanja u poljoprivre-di, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvapoljoprivrede. Tako su 733 prvašića u 25 os-

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA TRADICIONALNO POKLONILA

Deset tona mandarina prijateljskojDeset tona mandarina prijateljskojDeset tona mandarina prijateljskojDeset tona mandarina prijateljskojDeset tona mandarina prijateljskojVukovarsko-srijemskoj županijiVukovarsko-srijemskoj županijiVukovarsko-srijemskoj županijiVukovarsko-srijemskoj županijiVukovarsko-srijemskoj županijiDubrovačko-neret-vanska županijaveć tradicionalno,devetu godinu za-redom, doniradeset tona manda-rina prijateljskojVukovarsko-srijem-skoj županiji kaobožićni poklon, amandarine izOpuzena krenulesu tijekom poned-jeljka.”Već devetu god-inu zaredom našojprijateljskoj Vuko-varsko-srijemskoj županiji poklanjamo deset tona prvoklasnih man-darina koje smo otkupili od proizvođača i distributera. Neretvanskamandarina je naš jaki brend, a mi ih šaljemo djeci kako bi im uljep-šali Božić. Ovo ne smatramo nekakvom pomoći već znakom pri-jateljstva dvije Županije i njihovih žitelja”, rekao je ovim povodomžupan Nikola Dobroslavić. Inače, u organizaciji Dubrovačko-neret-vanske županije već dva mjeseca je u tijeku Inicijativa samostalnogplasmana mandarina na javnim površinama jedinica lokalne samou-prave diljem Hrvatske. Inicijativa s jedne strane uključuje proizvođačemandarina iz doline Neretve a s druge strane jedinice lokalne samou-prave u RH, preko kojih se dolazi do krajnjih kupaca. Provodi se usuradnji s LEADER mrežom Hrvatske i Udrugom gradova RH uvidu prodaje s kombija ili kamiona.”Povjerenstvo za mandarine je pokrenulo ovu akciju prodaje man-darine izravno od proizvođača, a javilo nam se pedesetak OPG-

UPOZNAJMO SVOJU ŽUPANIJU

Prijam za trećaše iz Osnovne školePrijam za trećaše iz Osnovne školePrijam za trećaše iz Osnovne školePrijam za trećaše iz Osnovne školePrijam za trećaše iz Osnovne školeMarina DržićaMarina DržićaMarina DržićaMarina DržićaMarina DržićaZamjenik Joško Cebalo i v.d. pročelnice Upravnog odjela zadruštvene djelatnosti Jelena Dadić 11.prosinca su u Ranjini primiliučenike trećeg razreda Osnovne škole Marina Držića i njihoveučiteljiceTrećaši su zamjenika župana pitali o Pelješkom mostu, gradovi-ma i općinama u našoj županiji, načinu odabira župana i zamjeni-ka te mnoga druga pitanja o poslovima i dužnostima u Županiji.Također, kao znak zahvalnosti za gostoprimstvo učiteljice i dječi-ca su poklonili zamjeniku Cebalu crtež konavoske priprsnice ibočicu maslinovog ulja iz vrta OŠ Marina Držića.Na kraju prijema učenici su predstavnicima županije otpjevali pjes-micu o Svetom Nikoli pa se prigodno počastili slatkišima.

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA OSOBA S INVALIDITETOM

Prijam za predstavnike udrugaPrijam za predstavnike udrugaPrijam za predstavnike udrugaPrijam za predstavnike udrugaPrijam za predstavnike udruga

Zamjenica župana Žaklina Marević, primila je 7.prosinca u Dubrovni-ku predstavnike koje djeluju na području Dubrovačko-neretvanskežupanije povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s in-validitetom. Zamjenica Marević zahvalila je predstavnicima udrugakoje svojim djelovanjem značajno doprinose unaprjeđenju kvaliteteživota osoba s invaliditetom Dubrovačko-neretvanske županije. Du-brovačko-neretvanska županija prepoznaje djelovanje ovih udru-ga, podržava njihova nastojanja u izjednačavanju mogućnosti oso-ba s invaliditetom te pruža potporu njihovim programskim aktivnos-tima. Ovom prigodom predstavnici udruga osoba s invaliditetomDubrovačko-neretvanske županije upoznali su zamjenicu županasa svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju u svom radu tedali prijedloge za moguća poboljšanja. Međunarodni dan osoba sinvaliditeom obilježava se svake godine, 3. prosinca, s ciljem posti-zanja punog uživanja ljudskih prava i omogućavanja aktivnog sud-jelovanja osoba s invaliditetom u društvu.

DUBROVNIK

Obilježen Dan dubrovačkih braniteljaObilježen Dan dubrovačkih braniteljaObilježen Dan dubrovačkih braniteljaObilježen Dan dubrovačkih braniteljaObilježen Dan dubrovačkih braniteljaPovodom obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja i blagdana sv.Nikole, zamjenica župana Žaklina Marević i predsjednica Županijskeskupštine Vilma Kosović sa suradnicima 6.prosinca su položilevijence i zapalile svijeće u čast poginulim braniteljima i civilima kodspomen križa na Boninovu, na bošnjačkom groblju na Boninovu,kod spomen obilježja ispred zgrade Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske te na Liechtensteinovom putu u spomen na stradalevatrogasce i pripadnike HRM-a. Kod Križa na Srđu vijence su položilipredstavnici državnog vrha - državni tajnik Ministarstva braniteljaIvan Vukić kao izaslanik predsjednika Vlade RH, predsjednik Udrugeveterana 2. Gardijske brigade Gromovi Ivan Krupec kao izaslanikPredsjednice RH, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županijena čelu sa zamjenicom župana Žaklinom Marević, predstavnici Gra-da Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem,predstavnici policije i vojske te predstavnici brojnih udruga proizaš-lih iz Domovinskog rata. Obilježavanje Dana dubrovačkih braniteljaje nastavljeno sjećanjem na pomorce i branitelje stradale na morute su vijenci spušteni u more tradicionalno kod tvrđave Lovrijenac.U popodnevnim satima vijenci su položeni i kod spomenika na mjes-nom groblju u Sustjepanu.

novnih škola kojima je osnivačDubrovačko-neretvanska žup-anija dobila staklenku meda hr-vatskih pčelara i prigodnu slik-ovnicu te na taj način obilježiliDan Svetog Ambrozija, zaštitni-ka pčelara. Pri tom su u eduka-tivnom programu namijenjenomshvaćanju važnosti pčela ipčelarstva ne samo za njihmalene, nego i za sveukupnu pr-irodu i bio raznolikost naučili ovažnosti meda i njegovog ukl-jučivanja u prehranu.

ova i 45 jedinica lokalne samouprave koje su namponudile atraktivne lokacije. Bitno je da su naši proiz-vođači jako zadovoljni, ovo je bio uspješan načinplasmana mandarina. Izdvojila bih gradove Zagrebi Dubrovnik gdje je to provedeno kao jedna mani-festacija gdje su prodavane ne samo mandarinenego i klementine i drugi proizvodi poput sokova idžemova”, rekla je zamjenica župana Žaklina Mare-vića, ujedno i predsjednica Povjerenstva za manda-rine.Donacija Dubrovačko-neretvanske županije od desettona neretvanskih mandarina stigla je 11.prosinca uVukovarsko-srijemsku županiju, a u pratnji ove‘poruke prijateljstva’ bila je i zamjenica župana Žak-lina Marević.

14 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

DJEČJI VRTIĆ KONAVLE

Napredovanje odgojiteljicaNapredovanje odgojiteljicaNapredovanje odgojiteljicaNapredovanje odgojiteljicaNapredovanje odgojiteljicau položajno zvanjeu položajno zvanjeu položajno zvanjeu položajno zvanjeu položajno zvanjeNa temelju prijedloga Dječjeg vrtića Konavle zanapredovanje odgojiteljica Jelene Kulišić i FraniceLasić u položajno zvanje odgojitelj savjetnik, viša sav-jetnica za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obra-zovanje Tončica Kalilić, dipl. defektolog, izvršila je 4.prosinca uvid u neposredni rad spomenutih odgojitel-jica. Izvršenim uvidom u rad odgojiteljica i analizompriložene dokumentacije, viša savjetnica je utvrdilada su se stekli svi uvjeti za napredovanje odgojitelji-ca u položajno zvanje odgojitelj savjetnik te čestitalaDječjem vrtiću Konavle i promoviranim odgojiteljica-ma na uspjehu.Dan prije, 3. prosinca, viša savjetnica za predškolskiodgoj Agencije za odgoj i obrazovanje, TončicaKalilić, dipl. defektolog, na poziv ravanteljice Dječjegvrtića Konavle Jadranke Trojanović, održala je stručniskup za odgojitelje pod nazivom „Obavezna peda-goška dokumentacija u funkciji planiranja odgojno -obrazovnog rada“ kojem su prisustvovali odgojiteljii stručni suradnici iz Dječjeg vrtića Konavle, Dječjihvrtića Dubrovnik i Dječjeg vrtića Župa dubrovačka.Ovim se izlaganjem se iznova pružila podrškaodgojiteljima i stručnim suradnicima u što kvalitet-nijem planiranju odgojno-obrazovnog rada.

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE

Održana 2. redovna skupštinaOdržana 2. redovna skupštinaOdržana 2. redovna skupštinaOdržana 2. redovna skupštinaOdržana 2. redovna skupština

U srijedu, 5. prosinca u općinskoj vijećnici Općine Konavle održana je2. redovna skupština Turistićke zajednice općine Konavle. Na skupš-tini je usvojen rebalans financijskog plana i programa rada za 2018.godinu, kao i financijski plan i program rada TZO Konavle za 2019.godinu. Također načelnik Božo Lasić, koji je i predsjednik TZ općineKonavle upoznao je članove skupštine sa tekućim i planiranim ak-tivnostima na komunalnom uređenju, pri čemu je posebno istaknutapotreba uređenja i proširenja plažnih kapaciteta na području Cavtata.Na skupštini se također razgovaralo o visini paušalnog poreza za izna-jmljivače soba i apartmana u 2019. godini, o čemu odluku treba doni-jeti Općinsko vijeće Općine Konavle.

NAČELNIK LASIĆ POVODOM 19. GODIŠNJICE SMRTI DR.FRANJA TUĐMANA:

Konavle danas žive njegovu vizijuKonavle danas žive njegovu vizijuKonavle danas žive njegovu vizijuKonavle danas žive njegovu vizijuKonavle danas žive njegovu viziju

U povodu 19. godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednikadr. Franja Tuđmana (10.12.1999.) načelnik Općine KonavleBožo Lasić prisjetio se jednog od najvećih hrvatskih sinova.”Na današnji dan prije 19 godina umro je dr. Franjo Tuđman,prvi hrvatski predsjednik i čovjek koji je vodio Hrvatsku unajtežem razdoblju u njezinoj povijesti. Njegova vizijademokratske države u kojoj je volja naroda jedini standard pokojem se može upravljati jednom zemljom naslijeđe je koje miživimo danas. U tim kriznim vremenima hrvatski narod trebao jestati iza nekoga i on je bio upravo ta osoba. Bio je otac Domo-vine kojeg smo trebali, vođa kojem smo vjerovali i čovjek čijeime zlatnim slovima piše u hrvatskoj povijesti. U Cavtatu središ-nji trg nosi njegovo ime, no puno važnije od toga je da Konavledanas žive njegovu viziju. Kako nas nije napustio u ratu i po-raću tako ni mi njega nismo danas. Svaki uspjeh ove općinedokaz je kako je njegovo viđenje Republike Hrvatske biloispravno. Počivaj u miru Božjem”.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KONAVLE

11. sjednica 21.11. sjednica 21.11. sjednica 21.11. sjednica 21.11. sjednica 21.prosincaprosincaprosincaprosincaprosincaPredsjednik Općinskog vijeća Ivo Simo-vić sazvao je 11.sjednicu Općinskogvijeća Općine Konavle za 21.prosinca2018.g. (petak) u zgradi Općine Konav-le u Cavtatu s početkom u 18:00 sati.Dnevni red1. Prijedlog treće izmjene i dopune Pro-računa Općine Konavle za 2018.g. s pro-jekcijama za 2019.g. i 2020. g.2. Prijedlog treće izmjene i dopune Pro-grama gradnje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture za 2018.g.3. Prijedlog druge izmjene i dopune Pro-grama održavanja komunalne infrastruk-ture za 2018.g.4. Prijedlog druge izmjene Programa de-mografskih mjera i socijalno-zdravstvenih potreba Općine Konavle za2018.g.5. Prijedlog Odluke o komunalnim djelat-nostima na području Općine Konavle.6. Prijedlog Plana i programa korištenjadijela javnih površina na područjuOpćine Konavle.

MUZEJI I GALERIJE KONAVALA

Arheološka istraživanja, lokalitet RatArheološka istraživanja, lokalitet RatArheološka istraživanja, lokalitet RatArheološka istraživanja, lokalitet RatArheološka istraživanja, lokalitet RatU sklopu ciklusa predavanja o recentnim arheološkim istraživa-njimau Konavlima u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu Muzeja i

galerija Konavala 7.prosinca jeodržano predavanje kustosice HelenePuhare na temu Arheološkaistraživanja, lokalitet Rat. Lokalitet senalazi na krajnjem dijelu, zapadnojpadini poluotoka Rat u Cavtatu. Riječje o reprezentativnom arhitektonskomkompleksu, javnom gradskom pros-toru. Prema pronađenom pokretnommaterijalu, lokalitet se datira u razdobl-je od 1. st. pr. Kr. do 4. st. po. Kr.Arheološka istraživanja na lokalitetuod prvih iskopavanja početkom 20.stoljeća od strane društva Epidaur(Odbor za iskapanje i čuvanje Epi-daurskih starina), preko istraživanjakoje su vodili Dubrovački muzeji 80-ih godina 20. stoljeća do recentnihistraživanja pod vodstvom Muzeja igalerija Konavala doprinijela su bol-jem poznavanju povijesti Cavtata.Puhara je istaknula da je tijekom posl-jednjih istraživanja pronađen i in situfragmentirani fresko oslik, kojega dat-iramo najvjerojatnije, prema analogi-jama u 3. st. po. Kr. Osim predstavl-janja lokaliteta Puhara je predstavilapovijest i važnost rimske kolonije Ep-idaur (današnji Cavtat). Nakon preda-vanja uslijedio je prikladni tratimjenat.

15GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

AGROTURIZAM KONAVLE

Očuvati krajobrazni sklop KonavalaOčuvati krajobrazni sklop KonavalaOčuvati krajobrazni sklop KonavalaOčuvati krajobrazni sklop KonavalaOčuvati krajobrazni sklop KonavalaPrezentacija ekološko-eduka-tivnog projekta „Gledam svojeKonavle“, kojeg provodi Agro-turizam Konavle, privukla je8.prosinca, u samostan SvetogVlaha u Pridvorju, veliki brojzainteresiranih stanovnikaKonavala i predstavnikalokalnih institucija.Cilj projekta je podići svijestlokalne zajednice o potrebipoboljšanja razine uređanja isklada u ruralnom prostoruKonavala i educirati lokalnostanovništvo kako bi se odgo-vornije ponašali u gospodaren-ju otpadom i kako bi pravilnije iskladnije uređivali privatne i jav-ne površine, pa je AgroturizamKonavle, kako bi što kvalitetnijeproveo projekt, okupio stručnitim kojeg sačinjavaju: doc. dr.sc. Ines Hrdalo, mr. sc. DavidKabalin i Anita Trojanović, mag.ing. prosp. arch..„Konavle su prostor iznimneprirodne ljepote kakvih nemapuno u cijeloj Europi i togamorate biti svjesni, ali moratevoditi računa da se prostorKonavala ne devastira pod utje-cajem nadolazećih trendova“naglasio je na samom početkumr.sc. David Kabalin.Stručni tim prezentirao je anal-izu stanja prostora Konavala uzobiman prikaz foto materijala,kojeg su izradili prilikom teren-skog obilaska Konavala u listo-

padu ove godine. Pri analizistanja istaknuti su primjeri kojesmatraju vrijednima jer pri-donose ukupnoj slici krajobra-za te primjeri koje smatraju nep-rimjerenima jer ukupnu slikunagrđuju.Posebno je istaknut problemnelegalnih odlagališta građ-evinskog materijala koji nagrđu-ju ukupnu sliku prostora, jošuvijek brojni deponiji otpada ibrojne olupine te neprimjerenarješenja javnih površina za prik-upljanje otpada. Također, suistaknuti i određeni arhitekton-ski elementi koji su u neskladus prostorom kao što su neprimjerene kamene obloge nafasadama, pretjereno uređeneokučnice koje nisu u mediter-anskom duhu i predimenzioni-rani objekti koji zaklanjaju tip-ične konavoske vizure.Anita Trojanović je istaknula vr-ijednost suhozidne baštine, čijase gradnja odnedavno našla naUNESCO popisu nematerijalnebaštine čovječanstva, a kojomKonavle obiluju te prezentiralarad udruge „Dragodid“ koja uKonavlima obnavlja poljskukućericu.„Konavle predstavljaju vrlo vr-ijedan i u velikoj mjeri očuvankrajobrazni sklop prirodnih, kul-turnih elemenata koji su temeljprostornog identiteta i temelj suza razvoj ruralnog turizma i u biti

ruralni turizam bi na neki načintrebao poticati njihovu obnovu.Neprimjereni elementi dovodedo nagrđivanja ovih elemenatai stoga je jako važno na svimrazinama razmišljati kakousmjeravati prostorni razvoj. Prioblikovanju krajobraza razvijatiprostor pažljivo uklapajući tenove elemente u prostor vodećise principom da to bude štobolje uklopljeno u prostorne vr-ijednosti, da to bude što boljeuklopljeno u krajobraznu sliku,da što manje strši i što boljefunkcionira sa već postojećimprostornim vrijednostima.“ zak-ljučila je doc. dr. sc. Ines HrdaloU raspravi koja je sljedila nakonizlaganja otvorene su i dodatneteme kao što su primjereni nači-ni moderne gradnje u Konavli-ma, način sanacije predimenzi-oniranih betonskih građevina naprimjeru ulaza u Cavtat i Zračneluke Dubrovnik, vrste i boje fas-ada te mogućnosti kvalitetnoguklapanja sve prisutnijih baze-

na kao posljedica razvoja rural-nog turizma.Na prijedlog stručnog tima Udru-ga Agroturizam Konavle je ovegodine nagradila najbolje uređe-ni javni kutak Konavala. Nagraduje dobila Javna ustanova za up-ravljanje zaštičenim dijelovimaprirode Dubrovačko-neretvan-ske županije koja je u Konavli-ma uredila poučnu stazu s jav-nim odmorištima uz rijeku Ljutukoji se mjerom, skladom i ma-terijalima odlično uklapaju uprostor.Pokrovitelji projekta „Gledamsvoje Konavle“ su Zračna lukaDubrovnik koja je temeljemnatječaja za dodjelu financijskepodrške za 2018. godinu osig-urala dio sredstava za ovaj pro-jekt, te Općina Konavle.Agroturizam Konavle ovaj pro-jekt nastavlja i u narednomrazdoblju u kojem se planirajuprovoditi dodatne edukativne iekološke akcije.

Jelena Gale Pregelj

ZAMJENICA MAREVIĆ O PROJEKTU ”PUTEVIMA PROŠLOSTI”:

Iznimno sam ponosna na uloženi trudIznimno sam ponosna na uloženi trudIznimno sam ponosna na uloženi trudIznimno sam ponosna na uloženi trudIznimno sam ponosna na uloženi trudNa kampusu Sveučilišta u Dubrovniku u petak je održana konferenci-ja za medije o napretku projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnograf-ska turistička atrakcija“ kojemu je cilj stvaranje integrirane turističkeponude bazirane na kulturnoj baštini Dubrovačko-neretvanske žup-anije.„Dubrovačko-neretvanska županija, kao nositelj projekta iznimno jeponosna na sav trud uložen u ovaj projekt vrijedan više od 33 milijunakuna, od čega su čak 27.748.345,48 kuna bespovratna sredstva izOperativnog programa ”Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj. Ušli smo u treću godinu projekta,i još nam je malo ostalo do završenog turističkog proizvoda, koji ćedodatno valorizirati i promovirati kulturna bogatstva županije, odSmokvice, Korčule, Dubrovačkog primorja pa do Mljeta. Županija je,iako su radovi na kulturnim dobrima još u tijeku, provela uspostavusustava besplatnog pristupa internetu i brenda ‘Putevima prošlosti’, azakoračili smo putevima budućnosti,“ istaknula je zamjenica županaŽaklina Marević.Uz Županiju, kao nositelja i Regionalnu agenciju DUNEA koja opera-tivno i administrativno provodi projekt, sudjeluje još 11 partnera: Tur-istička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Sveučilište u Du-brovniku, Hrvatski restauratorski zavod – Dubrovnik, Općine Dubrovač-ko primorje, Smokvica i Mljet, Grad Korčula i Korčulanska razvojnaagencija KORA te Obrt za restauriranje namještaja Depolo i putničkaagencija Dominium Travel.Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije VladimirBakić predstavio je pripremne aktivnosti promocije zajedničkog bren-

da – izradu vizualnog identiteta brenda, pripremu promotivnihmaterijala kao i promociju na turističkim sajmovima.Nazočne je pozdravio i prorektor za međunarodnu suradnju iznanost Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Martin Lazarte istaknuo uspješnu sinergiju znanstvenog, javnog i privat-nog sektora u realizaciji projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“.Napredak projektnih aktivnosti i do sad ostvarenih rezultatapredstavila je Sanda Barkiđija, viša stručna suradnica Region-alne agencije DUNEA te kazala kako su trenutno u procesugrađevinski radovi na Zavičajnoj kući u Slanom, Gradskommuzeju Korčule te Muzeju zlata i srebra u Smokvici, dok suradovi na Austrijskom putu i tematskim stazama Mljeta uspješ-no završeni. Paralelno s infrastrukturnim radovima, u sklopuprojekta se istraživanjem, osmišljavanjem i kreiranjem sadržajanovih turističkih atrakcija pokušava dodatno valorizirati i pro-movirati kulturna bogatstva županije.Izv. prof. dr. sc. Ivana Pavlić sa Sveučilišta u Dubrovniku po-jasnila je rezultate istraživanja za formiranje integrirane turis-tičke destinacije. Opširno je to istraživanje koje provodi Sveučil-ište u sklopu projekta u nekoliko faza, a tiče se navika i potroš-nje turista, izletnika te domaćeg stanovništva uz naglasak naindeksu samoodrživosti koji je iznimno bitan za lokalnu zajed-nicu.Mara Kolić Pustić, konzervator-restaurator savjetnik Hrvatskogrestauratorskog zavoda prikazala je interaktivnu prezentacijuo oltaru Poklonstva kraljeva iz crkve sv. Jeronima u Slanomkoja će biti dio postava Zavičajne kuće u Slanom, nekadašn-jeg župnog dvora koji se također obnavlja iz temelja.

16 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

U SJEĆANJE

Željko Filičić Željko Filičić Željko Filičić Željko Filičić Željko Filičić (1958. - 2018.)(1958. - 2018.)(1958. - 2018.)(1958. - 2018.)(1958. - 2018.)Željko Filičić, istaknuti dragovoljac Domovinskogarata i jedan od organizatora obrane Dubrovnika,preminuo je 4. prosinca u 61. godini života.Puno je simbolike u podudarnosti njegova posl-jednjeg ispraćaja i Dana dubrovačkih branitelja, 6.prosinca, jer Filičić je obrani rodnoga grada pri-donio puno više nego je široj javnosti znano - odsudjelovanja u organizaciji Narodne zaštite, u osig-uravanju ratnoga materijala početkom agresije i upredvođenju dva konvoja za njegovu dopremu,preko utemeljenja i ustrojavanja Hrvatske ratnemornarice i dvije domobranske bojne u Dubrovni-ku, a posebno u osiguravanju potpore državnogavrha nastavku obrane Grada u studenom 1991.,čime se preduhitrila ideja o tzv. demilitarizaciji Du-brovnika, čija bi provedba - da je do nje došlo -imala dalekosežne posljedice po dubrovački kraj.Bio je to samo logičan nastavak onoga što je pre-thodilo Domovinskom ratu, njegovu udjelu ustvaranju Europskoga pokreta Hrvatske ioživotvorenju višestranačja potkraj osamdesetih,proizašlog iz njegovih druženja s velikanima hr-vatskoga proljeća, poput Vlada Gotovca i SavkeDapčević Kučar. Upravo na njezin nagovor preuzeoje osnivanje Savkine Hrvatske narodne stranke uDubrovniku i postao njezin prvi predsjednik, uspješ-no je vodeći u tom turbulentnom vremenu.Sve svoje sposobnosti stavio je u službuoživotvorenja i obrane hrvatske neovisnosti, vodećise svojim domoljubnim idealima i visokim moralnimnačelima usađenim još u djetinjstvu u čestitoj du-brovačkoj obitelji, koristeći znanja stečena na školo-vanju u inozemstvu i poznavanje mehanizama funk-cioniranja razvijene demokracije koju je tamo uživoiskusio. Tako je bilo i na mogućoj velikoj prekretni-ci u njegovu životu - umjesto zasluženoga visokogčina, ponuđenoga istaknutog položaja u državnojslužbi i trajne materijalne sigurnosti, u raskorakuizmeđu sanjanih ideala i krute životne zbilje, bezokolišanja je izabrao onaj drugi, puno teži put - os-

taviti sve to iza sebe i krenuti iz počet-ka, od nule, uz popratno upoznavan-je naličja mlade hrvatske demokracijena vlastitoj koži.Međutim, Filičić je sve to izdržao, neodustajući od svojih ideala, i nastaviopridonositi izgradnji hrvatskoga društ-va na demokratskim zasadama, dubo-ko usađenim u svom biću. To jeposebno došlo do izražaja osnivanjemUdruge dragovoljaca Hrvatske ratnemornarice i njezinu profiliranju udruštveno proaktivnu organizaciju, čijedjelovanje sadržajno i u pozitivnomsmislu znatno odskače od većinebraniteljskih udruga.Njegov ključni angažman u tomrazdoblju, koji neprekidno traje posl-jednjih 15 godina, velika je potpora Hr-vatima u Crnoj Gori na očuvanju iden-titeta i jačanju njihove uloge u prevla-davanju posljedica rata, u obnovisuradnje, te gradnji povjerenja i pri-jateljstva između Dubrovnika i Kotora,između Hrvatske i Crne Gore.Pokretač je i uspješno provedenihinicijativa za dodjelu društvenihpriznanja (odlikovanja i nagrada)nekolicini uglednih sugrađana za nji-hov dugogodišnji plodan rad i dopri-nos razvitku zajednice, kao i istaknutimpojedincima i hrvatskim udrugama izCrne Gore, zaslužnim za doprinos op-stanku Hrvata i unapređenju odnosadvije države.U svemu tome važno je naglasiti jed-nu njegovu ljudsku osobinu, kakva serijetko susreće - djelovanje iz drugogaplana, bez samoisticanja, nasuprotneizmjernoj ustrajnosti. Osmišljavan-je akcija, okupljanje i poticanje drugihna djelovanje, isticanje njihovihzasluga nauštrb vlastitih - rijedak je to

primjer samozatajnosti u kombinacijis iznimnom kreativnosti.Za iznimne zasluge u Domovinskomratu odlikovan je Redom hrvatskogatrolista, a naknadno - iako nije imaonikakav čin - i Redom Bana Jelačića,najvišim vojnim odlikovanjem Repub-like Hrvatske koje može dobiti poje-dinac, koje se dodjeljuje dužnosnici-ma, časnicima i zapovjednicima pos-trojbi za iznimno uspješno zapovije-danje postrojbama Oružanih snagaRepublike Hrvatske, za osobite vojnezasluge u njihovom ustroju i razvitkute postrojbama i drugim ustrojstven-im jedinicama Oružanih snaga Repub-like Hrvatske.

MLADI I OBITELJI ŽUPE SV. ILARAORGANIZIRAJU HUMANITARNU AKCIJU

Imaj srce za drugeImaj srce za drugeImaj srce za drugeImaj srce za drugeImaj srce za drugeMladi i obitelji župe sv. Ilara u Mlinima uzpotporu Općine Župa dubrovačka u ned-jelju 16. prosinca ispod platana u Mlini-ma s početkom u 15 sati organiziraju hu-manitarnu akciju “Imaj srce za druge” .Sav prihod od prodaje ići će potrebitimobiteljima Župe Sv. Ilara.- Mladi su izrađivali ukrase za bor, figu-rice u drvu, cvijeće, slike i druge ukrasekojima možete obradovati svoje najmil-ije, a pri tome otvoriti svoje srce i za sveone kojima je naša pomoć uistinu po-trebna. Osim ponude božićnih ukrasa ifigurica moći ćete se zasladiti priklama,ugrijati čajem i poslušati adventske ibožićne pjesme naših mladih i djece. Uakciji će sudjelovati i Subrenum events,kao i slastičara Milano. Sav prihod odprodaje ići će potrebitim obiteljima naše

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

Župe i vjerujemo da će imBožić biti puno ljepši i ispun-jeniji. U ovo predbožićno vr-ijeme kada smo toliko zasi-pani porukama o materijal-nome; „Kupi!“, „Morašimati!“ i sl., koje nas tjerajuna to da u cijeloj toj jurnjavizaboravimo na ono bitno,podsjetimo se što je to uis-tinu Božić. Božić je vrijemekada nam ususret dolazimali Bog i želi nam dati ra-dost, ljubav, mir, želi da topodijelimo jedni s drugima.Osvrnimo se oko sebeovoga Božića i pogledajmoljude oko nas, pokažimo im,da i mi otvorenog srca idemo njima ususret idajemo ono najdragocjenije, sebe. Ovajdogađaj je jedna takva prilika kad nježnost iljubav toga malog Božića možemo podijelitiupravo s onima kojima je to najpotrebnije.

Zato dođite, jer uistinu smo potrebni jednidrugima! Dođite i učinite prvi korak kaBožiću... imajte srce za druge - poručuju or-ganizatori. U slučaju nevremena događaj seodgađa.

17GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

18 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

PROGRAM KINEMATOGRAFADUBROVNIK

OD 14. DO 19.12.

14. prosincaKino Sloboda

15.30 ASTERIX : TAJNAČAROBNOG NAPITKA / 3D- animirani film sinkr. na hr-vatski. Režija: AlexandreAstier, Louis Clichy / Gl:Mario Petreković, BabyDooks, Pero Juričić17.00 SPIDER MAN : NOVISVIJET / 3D - animacija,avantura. Režija: Bob Per-sichetti, Peter Ramsey / Gl:Adnan Prohić, Tarik Filipov-ić, Ana Begić

Dvorana Visia18.30 COLETTE - biografi-ja, drama, povijesni. Režija:Wash Westmoreland / Gl:Keira Knightley, DominicWest, Eleanor Tomlinsom,Fiona Shaw20.30 STARI MOMCI - ko-medija. Režija: Toby Mac-Donald / Ul: Alex Lawther,Jonah Hauer-King, PaulineEtienne, Joshua Mcguire,Denis Ménochet

15.prosincaKino Sloboda

14.00 OBITELJSKI BOŽIĆNIVREMEPLOV: FROZEN -animirani film za djecu.Režija: Chris Buck, JenniferLee16.00 AQUAMAN / 3D -akcijski, avantura, SF.Režija: James Wan / Ul: Ja-son Momoa, Amber Heard,Nicole Kidman

Dvorana Visia15.00 ASTERIX: TAJNAČAROBNOG NAPITKA / 3D19.00 Metropolitan OperaHD Live / G.Verdi: LA TRA-VIATA

16.prosincaKino Sloboda

14.30 SPIDER MAN : NOVISVIJET / 3D - animacija16.30 GRINCH - animiranaobiteljska komedija18.00 OBITELJSKI BOŽIĆNI

LIKOVNICA UDRUGE MLADIHORLANDO

Vuneni BožićVuneni BožićVuneni BožićVuneni BožićVuneni BožićEdukativno kreativna Likovnica„Vuneni Božić“ održala se 7. i 8.prosinca u prostoru Udrugemladih Orlando. Riječ je o be-splatnoj radionici izrade božićnihukrasa od vune koju su vodilesestre Ivana Miloglav Ivanković,akademska slikarica i MaraMiloglav Moretić, dizajnerica tek-stila i odjeće koja je ovom prigo-dom naglasila kako su polazniciradionice imali prilike izrađivatirazne dekorativne predmete izklupka vune kao što su vijenci slopticama, privjesci i kapice, te

su kombinirali različite veličine iboje niti, inspirirane nadolazećimblagdanima. „Sestra i ja smo izkreativnih struka, i uvijek smootvorene za edukativno kreativneradionice, te smo se i ovaj putrado odazvale pozivu Udrugemladih Orlando“, zaključila je Iva-na Miloglav Ivanković. Bila je ovodruga u nizu edukativnokreativnih likovnih radionica Lik-ovnica u organizaciji Udrugemladih Orlando koju osmišljav-aju i kreiraju umjetnici i likovnipedagozi. Ideja je upoznati po-laznike s raznim likovnim tehni-kama i vještinama za vrijemedruženja uz glazbu.

Jadranka Milovčić

UDRUGA MALA OPERA - GLAZBENA PRIČA ZA DJECU

„Babar i Djed Božićnjak“„Babar i Djed Božićnjak“„Babar i Djed Božićnjak“„Babar i Djed Božićnjak“„Babar i Djed Božićnjak“Nakon velikog uspjeha “Priče o sloniću Babaru”, Udruga Malaopera uz potporu Grada Dubrovnika i u suradnji s Dubrovačkimknjižnicama Dubrovnik i Francuskom alijansom Dubrovnik, prire-dila je posebno izdanje edukativnih koncerata za djecu - glazbe-nu priču „Babar i Djed Božićnjak” koja se održala u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad - Saloči od zrcala u srijedu, 12. prosinca 2018..Ovaj multimedijalni koncert upoznaje najmlađe slušatelje, na nji-ma blizak i zabavan način, s klasičnom glazbom i njezinom osob-itom formom - glazbenom pričom. Božić je i u zemlji slonova vla-da velika zabrinutost jer Djed Božićnjak još nikada nije posjetiodjecu sloniće. Kako bi razveselio svoju družinu, kralj Babar krećeu uzbudljivu potragu za legendarnim djedicom... Ovu zanimljivu iuzbudljivu božićnu priču s originalnim tekstovima i ilustracijamaautora Jeana de Brunhoffa prate najljepše stranice klavirske glazbeza djecu iz pera P. I. Čajkovskog, R. Schumanna, G. Bizeta, E.Griega i C. Saint-Saënsa. Izvođači i autori koncepta: Danijela Pet-rić, klavir i Zdenko Niessner, pripovjedač.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE - OGRANAK LAPAD

‘’Tri praščića’’ razveselila mališane‘’Tri praščića’’ razveselila mališane‘’Tri praščića’’ razveselila mališane‘’Tri praščića’’ razveselila mališane‘’Tri praščića’’ razveselila mališaneLutkarska predstava „Tri praščića“ održala se u utorak, 11. pros-inca u Ogranku Lapad. Svjetski poznata priča o tri praščića dio jedjetinjstva i nezaobilazna literatura svakog djeteta, a dubrovačkimmališanima dočarali su je članovi kulturnog društva Aster. Pred-stava je dio programa Dubrovačkog zimskog festivala.

U SPLITU

Zamjenica Marević na četvrtoj NoćiZamjenica Marević na četvrtoj NoćiZamjenica Marević na četvrtoj NoćiZamjenica Marević na četvrtoj NoćiZamjenica Marević na četvrtoj NoćiNeretvanaNeretvanaNeretvanaNeretvanaNeretvanaČetvrtoj Noći Neretvana, koja je održana 8.prosinca u Splitu, nazoči-la je i zamjenica župana Žaklina Marević. Na ovoj večeri tradicije uzbogate neretvanske delicije, vrhunska vina neretvanskih vinara i bogatzabavni program nitko nije ostao ‘kratak’ za dobar provod. Noć Neret-vana organiziralo Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu.

Nova zbirka pjesama Mirjane KlinacNova zbirka pjesama Mirjane KlinacNova zbirka pjesama Mirjane KlinacNova zbirka pjesama Mirjane KlinacNova zbirka pjesama Mirjane KlinacPredstavljanje četvrte zbirke pjesama Mirjane Klinac „Kolijevka mogdjetinjstva“ održat će se u petak, 14. prosinca u 18 sati u ČitaoniciNarodne knjižnice Grad. Uz autoricu u programu će sudjelovatiglumice Kazališta Marina Držića Izmira Brautović i Srđana Šimu-nović, dok će u glazbenom dijelu večeri nastupiti Vicko Klinac naglasoviru. „Ovom se mojom četvrtom zbirkom želim odužiti kor-ijenu moga postojanja, svemu što sam kao dijete sretno proživjelacrpeći prave vrijednosti života satkane u ove stihove želeći ih otrg-nuti od zaborava“ istaknula je Klinac u svojoj novoj zbirci. MirjanaKlinac rođena je 1955. u Ponikvama, a od 1969. živi u Dubrovni-ku. Umirovljenica je.

VREMEPLOV: GREMLINI -komedija, horor20.00 SMRTONOSNISTROJEVI - epska avantu-ra Režija: Christian Rivers /Ul: Hugo Weaving, Hera Hil-mar, Robert Sheehan, Ji-hae, Ronan Raftery

Dvorana Visia17.00 ASTERIX : TAJNAČAROBNOG NAPITKA / 3D18.30 COLETTE - biografi-ja, drama, povijesni20.30 STARI MOMCI - ko-medija

17.prosincaKino Sloboda

20.30 AQUAMAN / 3D -akcijski, avantura, SF

Dvorana Visia18.00 STARI MOMCI - ko-medija20.00 KUĆA KOJU JEIZGRADIO JACK - drama,triler Režija : Lars von Trier/Gl: Matt Dillon, Bruno Ganz,Uma Thurman, JeremyDavies

18.prosincaKino Sloboda

20.30 SMRTONOSNISTROJEVI - epska avantu-ra

Dvorana Visia18.00 STARI MOMCI - ko-medija20.00 KUĆA KOJU JEIZGRADIO JACK - drama,triler

19.prosincaKino Sloboda

20.00 AQUAMAN / 3D -akcijski, avantura, SF

Dvorana Visia18.00 STARI MOMCI - ko-medija

20.00 KUĆAKOJU JEI Z G R A D I OJACK - dra-ma, triler

19GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

RADOVI U ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIK

10. prosinca u 6.00 sati uzletno-sletna staza puštena je u prometu dužini od 2099 m za slijetanje i polijetanje, a planirani letoviprema zimskom redu letenja su u mogućnosti prometovati bezograničenja

Faza II. izvedenih radova na uzletno-sletnoj stazi okončana 9. prosinca

Zračna luka Dubrovnik d.o.o. sa zadovoljstvom izvještava javnost da jeFaza II. izvedenih radova na uzletno-sletnoj stazi okončana 9. prosinca2018. u skladu s ranije objavljenim dinamičkim planom izvođenja radova,dakle u potpunosti su ispoštovani rokovi.Od ponedjeljka 10. prosinca u 6,00 sati po lokalnom vremenu uzletno-sletna staza je puštena u promet u dužini od 2099m za slijetanje i polijet-

Frano Luetić: Promet bez ograničenja u Zračnoj luci Dubrovnik

anje. Sukladno navedenom svi na-javljeni i planirani letovi prema zim-skom redu letenja su u mogućnostiprometovati prema i iz Zračne lukeDubrovnik bez ograničenja.Osim toga, izvještavamo javnost daje Zračna luka Dubrovnik implemen-tirala proceduru za preciznu pros-tornu navigaciju (RNAV) koja omo-gućuje precizno slijetanje zrakoplo-va iz oba smjera uzletno-sletno

staze i danju i noću. Procedura setemelji na primjeni globalnog nav-igacijskog satelitskog sustava(GNSS-Global Navigation SateliteSystem) te zahtjeva adekvatnu te-hnološku opremljenost zrakoplo-va za primjenu ove procedure.Završetkom radova Faze I. i FazeII. okončano je kritično razdobljerekonstrukcije uzletno sletnestaze, pa se za buduće razdobljeočekuje da će se najavljeni prom-et odvijati bez poteškoća.Radovi Faze III. se nastavljaju iočekuje se da će biti završenipolovicom ožujka 2019. kada ćeu potpunosti rekonstruirana uzlet-no-sletna staza biti u uporabi upunoj dužini.

„Do polovice mjeseca ožujka 2019. očekujese dovršetak radova, a uzletno-sletna stazabit će u uporabi u punoj dužini”.Direktor Zračne luke Dubrovnik, Frano Luetić nag-lašava kako Zračna luka Dubrovnik nakon uzvedenihradova ima 2099 m staze, što je sasvim dovoljnoza tipove zrakoplova kao što su Airbus A319 i Air-bus A320 te Boeing 737. To ujedno znači da Zrač-na luka Dubrovnik neće imati problema u Zimskomredu letenja prilikom polijetanja i slijetanja aviona.Luetić pritom ističe kako se radovi u ZLD nastavlja-ju jednakim tempom i intenzitetom, pa se takoočekuje nastavak radova na kompletiranju rekon-strukcije uzletno-sletne staze. Isto tako, slijedidovršetak tzk. touchdown zone prema Cavtatu. Dopolovice mjeseca ožujka 2019. očekuje sedovršetak radova u potpunosti. Luetić je također ovom prilikom pohvalio izvođače radova u Zračnoj luci Du-brovnik; Poduzeće za ceste Split, STRABAG i Elektrocentar Petek. Izvor: Libertas Televizija

20 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

U prvih sedam dana izvođenja ključnih radova u Zračnojluci Dubrovnik, odnosno u razdoblju od 8. do 14. stude-noga, Croatia Airlines je, unatoč ograničenjima post-avljenim radovima na trenutno najvećem gradilištu uRepublici Hrvatskoj, a pridržavajući se svih potrebnihnačela sigurnosti putnika, obavio 86 posto planiranihletova u sklopu reduciranog opsega letenja u Dubrovniki iz Dubrovnika, što konkretno znači 42 od ukupno 49planirana leta te prevezao 4400 putnika.Više od 80 posto put-nika pritom je izravnozrakoplovom doputov-alo do krajnjeg odrediš-ta, dok je alternativniprijevoz autobusimaosiguran za manje od20 posto putnika i tonakon što je pet letova(10,2 posto ukupnogbroja letova) otkazano,a četiri leta (8,2 postoukupnog broja letova)preusmjerena u Split,isključivo zbog nepo-voljnih vremenskih uv-jeta u Zračnoj luci Du-brovnik.Sigurnost letenja i le-tačka ograničenja iskl-jučivi su razlogpreusmjeravanja ili ot-kazivanja manjeg bro-ja planiranih letova, jerje sigurnost svakogputnika uvijek bila i os-tat će prioritet u poslo-vanju Croatia Airlinesa.Slijedom navedenog ukompaniji se svakod-nevno obavljaju iposebne pripreme s letačkim posadama, kako bi seletovi u Zračnu luku Dubrovnik i u ovom razdoblju re-striktivnih uvjeta obavili potpuno sigurno - istaknuli suiz Croatia Airlinesa.U navedenom je razdoblju Croatia Airlines, također,uveo i dva dodatna leta s ciljem da se što većem brojuputnika omogući dolazak do odredišta u najkraćemmogućem vremenu i usluga zračnog prijevoza kakvuočekuju, sukladno čemu je i 14 letova (s ukupno 1003putnika) preusmjereno sa zrakoplova Airbus na zrako-plov Dash 8-Q400, koji ima manja letačka ograničenjau navedenim restriktivnim uvjetima te može zadovoljitisve potrebne uvjete koje pred Croatia Airlines postav-ljaju radovi na uzletno-sletnoj stazi ZL Dubrovnik.

Unatoč radovima u Zračnoj luci Dubrovnik,Croatia Airlines obavio 86% planiranih letovaUvedena su dva dodatna leta, a 14 letovapreusmjereno je na zrakoplove koji u potpunostiudovoljavaju trenutnim restriktivnim uvjetimazbog radova na uzletno-sletnoj stazi Zračne lukeDubrovnik

Podsjetimo, Croatia Airlines, hrvatski nacionalni avio-prijevoznik, u razdoblju od 8. studenoga do 9. prosincaove godine obavljala je reducirani red letenja u Du-brovnik i iz Dubrovnika, koji je usklađen i dogovoren saZračnom lukom Dubrovnik i kao takav prilagođen svimletačkim ograničenjima uzrokovanim radovima na ob-novi uzletno-sletne staze Zračne luke Dubrovnik.Svjestan važnosti svakodnevne izravne povezanostistanovnika Dubrovačko-neretvanske županije saZagrebom, kao i svoje odgovornosti nacionalnog avio-prijevoznika, Croatia Airlines je odlučio prilagoditi le-tačke operacije vrlo restriktivnim uvjetima letenja uZračnoj luci Dubrovnik, umjesto otkazivanja svih leto-va u navedenom razdoblju, što je također bila jedna

od mogućnosti.Reducirani red letenjau navedenom jerazdoblju dodatnopodložan promjenamazbog nepovoljnih vre-menskih uvjeta, što seponajprije odnosi naburu. Riječ je o speci-fičnom vjetru, čijujačinu nije mogućetočno predvidjeti i kojizrakoplovima Airbusuvelike povećavazaustavni put na tre-nutno dostupnu dužinuuzletno-sletne staze tetako izravno ugrožavasigurnost letenja.Jednako je važna i čin-jenica da kompanija, uskladu s europskom ihrvatskom zakonskomregulativom, vodi skrbo svakom od putnika sletova zahvaćenihporemećajima te im,na vlastiti trošak, osig-urava ostvarenje nji-hovih korisničkih prava.Kompanija će stoga inadalje, kad god za to

bude postojala potreba i bude moguće, unaprijedobavještavati putnike o neplaniranim poremećajima,dok pritom zahvaljuje svim putnicima i javnosti na ra-zumijevanju i uvažavanju činjenice da određene pore-mećaje, nažalost, nije moguće točno predvidjeti i otome unaprijed obavijestiti korisnike usluga.Croatia Airlines ulaže najviše moguće napore da svojuuslugu održi na razini koju putnici s pravom očekuju ito unatoč svim letačkim ograničenjima u Dubrovniku,kapacitetima flote i cjelokupnoj mreži domaćih i međun-arodnih letova, o kojima ovise svakodnevne letačkeoperacije i aktivnosti kako Croatia Airlinesa tako i Zračneluke Dubrovnik.

Izvor: Croatia Airlines, foto: Libertas Televizija

37GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za dbv info’.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za dbv info’.

ZANIMLJIVOSTI

Nakon što su putnici napustili zrakoplov, isti je priprem-ljen za idući let na redovnoj liniji za Split i RijekuZrakoplov tipa L410 Turbolet avioprijevoznika Trade Airna redovnoj liniji iz Splita za Dubrovnik, 29. studenogoko 12:45 sati sletio je na zatvoreni dio uzletno-sletnestaze - potvrdili su iz Zračne lukeDubrovnik. Zrakoplovje sletio među kamione, a na pistu, koja je zbog građ-evinskih radova zatvorena, brzo su izašle žurne službeZračne Luke Dubrovnik. U pratnji vatrogasaca i Hitne

Avion sletio na zatvoreni dio pistepomoći, zrakoplov je napustio pistu i parkirao na sta-janci, gdje su putnici sigurno iskrcani. Događaj je pre-ma standardnoj procesudi prijavljen Hrvatskoj agencijiza civilno zrakoplovstvo i Agenciji za istraživanje nes-reća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu,koji će dalje postupati sukladno propisima, istaknuli su.Nakon što su putnici napustili zrakoplov, zrakoplov jepripremljen za idući let te je napustio Zračnu luku Du-brovnik na redovnoj liniji za Split i Rijeku.

38 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

39GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Bazen čekali trideset godinaInstitucije rade svoj pos’o. I svi skupa su raspoloženi za obračun sa korupcijskom mafijom. Jošsamo da oraspolože i - mafiju

Čuveni američki Forbes, objavio je top listunajmoćnijih žena svijeta, bilo onih u politi-ci, ili u biznisu. Mnogi su Hrvati bili iznenađe-ni, kad’ su pročitali, da je među prvih 50žena, naša omiljena predsjednica tek - 47.Još više nezadovoljstva je izazvalo iobrazloženje, koje su nadođontali neki našipožutjeli mediji. Pa su tako nabrajali njene‘doprinose’ globalnoj politici; uspješno sekažu samoslikala na ogradi Bijele kuće,junački se gurala na nekom samitu, dasjedne blizu Trumpa, pjevala s Tompson-om slaveći rođendan s Mamićem, družilase s Bujancem, dijelila djeci slike s auto-gramom, lijepila pločice,plesala Labuđe jezero,udomila kučka i opetovanogrlila nogometaše itenisače.Ovih dana je nabrojenimdoprinosima svojoj popu-larnosti, predsjednicadodala i svečano otvoren-je bazena u Velikoj Gorici.Zahvalila je svima koji sustrpljivo čekali bazen pro-teklih trideset godina isudjelovali u ovom povijes-nom projektu. Otvorenje jebilo tako nabijeno emoci-jama, da je dvoje djeceizneseno vanka, jer im jedošla mala snaga. Sve toje blagoslovio i lokalnisvećenik.Mediji nisu precizno objav-ili, što je bio uzrok dječjemprevelikom uzbuđenju; je li to zbog sinergijeCrkve i države, ili je nešto škodljivo ispar-avalo iz bazena.Neki su posjetioci jasno vidjeli razlikuizmeđu sličnih događanja iz ‘doba mra-ka’ i danas; tad’ su sva djeca morala nadoček voljenoga vođe i nisu smjeli ni sluča-jno padat’ u nesvijest. U današnje doba,na doček idu samo odabrani, a njihovoodsustvo, ni’ko neće krivo protumačit’.Osim starih cinika!A jedan od tih cinika, sjetio se povijesnetvrdnje, da je u antičkom Rimu, jedini načinza pobjeć’ iz kazališta, dok je Neron pjev’o,bio – odglumit’ bolest.Predzadnja setemana saborskog zasjedan-ja, a prije odlaska premorenih zastupnikana duži odmor, donijela je velika uzbuđen-ja svima Hrvatima, koji u svom gradu nem-aju cirkus, a imaju Hrvatsku televiziju. Takosu predstavu gledali, u tom visokom domuuvaženih zastupnika; časnih, poštenih imudrih miljenika glasačkog tijela Lijepenaše. Zbog nezadovoljstva dnevnim re-dom zasjedanja i nedolaska ministra pol-joprivrede, Mostovci su ometali zasjedan-je, a na govornicu su izlazili bez da pitajupredsjedavajućeg, baš k’o da idu u - zahod.

A i učinak izlaska im je bio sličan. Zato jejednoga od njih, HDZ-ov Baćo iz Splita,nazv‘o čobaninom. A on Baću - uhljebom.Jer je kaže, saborsku foteljicu zaslužio stisuću glasova na izborima.A inače je bio projektni analitičar u Studen-skom centru. Analizira studente sklone pl-jački i kriminalu, pa ih vrbuje za svoju mafi-ju, tvrde oni!Onda je predsjedavajući vitez, na oporbeneborce nahušk’o stražu. Ali boraca je biloviše nego straže. Pa je zasjedanje prekinu-to. Bilo kako mu drago, ali sad ni’ko više nemože rijet, da Baćo nije u Saboru ni riječ

progovorio.U Kanadi uhitili Kinezicu, potpredsjednicukineske tvornice mobitela, na zahtjevAmerike. Pa zatražili od Kanade, da je nji-ma izruče. Kažu, njezini mobiteli se pro-davaju Iranu, kojemu su Amerikanci uvelisankcije. A sumnja se da su i opasnost zašpijunske agencije. Pa je zato gospođa kri-va i mora na sud. Neovisni stručnjaci tvrde,da je njezina krivica jedino ta, što je ozbilj-na konkurencija američkim proizvođačimamobitela. K’o da se na placi, recimo, Župkaposvađa s Primorkom, pa njoj za despet,mušterije odvraća od njezinih domaćih jaja,koja tobože, nisu freška. Pa kad’ oni sve-jedno kupe jaja, onda ona njoj prijeti sud-skom tužbom.U Sarajevu, glavnom gradu, nama sus-jedne države, proglasili su stanje ‘upozo-renja’ radi onečišćenja zraka, opasnim čes-ticama prašine i otrovnih plinova u zraku, azbog kojih je glavni grad BiH proglašen na-jzagađenijim na svijetu. Jedan njihov mini-star je, za ovako opasno stanje okrivio poje-dinačna, mala ložišta, a poduprli su ga iekološki svjesni, djelatnici američke am-basade, koji su za njihovo neposrednozagađenje zraka, okrivili obližnju -

ćevabdžinicu. Poučeniiskustvom u slučaju oneKinezice, u Bosni se pri-bojavaju sankcija na iz-voz pljeskavica, kojeozbiljno konkuriraju -MC Donaldu.U nas nisu zabilježene tako opasne kon-centracije otrovnih plinova u zraku, ali tekće mjerenja, nakon početka Adventa poka-zat’, jesu li tvrdnje američkih stručnjaka outjecaju roštilja na ulicama istinite. To bibio ozbiljan udar, na naš tradicijski načinslavljenja Božića, već početkom prosinca,

uz kobasice, fritule, vrućevino i ostale delicije po uli-cama cijele Hrvatske, a os-obito našega Grada. Našiekološki stručnjaci će imat’priliku usporedit’ utjecajgradela sa Zimskog festi-vala, sa onim od dimnjakakruzera.Svi su izgledi, da će hrvats-ko nebo još dugo bit’ bran-jeno ruskim, umjestoameričkim karanpanama.Jer, Amerikanci eto, nedaju Izraelu da nam prodaavione. Neki Trumpohol-ičari tvrde da je to normal-no. Amerika nama regala-va helikoptere, a mi odnjih, ni polovne avione dakupimo. Nego hibridneizraelske, koji jedva i sličena sebe. A nakon što su

nesuđenom kupnjom aviona, svoje domol-jublje dovoljno promovirali naši vodeći poli-tičari, sad’ kupovina više i nije tako važna.Jedino je na muci, vrijedni resorni mini-star, na kojega su svi navalili, ne bi li opetdao ostavku. K’o za vrijeme požara u Spli-tu. Jer ovo je, kažu oni, požar Biblijskihrazmjera. Šuška se, da je on, vizionar kakavje, uz pomoć prijatelja već otvorio i firmu zaservisiranje ovih vrhunskih aviona, ali i satel-ita i ostalih space shuttle-ova. Što bi se uuličnom žargonu reklo: džabe je krečio! Ilina popularnom američkom: Shit! Fuck!Devetoga prosinca je obilježen Međunar-odni dan borbe protiv korupcije. U našojzemlji, ogranak Transparency Internation-al je poručio onima kojih se to tiče, da jeborba protiv korupcije najvažniji zadatak uizgradnji poštenog i pravednog društva.Naša vlada i državna poduzeća i ustanove,o tome ne znaju ništa, i odbacuju imen-danske čestitke onih, koji su im imendančestitali. Nisu upriličili nikakvu svečanu ak-ademiju za svoje zaslužne uzvanike, nitibarem sazvali konferenciju za novinare. Jerinstitucije rade svoj pos’o. I svi skupa suraspoloženi za obračun sa korupcijskommafijom. Još samo da oraspolože i - mafiju.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market [email protected]

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u GraduKAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more /119.000 eura / 091 356 0200

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091356 0200

OBITELJSKA KUĆA U GRUŽU / 86m2,dvije sobe, uređeno i spremno za usel-jenje. Druga etaža odvojen prostor u roh-bau stanju / 280.000 eura / 091 356 0200

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA/ Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj bliziniulice Iva Vojnovića, u Lapadu. Urediteživotni prostor po vlastitim željama. Ra-dovi započeti u ožujku 2018., rok završet-ka objekta ljeto 2019., 50,23m2 / 199.000eura / 091 356 0200

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE / roh-bau 106m2, tri sobe i trikupaonice, kuhinja s dnevnim boravkomi terasa / 220.000 eura / 091 356 0200

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnojponudi stan 107m2 na drugom katu ka-mene kuće s pogledom na more. Ide-alan za turističko iznajmljivanje / 325.000eura / 091 356 0200

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 356 0200

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije ku-paonice, prostrana terasa / 350.000 eura/ 091 356 0200

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GO-TOVIM PROJEKTOM, LOPUD / projektza izgradnju kamenih villa za odmormediteranskog stila. Mogućnost kupn-je zemljišta, kuće ili cijelog projekta /180.000 eura / 091 356 0200

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metaraod mora. Idealna za odmor ili turističkoiznajmljivanje / 190.000 eura / 091 3560200

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 600.000 eura / 091 356 0200

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTA-TA / poželjan pogled na more, terasa ilivrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizeml-je, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizinaglavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodromasat vremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Prodaje se stara kuća oštećena, oko 200metara2 i okućnice i vrta oko 500 m2 uŽitkovićima (Čibača). 020 435 419.

Tražim manji stan ili studio apartman.095 790 4008.

Apartman u Zagrebu, blizina Kvatrića,dajem u dnevni najam 091 500 5418.

Tražim u Župi dubrovačkoj u najampoljoprivrednu zemlju ne manje od5500m2, poželjno da ima nešto masli-na na parceli. 097 670 7137.

Prodajem građevinsko zemljište uGružu. 095 807 3265.

Iznajmljujem 500 m2 zemlje u Konavli-ma. Cijena 100 eura. 091 600 6149.

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

POSAOVršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

Uređujem vrtove i đardine, voćnjake iparcele. 091 937 4727.

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Tražimo bračni par srednjih godina zarad na imanju na dubrovačkom područ-ju na duže vrijeme. Smještaj osiguran.Za sve ozbiljne ponude molimo nazvati091 338 0805

Radim bravariju kvalitetno, dobro i brzo,na teren dolazim po pozivu. Ograde,tende, rukohvate, kapije, vrata, popra-vak vrata, brave, ljepljene lepenke dos-ta toga jos na broj 092 269 8477.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 091 147 2794

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma, maslina, ukras-nog bilja, zelene ograde, poslovi hortikul-ture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo.Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

RAZNOProdajem šivaću mašinu SINGER iz1929. godine. Cijena 2.700,00 kn. 095903 8748.

Prodajem drva dub-cer-grab sadostavom. 091 556 4072.

Prodajem termo peć 3,5 kilovata u do-brom stanju. 092 269 8477.

Prodajem termo peć 3 kw. 098 937 1641.

Prodajem bicikl s motorom Apashe pow-er, nov. 091 985 4178.

Prodajem prstenovane kanarince i ka-narinke, boje, stasa i pjesme. 099 4141204.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibrira-juća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garanci-jom. Cijena po dogovoru. 091 9265 325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanalicenove, neupotrebljene, manja količina.098 495 428

Prodajem kupe kanalice i mediterankepo tri kune. 091 249 6674

Kupujem starinske kamene podne pločei ostale stare kamene stvari. 097 6707137.

OSOBNI ODNOSI 18+Inozemni penzioner bez obaveza želiupoznat žensku osobu do 50.g. 091160 1894

MARINELA 27 Normalna, pristojna i finaplavuša traži dečka za vezu ili avantu-ru. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

STUDENTICA SILVIJA 23 Zabavna,iskrena crnka traži dečka za super za-bavu kod mene. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

ISKUSNA MILKA 56 Javi se ako sineiskusan i želiš da te ja svemu naučimšto znam. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

NAPALJENA IRENA 40 Uvijek sam slo-bodna i pronašla bih muškarca zavatrenu avanturu. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

ANGELA 21 Studiram i radim i u slo-bodno vrijeme voljela bih se opustiti sadečkom u avanturi. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

UDOVICA KARMEN 60 Mazna, sprem-na na akciju u svim pozama! Čekam teu svom prostoru! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

BAKA SLAVA 60 Iskusna crnka većihatributa, želim akciju i uživanje kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UČITELJICA KATA 58 Vatrena plavušaželi upoznati muškarca radi avanturekod nje! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

NJEŽNA NINA 24 Trebam dečka zavezu bez obzira na izgled i godine kojije dobar. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+)

DARIJA 29 Usamljena sam i nudim pr-ijateljstvo, druženje, poznanstvo, ali ivezu. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: [email protected]

42 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG(1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (5)

Posljednji sati u ćelijiPosljednji sati u ćelijiPosljednji sati u ćelijiPosljednji sati u ćelijiPosljednji sati u ćelijiUmjesto naše odjeće dali su nam neke prljave dronjke.Stjerali su nas u jedan kut gdje smo zaprepaštenogledali jedan drugoga gotovo ne shvaćajući što nas jeto snašlo

Zamjenik načelnika odjela zaopskrbu logora] Bergman jekrao robu. On i [načelnik

odjela za opskrbu radnika] Blumin oduzimali suod zatvorenika i odnosili sve što se moglo un-ovčiti. Krali su ne samo za sebe već i za drugerukovoditelje i funkcionare u logoru i davali im.Među ostalima bili su namireni i komandant cen-tralnog logora Korobicin, načelnik logorskogNKVD-a, načelnik straže, načelnik političkog odje-la… Bergmanova je pogreška bila zapravo samou tome što je propustio ponešto od ukradenogodvojiti i za zamjenike tih načelnika, pa ga je jedanod njih počeo progoniti i natrpao mu na vrat ko-misiju. […] Jedino se plašio da ne pronađu i robušto je bila skrivena na drugim mjestima i sprem-ljena za prodaju. No, uskoro se riješio i te brige.[…] Bergmanovi prijatelji nisu bili nezahvalni.Svakog dana donosili su mu pakete s hranom.Nije izostajala čak ni votka. Unaprijed su mu pri-općili i to koliko će biti pod istragom, kad će ikoliko biti osuđen. […]Na njega se u potpunosti mogu primijeniti riječiSuvorova: ‘Onoga tko je bio u intendantskojslužbi više od tri godine možete mirne duše str-ijeljati bez ikakve istrage i suđenja, nećete pogr-iješiti.’ Bergman je radio mnogo duže od tri god-ine u intendantskoj službi logora. […] Mnogo kas-nije čuo sam od jednog tadašnjeg osuđenika,

koji je u zadnji čas bio pomilovan, kako su iz-gledali posljednji sati ljudi iz tih ćelija. Oni su živjeliu nadi, očekujući vijesti o pomilovanju od četirisata ujutro, pa do ponoći svakoga dana. Nakontoga bi nastupili oni kritični noćni sati kad je sva-ki šum u hodniku te ljude dovodio u stanje pan-ike. Obično bi, rekao mi je, nakon otključavanjavrata u ćeliju ulazilo pet do šest stražara. S revol-verima u ruci oni su šapatom prozivali onoga nakoga je došao red. Najčešće bi ga obmanjivalida ga pozivaju u kancelariju radi priopćenja od-luke Vrhovnog sovjeta o pomilovanju. U tim posl-jednjim časovima svoga života mnogi su jošvjerovali u čudo i poslušno pristali da ih odveduu tišini. Zatvorenika bi doveli u kancelariju kojaje bila na kraju hodnika. Naređujući mu da stanemirno, okružili bi ga, dok je načelnik zatvora či-tao odgovor Vrhovnog sovjeta na žalbu osuđeni-ka. Većina tih ljudi ne bi razumjela sam sadržajodgovora, već su samo pazili na posljednje riječikoje su bile vrlo kratke i jasne. Stražari su običnounaprijed znali sadržaj odluke i bili uvijek sprem-ni da pri izgovoru posljednjih riječi odluke ‘Odbi-ja se molba za pomilovanje’, odmah zgrabe os-uđenika, usta mu začepe krpom, vežu ga i od-vuku do izlaza iz zatvora gdje su već čekalepripremljene saonice. Obično bi potrpali na istesaonice nekoliko ljudi, vezali ih zajedno, pokriliceradom i vozili u neku bivšu štalu gdje su ih

strijeljali. […] Kako nam je pričao Bergman, stražari su za tajposao redovito dobivali votku. Norma je bila: dvije litre za op-eraciju izvođenja žrtve na strijeljanje i litra za samo izvršenje.Ljudski život je, očito, bio jeftin! Od Bergmana smo saznalitakođer da su se vojnici NKVD-a na tim zadacima dosta čestomijenjali. Dolazili su uvijek novi, jer bi njihovi prethodnici na-kon nekog vremena počeli pokazivati znakove rastrojenosti.Neke takve, da ne bi mogli kasnije pričati o tim nedjelima,također su hapsili, osuđivali i strijeljali. Rijetko tko je i od njihmogao dugo izdržati na tom prljavom poslu. Ali, u Kargopol-skom logoru našao se takav, neki poručnik NKVD-a čijeg seimena više ne sjećam. Ostao je na dužnosti krvnika gotovodo kraja rata. Kada su strijeljanja napokon obustavljena, on jeza naročite zasluge nagrađen ordenom rada. Dobio je viši čini preveden na viši položaj. Svi stanovnici jercovskog naseljadobro su ga poznavali i klonili ga se. […]Ćelija br. 4 [zatvora Aleksejevka] u koju su nas uveli bila jeveć prepuna ljudi. Nakon naših samica, u prvi mah smo im seobradovali dok nismo shvatili da su to kriminalci. Ti su se ljudiveć ozvjerili, bili su bez ikakvih osjećaja. Opkolili su nas i bezriječi počeli pretresati kao da su oni stražari u dežurnoj sobi.Kako nisu našli ništa za jelo, skidali su nam odjeću. Tko sepokušao suprotstaviti, odmah je bio udarcima oboren na pod.Drugi bi ga hvatali za noge i ruke i skidali ga do gola. Zanepunih pola sata nismo se mogli prepoznati. Umjesto našeodjeće dali su nam neke prljave dronjke. Stjerali su nas u jedankut gdje smo zaprepašteno gledali jedan drugoga gotovo neshvaćajući što nas je to snašlo. Kada je uvečer kroz otvor navratima dijeljena hrana i kad su najzad ti zlikovci dopustili daje i mi primimo, odmah su nam je oteli. Prošao sam do tadamnoge zatvore, ali to još nisam doživio […]U neko doba noći otvorio se prozorčić, a tri kriminalca sustražarima predala odjeću koju su nam oduzeli. U zamjenusu dobili komade kruha i čorbuljka od večere i to su samiodmah pojeli. Tako smo proveli prvu noć u aleksejevskomzatvoru. Slijedećih dana pakao se nastavljao. Ukinuto je pra-vo na šetnju. […]

Nastavlja se

43GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ZAVRŠETAK I ZAKLJUČAK O BAŠTINI ŽUPE DUBROVAČKE

Nasljeđe koje treba očuvatiNasljeđe koje treba očuvatiNasljeđe koje treba očuvatiNasljeđe koje treba očuvatiNasljeđe koje treba očuvatiza buduća pokoljenjaza buduća pokoljenjaza buduća pokoljenjaza buduća pokoljenjaza buduća pokoljenjaLjetnikovci Župe još su tu, prkose zubuvremena snivajući o slavnoj prošlosti,žalosnoj sadašnjosti i neizvjesnojbudućnostiOpsada Dubrovnika od Crnogor-ske i Ruske vojske trajala je odpočetka lipnja do 6.VII. 1806.g.Prvi napad Crnogorske vojskedubrovačka vojska zaustavila je7. VI. u usjeku Duboke Ljute, nasamom kraju Župe i uspjeli sunatjerati Crnogorce na povlačen-je. Dubrovačku vojsku pod bar-jakom crkve sv. Ivana koja jeiznad Plata, tada su sačinjavalipretežno Župljani, Brgaćani i Os-očani.U bestijalnom i barbarskom rat-nom pustošenju dubrovačkogkraja, ratne 1806.g. na 18. lipnja1806.g. prodru u Župu oko 2.300Ruskih vojnika i oko 2 000Crnogoraca, Bokelja i Hercego-vaca. Na području Župe du-brovačke pored neviđene pl-jačke, spalili su 188 kuća, međukojima i stare ljetnikovce i ladan-jsko gospodarska zdanja (kojihje bilo oko 25). Ratna šteta je bilaogromna.Početkom 19. st. najveći zemljiš-ni posjednik u Župi bio je SaboĐorđić koji je bio posljednji knezDubrovačke Republike 1808.g.(umro je 1821.g.). Njemu suCrnogorska i Ruska vojska opl-jačkale i spalile veći ladanjski ko-mpleks u Čolopecima i stranj uPetrači. Šteta je bila procijenje-na na 21 000 dukata i ovo je bilatada najveća pojedinačna štetau Župi dubrovačkoj.Događaji koji su utjecali nanestanak ljetnikovaca su: potre-si, pad Republike, Domovinski rat.Na području Župe dubrovačkenalazi se oko 11% dubrovačkihladanjskih zdanja. Vrijedni supovijesni spomenici naše kul-turne baštine koji svjedoče o vi-

sokom dometukulture življenjastarih Dubrovčana. Oni su mater-ijalni dokaz istančanosti i ukusaodređenog vremena te ljudi kojisu tada živjeli. Mnoga ladanjskazdanja na našem području dan-as su nažalost prepuštena zubuvremena, zapušteni i zaboravlje-ni. Zajedno sa vrtovima zarasli suu visoko raslinje u kupinu. Ljetni-kovci Župe još su tu, prkose zubuvremena snivajući o slavnojprošlosti, žalosnoj sadašnjosti ineizvjesnoj budućnosti. Raskoš-no počivaju pored bistre vodezagrnuti stoljetnim krošnjama.Osluhnemo li pažljivo, čut ćemotihi mrmor kamena, govor starine,davni topot koraka koji se gubeu opustjelim vrtovima sunca iagruma. Propadanjem i siro-mašenjem vlastele nakon padaDubrovačke Republike, mnogiljetnikovci su mijenjali svoju prvot-nu svrhu i pretvarali se u stam-bene i gospodarske objekte.Stara ladanjska zdanja doživjelasu različite preinake, a njihovi vr-tovi pretvarani su u gospodarskadvorišta, poljoprivredne površine,a neki ostaju potpuno zapušteni.Pored degradacije, javlja se i dev-astacija koja je zahvatila mahanaročito polovicom 20. st. Samozapisi putopisaca, riječiknjiževnika i pjesnika, mogu namdočarati izgubljene ljepote du-brovačkog krajolika tog vremena.Za nadati se kako će se u skorojbudućnosti naći ulagači investi-tori koji će ih obnoviti i namijenitiim pravu svrhu. Kulturno nasljeđeDubrovnika izuzetno je vrijednoi dužni smo ga sačuvati zaslijedeća pokoljenja.

STUDENTSKI TEATAR LERO

Nova premijera „Kaplje“Nova premijera „Kaplje“Nova premijera „Kaplje“Nova premijera „Kaplje“Nova premijera „Kaplje“Studentski teatar Lero premijerno je prikazao svoju novu prem-ijeru, predstavu Kaplje Davora Mojaša u režiji autora 12. prosin-ca. Radi se o novom Lerovom scenskom i poetskom posezan-ju za dubrovačkim temama i izabranim prizorima povijesti sva-kodnevnice, ovaj put kroz sudbine gospođa i služavki, njiho-vom usudu, posebnostima i uzajamnom upućenošću. U pred-stavi su korišteni fragmenti iz eseja Gospođe i služavke MilanaMilišića, O ustroju država Nikole Vitova Gučetića, proze ViktoraŠklovskog, Iva Vojnovića i drugih. Scenografkinja i kostimo-grafkinja je Dubravka Lošić, oblikovatelj svjetla AntonioLjubojević, tonska montaža Viktor Lenert uz tehničko vodstvoMata Brnjića. U predstavi igraju: Ksenija Medović, Jasna Held,Zvončica Šimić, Ana Petrović, Rela Petric, Melko Dragojević,Paula Japunčić, Tina Krznarić Bakić. Repriza je, dan kasnije,13. prosinca u trećoj lađi u Lazaretima u 18.30.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK

Klapa Kaše uljepšala adventKlapa Kaše uljepšala adventKlapa Kaše uljepšala adventKlapa Kaše uljepšala adventKlapa Kaše uljepšala adventbožićnim koncertombožićnim koncertombožićnim koncertombožićnim koncertombožićnim koncertom‘’Božićni koncert’’ klape Kaše u organizaciji Dubrovačkihknjižnica održan je u petak, 7. prosinca u Čitaonici Narodneknjižnice Grad u sklopu programa Dubrovačkog zimskog festi-vala. Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana klapa Kaše otpjevala je tradicionalne dubrovačke kolende i napjeve među koji-

ma su Kolenda iz Rijeke Dubrovačke, Mljetska kolenda, Dubrovač-ka kolenda, Kolenda iz Zatona, Orah raste na sred sela, Čestit svitudanak svemu i druge. Po prvi puta su izvedene Usred ljute zime biloi Oj, jabuko zeleniko.Klapa Kaše broji već 11 godina kontinuiranog rada. U prvom desetl-jeću osvojila je na desetke nagrada, od kojih se posebno izdvajatrijumf u Omišu kada su 2012. na 46. Festivalu Klapa postali apsolut-ni pobjednici, zasluženo su osvojili prvu nagradu žirija i publike, ukonkurenciji muških klapa.Poštujući davni pjev dubrovačkih gospara i pažljivo osluškujućiglazbeno bilo svoga kraja, 2007. nastala je klapa koja je dobila imepo lukobranu Kaše koji se nalazi ispred stare gradske luke u Du-brovniku, a simbolizira klapu kao lukobran višeglasnog pjevanja du-brovačkog kraja. Klapa je tijekom 2013. objavila prvi nosač zvuka„Rego“, a već iduće godine i drugi album „Tragom Republike“.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Čarobni grah, Ježeva kućica, PikovaČarobni grah, Ježeva kućica, PikovaČarobni grah, Ježeva kućica, PikovaČarobni grah, Ježeva kućica, PikovaČarobni grah, Ježeva kućica, Pikovadama, Linđo, predstavljanje knjige...dama, Linđo, predstavljanje knjige...dama, Linđo, predstavljanje knjige...dama, Linđo, predstavljanje knjige...dama, Linđo, predstavljanje knjige...Događanja u Kazalištu MarinaDržića tijekom ovog tjedna sposebnim su naglaskom zanajmlađe. Baletna predstavaCoppelija u koprodukciji sbaletnim odjelom umjetničkeškole Luke Sorkočevića je bilana repertoaru 11. i 12. prosin-ca, a za vikend 15. i 16. pros-inca publiku očekuje lutkarski“Čarobni grah” koji će izvestiAster Dubrovnik pod pokro-viteljstvom TZ Grada Dubrovni-ka. Posebna poslastica jepremijera dugo očekivanepredstave “Ježeva kućica”koja će se odigrati u produkcijiKazališne družine Kolarin 16.prosinca u 17:30 h. Dio pred-stava je već u potpunostirasprodan i besplatne ulaznicesu većim dijelom preuzete, aosim programa usmjerenog

na djecu u sklopu Du-brovačkog zimskog festivala,repertoar će 14. i 15. prosincau 19:30h po promotivnoj cije-ni ulaznice od 30 kn ponuditikomad “Pikova dama”. TekstA.S. Puškina u režiji DenisaAzarova je premijerno izvedenu sklopu Dubrovnik Art Foru-ma u studenom ove godine.Kazalište će također ugostitiLinđa 13. prosinca s tradicio-nalnim koncertom povodomSv. Lucije, a 14. prosinca ćevrata male scena - Teatar Bur-sa biti otvorena uz slobodanulazak na javnu tribinu i pred-stavljanje knjige Antuna Nodi-la “Teatar filozofije”. Sve infor-macije i rezervacije su dostup-ne od utorka do nedjelje nablagajni KMD - (020) 321 088,e-mail: [email protected]

44 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

FELJTON 257

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (19)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (19)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (19)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (19)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (19)Nastavljamo s objavlji-vanjem izvještaja o radudruštva DUB iz 1933. g.

15. DUBROVAČKIKURORKESTAR

Ne prijedlog općinskeuprave općinsko je vijeće

još u toku ovog ljeta odobrilo društvu kred-it za osnutak društvenog odbora Du-brovačkog kurorkestra. Makar su članoviuprave preopterećeni poslom u raznimdruštvenim odborima, ipak su sa zadovol-jstvom preuzeli organizaciju i vodstvo oveustanove o kojoj smo godinama snovali iželjeli je da time ispunimo kao grad pramatisućama svojih gosti jednu apsolutnuobavezu.

Iako je još na početku svog javnog djelovanja, »Dubrovački kurorkestar« pod artističkimvodstvom M.o Vrutickog osvojio je mahom simpatije čitavog građanstva, a na naše veli-ko zadovoljstvo pozdravljen je srdačno i sa strane naših gosti.Na svima je podjednako da uzdržimo i osiguramo daljnji procvat ove ustanove bez kojebi mučno i štetno djelovao štimung života naše rivijere.Najviše pak upućujemo apel na one, koji će opstankom kurorkestra veoma olakšati svo-ja nastojanja, a to su svi naši hoteli, pensioni i velike kafane. Od njih se s pravom očekujeda angažiranjem kurorkestre pokažu širokogrudnost koja će im se stostruko isplaćivati.

Koncert u Oficirskom domu Program prvog koncerta održanog 13. travnja 1925

Mnogi koncerti u manjem sastavu glazbenika održavali su se ispred kafane Dubravka na Pilama

Koncert u Bondinom teatru- danas kazalište Marina Držića

45GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

NOVA DIMENZIJA SURADNJE DUBROVNIKA I ZAGREBA

Advent s Aklapelom u ZagrebuAdvent s Aklapelom u ZagrebuAdvent s Aklapelom u ZagrebuAdvent s Aklapelom u ZagrebuAdvent s Aklapelom u ZagrebuAklapela će se predstaviti zagrebačkoj publici sdva koncerta i kolendavanjem po gradskimtrgovima u trećem Adventskom vikendu od 14.- 16. 12. 2018.

Zagrebu, uz odlične dosadašnjeveze gradova Dubrovnika i Zagre-ba dobiva još jednu novu dimenzijusuradnje, ističući uz kolendavanje ugradu i ovaj vrsni i svjetski priznatikulturni fenomen i nacionalni brend“naglašava umjetnički ravnatelj MSFdr. sc. Tvrtko Zebec.Aklapela će se predstaviti zagre-bačkoj publici s dva koncerta i ko-lendavanjem po gradskim trgovimau trećem Adventskom vikendu od14. - 16. 12. 2018. Zagrebačkim kla-pama koje su do sada imale prilikunastupati na Aklapela festivalupridružit će se i tri dubrovačke kla-pe na koncertnim događanjima 14.i 15. prosinca, a isto tako i u „kolen-davanju“, stoljetnoj dubrovačkojtradiciji, po zagrebačkim trgovima iulicama starog dijela grada 15. i 16.prosinca (subota i nedjelja) te na tajnačin čestitati nadolazeći Božić iNovu godinu na tradicionalan „du-brovački“ način.Kao i prethodnih godina, umjetničkiravnatelj Aklapele dr. sc. Joško Ćale-ta odabrao je klape sudionice te os-mislio cjelokupni festivalski programAklapela festivala na zagrebačkom

Adventu.Prvi koncert koji će predstaviti ad-ventsko-božićni repertoar i kolendepod nazivom „O anđeli najbržetecite“ održat će se u petak, 14. pros-inca 2018. u crkvi sv. Antuna Pado-vanskog u ul. Sv. Duha 31. Drugikoncert, koncipiran je premauvriježenom načinu koncertnogpredstavljanja kojeg je upravo festi-val Aklapela promovirao, pod na-zivom „Kantano vrime“ održat će seu subotu, 15. prosinca 2018. u Na-cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (ul.Hrvatske bratske zajednice 4).Oba koncerta počinju u 20,00 satiuz besplatan ulazak za sve posjetitel-je.Ovaj projekt realiziran je zahvaljujućii potpori Dubrovačko-neretvanskežupanije, Grada Dubrovnika i Turis-tičke zajednice Grada Dubrovnika.Hvala svima!Na prvoj Adventskoj Aklapeli nastu-paju zagrebačke klape:Armorin, Bošket, Cesarice, Ćaku-lone , Dišpet, Grdelin, Stine, Slavić iObilanca te dubrovačke klape: Kaše,Skontradura i Subrenum.

Tilda Bogdanović

Festival Aklapela - dubrovački je festival koji koncertnimprodukcijama promovira klapsko pjevanje i to u svom iz-vornom obliku, višeglasno pjevanje bez pratnje instrume-nata. Festival je ustanovljen usporedo s velikim priznan-jem iz 2012. godine kada je uvršteno u UNESCO-ov pop-is zaštićene nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.Sada već tradicionalno, festival se održava u Uskrsno vr-ijeme (vikend „Malog“ Uskrsa) na znamenitim du-brovačkim lokacijama (Kazalište Marina Držića, Lazareti,Revelin, Sv. Dominik, Samostan male braće, katedralaSv. Vlaha).Ovo je prvi puta da se festival Aklapela održava izvanDubrovnika. U suradnji s Međunarodnom smotrom folk-lora iz Zagreba program festivala je predložen i prihvaćenu program Adventa u Zagrebu, čiju produkciju potpisujeTuristička zajednica Grada Zagreba.Međunarodna smotra folklora u Zagrebu festivalska jepriredba od nacionalnog značenja i jedan je od glavnihpromotora nematerijalne kulturne baštine.„U organizaciji festivala Aklapela u Adventu zajednički jeinteres sa Smotrom isticanje klapskog pjevanja kao znača-jne i prepoznate hrvatske tradicije. Advent s Aklapelom u

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI

Promjene u UpraviPromjene u UpraviPromjene u UpraviPromjene u UpraviPromjene u UpraviNakon 11 godina kao dio rukovodstva Excelsa hotela,od toga sedam godina u Upravi Jadranskih luksuznihhotela d.d (ALH), Camilo Soza je prestao obnašati funkcijudirektora te karijeru nastavlja izvan ALH. Zahvaljujemo g.Sozi na njegovom trudu, angažmanu i doprinosu Društ-vu tijekom godina provedenih u ALH i želimo mu sve na-jbolje u njegovom budućem radu. Do imenovanja novogdirektora, koje se očekuje tijekom prvog tromjesečja2019., njegove odgovornosti bit će raspodijeljene unutarmenadžmenta kompanije te će se također u nadolazećimdanima imenovati i privremeni član Uprave.

Zrinka Marinović, Jadranski luksuzni hoteli d.d.

POPULARNA SLATKA, ZABAVNA I HUMANITARNA MANIFESTACIJA

Uspješno završen jedanaesti Torta partyUspješno završen jedanaesti Torta partyUspješno završen jedanaesti Torta partyUspješno završen jedanaesti Torta partyUspješno završen jedanaesti Torta partyU organizaciji Turističke zajednicegrada Dubrovnika u subotu, 8.prosinca, u Sunset Beach Du-brovnik, restoranu Kantenari,održan je jedanaesti humanitarni“Torta party”.Brojni Dubrovčani uživali su u slat-kim zalogajima i prigodnom za-bavnom programu u kojem susudjelovali Plesni studio Lazareti,Trio Ad Libidum, Le Petit Festivalte Mažoretke Župe dubrovačke.Cijena bona bila je 15 kuna, a uk-upno 11 tisuća kuna prikupljenoje za humanitarnu akciju „Tko ranorani, ima šansu“ za kupovinu neu-rofeedback aparata i opremanjesenzorne sobe za Polikliniku zazaštitu mentalnog zdravlja djece iprojekt rane intervencije Općebolnice Dubrovnik.Preko 40 torti donirali su Turistič-ka zajednica grada Dubrovnika,Grad Dubrovnik, Dubrovačke Ljet-ne Igre, Sveučilište Dubrovnik,Dubrovački vjesnik, DuList, JustDubrovnik, The Dubrovnik Times,Dubrovniknet, Libertas TV, Libero

portal, Glas Grada, DubrovačkiDnevnik, Portal Oko, Dubrovačkatelevizija, Dubrovnik Press, LausCC, Dubrovnik Insider, SoundsetRagusa, Unidu Radio, Župčicaportal, Jadranski Luksuzni Hotel,Hotel Valamar Lacroma, Hotel Rix-os Libertas, restoran Nishta, resto-ran Mimoza, Nautika restorani,Sunset Beach Dubrovnik,Slastičarna Ana, Dolce Vita, Pupi-ca, Mala Truba, Sesame, CafeFestival, Cele, Dental Centar Ju-rišić, Eko Omblići, 4.b razred Gim-nazije Dubrovnik, Marin Med i Du-brovačka pivovara, a vrijedniučenici Turističke i ugostiteljskeškole Dubrovnik su služili torte.Svjesna važnosti zaštite okoliša iodrživog korištenja prirodnihresursa, Turistička zajednica gra-da Dubrovnika ove je godine or-ganizirala Torta party u ekološk-om tonu: odbacivanjem korišten-ja plastičnih tanjura i pribora zajelo i zaokretom u smjeru ekološ-ki prihvatljivih i biorazgradivih ma-terijala.

PREDSTAVLJANJE DUBROVAČKOG ZIMSKOG FESTIVALA

Dubrovačka kolenda u SarajevuDubrovačka kolenda u SarajevuDubrovačka kolenda u SarajevuDubrovačka kolenda u SarajevuDubrovačka kolenda u SarajevuU organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika iGrada Dubrovnika u subotu, 8. prosinca, predstavljen jeovogodišnji, peti po redu Dubrovački zimski festival uSarajevu. Promocija Dubrovačkog zimskog festivala, kojise u organizaciji Grada Dubrovnika, Dubrovačkih LjetnihIgara i Turističke zajednice grada Dubrovnika održava većpetu godinu zaredom, održala se ispred sarajevske kate-drale uz nastup klape Kaše i tradicionalnu dubrovačkukolendu te arancine i bruštulane mjendule, dok su infor-matori Turističke zajednice grada Dubrovnika dijelili letkes programom Dubrovačkog zimskog festivala i tekst Du-brovačke kolende za sve posjetitelje koji su rado zapjevalis Klapom Kaše.

NA KVIZU ZA SREDNJOŠKOLCE

Pobijedili učenici Biskupijske klasične gimnazijePobijedili učenici Biskupijske klasične gimnazijePobijedili učenici Biskupijske klasične gimnazijePobijedili učenici Biskupijske klasične gimnazijePobijedili učenici Biskupijske klasične gimnazijeU okviru projekta „Kreativno znanje“ ponovno je održan tematski „Pub kviz“ za sredn-joškolce u ponedjeljak, 10. prosinca u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Naslov kvizabio je “Tajne Lokruma” što je ujedno bila centralna tema, a natjecatelji su pokazali znan-je i u širokom spektru pitanja iz opće kulture, povijesti, sporta i glazbe. Natjecalo se pettimova, čak četiri iz Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića („Mjeseci“, „Militiaimmaculatae“, „Baraka pet be“ i Družba Pere Kvržice“) i jedan iz Turističke i ugostiteljske

škole („Putnice“). Pobijedila je ekipa „Bara-ka pet be“ za koju su nastupili učenici 2. i 4.razreda Biskupijske klasične gimnazije Ruđ-era Boškovića.„Kreativno znanje“ zajednič-ki je projekt Udruge za razvoj civilnog društ-va Bonsai i Dubrovačkih knjižnica koji seprovodi već treću godinu za redom, amedijski partner projekta je studentski ra-dio Sveučilišta u Dubrovniku - UNIDU.

46 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Stotinu godina od smrti Frana Supila (1917.-2017.)Stotinu godina od smrti Frana Supila (1917.-2017.)Stotinu godina od smrti Frana Supila (1917.-2017.)Stotinu godina od smrti Frana Supila (1917.-2017.)Stotinu godina od smrti Frana Supila (1917.-2017.)A kada je lađa stigla u Dubrovnik uvečer, dočekana od cijelog grada i okolice, kapetan je privezaolađu, sišao (i) pristupio glavarima grada (ovim) riječima: „Izvršavam nalog što sam ga dobio odPjesnika, i predajem vam zavjet dovezen iz tuđine u oslobođenu Domovinu!“ Zatim škropeći malikovčeg morem iz Jadrana, kapetan je tišim glasom rekao: „Frano, škropim Te ovim našimslobodnim morem da ti lakše tako bude naša slobodna zemlja“Uvodna napomena čitateljima.Tekst koji slijedi napisao samtijekom 2017. godine i trebaoje biti objavljen iste godine u

„GG“ povodom 100-godišnjice smrti Frana Supi-la. Međutim, prioritet sam davao drugim tekstovi-ma iz raznih razloga. Smatram da nije problemšto se objavljuje godinu dana kasnije.Politički život Frana Supila (1870.-1917.) preb-ogat je događajima a započinje 1890. godine ineprestano traje do njegove smrti u Londonu.Politički interesi Beča, Pešte (Budimpešte), Lon-dona, Pariza, Moskve još više su komplicirali poli-tičko stanje na balkanskom poluotoku od počet-ka XX. stoljeća do kraja I. svjetskog rata, uz većpostojeće različite interese i političke igre hr-vatskih stranaka i koalicija.Jednostavno rečeno, trebalo bi grafički prikazatikako bi se lakše razumjelo koje su stranke bilesuprostavljene, pod čijim su inozemnim uticajembile, sa kime se neke stranke sklapale privreme-ni savez, pa onda razvrgavali... itd., a sve se todogađalo u relativno kratkom vremenskomrazdoblju.Frano Supilo ustrajno se borio sa svim političkim„strujama“ do samog kraja svoga života da izborisamostalnu Hrvatsku, što mu nažalost nije pošloza rukom. „Osamljen u svom radu i zabrinut zbogproaustrijskog raspoloženja koje se osjećalo uslužbenim krugovima na Zapadu, Supilo je želioda se ponovno aktivira u Jugoslavenskom odborui pomiri s Pašićem, a pozdravio je i potpisivanjeKrfske deklaracije, ali uskoro nakon toga je umro“.Imao je vrlina i mana ali obje Jugoslavije („stara“i „nova“) odale su priznanje hrvatskom političa-ru za njegov politički i publicistički rad. Citiramnovinsko izvješće u kojem se opisuje narodnasvečanost povodom prijenosa pepela Frana Su-pila od Sušaka do Dubrovnika.„Jadranska straža“ broj 1., 1928. godina - PR-IJENOS PEPELA FRANA SUPILAZadnjih dana prošle godine izvršena je na našemPrimorju jedna tiha ali po svom značenju velikatužna narodna svečanost. Pepeo zaslužnog sinanašeg primorja, političara Frana Supila koji jeumro u emigraciji u Londonu 1918. godine, pren-esen je parobrodom „Srđ“ do Sušaka, a odatleparobrodom „Zagreb“ do rodnog mjesta Cavtat.Taj prijenos je izvršen uz duhovno sudjelovanjecijelog primorja, koje je tim iskazalo počast jed-nom velikom borcu za slobodu našeg mora.Iznad svih Supilovih zasluga, lebdio je našemnarodu pred očima onaj genijalni i sa elementa-rnom domoljubnom intuicijom prožeti Supilovčin, kad je u Petrogradu, bez ikakvih konkretnihdokaza u ruci, otkrio Londonski ugovor, kojimse je Italiji imala da žrtvuje gotovo polovina na-šeg primorja i sa akcijom koja se je potom razvi-la (i) u dobrom dijelu spriječio da se taj apsurdniugovor izvrši.Pepeo je stigao 29. prosinca na Sušak. Sav gradbio je u crnini, sav je otpratio dragocjeni pepeodo u gradsku vijećnicu, odatle ponovno na lađu„Zagreb“, s kojom je zaplovio u Dalmaciju. Od

mnogobrojnih govora, dirljivo je i značajno slo-vo slavnog pjesnika našeg nacionalnog Jadra-na, Vladimira Nazora, koji se je obratio kapetanuProdanu, zapovjedniku (parobroda) „Zagreb“ (sl-jedećim riječima):„Romane Prodane, kapetane ove lađe! Ti, u čijeruke postavljamo ovaj naš narodni zavjet, znaj:nema vjetra, i nema magle, i nema oluje i valova,kojima ti nećeš odoljeti, dok sretno ne predadešovaj pepeo njegovu rodnome kraju... Prije negopoložiš na obalu pokojnikovog rodnog kraja ovuurnu, nemoj oklijevati poškropiti svojim rukamažaru sa nekoliko kapi ovoga našeg mora, za kojenam Supilova sjena obećaje, da će i ono dočekatipotpunu, ni od koga ugroženu slobodu.“Kapetan je odvratio: „Primam na sebe zadaću,da prevezem naš narodni zavjet, pa svečanoobećajem, da ću je do kraja izvršiti, jer mi po-gled pada na Učku, našu tužnu, a sa druge stranena Velebit, sa kojega će naša bura da uzburkaplavi Jadran, da se i Jadran sjeti, da se po zadnjiput po njemu plovi veliki Frano Supilo, koji je zanjega radio i borio se. Nema vjetra ni vala koji bispriječili da to izvršim, jer i sam Jadran (Jadran-sko more) znade, tko (po) njime danas plovi.“A kada je lađa stigla u Dubrovnik uvečer, doče-kana od cijelog grada i okolice, kapetan jeprivezao lađu, sišao (i) pristupio glavarima gra-da (ovim) riječima: „Izvršavam nalog što sam gadobio od Pjesnika, i predajem vam zavjetdovezen iz tuđine u oslobođenu Domovinu!“Zatim škropeći mali kovčeg morem iz Jadrana,kapetan je tišim glasom rekao: „Frano, škropimTe ovim našim slobodnim morem da ti lakše takobude naša slobodna zemlja.“Lađa (parobrod) je (tijekom plovidbe na jug) ti-cala Šibenik i Split gdje su svetom prahu bile tak-ođer iskazane velike počasti.“U navedenom napisu iz „J.S.“ navodi se da jeFrano Supilo otkrio u Petrogradu tajni Londons-ki ugovor, na osnovu privatnih informacija, kojije bio na štetu Hrvatske, jer je Italija trebala dobi-ti dijelove našeg primorja i otoke. To je vrlo zan-imljiv politički događaj iz Supilovog života pa ćuo tome detaljnije navesti u nastavku napisa. Is-tovremeno upoznati ću čitatelje na podmuklepolitičke igre Saveznika (na štetu malih zemalja)kako bi pridobili i Bugarsku na svoju stranu pro-tiv Centralnih sila u I. svjetskom ratu.(...) „Prilikom svog boravka u Petrogradu (vel-jača-travanj) 1915. godine na osnovu razgovoras ruskim državnicima došao je do zaključka dase ruska vlada ne misli odlučno zauzeti za ujed-injenje Hrvata i Slovenaca sa Srbijom, već da mislina njeno (tj. srpsko teritorijalno – nap. D.R.) pro-širenje. U Petrogradu je otkrio da se vode tajnipregovori između Trojnog sporazuma (zemljeAntante) i Italije i da su već u prvim kontaktimaItaliji obećani Gorica, Trst, Istra i dio Dalmacije.Nakon toga, uvelike njegovom zaslugom, pokre-nuta je intenzivna akcija protiv daljeg popuštan-ja talijanskim zahtjevima, koja je, doduše utjeca-la na držanje ruske vlade, ali nije uspjela spriječitida se Trojni sporazum prihvati u tajnom London-

skom ugovoru (26.IV.1915) tj. talijansku teritori-jalnu ekspanziju na Jadranu gotovo u cijelosti ida u tom ugovoru bude isključena mogućnoststvaranja zajedničke jugoslavenske države. Na-kon povratka u London gdje je bilo sjedište no-voosnovanog Jugoslavenskog odbora Supiloulaže velike napore da otkloni nepovoljne posl-jedice tog ugovora za stvar ujedinjenja, a kadaje saznao da Saveznici obećavaju Srbiji Bosnu iHercegovinu, dio Slavonije, Srijem i dio Dal-macije, kako bi je naveli da ustupi dio MakedonijeBugarskoj koju su nastojali privući na svojustranu, protestirao je 30.VIII.1915. kod britanskogministra vanjskih poslova Edwarda Greya protivtih planova i nastojao je da N. Pašić pristane naGreyov prijedlog prema kojem bi Bosna i Herce-govina, južna Dalmacija i Hrvatska mogle nakonrata same odlučiti o svojoj sudbini. Protest kodGreya doveo je Supila u sukob s Pašićem, kojiod tada nastoji oslabiti njegov utjecaj u Jugo-slavenskom odboru i onemogućiti njegove kon-takte sa saveznički vladama, a doveo ga je i usukob s Trumbićem koji je želio izbjeći sukobesa srpskom vladom.“Po mnogim pokazateljima Frano Supilo je uzStjepana Radića najtragičnija osoba novije hr-vatske politike. Supilo je vrlo uticajan kao publi-cist. Godine 1891. osniva i glavni je urednik lokal-ne tiskovine „Crvena Hrvatska“ do 1899. godine,zatim 1900. prelazi u Rijeku gdje 1907. osniva„Novi list“. Jedan je od najbritkijih i najčitanijihhrvatskih političkih komentatora političkog stan-ja u Hrvatskoj. Autor začuđujuće modernističkihopaski i ideja. Teret i bezperspektivni položaj ukojem se Hrvatska našla u kolonijalnim makinaci-jama i tajnim planovima (Londonski sporazum),već podijeljena između talijanskog i srpskog im-perijalizma bio je prevelik teret za Supila koji jedoživio živčani slom i kasnije umro u londonskojumobolnici od moždane kapi 25. rujna 1917. Na-kon što je urna sa njegovim pepelom ostala neko-liko godina zaboravljena u londonskom krema-toriju, preuzeo ju je njegov prijatelj bankar PavleMitrović. Kod njega je ostala u Londonu do 1927.godine kada je parobrodom „Srđ“ prenesena izLondona do Sušaka i gdje je bila svečanoizložena 29. rujna. Zatim je parobrodom „Zagreb“prenijeta u Dubrovnik gdje je pohranjena u grad-skoj vijećnici gdje se i danas nalazi.Suvremena hrvatska povijest uglavnom dijeli nje-govu aktivnost na tri razdoblja. U prvom je kaourednik „Crvene Hrvatske“ genijalno raskrinkaovelikosrpski imperijalizam; u drugom je glavnimprotagonistom Hrvatsko-srpske koalicije, dok jeu trećem usamljeni i izolirani borac za Hrvatsku,nemoćan u bitci protiv imperijalnih kombinacijavelikih sila, koje su se plele (svoj utjecaj) u Euro-pi i inercije (odsutnost volje promjenama) Jugo-slavenskog odbora na čelu sa Trumbićem. Samoje prvo Supilovo razdoblje dobilo visoku ocjenu,dok se njegova aktivnost u Hrvatsko-srpskoj ko-aliciji smatra povijesnim promašajem, a trećerazdoblje očajničkom borbom koja je bila već un-aprijed osuđena na poraz.

47GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

OSVRT NA KNJIGU NIKŠE VAREZIĆA

Dosta je reći u Rimu da bi se reklo čitavom svijetuDosta je reći u Rimu da bi se reklo čitavom svijetuDosta je reći u Rimu da bi se reklo čitavom svijetuDosta je reći u Rimu da bi se reklo čitavom svijetuDosta je reći u Rimu da bi se reklo čitavom svijetuDubrovačka republika i Sveta Stolica tijekom 16. i 17. stoljeća. Zagreb -Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2018.

Dubrovačka Republika, kao mikroskopskadržava okružena velesilama, svoje posto-janje dugovala je dobroj volji drugih. Stogaje Dubrovnik stvorio čitavu mrežu međun-arodnih zaštitnika koji su osiguravali njegovopstanak i gospodarske privilegije. Svusloženost dubrovačkog položaja otkriva čin-jenica da su njegovi glavni zaštitnici uz os-manske sultane bili rimski pape. U svojojmonografiji, objavljenoj u izdanju Zavoda zapovijesne znanosti HAZU u Dubrovniku,Nikša Varezić koncentrirao se upravo na tajključan odnos dubrovačke povijesti, odnosDubrovnika i Rima tijekom 16. i 17. stoljeća.U opsežnoj studiji od preko tri stotine stran-ica, Varezić donosi jasnu i iscrpnu analizu,utemeljenu ne samo na dubrovačkim, negoi na dokumentima iz vatikanskog arhiva.Prva od brojnih kvaliteta ove knjige jest davrlo jasno predstavlja geopolitički okvir,odnosno međusobne interese koji su ob-likovali odnos Rima i Dubrovnika. Za Du-brovnik papa je bio važan zaštitnik, prven-stveno od mletačkih pretenzija, ali i važangospodarski faktor te arbitar u čestim na-petostima s lokalnom crkvom. S drugestrane, za pape je Dubrovnik bio država odiznimne strateške važnosti. Radilo se o ka-toličkoj enklavi na rubu osmanskog Balka-na ili, u metafori tipičnoj za dubrovačku di-plomaciju, o „kršćanskom gradu u raljamanevjernika.“ Tu ideju o geopolitičkoj važnostiRepublike dubrovački diplomati stoljećimasu revno podržavali, pred papama predstav-ljajući Dubrovnik kao zaštitnika kršćanaunutar „nevjerničkog“ carstva, ali i kao utvr-du katoličanstva koja sprječava daljnji pro-dor Osmanlija prema Europi. Stoga je pap-instvo bilo jedan od najčvršćih saveznikaDubrovnika tijekom čitavog novovjekovlja.Ipak, kao što Varezić upozorava, taj odnosse mijenjao kroz vrijeme: dok je papa u 16.stoljeću još doista arbitar europske politike,

u 17 stoljeću njegov utjecaj slabi, pa se Du-brovnik morao okrenuti novom zaštitniku, ato su austrijski Habsburgovci.Pokrenuti masivan birokratski aparat kurijenije bio jednostavan posao. Varezić uvjerlji-vo pokazuje mehanizme dubrovačkog lobi-ranja: dubrovačke agente u Rimu, mreže nji-hovih kontakata, njihovu diplomatsku re-toriku, kao i metode slanja pisama i povjerl-jivih informacija između Rima i Dubrovnika.Osobitu pažnju autor posvećuje nekim odnajvećih imena dubrovačke diplomacije:pomalo zaboravljenom Petru Benessi, koji jeimao sjajnu karijeru u Rimu, postavši čak idržavnim tajnikom Svete stolice, i naravnonjegovom nećaku, Stijepu Gradiću, utjecajn-om diplomatu i kustosu Apostolske knjižnice.U skladu sa suvremenim trendovima koji nag-lašavaju neformalne i privatne aspekte diplo-macije, Varezić rekonstruira prijateljske mrežei jake osobne kontakte ove dvojice Dubrovča-na u Rimu, kontakte koji su Dubrovnikudesetljećima osiguravali blagonaklonost kur-ije. Varezić također donosi mnogodragocjenih podataka o djelatnosti kardina-la Francesca Barberinija, koji je preko polastoljeća bio protektor Dubrovačke Republike,a ključnu ulogu odigrao je pri obnovi ra-zorenog grada nakon Velike trešnje.Značajan dio Varezićeve knjige posvećen jejednom tipu situacije koji je iznimno važan idragocjen za povjesničara – a to su krize.Naime, krize mnogo jasnije od normalnogstanja otkrivaju istinske odnose moći, pravuprirodu tih odnosa. Vjerojatno najdra-matičnije krize u 16. stoljeću bila su dva ratakršćanskih koalicija protiv Osmanlija. Radi-lo se o krajnje neugodnim situacijama za Du-brovnik, odnosno o međusobnom sukobunjegovih zaštitnika: s jedne strane Osmanli-ja, s druge Pape i Španjolaca. Da situacijabude gora, radilo se o trenucima kada je mle-tačka diplomacija pokušavala uvući Du-

brovnik u rat na kršćanskoj strani, dak-le, natjerati Dubrovnik da uđe u rat sOsmanlijama što bi sigurno značilo krajRepublike. Kao što Varezić pokazuje,upravo je papinska intervencija u timkritičnim trenucima osigurala da se Du-brovniku zajamči neutralnost i da onpreživi to turbulentno razdoblje. Iakooslabljenog utjecaja, i u krizama 17.stoljeća papinstvo se pokazalo kaovažan zaštitnik. Tijekom dugotrajnihkršćansko-osmanskih ratova, pape suRepublici slale novčanu pomoć i oružje,a rimska kurija je iznova odigrala kl-jučnu ulogu u obrani grada od svesnažnijeg mletačkog pritiska.Sve u svemu, ova studija predstavljaobuhvatnu analizu jednog odnajvažnijih vanjskopolitičkih odnosastarog Dubrovnika: Varezić daje širokpregled, počevši od geopolitike prekomehanizama lobiranja i diplomatskeretorike, sve do analize nekolikokonkretnih situacija krize. Upravo takavpluralitet perspektiva je ono što ozbilj-na studija diplomacije mora sadržavati.No, uz sve navedeno, postoji još jednačinjenica koju treba osobito istaći nasamome kraju. Većina starijih studijadubrovačke diplomacije – koliko godsu mnoge od njih zaista sjajne – bila jepisana isključivo na temelju du-brovačkih dokumenata. Naravno, za tosu postojali ozbiljni razlozi: bilo jemnogo teže konzultirati strane arhive.No, rezultat je bio da su se međunar-odni odnosi, koji su par excellence di-jalog, sagledavali isključivo s jednestrane, one dubrovačke. Važna kvalite-ta Varezićevog rada jest da doista re-konstruira dialog. Ne samo da koristirimske izvore, nego stalno iznova sa-gledava situaciju istovremeno iz du-brovačke i rimske perspektive. To morapostati standard suvremene historije di-plomacije. Naime, u europskim arhivi-ma čeka nas jedan drugi Dubrovnik.

Lovro Kunčević

INFORMATIČKI KLUB FUTURA

Radionice u Osnovnoj školi MokošicaRadionice u Osnovnoj školi MokošicaRadionice u Osnovnoj školi MokošicaRadionice u Osnovnoj školi MokošicaRadionice u Osnovnoj školi Mokošica

[email protected] radi dogovora termina radionica.Informatički klub Futura Hour of Code radionice realizira u surad-nji sa Sveučilištem u Dubrovniku, a uz potporu Zajednice teh-ničke kulture Grada Dubrovnika. Tomo Sjekavica

Informatički klub Futura je u petak,7. prosinca, u sklopu rada Fu-turinog Code Club-a održao prvegostujuće Hour of Code radioniceu Osnovnoj školi Mokošica. Radi-onice su provedene kao dio na-jvećeg svjetskog edukacijskogdogađaja, Sat kodiranja (Hour ofcode) koji se ove godine održavaood 3. do 9. prosinca. Sat Kodiran-ja je globalni pokret u kojem sud-jeluju deseci milijuna učenika upreko 180 zemalja. Ove godineima preko 210.000 prijavljenihdogađaja u cijelom svijetu, te pre-ko 300 prijavljenih događaja u Hr-vatskoj. Održane su dvije radion-ice za učenike sedmih razreda. Naradionicama su učenici uspješnosavladali Code Combat lekciju. Nakraju radionica su dobili prigodne

poklone i certifikate o uspješnomodrađenom Satu kodiranja. Poseb-na zahvala ide Osnovnoj školi Mo-košica koja je prva prepoznala ovajprojekt, te je ugostila prve Hour ofCode radionice. Hour of Code ra-dionice traju duže od samog tjed-na Computer Science EducationWeek. S Hour of Code radionica-ma programiranja Informatički klubFutura nastavlja i sljedeći tjedankada će održati još dvije radioniceu Osnovnoj školi Mokošica zadruge i treće razrede, te dvije radi-onice u Osnovnoj školi Ivan Gun-dulić za treće i četvrte razrede. Akose još neke škole žele priključitiprojektu i žele da se kod njih orga-niziraju slične radionice, mogu sejaviti na e-mail adresu Infor-matičkog kluba Futura:

48 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT BICIKLISTIČKA UTRKA NA BOSANCI - 5. KOLOREKREATIVNE XC ZIMSKE LIGE DALMACIJEKristijan Budimir pobjednikKristijan Budimir iz Biciklističkog kluba Kamen Pazin, pob-jednik je dubrovačke biciklističke utrke koja je održana uorganizaciji Biciklističkog kluba Konavle, organizatora 5.kola Rekreativne XC Zimske lige Dalmacije - Srđ, Dubrovnik2018. Pobijedio je u vremenu jednog sata, šest minuta idevetnaest sekundi. Budimir je ukupni pobjednik, a na-građeni su i najbolji po kategorijama. - Imali smo kategor-iju do 20 godina, od 20 do 30 godina, od 30 do 40 godina,od 40 do 50 godina, te preko 50 godina. Naš klub je os-vojio tri medalje. U kategoriji natjecateljica imamo broncu(Tanja Čondrić), a u kategoriji preko 50 godina zlato i sre-bro (Dragutin Petković je bio najbrži, a drugo mjesto jezauzeo Zoran Ćosić) - istakao je predsjednik Biciklističkogkluba Konavle Lukša Čupić za medije, te dodao - Start jebio na Bosanci. Potom se vozilo prema tvrđavi Imperijal,kroz tvrđavu do tvrđave Strinčjera, zatim Dubravom doŽarkovice, te opet prema Bosanci. Zadatak je bio dva i polkruga. Cilj je bio na tvrđavi Imperijal. Skoro 12 kilometaraje bio dug jedan krug. Oko 26 kiometara je trebalo proći.Dodajmo i to da je utrka okupila 78 natjecatelja, a da je naBosanci održana i dječja utrka. Nastupilo je 25 natjecatel-ja u kategorijama od 9 do 15 godina.

UTRKA STAZOM DEVAPobjednik Ivan BulićPobjednik trećeg izdanja utrke „Stazom deva“, utrkekoju organizira Triatlon klub Dubrovnik povodom Danadubrovačkih branitelja i blagdana svetog Nikole, je IvanBulić koji je prvi prošao kroz cilj za 12 minuta i 47 sekun-di. Rekord inače drži Ante Živković iz Metkovića koji jepobijedio u prva dva izdanja (rekord je iz prve godine:12 minuta i 15 sekundi). Trčalo se od magistrale, ser-pentinama do Tvrđave Imperijal, čime se - kao i pro-teklih godina - na simboličan način odala počast bran-iteljima Dubrovnika i ljudima koji su tim opskrbnimputem donosili hranu i vodu do simbola obrane Du-brovnika, Tvrđave Imperijal. Trasa je duga 2,2 kilome-tra. Sto natjecatelja su kupnjom startnih brojeva sud-jelovali u akciji za pomoć malom Gabrijelu, djetetu sautizmom, koji je teško ozlijeđen u prometnoj nesreći.Drugo mjesto je osvojio Jakša Diklić (za pobjednikomzaostao 14 sekundi), a treći Perica Vučković (za pob-jednikom zaostao 40 sekundi). Kod natjecateljica prvaje bila Ingrid Matana(rekord: 15 minuta i 49 sekundi),druga Jelena Tomašević (18 minuta), a treća AlemkaSarić s vremenom 19 minuta i 25 sekundi. Dosadašn-ji rekord je držala Helena Gleđ (16 minuta i 23sekunde). Medalje su natjecateljima i pobjednicima uMuzeju branitelja dodijelili Daniel Marušić, tajnik Triat-lon kluba Dubrovnik i voditelj utrke ‘Stazom deva’, teMiho Katičić, predstavnik Grada Dubrovnika.

I. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGADubrovnik - Kvarner 82:63Košarkaši Dubrovnika pobijedili su u 9. kolu riječkiKvarner u Gospinom polju 82:63 (40:32), te tako došlido pete prvenstvene pobjede. Inače, ovo je, uz dvijeutakmice u Kupu Hrvatske, peta pobjeda zaredomizabranika Željka Vreće. Dubrovnik: Antonio Petrović,Niko Stasjuk (3), Vedran Soko, Nikola Došen (17),Petar Dubelj (15), Toni Mustapić (6), Petar Koprivica,Filip Vujičić (11), Ivan Vodopija (17), Maro Lučić (4),Jure Boban (7), Jakov Vujičić (2). Trener: Željko Vreća.Ostali rezultati 9.kola: Agrodalm - Đakovo 97:65, Kašte-la - Rudeš 91:74, Sonik Puntamika - Jazine Arbanasi78:91, Universitas - Zapruđe 68:82, Dubrava - Pula1981 93:84. Poredak: Jazine Arbanasi 17 (8-1), Du-brava 16 (7-2), Sonik Puntamika i Agrodalm po 15 (6-3), Dubrovnik i Zapruđe po 14 (5-4), Đakovo 13 (4-5),Ribola Kaštela, Pula 1981 i Kvarner 2010 po 12 (3-6),Rudeš i Universitas po 11 (2-7). U 10.kolu Dubrovnikdočekuje Universitas iz Splita (subota, 15. prosinca, u16 sati). U 10.kolu, još se sastaju: Kvarner - Pula, Za-pruđe - Kaštela, Đakovo - Dubrava, Rudeš - Sonik Pun-tamika, Jazine Arbanasi - Agrodalm.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž)Ragusa pobijedila TrešnjevkuKošarkašice Raguse su u 9.kolu u Gospinom poljupobijedile Trešnjevku 2009 65:62, te tako došle dovrijednih bodova. Ragusa: Paula Mojaš, Romana Sto-janović 2, Katarina Zarač 2, Carmen Miloglav 16, AnaHaklička 10, Marija Pocrnjić 16, Mihaela Pavlović 8,Živana Janković 11, Ani Putica, Dalija Stabile, KarlaRaguž Lučić. Ostali rezultati 9.kola: Pula - Zagreb71:70, Medvešćak - Plamen Požega 105:36, Brodna Savi - Podravac Gigant 59:50, Mursa - Šibenik68:75, Split - Zadar 70:67. Poredak: Split 18 (9-0),Medvešćak 17 (8-1), Zadar i Pula po 16 (7-2), Trešn-jevka, Zagreb i Ragusa po 14 (5-4), Šibenik 12 (3-6),Podravac Gigant 11 (2-7), Mursa, Plamen Požega iBrod na Savi po 10 (1-8). U 10.kolu Ragusa u nedjel-ju, 16.prosinca, dočekuje vodeći Split (Gospino pol-je, 16 sati). Još igraju: Šibenik - Medvešćak, Požega- Brod na Savi, Trešnjevka - Zagreb, Zadar - Mursa,Podravac Gigant - Pula.

VATERPOLO - KUP HRVATSKE -JUGAŠI OSTALI PRVI U ZAGREBUU polufinalu Jug CO - MornarBS i Jadran Split - MladostVaterpolisti Juga CO osvojili su prvo mjesto četvrt-finalnog turnira Kupa Hrvatske koje se od 7. do 9.prosinca odigrao u Zagrebu. Jugaši su zabilježiličetiri pobjede. Pobijedili su Medvešćaka 15:4, Pri-morje EB 11:6, Zadra 20:3 i Mladost 9:8.U polufinalu završnog turnira, koji se igra 22.pros-inca u Gružu, Jug CO će igrati protiv Mornara BS,koji je zauzeo drugo mjesto u splitskoj skupini,dok će u drugom polufinalnom susretu igrati Mla-dost i splitski Jadran, pobjednik splitske skupine.Finale je na rasporedu 23.prosinca.

VATERPOLO - TURNIR OLIMPIJSKENADE U DUBROVNIKUHercegnovljani prvi, Jugaši drugiPVK Jadran Carine pobjednici su turnira‘Olimpijske nade’, koji se tri dana (7,.8., i 9.prosin-ca) održavao u Dubrovniku. U odigranom finalu unedjelju Hercegnovljani su porazili momčad Jugarezultatom 6:5 (1:2, 1:1, 3:2, 1:0). Ovo je bio dvobojdvije do tada neporažene momčadi. Od početkado kraja ovo je bio izjednačen susret. To govori ičinjenica da je pogodak Jugovog kapetana Rob-erta Radića za 1:3 bila jedina situacija kada je jed-na momčad imala prednost veću od jednog pogot-ka razlike. Na klupi je u finalu bio Maro Balić jer jetrener Miho Bobić odrađivao kaznu zbog crvenogkartona, kojeg je zaradio u polufinalu. U posljedn-ju četvrtinu ušlo se s neriješenim rezultatom i istije rezultat na semaforu stajao do nešto malo manjeod dvije minute do kraja susreta. Tada su Jugašipovukli kontru, koju nisu realizirali i igrač Jadranakoji je zaostajao u povratku je ostao sam na Jugo-voj polovici. Jovan Vujović izašao je sam pred Iva-na Jurišića i pogodio za konačnih 6:5. MomčadJuga je u posljednje dvije minute napravila neko-liko nepotrebnih pogrešaka, što su Crnogorci isko-ristili i odnijeli naslov pobjednika u Herceg Novi.VK Jug CO: Ivan Jurišić, Bruno Bobić, NikolaLjepava, Dominik Lončarić, Zvonimir Perić 1, An-otnio Zadro, Matej Miloglav 2, Maro Banić, Rober-to Radić 1, Hrvoje Zvono 1, Patrik Kolak, ZvonimirMiloglav, Maroje Sršen, Jakov Cvjetković, trener:Maro Balić, pomoćni trener: Vido BogdanNešto ranije jutros, VK Cavtat se borio za sedmomjesto. Momčad je vodio Vido Bogdan te je od-veo svoju momčad do pobjede nad VK Bijelom.Mlađa generacija mlađih juniora Juga bila je boljarezultatom 13:11 (5:2, 3:3, 2:4, 3:2). Od starta sumali Jugaši krenuli jako te su održavali prednostod 3-4 pogotka razlike, sve do početka posljedn-jih osam minuta. Tada se dogodio pad u igri te sumladići iz Bijele čak i poveli. Ipak momčad VidaBogdana smogla je snage za preokret i na krajuzasluženo slavila.VK Cavtat: Maro Šimunović, Ivan Begić 4, JureJarak 3, Leo Gojan, Šime Šimunović 3, DominikLončarić 1, Vlaho Pavlić, Dominik Dumančić, Jo-sip Tolja 1, Luka Bjeopera 1, Nedjeljko Ljuban, IvanKisić, Mak Meco, Antun Kljunaktrener: Vido Bogdan, pomoćni trener: Maro BalićIvan Jurišić, vratar Jug Croatia osiguranja, proglaš-en je najboljim vratarom turnira.Konačni poredak: 1. Jadran Carine, 2. Jug CO, 3.KPK, 4. Budva, 5. Cattaro, 6. Primorac, 7. Cavtat,8. Bijela. jug.hr

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGAPobjeda Squarea u OsijekuKao i protiv Splita u 9.kolu u Gospinu polju, Square je i u10.kolu gubio 2:0, ovaj put protiv ekipe Osijek Kelme uOsijeku, ali je preokrenuo rezultat i pobijedio 3:2. Pobjedau Osijeku je dovela dubrovački sastav na drugomjesto.Square: Zoran Primić, Alen Turuk, Haron Džanković1, Hrvoje Cvjetković, Stjepan Rezo 2, Marko Kuraja, Adri-an Darrer, Antonio Konsuo i Maro Đuraš. Trener: AntunBačić. Ostali rezultati 10.kola: Novo vrijeme Apfel - AFCUniversitas 1:0, Split - Vrgorac 3:0, Crnica - Brod 035 2:2,Uspinjača Gimka - Jesenje 2:2, Futsal Dinamo - Alumnus.Poredak:1. Novo vrijeme Apfel 25 bodova, 2. Square 19,3. Vrgorac 18, 4. Futsal Dinamo 18, 5. Crnica 17, 6. Uspin-jača Gimka 16, 7. AFC Universitas 15, 8. Split 10, 9. Alum-nus 9, 10. Brod 035 9, 11. Osijek Kelme 4, 12. Jesenje 4. U11.kolu, 14.12. Square dočekuje Crnicu (Gospino polje,20 sati). Još igraju: Universitas - Futsal Dinamo, Vrgorac -Osijek Kelme, Jesenje - Split, Brod 035 - Novo vrijeme Apfel,Alumnus - Uspinjača Guimka.

I. ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGACavtat, Ombla i Duba Konavoska na vrhuRezultati 7.kola: Zmaj - Plat 3:3, Sokol - Čilipi 1:7, Mećajac- Pridvorje 1:4, Cavtat - Jadran 6:0, Dunave - Lumbarda4:2, Ombla - Gladius 3:1,Veleučilište - Square Ii. 3:3, RivaSlano - Ponta 6:6. Poredak: Cavtat, Ombla i Duba Kona-voska po 18, Plat i Čilipi po 13, Dunave 12, Veleučilište 11,Lumbarda i Riva Slano po 10, Sokol 9, Gladius 8, Pridvor-je 7, Zmaj 5, Square II. i Ponta po 4, Mećajac i Jadran bezbodova. U 8.kolu 14.12. igraju: Čilipi - Zmaj (18:30), Prid-vorje - Sokol (19:30), Jadran - Mećajac (20:30). 15.12. ig-raju: Gladius - Cavtat (17:00), Square II. - Ombla (18:00),Lumbarda - Veleučilište (19:00), Ponta - Dunave (19:00).21.12. igraju: Duba Konavoska - Riva Slano (18:30). Listastrijelaca: 12 - Leo Pušić (Plat), 9 - Jasmin Salihović (Plat),8 - Dominik Glavinić (Riva Slano), 7 - Mateo Miladin(Dunave), 6 - Dominik Gustin (Veleučilište) i td.

MALI NOGOMETDario Marinović u SplituHrvatski malonogometni reprezentativac, DubrovčaninDario Marinović,novi je član Malonogometnog kluba Split.Marinović je od 2015. nastupao za ElPozo Murciu, špan-jolskog prvoligaša te s njim osvojio četiri trofeja. Marinović,koji je najbolji strijelac reprezentacije Hrvatske svih vre-mena, za Split će igrati do kraja sezone.

49GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

12.KUP MOKOŠICEPobjednik Judo klub Hercegovac iz Mostara

I. B HRVATSKA ODBOJKAŠKALIGA - JUGDubrovnik - Zadar II. 3:0Dubrovnik je u pretposljednjem koluprvog dijela, 10.kolu, pobijedio Zadar II.3:0 (25:11, 25:13, 25:6), te je uz Sinj glav-ni kandidat za titulu prvaka. Dubrovnik:Anđela Čuljak, Đive Turajlić, Anđela Tu-ruk, Nikolina Tomašević, Mara Šilje, Iva-na Ivaniš, Lea Burić, Petra Putica, KatijaVuličević, Hana Dilberović, Gabriela Sti-panović, Ana Matuško. Trenerica: Mir-jana Vreća. Ostali rezultati 10.kola: Sinj- Solin 3:0, Makarska - Split VT 3:0, SplitII. - Brda II. 3:1, slobodni Nova Mokoši-ca i Trogir. Poredak: Sinj 23 (8-0), Du-brovnik 22 (7-1), Makarska 19 (7-2), Za-dar II. 14 (5-3), Split II. 13 (4-4), Split VT12 (4-4), Trogir 10 (3-5), Brda II. 7 (2-7),Nova Mokošica 3 (1-7), Solin 0 (0-8). U11.kolu igraju: Nova Mokošica - Du-brovnik (nedjelja, 16.prosinca, u 16 sati),Split VT - Split II., Solin - Trogir, Zadar II.- Sinj, slobodni Makarska i Brda II.

HEP - SUPERLIGALibertas Marinkolor - Split 4:0Pituri su u 9.kolu u Gospinom polju pobijedili Split 4:0, te tako došli do osmeprvenstvene pobjede. Pobjede su ostvarili Tomislav Japec, Neven Juzbašić, MihoSimović i par Simović-Japec. Ostali rezultati 9.kola: Pula - Dugo Selo 2:4, Zagreb- Vodovod 4:2, Mladost Petrinja - Donat 0:4, Starr - Obrtnička škola Brod 4:1.Poredak: Starr 18 (9-0), Libertas Marinklor 17 (8-1), Dugo Selo 16 (7-2), Zagreb15 (6-3), Obrtnička škola Brod i Pula po 13 (4-5), Donat i Vodovod Osijek po 12(3-6), Split 10 (1-8), Mladost Petrinja 9 (0-9). Nastavak prvenstva je 19. siječnja2019. godine. U 10.kolu Libertas Marinkolor je gost Pule. Još se sastaju: Starr -Donat, Mladost - Vodovod, Zagreb - Dugo Selo, Split - Obrtnička škola Brod.

I. HRVATSKA RUKOMETNALIGA - JUGPrvi poraz DubrovnikaJesenski prvaci, rukometaši Dubrovni-ka, doživjeli su prvi prvenstveni poraz.U posljednjem 11. kolu prvog dijelaKarlovac je pred svojim navijačima po-bijedio izabranike Silvija Ivandije rezul-tatom 27:24 (14:11), te je sada uz Ri-bolu Kaštela najbliži pratitelj Dubrovni-ku. Susret je pratilo oko 500 gledatelja.Dubrovnik: Luka Morović, Marino Knez,Leo Brnin (2), Anes Avdić, Teo Putica(1), Nikša Bušlje (1), Luka Bevanda (5),Maro Dabelić (5), Kristijan Janđel (5obrana), Zvonimir Srna (4), SandroZujić (2), Toni Barišić (3 obrane), Tomis-lav Radić, Hrvoje Lončarica (4). Ostalirezultati 11.kola: Kozala - Metković Me-hanika 30:26, Split - Buzet 26:36, Mor-nar Crikvenica - Trogir 30:24, Hrvatskidragovoljac - Solin 26:21, Ribola Kašte-la - Biograd 33:16. Poredak: Dubrovnik19, Ribola Kaštela i Karlovac po 16,Buzet i Metković Mehanika po 14, Mor-nar 12, Trogir i Hrvatski dragovoljac po10, Kozala i Biograd po 8, Solin 3, Split2. Nastavak prvenstva je 16. veljače2019. Dubrovnik je gost Kozale. Još sesastaju: Mornar Crikvenica - MetkovićMehanika, Karlovac - Biograd, RibolaKaštela - Split, Hrvatski dragovoljac -Trogir, Buzet - Solin.

JUDO KLUB KONAVLE CAVTAT17 medalja iz MokošiceJudo klub Konavle Cavtat nastupio je8. prosinca u Mokošici na tradicionaln-om međunarodnom judo turniru 12.Kupu Mokošice. Na turniru je nastupi-lo oko 280 judaša iz 23 kluba u uzrasti-ma U-10, U-12 i U-14. Judo klub Konav-le Cavtat je nastupio s 22 judaša i ost-vario veliki uspjeh osvojivši pehar zadrugo mjesto u ukupnom poretku sa17 medalja: tri zlatne, sedam srebrenihi sedam brončanih medalja.Zlato su osvojile: Nika Katušić U-10,Mihaela Baule U-10 i Mauro Butigan U-10.

Srebro su osvojili: Orsat Obradović uU-12 i U-14, Ana Schmuch U-12, Jele-na Schmuch U-14, Dalia Schmuch U-10 i Antonija Đurković U-12 i U-14Broncu su osvojili: Ana Schmuch U-14,Petra Đurković U-14, Ivan Pavlin U-14,Dalia Schmuch U-12, Mara Bagoje U-12, Petar Kos U-12 i Juraj Bete U-12.Još su nastupili, ali ovaj put bez med-alje: Mauro Vojnić, Ivan i Luka Alfirević,Andrej Kristić, Paulo Miljas, Leo Slo-mović, Andrija Antun Sukurica, KarloSimović i Antonio Butigan, svi u U-10. Ina kraju treba istaknuti da svi naši natje-catelji zaslužuju pohvalu za iskazanitrud i primjereno ponašanje.

Niko Đurković

U dvorani Osnovne škole Mokošicaodržan je 12. Judo kup Mokošice u or-ganizaciji Judo kluba Mokošica. Nas-tupili su dječaci i djevojčice rođeni2005./06., 2007./08. i 2009./10. i mlađi.Nastupilo je više od 270 natjecatelja iz25 klubova koji su stigli iz četri različitedržave (Ukrajina,Hrvatska, BiH, CrnaGora).Drugu godinu zaredom mlade judokeiz Mostara odnose pehar za prvomjesto.Ove godine su potvrdili svojudominaciju sa skoro 100 bodova pred-nosti pred drugoplasiranim Judoklubom Konavle dok su Kaštelani izJudo kluba Dalmacija Cement u ukup-nom poretku zauzeli treće mjesto. Na-domak peharu sa samo tri bodazaostatka su judoke Judo kluba

Crnogorac koji su nastupili s osam čl-anova i osvojili isto toliko zlatnih med-alja.Uz domaćina Judo kluba Mokošica jošsu nastupili klubovi: Ajk Student, JKBiokovo Makarska, JK Borsa, JKCrnogorac, JK Dubrovnik, JK Dalmaci-jacement, JK Hercegovac, JK Igalo, JKJadran Budva, JK Konavle Cavtat, JKKotor, JK Makarska 1968, JK MilošStanković, JK Prevlaka, JK Slano, JKUranage, JK Solin, JK Split, JK Tem-po, JK Tivat, JK Župa Dubrovačka, JKOnogošt, JK Dubrovnik 1966 i JC Ukrai-na. POREDAK KLUBOVA:1. JK Hercegovac Mostar (BiH)2. JK Konavle Cavtat (Hrvatska)3. JKDalmacijacement (Hrvatska). JKMokošica

JUDOIvana Šutalo brončana s Vinkovcima u Ligi prvaka EuropeU kimonu hrvatskog kluba nastupile sunajbolje hrvatske judašice, Tena Šikić(do 57 kg), Barbara Matić (do 70 kg),Ivana Maranić i Ivana Šutalo (obje pre-ko 70 kg). Vinkovce su pojačale i dvijeTalijanke, Rosalba Forciniti (do 52 kg) iMaria Centraccio (do 63 kg). U četvrtfi-nalu ekipa Judo kluba Vinkovci borila seprotiv francuskog Pontaulta te su Fran-cuskinje slavile s konačnih 3-2 dok jeekipa Vinkovaca svoj put do medaljetražila kroz repasaž. Tamo ih je čekalaruska ekipa Yawara-Neva, prošlogodiš-nje pobjednice Lige prvaka i prve nos-iteljice ovogodišnjeg natjecanja. EkipaJudo kluba iz Vinkovaca slavila je s uvjer-ljivih 4:1. U finalnom bloku Vinkovci suišli na domaću ekipu USM-Dinamo tekroz pobjede Forciniti i Centraccio došlido 2-1. Tada Barbara Matić izlazi natatami i protiv Japanke Kobayashi u«zlatnom bodu» dolazi do brončanog

wazarija te je veliko slavlje u Bukureštumoglo početi.IZJAVA TRENERA PRERADOVIĆA:- Nakon pomalo uspavanog ulaska udvoboj s Francuskinjama, pravukvalitetu smo pokazali protiv Ruskinja.Odličan ekipni duh, velika želja i dobarrad donijeli su veliku pobjedu protivprošlogodišnjih zlatnih judašica - proko-mentirao je glavni trener ekipe VladimirPreradović.- Upisali smo još jednu povijesnu med-alju, prvu za Hrvatsku na ovoj klupskojrazini. Iznimno sam ponosan nadjevojke i ovo je put kojim trebamo ićida u olimpijskim kvalifikacijama ostva-rimo željene rezultate – rezimirao je tr-ener Preradović nastup Vinkovaca uRumunjskoj.U francuskom finalu, Flam 91 je pobije-dio Pontault sa 3:2, dok je drugu bron-cu osvojila turska ekipa Galatasaraya.

41. PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISUMarinkolor pobijedio Soul caffeRezultati 5.kola Prve lige: Dubrovnik - Šampinjoni 7:0, Aragosa travel - Orlando 6:1,Marinkolor - Soul caffe 4:3, Srđ - Samo lagano 7:0, OŠ Cavtat Konavljanin - Dr.Čolić 6:1. Vode OŠ Cavtat Konavljanin i Marinkolor sa po 10 bodova, treći je Du-brovnik s 8 i td. Najbolji pojedinci nakon 5. kola su Vedran Đurđević (OŠ CavtatKonavljanin), Vlaho Car (OŠ Cavtat Konavljanin) i Marko Venier (Marinkolor). Na-jbolji parovi nakon 5. kola su Vlaho Car / Vedran Đurđević (OŠ Cavtat Konavljanin),Josip Martinović / Marko Venier (Marinkolor) i Ivo Miličić / Milan Rezo (Srđ).

Lapad kolor slavio protiv Shaolin expresaRezultati 5.kola Druge lige: Luka Sorkočević -OŠ Gruda Gruda 6:1, OŠ Gruda Ljuta- Jub 6:1, Lapad kolor - Shaolin express 4:3, OŠ Gruda Popovići - Libertas klinci6:1. Vode Luka Sorkočević i Lapad kolor sa po 10 bodova, treći je Shaolin expressi td. Najbolji pojedinci nakon 5. kola su Bruno Soldo (Lapad kolor), Juraj Hrćan(Luka Sorkočević) i Borna Ramljak (Lapad kolor). Najbolji parovi nakon 5. kola suNora Bećir / Sandra Đurišić (OŠ Gruda Popovići), Andrej Hrćan / Juraj Hrćan (LukaSorkočević) i Teo Kasač / Bruno Soldo (Lapad kolor). Josip Sudarević

ZIMSKI MALONOGOMETNI TURNIR U DUBROVNIKUPrijave do 20.prosincaPrijave za Zimski malonogometni turnir u Sportskoj dvorani u Gospinom polju,koji se održava u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, primaju se do 20. pros-inca do 18 sati, kad će se održati i ždrijeb. I početak i završetak turnira ovisi obroju prijavljenih momčadi. Ukoliko ne počne 23. prosinca, prvi radni dan naturniru bit će 27. prosinac. Kako organizatori ističu, neće se igrati 24., 25., 26. i 31.prosinca, kao ni 1. siječnja 2019. godine. Kotizacija za nastup na turniru iznosi800 kuna. Prijave i informacije o turniru: 091 2509 610 (Ivo Pavlić).

50 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

[email protected]: 020 358 980 F: 020

BOĆANJE / I.HBLMetković izgubio u PazinuBoćari Metkovića odigrali su dobru utak-micu na gostovanju kod Pazina, ali u zad-njim disciplinama nisu uspjeli dobiti negosamo 1 disciplinu, pa su utakmicu na kra-ju tijesno izgubili. Metković još ima za odi-grati zaostalu utakmicu sa Sokolom, na-kon toga slijedi pauza u prvenstvu, nas-tavak je 19.1.2019. Rezultati 6. kola: Pula- Biston Brela 16:10, Lovran - Istra Poreč3:23, Gorčina - Sokol Orbico 8:18, Pazin- Metković 14:12, Zrinjevac - Vargon14:12. Poredak: 1. Pula 15 bodova, 2.Zrinjevac 15, 3. Istra Poreč 13, 4. Pazin12, 5. Biston Brela 12, 6. Sokol Orbico(-1) 7, 7. Metković(-1) 6, 8. Vargon 6, 9.Gorčina 3, 10. Lovran 0 bodova. 7. koloigra se 19.1. u 15 sati: Vargon - Pula, Met-ković - Zrinjevac, Sokol Orbico - Pazin,Istra Poreč - Gorčina, Biston Brela - Lov-ran.

STRELJAČKO DRUŠTVO DRAGOVOLJAC MOKOŠICATurnir u povodu Dana dubrovačkih braniteljaU organizaciji Streljačkog Društ-va Dragovoljac Mokošica, u sub-otu 8.12., održan je 7. otvoreniturnir streljaštva zračnom puškompovodom Dana dubrovačkihbranitelja. Sudjelovalo je 30 str-ijelaca u 8 kategorija sa 41 rezul-tatom i 3 ekipe. Po kategorijamaostvarena su sljedeća mjesta:MLAĐI KADETI: 1. Karlo Vujasi-nović, 2. Tomislav Čolaković, 3.Alen Sarić.MLAĐE KADETKINJE: 1. LidijaVukelić. 2. Iva Džakula. 3. Sara Li-potić,KADETI: 1. Filip Radić (sd dal-macijacement Solin), 2. DorianJure Sršen (sd dalmacijacementSolin), 3. Aris Pejdah,KADETKINJE. 1. Rina Matešić (sddalmacijacement Solin), 2. Tea

Čvrljak, 3. Dora Čilaš (sd dalmaci-jacement Solin),JUNIORI: 1. Vlaho Kovačić, 2. ArisPejdah, 3. Ante Kralj.JUNIORKE: 1. Nives Čvrljak, 2.Tea Čvrljak, 3. Ana Tomšić.SENIORI: 1. Vlaho Kovačić, 2.Srđan Čvrljak, 3. Miho Radić.SENIORKE: 1. Nives Čvrljak ujed-no i najbolji rezultat turnira sapogođenih 187 krugova. 2. PetraJemin, 3. Žana Bonačić.Ekipno najbolji rezultat je postiglaekipa Dragovoljac sa osvojenih511 krugova u sastavu Tea Čvrl-jak, Ana Tomšić i Natalija Ma-tana. Iz SD Dragovoljac zahval-juju svim natjecateljima, ostimaiz drugih klubova i sponzorimakoji su pomogli obilježavanjuDana branitelja.

HRVATSKA A LIGA U BRIDŽUDvije pobjede i četiri poraza dubrovačkih bridžistaKrenula je Hrvatska A liga u bridžu. Drugu godinu zaredom Bridž klub Du-brovnik ima tim na tom natjecanju. Nakon tima Dubrovnik Danče koji je nas-tupao prošle sezone, ove godine pravo nastupa ostvario je Celtic bar BelfastDubrovnik. Prošli vikend u Zagrebu je odigrano prvih šest kola natjecanja iCeltic bar Belfast Dubrovnik je trenutno deseti od dvanaest timova. Iz lige

II. HBL - JUGPobjede Župe dubrovačke,Hajduka i KomolcaOvo kolo bilo je dosta uspješno za drugoligašesa područja Dubrovačko-neretvanske županije.Župa Dubrovačka je pobijedila Umčane u gosti-ma, Komolac i Hajduk ostvarili su pobjede nadomaćim terenima, jedino je Hidroelektrana izgu-bila na gostovanju kod vodećeg Primoštena.Preostalo je za odigrati zaostalu utakmicu Nak-lice - Hidroelektrana nakon koje slijedi pauza do19.1.2019. Rezultati 6. kola: Umčani - Župa Du-brovačka 8:14, Primošten - Hidroelektrana 19:3,Zlatan Otok - Otok 17:5, Komolac - Vir 14:8,Hajduk - Naklice 14:8. Poredak: 1. Primošten 16bodova, 2. Hajduk 15, 3. Zlatan Otok 12, 4. ŽupaDubrovačka 9, 5. Vir 9, 6. Hidroelektrana(-1) 7, 7.Komolac 6, 8. Otok 4, 9. Umčani 4, 10. Naklice(-1) 3 boda. 7. kolo igra se 19.1. u 15sati: Naklice -Umčani (20.1.2019.), Vir - Hajduk, Otok - Komo-lac, Hidroelektrana - Zlatan Otok, Župa Dubrovač-ka - Primošten (20.01.2019.). Luko Hendić

ispadaju dva najslabija tima. Za tim Celtic bar Belfast Dubrovnik nastupili su: ZdenkoStanković, Andrija Martić, Joško Đilović, Ante Mijić, Ivica Obad i Đivo Tikvica. Ost-varene su dvije pobjede i četiri poraza. Poseban uspjeh je pobjeda protiv tima JuricaTomljenović 1. To je tim za kojeg nastupaju reprezentativci Hrvatske u bridžu te je iaktualni prvak i osvajač Kupa Hrvatske. To im je ujedno i jedini poraz u dosadašnjemdijelu natjecanja. U siječnju će se odigrati drugi vikend, također u Zagrebu, gdje ćese odigrati još pet kola. Nakon toga će se liga podijeliti: prvih šest u Ligu za prvakaHrvatske, a zadnjih šest u Ligu za opstanak.

51GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JEPOVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA (4)Piše: Silvio Market

Šilok u duši - Perast u srcu (3)Šilok u duši - Perast u srcu (3)Šilok u duši - Perast u srcu (3)Šilok u duši - Perast u srcu (3)Šilok u duši - Perast u srcu (3)Približili smo se bili već jako obali Mljeta. Zatim, naglo,kada je „Perast“ bio na vrhu nekih manjih valova, Škeroje reko: “SVE DESNO”, Zoran je to ponovio, okrenuotimun, a Škero je na vanjskim komandama okrenuo„Perasta“ u sekundi i preusmjerio ga na pravac premaSobri. Nisam mogo vjerovat da se tako lako brod možeokrenuti u momentuAlarm se više nije gasio, sviroje isprekidano u podmuklomtonu, kao da je zadnje što ću uživotu čut. Užas! Kad smo sepočeli naginjat u desnu stranuotok Olipa i svjetionik su nambili tako blizu da se svaki kamenvidio na toj kući. “Majko Božja,sad ćemo se razbit na mrkjen-tu od Olipe” To sam promislio ipomirio se s tim. Kormilo nijeviše slušalo ništa, a nas je morebacalo kao igračku povalovima na Olipu. U tommomentu Škero je otvoriolijeva vrata od komandnogmosta i zaviko svom silin-om: “MOLAJ KORMILO!”Zoran je pustio kormilo izruku, a Škero je osto vani,na vanjskim komandama imico te poluge motora isnage izvana, a opet istetakve poluge su se mrdaleispred mene na mostu, časnaprijed, čas nazad, jedna,druga, pa sve četiri skupa.Majko moja mila! Motori„Perasta“ su brujali takočudno, tako prazno u mo-mentima, pa opet jedva udrugom terenutku, a cijeli brodse tresao kao da će se raspast.Jasno, brod se i dalje valjao iposrtao, i propinjao se na svestrane i koliko je to trajalo, japojma nemam. Izgubio sam biopojam o vremenu potpuno. Zamene je to bila vječnost. Nakonnekog vremena Škero je opetzaviko: “LIJEVO SVE!”, a Zoranje ponovio za njim: “Lijevo sve”i okrenuo timun...“Perast“ jenapokon počeo ići ulijevo i slu-šat kormilo. Aaaaa, odahnuosam, bez obzira što je valjalo

isto kao i malo prije. Potom jekapetan-Škero ušao unutramokar, potpuno, uzeo u ruke un-utarnje komande, namjestio ihpodjednako i još jednom reko:“DESNO 20”, a isto to Zoranopet ponovio i okrenuo timun.„Perast“ se vratio u pravac pre-ma najistočnijem dijelu otokaMljeta i Škero je opet reko: “0 “,a Zoran je opet to ponovio riječi-ma i okretom timuna. Nitko niš-

ta nije iza toga govorio. Škerose onda okrenuo prema kormi-lu i zagalamio prema Zoranu:“POGLEDAJ IZA SEBE,....43STUPNJA!!! TI, MALI, NEMOJDA TE VIŠE VIDIM DA SI ZA KO-RMILOM, A TI, ZORANE, RADISVOJ POS’O ILI ADIO!” Opetnakon toga muk. Onaj mladimornar je uz’o neke krpe i staočistit pod od mokrine, Zoran uki-pljen kao statua za kormilom.Škero se svlači, a ja ni na nebuni na zemlji. Nepozvani gost ukrivo vrijeme, na krivom mjestu.Škero onako mokar, zavrnutih

rukava, priš’o mi je, pogladiome po kosi, zagrlio i rek’o mi:“Dođi, pokazat ću ti nešto. Ovoje inklinomjeri pokazuje kolikosmo se nagnuli bili. Ove crvenekazaljke koje su ostale upoložaju pokazuju 43 stupnjanagiba. Da je bilo još malo jače,bili bi se prevrnuli.“ Bio sam ušoku i ništa ga nisam znao pi-tat, a najradije bih ga bio zagr-lio i stisnuo i držo se tako uz nje-ga. Nakon toga je pošo s mos-ta, a ja sam promatro inkli-nometar, mislio o svemu tome,i gledo kako Zoran na drugomaparatu koji je bio iznad mojeglave i iznad prozora središn-jeg drži kazaljku na 0, izmeđucrvenog i zelenog polja. Pola-ko smo se približavali Mljetu, na-jistočnijoj točki Mljeta, ponti“Gruj” a „Perast“ se valjao i dal-je, ali ni blizu kao u onoj

“vječnosti od muke”.Škero se umeđuvremenu presvuko i sje-dio u svojoj stolici, desno odkormila, a ja sam isto promje-nio položaj i premjestio sam sena zelenu kuglu s druge stranekompasa. Više se nisam morodržat za nju. Iza toga Škero opetotvori lijeva vrata od mosta i iza-đe na vanjske komande.Približili smo se bili već jakoobali Mljeta. Zatim, naglo, kadaje „Perast“ bio na vrhu nekihmanjih valova, Škero je reko:“SVE DESNO”, Zoran je toponovio, okrenuo timun, a

Škero je na vanjskim koman-dama okrenuo „Perasta“ usekundi i preusmjerio ga na pra-vac prema Sobri. Nisam mogovjerovat da se tako lako brodmože okrenuti u momentu.Iza toga više nije ni valjalo, jasam se pozdravio sa kapetan-om Škerom i Zoranom, onajmladi mornar nije više bio namostu i vratio se u salon. Zašankom je Nikica pokazivo lju-dima u gornjem salonu (njih 10-ak) kako je on zadržo ravnotežui osto na nogama i kada je brodbio skroz nagnut, a oni svi suse smijali i uživali u predstavi. Ija sam to htio gledat,ali je Tomoizdo naredbu: “Dolu hodi k ma-teri i Tomiju!“ Bez odgovorasam siš’o u donji salon a oni subili blijedi ko krpe. Mati mi jerekla:”Dosta nam je ovoga val-janja danas, a još si nam i ti dao

muku mislit jesi li se utopiokad te nije bilo!“ “Bio samna mostu”, to je ono štosam uspio reć prije ma-terinog: “Pero nam je došorijet gdje si i da si dobro, alinećeš više, Silvio; ja ti tokažem, nećeš više činjetovakve monade!“ U Sobrusmo došli bez problema,poslušo sam mater i taj danviše nisam činio monade,iskrcali smo se, a ja sam biopresretan što sam na Mljetui što ću biti sa svima onimakoji mi fale, a „Perast“ jeopet zašijo, okrenuo se izatrubio tri puta, te nastav-

io prema Polačama. Ja sam izaovoga zavolio šilok i sada sejedino osjećam sasvim u redukada je šilok jaki u zraku i namoru. Neki mi se čude kada torečem, a oni koji me dobro zna-ju vide to i razumiju. Puno putasam se još iza ovoga vozio„Perastom“ i sad se opet vozim,zahvaljujući njima kojih višenema među nama i zahvaljujućisvima nama koji smo dio njih idio njega: VAPORA S DUŠOM...Za me će tako ostat zavazda:ŠILOK U DUŠI I PERAST USRCU... (nastavlja se)

ROTARY CLUB DUBROVNIK I DSO

Tradicionalni koncert „Ususret Božiću“Tradicionalni koncert „Ususret Božiću“Tradicionalni koncert „Ususret Božiću“Tradicionalni koncert „Ususret Božiću“Tradicionalni koncert „Ususret Božiću“Rotary club Dubrovnik i ove godine priređuje tradicionalni donacijskikoncert „Ususret Božiću“ u suradnji s Dubrovačkim simfonijskimorkestrom i Gradom Dubrovnikom. Koncert će se održati u četvrtak,13. prosinca, u Katedrali. Cjelokupni prihod ovogodišnjeg koncerta isko-ristit će se za kupnju sadnica masline u svrhu sanacije i revitalizacijeopožarenih i neobrađenih površina Općine Orebić.Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će ugledni američki diri-gent Marc Tardue, a kao solistice će nastupiti mlada sopranistica SaraŽuvela i nagrađivana jazz pjevačica i skladateljica Maja Grgić. Solistice

će s orkestrom izvesti prigodna djela poput „Ave Maria“ F.Schuberta, „O Divine Redeemer“ Ch. Gounoda, „Hallelujah“L. Cohena, zatim tradicionalne kao što su „Padaj s neba rososveta“, „Kyrie Eleison“, a glazbeni događaj uveličat će i Kla-pa Kaše koja priređuje djela „Galiotova pesan“ i „O jabukozeleniko“. Prije dvije godine prihod koncerta bio je namijen-jen nabavci sadnica za obnovu maslinika na području korču-lanske općine Smokvica, lanjski obnovi maslinika u Konavli-ma, a ovogodišnji, kako je ranije spomenuto, za kupnju sad-nica masline u svrhu sanacije i revitalizacije opožarenih i neo-brađenih površina Općine Orebić.

Renata Roman Dobroslavić

52 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

U Zadru obilježene velike obljetnice NOB-eU Zadru obilježene velike obljetnice NOB-eU Zadru obilježene velike obljetnice NOB-eU Zadru obilježene velike obljetnice NOB-eU Zadru obilježene velike obljetnice NOB-eU Zadru su 8. prosinca 2018. godine obilježene velike obljetniceNarodnooslobodilačke borbe u Dalmaciji: 75. obljetnica osnivanja8. (Dalmatinskog korpusa) Narodnooslobodilačke vojske ipartizanskih odreda i 74. obljetnica oslobođenja Dalmacije odfašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu

Unatoč jakom južnom vremenu praćen-om povremeno jakom kišom, velike obl-jetnice NOB-e, koje su, poslije višegodiš-nje fašističke okupacije i terora okupato-ra, donijele Dalmaciji povratak otetih po-dručja i toliko željenu slobodu, okupilesu na zadarskom obilježavanju mnošt-vo antifašističkih boraca i antifašista izZadra i cijele Dalmacije, među njima idvadesetak njih iz Dubrovačko-neretvan-ske županije, iz Dubrovnika, Korčule iPloča.Zadarsko obilježavanja započelo je pol-aganjem vijenaca na spomen obilježjuborcima NOR-a na Gradskom groblju uZadru. Među brojnim vijencima, vijenacantifašista Dubrovačko-neretvanske žup-anije položila delegacija u sastavu: MatoJerinić, predsjednik Udruge antifašistaDubrovnik, Vanja Franić, predsjednica iMirko Pecotić potpredsjednik Zajedniceudruga antifašističkih boraca i antifašis-ta Dubrovačko-neretvanske županije.Svečani skup u zadarskoj dvorani „Zara“započeo državnom himnom „LijepaNaša“ koju su ponosno otpjevale član-ice Zbora umirovljenica „Marineta“ izMakarske, a onda su prisutni u prepunojdvorani minutom šutnje odali počastborcima NOR-a i braniteljima za ost-varenu i obranjenu slobodu Dalmacije.

Potom je Nikola Dobre, predsjednik ZUA-BA Zadarske županije, organizatora ovo-godišnjeg obilježavanja velikih obljetnica,pozdravio prisutne i izaslanika predsjed-nice Republike Hrvatske Kolinde GrabarKitarović, logoraša talijanskih fašističkihlogora Borisa Barabu.Povodom velikih dalmatinskih jubileja pri-godno su govorili: Jakov Jukić, boracNOR-a i istaknuti zadarski antifašist teNikola Dobre, predsjednik ZUABA Zadar-ske županije. Rečeno je da poslije kapit-ulacije fašističke Italije, kada je Dalmacijabila kratkotrajno slobodna, mada su jeubrzo ponovo okupirali njemački nacisti,nastalo vrijeme općeg poleta narodnogustanka u Dalmaciji. To je bilo presudnoda Vrhovni komandant Tito 7. listopada1943. godine izda naredbu o formiranju8. (dalmatinskog) korpusa NOV i PO, odtežaka, ribara, pomoraca i drugih dalm-atinskih građana, u vojnoj vještini, uglavn-om, malo iskusnih mladića i djevojaka.Njih oko 15 tisuća su razoružavali talijan-sku vojsku i uzeli oružje u ruke da bi ob-ranili i učinili slobodnom svoju Dalmacijuod njemačke nacističke vojske, ustašaNDH i četnika.Jedinice Osmog korpusa su od 7. listo-pada 1943. do 2.ožujka 1945. godine, u545 dana ratovanja i ostvarivanja slobode

Dalmacije, imale 8.623 poginulih, ranjenih i nestalihborca. Borci Korpusa prošli su kroz teške borbe ibrojne operacije, po svim dijelovima Dalmacije, po za-padnoj BiH, Lici, Gorskom Kotaru, Hrvatskom primor-ju, Kvarneru, Istri, u Trstu i Slovenskom primorju,dočekavši tamo kraj 2. svjetskog rata u Europi. Bor-beno djelovanje Osmog (dalmatinskog) udarnog ko-rpusa NOV i POH, uz ostale čimbenike je bio znača-jan prilog stvaranju ZAVNOH-ovske i demokratske fed-erativne Hrvatske - suverene Republike Hrvatske... 16.studenog 1944. otpočela je Kninska operacija. Bitkarijetko viđena na teritoriju Dalmacije. Tada, jedinice 8.(dalmatinskog) korpusa su imale oko 55. tisuća bora-ca. Glavna i završna bitka vodila se od 26. studenogdo 4. prosinca 1944.godine. Knin je držalo i oštro bra-nilo oko 14.000 njemačkih vojnika. Četnici i ustaše suranije napustili položaje i povukli se preko Knina kaZagrebu i Rijeci. Totalni poraz je doživjele su njemačkinacistički okupatori. Kninskom operacijom konačnoje probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar... Op-eracija oslobađanja Dalmacije trajala je oko 90 dana.Kninska operacija je potvrdila kvalitetu vojnog djelo-vanja, zapovijedanja, izvođenja borbi i suvremenih op-eracija 8. (dalmatinskog) udarnog korpusa, kojeg jeorganizirao i vodio Glavni štab Hrvatske. Bio je topočetak oslobađanja Hrvatske većinom hrvatskimsnagama. Bila je to garancija da se može osloboditi icijela Hrvatska... Dalmacija je prva u Hrvatskoj, a međuprvima i u Jugoslaviji, konačno i potpuno oslobođe-na. Tako je u Dalmaciji završen 2. svjetski rat na vječnuzahvalnost i slavu svima koji su dali svoje živote i biližrtve u borbi za slobodu...Mi zadarski antifašisti se ne možemo odreći svijetlihtradicija spominjanja na one koji su nam izborili slo-bodu, vratili našu Dalmaciju matici domovini Hrvatskojte pobijedili najveće zlo čovječanstva - fašizam, zajed-no s domaćim kvislinzima ustašama i četnicima...Osjećamo potrebu reći da mi u Zadru u sličnim pri-godama ističemo da samo želimo istinu o NOR-u ipoštivanje prema vođi ustanka i narodnooslobodi-lačkog rata - drugu Titu... Mi prihvaćamo, poštujemo injegujemo dostojanstvo Domovinskog rata, jer je i uudrugama antifašista imamo mnoge branitelje. Nis-mo nostalgičari, no ne odričemo se svega pozitivnogšto je stvoreno i dano nam u naslijeđe pobjedom uNOR-u... Povijest će zabilježiti da se u ovoj zemlji mrzeoni koji su porazili fašizam, a slave oni koji su pobijeđe-ni, slave se oni koji bi voljeli da se u Zadar ulazi s pu-tovnicom... Tisuće spomenika, bista i drugih obilježjasu ciljano i namjerno uništene: Velimiru Škropiku, IviLoli Ribaru, Radi Končaru... Zašto je heroje trebalo ubitipo drugi put, bez krivnje, bez osude, bez obrazloženjai grižnje savjesti... rečeno je, uz ostalo u prigodnimgovorima.Pozdravne riječi uputili su: Juraj Krstulović, izaslanikSABA Republike Hrvatske, Renata Sabljar Dračevac,izaslanica zadarskog župana Božidara Longina i BorisBaraba, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske.U prigodnom programu kazivani su stihovi partizan-skog pjesnika Vladimira Nazora, a nekoliko pjesamaizveo je Zbor umirovljenica „Marineta“ iz Makarske.

klVijenac antifašista DNŽ položili su Mato Jerinić, Vanja Franić i Mirko Pecotić

DUSAB - DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA“Možda ponekad zaborave tko smo mi, ali mi nikad ne smijemo zaboraviti njih”Udruga DUSAB Dubrovnik već skoro 4 godine radi na tome da se oboljelima od svih oblika demencijepruži što bolja i kvalitetnija skrb.DUSAB Klub - svaki radni utorak:10:30 - 13:30, Ulica Sv. Mihajla 1, tel: 095 590 3096, E-mail: udruga-dusab@ gmail.com. Cilj Kluba je okupljati skrbnike i “prijatelje” Alzheimerove bolesti i ostalih demen-cija, za druženje, potporu i obrazovanje kroz razgovor i uzajamnu podjelu iskustava; mjesečna preda-vanja o bolesti i najboljoj njezi; kao i radionice za fizičku i mentalnu opuštenost.SAVJETOVALIŠTE 0-24 - tel: 095 590 3096, savjetovanje o Alzheimerovoj bolestii ostalim demencijama i za utvrđivanje početne dijagnoze. www.dusab.hr

53GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 19. i 20. 12.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - petak i subota, 28. i 29. 12.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Blagdanski popust u Poliklinici Marin Med

DUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZORDERMATOLOGA. DO KRAJA PROSINCA SA 25% POPUSTA!IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POM-LAĐIVANJE KOŽE!!! Jedan uređaj sa tri najnovije te-hnologije: DermaFrac tretman koji odabranipreparat injektira u kožu, mikrodermoabrazija iLED terapija. Kombinacija koja daje savršene re-zultate.Pod nadzorom naše dermatologinje dr. AdrianeVarela. Tretman se savjetuje osobama između 30 i60 godina koje žele ukloniti umoran izgled lica

- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije

te ublažiti površinske nepravilnosti poput man-jih bora, ožiljaka i pigmentacija.Potrebno je jedan do tri tretmana u razmaku od dvado četiri tjedna.Šest injektibilnih preparata na izbor: Vitamnin C, Hy-drate, Rejuvenate, Grow factor, Clarify, Lighten.Samo do kraja prosinca za sve naručene termineodobravamo popust od 25 posto!Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKAMARIN MED

54 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.

Piše:Antun Švago

PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK

Izložba Izložba Izložba Izložba Izložba Raznolikost morskih ribolovnihRaznolikost morskih ribolovnihRaznolikost morskih ribolovnihRaznolikost morskih ribolovnihRaznolikost morskih ribolovnihalata u Hrvataalata u Hrvataalata u Hrvataalata u Hrvataalata u HrvataU Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik 14. prosinca u 12 sati otvoriti će seizložba Prirodoslovnog muzeja Split pod nazivom Raznolikost morskih ri-bolovnih alata u Hrvata. Autorica izložbe je Sanja Vrgoč. Prvi pisani spomenribarstva na istočnim obalama Jadrana datira od oko 995. u kojem se navodida su se Hrvati bavili ribolovom radi prehrane i stjecanja dobiti i mnogo ranije.Tijekom stoljeća stanovništvo je razvilo brojne alate i tehnike ribolova, a dan-ašnja globalizacija, standardizacija i uniformiranosti postaje opasnost da seovo veliko bogatstvo nepovratno izgubi. Izložba Raznolikost morskih ribolovnihalata u Hrvata predstavit će različite vrste udičarskih ribolovnih alata, vrša,ostiju, mreža stajačica, okružujućih mreža, plivarica, i slično od kojih je veći-na namijenjena lovu samo pojedine vrste, stoga i nose takva imena: srdelara,girarica, igličara, palimidara, jastogara i druge. Ana Kuzman

UNIDU ALUMNI KLUB

Pošumljavanje opožarenogPošumljavanje opožarenogPošumljavanje opožarenogPošumljavanje opožarenogPošumljavanje opožarenogpodručja na Pelješcupodručja na Pelješcupodručja na Pelješcupodručja na Pelješcupodručja na PelješcuUNIDU Alumni klub organizirao je proteklog vikendadruštveno korisnu aktivnost pošumljavanja sadnicamarogača opožarenog područja na Pelješcu na lokaciji Pos-tup Mokalo, u okviru akcije Srcem za Pelješac. Zavod zamediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku donirao je100 sadnica rogača, koje su zaposlenici, studenti i alumniSveučilišta posadili na opožarenu lokaciju. Simboličnomprodajom tih sadnica, ali i uplatama na račun u perioduoko akcije, Alumni klub prikupio je 10.000 kuna i doniraoUdrugu Djeca Pelješca, koja je osnovana kako bi djeci spoteškoćama u razvoju s poluotoka Pelješca omogućilapružanje logopedske, radne i neurofeedback terapije.

IZLOŽBA U KUĆI BUKOVAC

Vlaho Bukovac i dekorativne kompozicije: strop kazališta u DubrovnikuVlaho Bukovac i dekorativne kompozicije: strop kazališta u DubrovnikuVlaho Bukovac i dekorativne kompozicije: strop kazališta u DubrovnikuVlaho Bukovac i dekorativne kompozicije: strop kazališta u DubrovnikuVlaho Bukovac i dekorativne kompozicije: strop kazališta u DubrovnikuVlaho Bukovac , majstor portreta i reprezentativnih kompozicija,ostvario je izuzetan opus dekoracija za javne i privatne građevine.Među najzanimljivijim dekorativnim kompozicijama, iako rijetkoisticana, je stropna slika Dvostruko krunisanje na nebu i zemlji kojase nalazi u dubrovačkom kazalištu.Bukovčeve slike, izrađene u cavtatskom ateljeu, bile su monti-rane na strop Bondinog teatra u siječnju 1901. godine. Velik brojDubrovčana došao je tada razgledati slike Vlaha Bukovca koje i

danas krase Kazalište Marina Držića u Dubrovniku. Izložba u KućiBukovac po prvi put predstavlja neke od studija i skica za stropkazališta koje su oko 1900. godine nastajale u slikarevoj rodnojkući u Cavtatu. Daje pobliži uvid u kontekst nastanka djela, posje-titelja uvodi u njegovu temu i izvedbu te skreće pozornost na de-talje kompozicije koje su zbog svog smještaja na stropu kazalištateško dostupne oku promatrača. Izložba se otvara 15. prosinca u19.30 u Kuću Bukovac u Cavtatu i ostaje otvorena do 1. travnja.

misao

tjedna

Puškin

Ljubav je kapljica nebeske rose koju nebesa kanušeu blato života da mu zaslade gorkost

MATO MALI I PERO NJIOV

SenjanU naske jezik vazdarke otkriva ono što pamet nijeumjela sakriPeru Njiovu, kaže Mato, nije lako uj ni u kraj, ni s kraja. Njemu je ipreśednik Tuđman juče bijo jedno, danaske je drugo, a što će mu biśutra - ajde znaj.Peru, nastavja Mato, nikako ne ide u glavu da je na državnoj ili javnojteleviziji, kako je komu milije, oni dan kadarke su preśedniku u Zagre-bu digli spomenik, to bila prva vijes. Važnija od svega drugega i unaske i u cijelomu svijetu.Pa jope, neko preśednika Tuđmana diže u nebesa, a neko bacapod noge.Jane se śetila one velikoga vojskovođe Aleksandra Makedonskog:- Saranite moje tijelo, ali nemojte mi činje nikakav spomenik. Ostav-ite moje prazne ruke da viru iznad zemje, kako bi svi viđeli da onajkoji je negda imo cijeli svijet, sadarke nema ništa.Govorijo je pokonji Jozo kako nije strašno ne zna. Strašno je zna, ačinje se da ne znaš.Pokonjik je vazdarke govorijo da je boje pred Onega Gore doj čistasrca, vengo ne znam š čijijem preporukama. I molitvama.Kadarke bi čejade, kaže Jane, ćelo zna da svako s onijem što tigovori i čini - govori o sebi, a ono što si ti razumijo - zapravo govori otebi, ondarke bi neku dzeru i znalo. Ali ne ide u naske s nama nakokako čejade misli, vengo nako kako ne misli.Nije u naske ko po onoj lijepoj priči o jednemu čejadetu koji nijemogo naj svoju śekiru. A koja kaže kako je sujmo na suśedova sina,jerbo je taj manjak išo ko lupež, izgledo ko lupež i govorijo ko lupež.Jutro iza, ovi je čoek našo svoju śekiru đe ju je i ostavijo. Nije se bijośetijo đe ju je ostavijo, pa je prvo što je promislijo - promislijo naovega manjka.Kadarke ga je sljedeći put vidijo, on mu je i išo, i izgledo, i govorijo,ko i svaki drugi manjak.Ali u naske, žali Bože, kaže Mato, nije tako. U naske koga si zasenjo

po svomu, ostane tako senjan cijeliživot.U naske, kaže Sele, čejad masovnoizlazi na ulicu samo kadarke se slavušportaši, dok u naprednijem zemjamana ulici ištu boju vlas.U svijetu najviše tega, dodava Jane,ide na pogon razuma, dok u naskeništa ne vaja ako ne ide na pogon dan-ašnjice. I ko nije u temu kolu, nije ninaš ni za naše.Nigda mi, misli Pero, nećemo svojijem lijecima liječi sebe, vengonjima gledamo liječi drugoga, onega koji nam nije po voji.U naske te, kaže Mato, i ovi danaske, ko i oni juče, prozivaju i za ovoi za ono, rekli bi pametniji: „udaraju ispod pojasa“, ali je to i naravsvije današnjičara kroz povijes, i priroda naše zablude. Vazdarke ćese naj neki današnjičar koji će ti broji ne samo krvna zrnca, vengo iovo i ono. Nema s današnjičarima ni danaske pomoći, a neće je bini śutra. Sa śutrašnjijem današnjičarima. A neće je bi jer smo mi takikakvi i jesmo. Vazda isti. Uz vlas. Pa da je ne znam kakva.Govorila je pokonja Januka kako čejadetu neće doj glave oni koji nezna lijepo rije, ali oće finćukasti. I da je jezik vazdarke otkrivo ono štopamet nije umjela sakri.U naske je najgore, kaže Mato, što je naš čoek više uronjen u svijetu kojemu živi, vengo u svijet koji živi u njemu. Zato se s nama unaske i ne more naprijed, vengo samo nase. Zato nam je zaludu isva teknika. Goni nas naprijed, ali se mi ne damo. Lašje nam jenase.Stari su govorili da ono čejade koje ne misli o onemu śutra, i ne moreit vengo nase. Reko bi naš dobri glumac Miše:- Polumoždani ne znaju drugovačije.Neko živi po srcu, neko po zakonima, a ko će pred Onega Gore dojčistoga obraza i čistije ruku, ajde znaj… Neko se liječi dobrijem judi-ma oko sebe, dok neko obolijeva radi lošije.A što je naša prava dijagnoza?- Sve otkri, sebe pokri.

55GlasGrada - 717 - petak 14. 12. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, [email protected] Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,[email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

POZIV

Izlet uIzlet uIzlet uIzlet uIzlet uVrapčićeVrapčićeVrapčićeVrapčićeVrapčićeU subotu, 15.12. organiz-ira se izlet u Vrapčiće. Po-lazak s Pila u 6 sati, pov-ratak u večernjim satima.Pozivaju se svi zaintere-sirani da se jave na 020417 034, 091 5717 963.

UČIMO HRVATSKI

Sretna Nova godinaSretna Nova godinaSretna Nova godinaSretna Nova godinaSretna Nova godinaČestitanje može biti verbalno uz stisakruke ali i pisanim načinom bilo u novina-ma i časopisima, bilo osobno na kupl-jenoj prigodnoj čestitci na kojoj je tekstveć napisan. O ovom drugom, tj. pisan-om čestitanju postoji pravilo kako to tre-ba činiti, a da bude u duhu hrvatskogajezičnog standarda. Nužno je pri tom na-pomenuti da sve rečeno vrijedi za česti-tanje nove godine, dok za čestitanjeBožića i ostaloga nema problema.Nažalost, pogledamo li i jedno i drugotj. i novine i čestitke iz poštanskogsandučića, vidjet ćemo da su u obaslučaja, u jezičnom smislu, većinompogrešno napisane. Da bismo novogo-dišnju čestitku ispravno napisali, potreb-no je znati sljedeće: Čestitamo li, dakleizražavamo li time nekome dobre željeisključivo za blagdan 1. siječnja, tre-ba napisati: Sretna Nova godina (dvavelika i jedno malo početno slovo). Ovostoga što je 1.siječnja blagdan i praznik

OSAMNAEST GODINA ZAREDOM

Tradicionalni Linđov humanitarniTradicionalni Linđov humanitarniTradicionalni Linđov humanitarniTradicionalni Linđov humanitarniTradicionalni Linđov humanitarnikoncert na Svetu Lucijukoncert na Svetu Lucijukoncert na Svetu Lucijukoncert na Svetu Lucijukoncert na Svetu Luciju

Folklorni ansambl Linđo će u četvrtak, 13. prosinca, na Blagdan svete Lucije u 20sati u Kazalištu Marina Držića održati tradicionalni humanitarni koncert s kojegaće sav prihod donirati Udruzi slijepih i slabovidnih osoba u Dubrovniku. Gledatel-ji će moći uživati u Linđovom standardnom repertoaru, klasicima hrvatske folk-lorne scene, iz čega izdvajamo Podravske svate, koreografiju premijerno izvedenuna ovogodišnjim Ljetnim igrama. Također članovi ansambla će program obogatitis nekoliko tradicionalnih napjeva i tamburaških kola iz Lijepe naše.

KARMELA DUNDIĆ, 1924.KATICA MARKOVIĆ, 1929.PERICA ZLOŠILO, 1934.MIRA DOMES, 1935.PASKO PULITIKA, 1935.

MARKO STAHOR, 1946.ANKA BJELOŠ, 1949.PERO OREPIĆ, 1956.NIKOLA BAŠIĆ, 1963.

pa se sukladno pravopisuobvezno piše velikim slo-vom. Odnose li se, pak,naše dobre želje na cijelunastupajuću novu god-inu, a ne samo na njezinprvi dan, onda treba napi-sati Sretna nova godina(jedno veliko i to samo sto-ga što stoji na početkurečenice, i dva mala počet-na slova), a u konteksturečenice npr.:… želim tisretnu novu godinu (bezvelikoga slova). Naravno,rečenoga se trebapridržavati i kada čestitan-je izražavamo bilo kojimpadežom. Izvor: Iz radijskeemisije Hrvatskog radija,Govorimo hrvatski., Hrvats-ki pravopis (svi), Lektorskabilježnica biblioteke Hrvats-ki radio itd. K.T.P.S. Ponavljanje je majkaznanja.

UDRUZI DVA SKALINA: Maja Sršen donacija 100kuna. XX J.L. donacija 100 kuna. Zlatko Kovač Ramizdonacija 50 kuna. XXX donacija 100 kuna. MiloslavićPavo Tomislav 200 kuna. Djeca i roditelji zahvaljujuna donacijama. IBAN: HR7924070001100305036UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ: Cvijeta Knego100 kuna. Edi Jertec 2430 kuna. Umjesto cvijeća poš-tovanoj gđi Miri Domes, Ljiljana Pejović 100 kuna.Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvalju-ju svim darovateljima. IBAN HR9823400091110343594kod PBZ d.d. Tekst uplate poslati na 091 4753 581 iliputem maila downdnz@ gmail.com.

56 GlasGrada - 717 - petak 14.12. 2018.