Upload
sone-aleks
View
236
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
1/9
Lj. GUDELJ Zatitna istraivanja u Prolocu , SHP 1II25 1998.) _ _ _ _ _ _
S t r u n i
rad
U
OK 902.3(49-;'5
Proloac/Glavina)
"199-;'
Zatitna
istraivanja
Prolocu iGlavini
1997.
godine
Prilog
arheolokoj
karti
Imotskog
polja
Ljubomir GUDELJ prof.
kustos
Muzej
hrvatskih
arheolokih spomenika
HR- 21000
SPLIT
S
G u n j a e
b.b.
Tijekom 1997. godine djelatnici Muzeja hrvatskih
arheolokih spomenika iz
Splita
nadzirali
su
iskop
za
kanalizaciju
kroz
o p i n u
Prolo
ac
od Postranja
zaselka
Proloca
na
z
apadu
do
Glavine Donje
otkrivi tri
nova
poloaja
vana za popunjavanje
arheoloke karte Imotskog polja.
Dogovorom
s g r a e v i n a r i m a
mjesnim vlastima
i splitskim
Povjerenstvom uprave
za
zatitu kulturne i prirodne batine ekipa
MHAS-a je u p r o l j e e i
ljeto 1997. godine
nadzirala
iskop
e magis
tralnog kanalizacijskog
voda
kroz o p i n u Proloac.
Njeg
ova se
trasa
p r o v l a i
sjevemom stranom
Imotskoga polja
,
od Postranja,
zaselka Proloca na zapadu,
do
kolektora t a a uGlavini
Donjoj. Osim zatitnog sondiranja dijela starog groblja na poziciji
Gaz
s
mje
te
nog
na
suprot
p a c a
izvora rijeke
\rljike i
istoimenog
arheolokog
lokaliteta , kopanjem kanala su
otkrivene
dvije nove pozicije vane
za
popunjavanje
arheoloke
kane ovog
p o d r u j a . ]
Na Gazu i s t o n o j - g l a v i n j s k o j strani korita
Vrljike
(karta I,
1 ,
Glavina Donja,
v e otprije su virile poklopnice grobova i vie
nadgrobnih
Gaz
kamenih u e l a k a .
Dva
su kria
prenesena
u zbirku imotskog
F r a n j e v a k o g samostana,
a
jedan
je
uzidan na
sljeme
nedavno
obnovljene
crkvice
Gospe od
A n e l a na
t v r a v i Topani
. Cz
rijeku
su i
danas
vidljivi
ostaci
dvaju prelomljenih a nekoliko
je
oblonica
i
poklopnica
i z b a
prilikom nedavnog
u r e e n j
p l o n i k a
i
postavlj
anja telefonske i
instalacije
e l e k t r i n e rasvjete.
Grobovi
su
pronalaeni
i i s t o n i j e od istraene sonde prigodom
kopanja temelja obiteljske k u e G r a b o v a c - K u p r i . Lokalitet
do
sada
nije
istraivan niti je za
veden
u registar s p o m e n i k e batine .
Staro
je
gJavinjsko groblje p o e t k o m 19. s t o l j e a p r e s j e
prometnicom
Imotski-Proloac pa se, osim uz rijeku, prostire i
sa
sjeverne
strane
puta na parcelama Zdilara i S u i a . To
doba
o z n a a v a i
prestanak ukapanja na
ovom
prostoru
koje se samo
1 Uz
voditelja istraivanja
i autora
ovog
s p o r a d i n o mogl
o nas
taviti
i kasnije . Zajedno s
unitenim dijelom
,
teksta radili
su
do
kumentari
s
ti
c r t a i Maja
groblje
zauzima
vie od 1
000 mZ povrine
to, bez
sondiranja
nije
Fabjana
c i Miran
P a J o k
te fotograf Z
oran
m o g u e
precizno odrediti,
ali
svakako
s v j e d o i
o
njegovom nas
Alajbe
g.
2 Podaci
dobiveni
od fra
Vj
eke
V r i a .
tajanju tijekom
nekoliko
s t o l j e a .
167
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
2/9
Starobrvatska prosvjeta lI
25
J998)
PROW C
Gl
VIN
DONJ G Z
Istraeno je 100 m
povrine i m e e definirana
zapadna
i
juna
granica
l
oka liteta
koji
se
prostire
prema
sjeveru
i
istoku.
Od
ukupno sedamnaest istraenih
e t r n e s t
je grobova odraslih te tri
d j e j a est ih je u
v e o j ili manjoj mjeri o t e e n o ranijim preka
panjima dok jedan
zalazi
u
i s t o n i profil sonde
pa nije istraen.
Orijentirani
su
priblinim smjerom
zapad-istok.
d u g k i od
170
200
cm
irok i i z m e u 20 i 40
cm
a
m e u s o n o
udaljeni 50-100
cm. Radi
se
o p o j e d i n n i m ukopima pok ojnicima poloenim na
zemlju-ljunak unutar raka dubokih 30-40
cm
obzidanih
suhozidom pokrivenih
kamenim p l o m
ili priklesanim
blokovi
ma
ponekad ve/.
an
im bukom.
Topografska skica nalazita u
Glavini onjoj
Poloaj grobova na nalazitu
Gaz tt Glavini onjoj
168
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
3/9
Lj. GUDELJ, Zatitna istraivanja u Prolocu
..
, SHP
IlI/25 (J998)
8
2 ,
r - - - - -
z
l
=::ot
1
5
6
~
I
10
i
9
tl
9 Q
f
~ ~ \
17
{
\1
15
c:::::;
~ ~
la
2
14
a ~
/
13
.t
Tloris i s t r a e n o g dijela
Osim dijelova
nadgrobnih spomenika, prelomljenog kamenog
groblja na poloaju Gaz
kria i
e i k a
s uparanim
kriem,
u
sloju
istraene
sonde nije
bilo
u Glavini onjOj
nalaza.
U
tri
su
groba
p r o n a e n i
prilozi
i
to:
par eljeznih potplata
cipela
(G-l),
ulomak
staklene aplike
(G-lO)
(Tab
la
I,
1)
i
tri
b r o n a n a privjeska
u
obliku stilizira
nog
d e s e t e r o l a t i n o g
cv
ijeta
s
uicom za
p r i v r i v a n j e
(G-8)
(Tabla I,
2). Iako nalazi ne prua
ju oslonac
za
preciznu
dataciju,
okvirno
ih moemo smjestiti
u vri
jeme od 17. do p o e t k a 19. to ne o d r e u j e
trajanje
uka
panja na cijeloj povrini
grob
lja , v e samo na istraenom rubnom
dijelu.
Glavina Donja,
uka
Dvjesto metara i s t o n i j e od
Gaza
otkrivena
su dva
groba na
prostoru uke (ka rta I,
2).
Orijentirani su smjerom zapad-istok, a
smjeteni
1,
10
m
ispod razine asfaltnog kolnika
3,
G-l
je
pra
vokutnog
tlocrta, obzidan
suhozidom i natkriven
kamenim
p l o a m a vezanim bukom .
Juniji
G-2
je
obzidan na isti n a i n .
Kako
je
v e i m dijelom
zalazio
u juni profil
rova
, nije ga
bilo m o g u e
istraiti ,
Gz
poko
jnike
nisu
p r o n a e n i prilozi,
i n
zidanja
i koritenja buke za u v r i v a n j e poklopnica
l i a n
je
grobovima na nedalekom
Gazu pa
stoga i ovaj
nalaz
dati
3 I
skop kanala je obavljen r o v o k o p a e m
ramo nOVije doba, Na osnovu rezultata istraivanja ne moe se
pa je jedan grob
dj
elomice bio o t e e n
sud iti
ni
o trajanju niti o povrini na kojoj se prostire ovaj lokalitet.
dl1lgi, pak
zalazi u
ju
ni
profil
iskopa
i
stoga
nij
e istraen.
Sjeverno od ceste nisu u o e n i
arheoloki
ostaci, dok su junije na
4
S.
T O N K O V I ,
Prolo
ac
vano arheo-
vie
mjesta
p r o n a e n i
grobovi
,
fragmenti
a n t i k i h
tegula
i
ostaci
loko nalaZte, Prolo
ac,
3(13), 1986.,
12.
zidova
poput
temelja
a n t i k e arhitekture u
dvoritu
Ante
Gade.
4
169 - - - _ _ _ _ _ _ _ _
_
_
_
_ _ _
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
4/9
Starohrvat
sk
a prosvjeta IlI/25 1998)
Privjesak,
bronca,
par, lijevanje
savijanje,
promjera
0,6 crn ' Katalog
nalaza
teina 0,18 g, uplji
kuglasti privjesci
i n j e n i
spajanjem
dVIJu
kupolastih polovica.
Na gro
njoj
st
rani ostatak uice za
p r i v r i v a n j e dok je donja
b r a d a v i a s t o
i s p u p e n a . P r o n a e n
kod s
topala
u
G-
8.
Dugme staklena pasta
tamnoplav
e boje, s a u v a n a 1/3 pa mu
promjer
nije
definiran
,
debljina
0,7 cm
,
teina
2,0 g,
prvotno
sp
ljo
tenog valjkastog oblika, vanjskim
obodom
t e e utor, a
na
mjestu prijeloma se
vide
ostaci
dviju
rupa, najvjerojatnije za udije
vanje
konca. P r o n a e n po
sredini G-8.
Privjesak bronca, bronca, promjera 1,2 cm , debljina 0,1') cm,
visina uice
0,6
cm, teina
1,20
g u obliku stiliziranog d
es
etoro
l a t i n o g cvijeta sa uicom za p r i v r i v a n j e otraga konkavno
udubljen. U udublje
njima
lat
ica sa prednje
strane
ostaci
plave
boje.
P r o n a e n
uz
trup pokojnika
u
G-lO.
Pri
vjesak bronca
,
bronca, promjera
1,2 cm,
debljina
0,15 cm,
visina uice 0,6
cm, teina
1 3 ~ g u obliku stiliziranog
desetoro
n o g
cvijeta
sa
uicom
za
p r i v r i v a n j e
otraga konkavno
udubljen. U udubljenjima
latica sa
prednje strane
ostaci
plave
boje
. P r o n a e n uz
trup
pokojnika u
G-lO.
Pri
vjesak bronca, bronca,
promjera 1,2
c
m,
debljina 0,1
) cm,
visina uice 0,6 cm , teina 1,18 g, u
obliku
stiliziranog desetoro
l a t i n o g cvijeta
sa
uicom
za p r i v r i v a n j e
otraga
konkavno
udubljen. U
udubljenjima
latica sa prednje strane
tragovi pl
ave
boje . P r o n a e n uz trup pokojnika u G-lO .
G-8
G-lO
Cz i s t o n u stranu potoka
Suvaja
(karta II ,
1),
blizu mosta
Proloac Donji
arampov us
kim je
rovom
(1,5
m irine) potpuno ili djelomice
uniteno
10 grobovas. Orijentirani
su smjerom
zapad-istok te
sjev
arampov
er-jug,
o g r a suhozidom, a
pokriveni o m vapnenca.
Pokojnici su poloeni na
zemlju
zdravicu, 50-100 cm ispod
razine
kolnika ceste,
odnosno, sloj
nataloenog
r i j e n ljunka. Premda
s lsprkos
o e k
nalaZima,
ispod
ni
su
dali
priloge
,
arhitektura grobova,
kao
i
s t e a k
postavljen
asfaltnog kolnika glavne prometnice nij
e
neposredno uz cestu, u p u u j u na kasnosrednjovjekovno ukopite .
bilo m o g u e
p
rovesti
prethodno
zatitn
o
S t e a k
sljemenjak
ima oblik nepraVilnog
sanduka koji
se
iri
son
dir
anje. L
blizini k a slje
me
njak
a
od
baze prema
naglaeno istaknutom dvoslivnom krovu.
pojavilo se
vi e
grobova
o
bz
idanih i
Orijentiran
je
pravcem sjever-jug
nakon
to
je prigodom
posljed
pokrivenih p l a a m a . Iako sam radove
njeg ir
enja ceste
premjeten i
postavljen
na sadanje mjesto.
prekinuo
zbog
trenutne
n e m o g u n o s
izrade dokumentacije
,
oni
su
nemarom
Reljefno
ukraena
b o n a polja odvajaju
kutevi zaobljenog
profila,
g r a e v i n a r a nastavlj
eni
,
pa
su
prikupljeni
a i z b o e n i dio
strehe
naglaavaju lIklesane cik-cak crte,
odnosno
podaci
n
epo
tpuni.
Osim jednog d j e j e g
stilizirani trolist
i na zabatnom
dijelu
.
ivahna
kompOZicija
i s t o n e
(G-5)
i
groba
s
ukopam odraslog
p
okojni
strane p r o e l j a prikazuje konjanika-kopljanika koju uz
p o m o
psa
ka (G-8) kaji su bili
s
mj
eteni
po
s
redini
lovi jelena. Iznad l o v e v e glave je osmerolisna rozeta. Donji dio
iskopa, grobovi koji za
la
ze
u
profil
s
obje
kompozicije
sa
suprotne
strane
tvore
tri
enske
jedna muka
stra
n
e,
zbog
uskog
rova
i
ni
su
potpuno
figura kolu
nad
i j i m je glavama uklesan pojas u obliku zavo-
is
traeni.
170
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
5/9
Lj
GUDELJ
Zatitna istraivanja u Prolocu, SHP 1I1125 J998) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
K O K I Gl VIC
GROBlJE
SV.
MrnoVll
IT]
R I M E V A OGR D
Topografska skica nalazita u
Prolocu onjem
6L K A T I S t e c i u Imotskoj krajini,
SHP
I II
1954
.,
142,
s
lik
a
34;
M
LOZO
,
u Prolocu , Proloac 3 7), 1984., 6-9
E.
B. \-AGO -
L
BOl\A ,
Die Graberfeld
er
von Intercisa,
Akademiai
Kiad
6
Bud
a
pe
st,
1976.,82,
sL
68, 105
Nema
o n i j i podataka
o grobovima
p r o n a e n i m a
prilikom kopanja
temelja
dviju ob iteljskih
pokraj
nogometnog
igralita, a i s t o n o uz cestu.
Katalog nalaza
jnice
,
razdjelnica od
shematskog
prikaza
utvrde s pet
kula
pod
samom strehom.
ue
plohe pod
sljemenima ukr
aava po
jedan
s
tilizirani
Ijiljan
6
Vie
je skupina
a k a r a s p o r e e n o sjevernim
rubom
Imotskog polja
gdje
predstavljaju najbolju markacija starih komu
nikacija i z m e u niza manjih
i
e i h naselja. SIjernenjaku
uz
Suvaju
najblii
su oni
u
groblju kod crkve Sv. Mihovila karta II
,
3)
te
oblinjoj R i m e v o j
ogradi (
karta II, 4) sa
zapadne strane potoka.
Uz spomenute, na istoj
je
poziciji raskopan grob obzidan
tegularna,
a u zemlji
su p r o n a e n e
tri
b r o n a n e
narukvice rimskog
doba. moe se pouzdano
r e i
jesu li
pripadale
istoj
grobnoj
cjelini na to u p u u j e
opisana
Situacija.
Grobovi
4. l j e a iz
Intercise
s
tri,
odnosno
dvije
narukvice
na
ruci
pokojnika
,
pokazu
ju
da se nisu nosile samo p o j e d i n a n o Zbog uskih
profila
o b r u a
pripisujemo
ih osobi krhkije
,
najvjerojatnije d j e j e g r a e
ukopanoj
u raku o g r a e n u tegu lama
d r u g a i j u od arhitekture
ostalih grobo
va k a r a k t e r i s t i
n i h za
kasnija razdoblja
to
govori
o
vieslojnom
ukapanju na
istorn
prostom. : la osnovu prikupljenih podataka ne
moe se
suditi
radi
li
se o v e e m
ili manjem
rimskom
groblju,
pa
na oba
pitanja
odgovoriti istraivanja p
arce
la i s t o n o od ceste
8
1
Nanlkvica
bronca,
promjera 5,1
cm,
presjek
0,05-0,4 cm,
teina 7,10 g,
ovalno
savijena
ica krunog preSjeka , zadebljanog
srednjeg
dijela
s
tanjen
ih
krajeva
spojenih
uvijanjem
tri
navoja.
G
7,
grob s
regularna.
171
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
6/9
3
Starohrvatska prosvjeta 1111 5 J 998)
o
.
- - - - -
=t\
C.::J O
co
-
----
--r:
-r:- -
.-
__ t ~ ~
---A----0. - --A-
~
ce
i
'
;5
2 Narukvica , bronca, promjera 5,8 cm, presjek 0,3-0 ,5 cm,
Skica rasporeda grobova na
teina ,
24,14
g,
ovalno
savijena
masivna
ica zadebljanih
prednjeg
nalazitu arampov u
dijela
koji
se suava prema ra
irenim
ukraen im krajev ima. G-i,
Prolocu onjem
grob s
regularna.
3 Narukvica
, bronca,
promjera 4,6 cm, irina trake
0,5
cm,
presjek
0,1
cm
, teina 5,86 g, trakasta narukvica,
deformirana,
prelomljena
na
krajevima
tako
da
joj
nedostaje
1/5 . Duinom van
jskog
oboda
ukra
ava
ju
utisnuta
crta
oko
koje
se
niu
nep
ravi
lni
V
urezi
motivu riblje kosti.
G-7,
grob s regularna .
: .
..
G-7
_
- - -
172
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
7/9
Lj. GuDELJ Zatitna istraivanja Prolocu .., SHP 1
25
(1998.) _ _ _ _
9
Z. M A R I
japodske nekropole u dolini
Une,
GZiH
23/
19
68
T.
XX,
53;
T.
XI, 43,
44.
10 B.
~ E D V E D Nak
it
rimskog razdoblja,
LI
:
Nakit
na
tlu sjeverne Dalmacije od
prapOVijesti do danas Zadar, 1981., kat.
br.
96,
99
\ I TRUHELKA
Dva prehistorijska
nalaza
iz
Gorice, GZM, 1111
899
393 ,
sL
121.
12 YI
BlDJA K
ovinske zapes tnice
v
rim-
skih grobovih Slovenije,
AV
301 1979.,
2
43.,
T.
5,9,
16-19
13
K.
PATSCH Pr
il
ozi
naoj
rimskoj
povi-
jesti, Glasnik Zemaljskog
muzeja
22,
Sarajevo,
1910 ., str
189, sl.
16.
14 , .
E. B.
\AGO -
L
BONA, nav.
dj.,
T. 12,
grob 962, 2.
15 R. O E V I A n t i k a bronca iz Siska
Zagreb,
1991.
, 26.
T.
III 38, 39
16 M. BUD
JA
nav. dj., T. 3, 23-24.
17 F. FIALA
Rimski
grobovi s
paljevinom
k
od
Rogatice, Prilozi
rimskoj arheologiji
Hercegov in
e, GZM
,
711895.
T. II 3,
8.
18 D. S O K A - T I M A C T r e t a n o v a k a
grad in
a
e k i kod
Savons
ke
Poege
Arheoloki
preg/ed
17
1
1975
.
19
R K O E V J na
\.
dj . T. v/63, 64, 66.
173
B r o n a n a
narukvica
br. 1. je od
masivne ,
kruno savijene
ice
koja se od
sredine
n
ag
l
aeno
stanjuje prema p r e b a e n i m
spiralno
uvijenim krajevima. Takvim
je spajanjem
o m o g
e n o irenje i
suavanje
o b r u a
prilikom natic
anja
preko
ake.
Pripada skupini
nakita
koji
se
u
r a z l i
i t i m i n a i c a m a javlja v e od latenskog doba
na balkanskom i italskom, a kasnije i na irem europskom pros
toru.
Osim
krunog,
ica
moe
imati
p r i z m a t i n i
kvadratni
ili
romb
n i
presjek, a uz
jednostavne
forme , pod
utjecajem heleniz
ma,
javlja se
dodatni ukras u vidu
navoj
a
ili
spirala.
Proloka narukvica (tab la II, 1)
je
dosta rairenog idue vrijeme
koritenog oblika. Narukvice iz j
apodski
h grobova
uz rijeku
Unu
9
iz 1.
s t o l j e a
najranij
e
su
ela
tirani primjerci
ovog
tipa kao
i
l u a j n i
nalaz iz okoline Obrovca lO. Na isti
su a i n spojeni stanjeni
kraje
vi
o b r u a kasnolate
nske-r
a
norimske
narukvice,
lisnato
proirenog
srednjeg dijela, iz
oblinje
h e r c e g o v a k e Goricell Prvim dvama
s t o l j e i m a pripadaju narukvice
istog
tipa iz ptujske i mariborske
zbirke
12
te
srebrna
iz
i
pova
J3.
S l i n i se oblici
javljaju
poslije
sredine
2.
s t o l j e a
u
Lyonu;
sred
njem
i
kasnocarskom dobu pripadaju
narukvice iz Straubinga i Regensburga , a
one
iz Interci
se
14
,
Somogyszila, Pecsi, Skopja i Siska datirane su u 4. t o l j
Heterogena skupina
narukvica
otvorenog
o b r u a
pojavljuje
se
v e u
g r k o - s k i t s k o m
razdoblju u
5.-4.
s t o l j e u
pr.
Krista, a u
uporabi
je
tijekom cijele antike pa
i
kasnije. "l'astale su savijanjem
masive ice krunog ili elipsastog
profila,
a osim glatkih mogu
imati
tordirane ili pletene
i a n e o b r u e . r v e i n i primjera
sredinji se
zadeb
ljani dio suava prema
naglaeno proirenim
krajevima ukraenim ivotinj
skim,
n a j e e
zmijskim
glavama.
Postupnom stili zacijom zoomorfnih predloaka rimske
se
narukvic
e
tijekom
drugog
s t o l j e a
pojednostavljuju
to
naposljetku
rezultira profilacijama aps traktnih oblika.
Od masivne ice g
latkog oboda
i
krunog presjeka
je i z r a e n a
b r o n a n a narukvica naglaeno profiliranih krajeva
(tabla
II,
2).
Zadebljana je u prednjem dijelu odakle se
blago
stanjuje prema
iroko
razmaknutim parovima prstenastih zadebljanja koji
uokviruju sred inje proirenje kugla stog oblika. Man jim detaljima
izvedbe
razlikuju se
narukvice iz
ptujske iceljske zbirke
16
Tijekom duge uporabe traka
ste
narukvice
dobijaju brojne
i n a i c e kao i proizvodi prethodne skupine to oteava preciznije
datacije.
Razlikuju se razmakom m e u krajevima, i n o m prekla
panja
il
i
spa
j
an
ja
,
profilom
i
irinom trake
o b r u a
te
ukrasom
van
jskog
oboda.
e s t
n a i n spajanja krajeva je kukica koja
se udijeva
kroz rupu na suprotnoj strani, to pokazuju primjeri iz
R o g a t i c e l ~
T e k i a kod Slavonske Poege
18
i Siska
19
Fragmentarno
s a u v a n i m
nalazima o n i n o nedostaju krajevi , a
tako i
kruno
savijenoj traci
proloke bakrene narukvice
(tabla II,
3), pa ne znamo radi li
se
o otvorenom ili zatvorenom o b r u u ili
pak o narukvici
i j i se
krajevi preklapaju . Vanjski joj
obod
ukraavaju dvije
nepravilno utisnute brazde oko
kojih se grupira
ju
kosi
utori
t v o r e i
nepravilan "V"
n..iz s l i a n
motivu
riblje
kosti.
Csprkos jednakoj irini oboda, ukraavanje pokazuje
nesavrenost
izvedbe
u
odnosu
na
reprezentativnije primjerke
istog tipa,
a
oso
bito
one n
asta
le u prva dva
s t o l j e a
nove
ere.
7/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
8/9
Iako
nisu p r o n a e n i in situ, tipoloke
osobine
i
okolnosti
skupnog nalaza ova tri
predmeta
pruaju osnuve za njihovu prib
linu
dataciju.
Tome
pridonosi oblik i n a i n
profilacije
narukvice
rastvorenih
krajeva,
a
usobito
ukras vanjskog
oboda
traka
ste
koji
ih
smjeta potkraj 3.
i u
4.
s t o l j e e .
PodnOje
K o k i a glavice
je jedno od najizdanijih arheolokih
zona
Imotsko-bekijskog
polja.
Najnoviji
su
nalazi
jo
jedna
potvr
da intenzivnog ivota na prostoru oko kanjona Badnjevice,
viestoljetnog sredita jednog od n a j v e i h okopoljskih
naselja.
Arheoloku mu je vanost
dao
v e niz s l u a j n i h o t k r i a
potaknuvi od sredine
19.
s t o l j e a
zanimanje
kolekcionara
,
d o m a i h ljubitelja starina
i
arheologa
2o
.
Z a h v a l j u j u i financijskoj
i
s t r u n o j potpori
splitskog
.Arheolokog
muzeja ,
seos
ki
je
U i t e l j i
arheolog
amater
Ivan
B u l i
1895. godine,
sa zapadne
strane
Suvaje, a
pedesetak
metara sjevernije od najnovijih nalaza, provo
dio
prva
arheoloka
iskapanja
na
ovom
p o d r u j u .
Istraio je
dio
hallstatskog groblja kod S a m a r d i a i B i l i a
k u a
o e m u
izvjetava
l a n k o m
sa
crteima.
21
Ispravnost njegove datacije
kas
nije p o t v r u j u .
B a t o v i s m j e t a j u i
ih
u
4.
s t o l j e e prije
Krista
22
,
te
I
M a r o v i . Grobovi su pripadali
predrimskim
stanovnicima
nase lja koje se razvijalo na
i
podno prapovijesne K o k i
glavice
smjetene nad poljem sa zapadne strane
kanjona
Badnjevice.
Kontinuitet
ivota uz Suvaju p o t v r u j u
i
brojni
nalazi
rimskog
doba,
grobovi, rimske
opeke, staklene
posude, fibule, novci,
manje
b r o n a n e skulpture
i
posebno z n a a j n i
kameni
spomeni
ci24. Osim zemlje
Mlikotue,
na izlazu
kanjona
Badnjevice
,
i s t i
se
juniji
poloaj Kulina
s
i s t o n e kao
i
prostor zaselaka K o k i a
B i l i a S a m a r d i a i P i r i a R i m e v e
ograde te
Varoita , oko
groblja kod
upne
crkve
Sv.
Mih
ov
ila
zapadno
od
Suvaje.
e
splitskom
se Arheolo
kom
muzeju u v a
najpoznatiji
proloki spomenik, reljef boice lova Dijane s natpisom. S l u a j n o
je p r o n a e n 1883. godine, kod O l u j i a mlinica na
desnoj strani
kanjona. I z r a e n je kao i
nadgrobna stela
djevojke
Lupe
iz
S o v i a
oko
sredine 2. s t o l j e a
u radionici najranije
potpisanoga
autora
ovih
prostora
,
skulptora
\llaksimina
25
.
S
Kulina su posvetni natpi
Si
n a r u i t e l j a Lucija Sempronija
Pudensa
, p o s v e e n i zatitnicama
putnika Trivijama te
boici
Cereri, zatitnici usjeva
i
ita
6
T\edavno je objavljen k i p i
boga
Merkura p r o n e n
u
Postranju, danas u Arheolokom
muzeju
u
Splitu
2
-:- te noviji nalaz,
b r o n a n i k i p i
boice Izide-Fortune,
t a k o e r
iz
blizin
e
K o k i a
glavice
28
Rasprostranjenost i karakter
nalaza te
toponim V a r o i e na
prostoru juno od
upne
crkve , ukazuju
da
bi ovdje
mogla
biti
r i j e o v e e m naselju i j i
su
stanovnici bili graditelji k a s n o a n t i k e
utvrde-refugija
na
K o k i a
glavici.
~ a j b o l j a potvrda njegova
kon
tinuiranog
ivota od
rimskog
doba
do naih dana
su
rezultati arhe
olokih istraivanja
na
groblju kod Sv. :Vlihovila
29
.
Starohrvatska prosvjeta
1II12 )
(1998)
20 l B U L I Starinska istra
ivanja
u
Imotskom, BASD, 14/1891, 185
-186;
1511892, 10-11,
21-23;
ISTI, Povjestne
crtice o Imotskom kotaru, BASD
,1511892. , l 'i-F
21 ISTI , t h i s t o r i k o
groblje
u P
ostran
ju
Imotskoga, BASD 2111898. , 155-157
22 . B A T O V I Pregled
eljeznog
doba na
i s t o n o j a d r a n
k o j
obali, VAHD 6211960.,
63-68
23 I y I A R O V I Prahistorijski
nalazi
na
p o d l 1 l j u
So lin
a, VAl-fD 6211960,
5-28
24 K. PATSC
H,
Rim
s
ka mjesta II Imot
skom
polju
, (JZM
121
1900
, 326-328; pretisak
u
Imot
ski
zbornik
J H 2, Imotski, 1994
., 3: -
39
25
BASD 611883.,
65-6
7
, nalaz sa relj
efom
Dijane
iz
Proloea; D. R F : N D I
M I O E V I Dva a n t i k a signirana reljefa
iz
radionice majstora Maksimina , ARR 4
51196 7 , Zag reb, 1
967.,
339-353.; L
CAMBI,
A n t i k i
kameni
spomenici iz
Proloea, Prolotac , 1(1 lj 1986
,12-13.
26 BASD 211879.,
6-7; Imota (Imotski);
Emota
(Proloac d'!motski)
57, natpiS s
Kulina u
Prolo
cu; N
Cambi,
nav. dj.,
10
12.
27 J
A N I - P R O T I
A n t i k a b r o n a n
plas
tika iz Arheolokog muzeja
u
Splitu
,
VAH1J 81
1
198
8 Ll-31
28 M. LOZO, Izida-Fortuna iz Proloea,
Pr tac
511986
, 2(12),
15-16;
S
T O N K O V I B r o n a n a
statua
!zicl
e
Fortune iz Proloca,
()bavijesti
HAD-a
23/1991, 53-55
29L]. GlDELJ Proloac Donji-I
s
traivanja
na groblju kod crkve Svetoga Mihovila,
Obavijesti HAD-Ct 29(1)11997, 35-40;
ISTI, Proloac
Donji
groblje kod Svetog
Mihovila, Pr tac 1(44)11997, 12-15;
ISTI, Bogatstvo vrijeclnih arheolokih
nalaza
u
groblju Svetoga
Mihovila
,
Imotska krajina
546, 25
Xl
199:-
, 9
174
http:///reader/full/Marovi%1A.23http:///reader/full/Marovi%1A.23http:///reader/full/Marovi%1A.237/25/2019 Gudelj Prolozac Imotsko Pole
9/9
Lj GI DELj, ZaWtna istraivanja it PraMcu , SHP /lJ/25 (1998 ) _ _ _ _ _ .
Rescue Excavations
at
Proloac
and
Glavina
in
997
A
Contribution to the
Archaeological
Map
of
Imotski Plain
A
team from
the Jl Juseum of Croatian Archaeolof{ical
J1.onuments oversaw the constluction of a sewage
system
through
the Proloac
district,
from Postranje
a
hamlet
of
Proloac on the
west, to
Glavina
Donja
discovering three sites that
are
important
for supplementing the archaeological map of the Imotski Plain.
Rescue
test excavation
was performed on
part
of the old
ceme
tery
at
Gaza
located
opposite
at
the source
of
the Vrijika
River
and
the
archaeological zone of
the
same
name,
and
7
graves
of the post-Turkish
period
with
individual burials were
uncovered. Similar graves
were also excavated
at nearby Luka
in
Glavina
Donja. The large surface
area would
indicate several cen
turies ofburial which has not yet been
confirmed
by
actual
finds.
Several dry stone
walled
grave plots
covered
by slab lids along
the
eastem bank
of the Suvaja Stream contained individual buri
als.
Although no grave goods
were
found a
nearby
two-eaved
s t e a k (standing mediaeval
tombstone)
would indicate
late
medi
aeval
burials in
the area
of a
former Roman
cemetery.
The
find of
three bracelets confirms the archaeological
signi/icance
of the area
below o k i a Glavica, which from th
e
pre-Roman period t the
present has been one of the
most
important settlements of this
region.
75