Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu

Škola primijenjene umjetnosti Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Hermannu Bolléu i dizajna Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi u Zagrebui Obrtnoj školi u Zagrebu

Radionicu realizirale, u 2. A razredu:Radionicu realizirale, u 2. A razredu:Martina Božić, prof. teorije oblikovanjaMartina Božić, prof. teorije oblikovanjaSmiljena Lazić Marinković, prof. povijesti Smiljena Lazić Marinković, prof. povijesti 10. Prosinca 2009., ŠPUD10. Prosinca 2009., ŠPUD

Povod za radionicuPovod za radionicu

Hermann Bollé -Hermann Bollé - osoba bez koje osoba bez koje Škole primijenjene Škole primijenjene umjetnosti i dizajnaumjetnosti i dizajna možda nebi niti bilo. možda nebi niti bilo.

Ravnatelj i odličan pedagog i učitelj pune 32Ravnatelj i odličan pedagog i učitelj pune 32 godine godine (od 1882. - 1914.), nekada (od 1882. - 1914.), nekada Kraljevske zemaljske Kraljevske zemaljske muške obrtne škole. muške obrtne škole.

Šk. g. Šk. g. 2002./2003. - 120-a obljetnica Škole, 2002./2003. - 120-a obljetnica Škole, izložba: izložba: Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, ŠPUD ŠPUD

i Hrvatski Školski muzej,i Hrvatski Školski muzej, istraživački rad – županijsko natjecanje iz povijesti: istraživački rad – županijsko natjecanje iz povijesti:

Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu, Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu, učenica učenica Danica Bobinac i mentorica Smiljana Lazić-Marinković. Danica Bobinac i mentorica Smiljana Lazić-Marinković.

Šk. g.Šk. g. 2009./2010. 2009./2010. - - 127-a obljetnica Škole,127-a obljetnica Škole, Radionica: Radionica: ŠPUD Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi. ŠPUD Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi.

Cilj radioniceCilj radionice

Otkrivanje i produbljivanje spoznaja o Hermannu Otkrivanje i produbljivanje spoznaja o Hermannu BolléuBolléu: :

izuzetnoj osobi koja je svojim radom zadužila Zagreb i izuzetnoj osobi koja je svojim radom zadužila Zagreb i Hrvatsku, Hrvatsku,

utemeljitelju naše škole, ravnatelju i odličnom pedagogu i utemeljitelju naše škole, ravnatelju i odličnom pedagogu i učitelju pune 32 godine,učitelju pune 32 godine,

osobi koja je svojim pedeset godišnjim djelovanjem u osobi koja je svojim pedeset godišnjim djelovanjem u Zagrebu i Hrvatskoj sudjelovala u oblikovanju hrvatskog Zagrebu i Hrvatskoj sudjelovala u oblikovanju hrvatskog identiteta i europskog zajedništva. identiteta i europskog zajedništva.

Odgovor na pitanja:Odgovor na pitanja: kako to da smo u pretprošlom stoljeću i u duhovnom i u kako to da smo u pretprošlom stoljeću i u duhovnom i u

kulturnom pogledu bili Europa, a danas to samo želimo?kulturnom pogledu bili Europa, a danas to samo želimo? Kako se podaci o Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi mogu Kako se podaci o Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi mogu

iskoristiti u nastavi?iskoristiti u nastavi? Što učitelji i učenici Škole primijenjene umjetnosti i Što učitelji i učenici Škole primijenjene umjetnosti i

dizajna mogu dati Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi?dizajna mogu dati Hermannu Bolléu i Obrtnoj školi?

ŠKOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA U ŠKOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA U OČIMA UČENICA (Tihane Banović i Petre Kovačić, 2. raz.)OČIMA UČENICA (Tihane Banović i Petre Kovačić, 2. raz.)

Hermann Bollé Hermann Bollé

Hermann BolléHermann Bollé

Köln 1845. - Zagreb 1926. Iz obitelji Kölnskih Köln 1845. - Zagreb 1926. Iz obitelji Kölnskih graditelja, umjetnika i intelektualaca.graditelja, umjetnika i intelektualaca.

Obrazovanje: arhitekt, povjesničar umjetnosti i Obrazovanje: arhitekt, povjesničar umjetnosti i likovni umjetnik.likovni umjetnik.

Usavršava se kod više arhitekata: u Bonnu i Usavršava se kod više arhitekata: u Bonnu i Beču. Usporedno studira povijest umjetnosti i Beču. Usporedno studira povijest umjetnosti i arhitekturu.arhitekturu.

1875./76. boravi u Italiji gdje upoznaje biskupa 1875./76. boravi u Italiji gdje upoznaje biskupa J.J. Strossmayera i Izidora Kršnjavoga. J.J. Strossmayera i Izidora Kršnjavoga.

1878. godine pozvan je u Zagreb. U Hrvatskoj i 1878. godine pozvan je u Zagreb. U Hrvatskoj i Zagrebu ostaje pola stoljeća, do kraja života Zagrebu ostaje pola stoljeća, do kraja života (1926.).(1926.).


Od Od 1876.1876., kao suradnik Bečkog arhitekta Friedricha , kao suradnik Bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta, u von Schmidta, u odjelu za gradnju izvan Bečaodjelu za gradnju izvan Beča, Bollé , Bollé sudjeluje u brojnim projektima:sudjeluje u brojnim projektima:

preuzima gradnju preuzima gradnju katedrale u Đakovukatedrale u Đakovu,, poslove dekoriranja interijera poslove dekoriranja interijera Crkve sv. MarkaCrkve sv. Marka u u

Zagrebu,Zagrebu, detaljiranje detaljiranje palače Akademijepalače Akademije, koju je smatrao gotovo , koju je smatrao gotovo

svojim djelom,svojim djelom, obnovu obnovu hodočasničkoga kompleksa u Mariji Bistricihodočasničkoga kompleksa u Mariji Bistrici

– prvo samostalno djelo,– prvo samostalno djelo, graditelj je i obnovitelj brojnih objekata u Zagorju, graditelj je i obnovitelj brojnih objekata u Zagorju,

Križevcima, Osijeku, Našicama, Iloku, Trsatu i drugdjeKriževcima, Osijeku, Našicama, Iloku, Trsatu i drugdje..


1878.1878. godine Bollé se definitivno nastanjuje u godine Bollé se definitivno nastanjuje u ZagrebuZagrebu te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.kulturnu i pedagošku djelatnost.

Obnova Obnova Crkve sv. Marka. Crkve sv. Marka. Radove vodi bečki arhitekt Radove vodi bečki arhitekt Friedrich von Schmidt i njegov pomoćnik, arhitekt Friedrich von Schmidt i njegov pomoćnik, arhitekt Hermann Bollé. Hermann Bollé.

Potres 1880.Potres 1880. povod je mnogim gradnjama i povod je mnogim gradnjama i obnovama: obnovama:

Hermann Bollé radi na obnovi Hermann Bollé radi na obnovi Crkve sv. Katarine.Crkve sv. Katarine. Prema njegovom projektu pročelje je dobilo svoj Prema njegovom projektu pročelje je dobilo svoj današnji izgled. Portal je ostao originalan. današnji izgled. Portal je ostao originalan.

Franjevački samostan i Crkva sv. FranjeFranjevački samostan i Crkva sv. Franje na Kaptolu na Kaptolu u Zagrebu. Izvana i iznutra obnovljeni su prema u Zagrebu. Izvana i iznutra obnovljeni su prema Bolléovom projektu.Bolléovom projektu.

Hermann Bollé, graditelj i obnovitelj Hermann Bollé, graditelj i obnovitelj sakralnih objekatasakralnih objekata

Obnova katedraleObnova katedrale započela prije potresa. započela prije potresa. Radovi povjereni Radovi povjereni Friedrichu von Schmidtu. Friedrichu von Schmidtu. Nakon potresa Nakon potresa 1880.1880. obnovu preuzeo Bollé.obnovu preuzeo Bollé. Godine Godine 1884. prihvaćen Bolléov program cjelovite 1884. prihvaćen Bolléov program cjelovite

obnove: obnove: Sve što nije bilo u gotičkom stilu Bollé je izmjestio i Sve što nije bilo u gotičkom stilu Bollé je izmjestio i

dogradio u dogradio u novogotičkom stilunovogotičkom stilu koji imitira oblike koji imitira oblike srednjovjekovne arhitekture; srednjovjekovne arhitekture;

Dva tornja na pročelju dekorirana su u duhu Dva tornja na pročelju dekorirana su u duhu historicističkog monumentalizma;historicističkog monumentalizma;

U unutrašnjosti je Bollé također proveo gotovo sve U unutrašnjosti je Bollé također proveo gotovo sve svoje zamisli. Oltari i sav namještaj izrađeni su po svoje zamisli. Oltari i sav namještaj izrađeni su po Bolléovim nacrtimaBolléovim nacrtima..

ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE POTRESA 1880.ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE POTRESA 1880.

Katedrala u Zagrebu sagrađena je početkom 13. stoljeća, u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu.

U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a između 1633. i 1641. dobiva svoj masivan renesansni toranj.

Najteži udarac katedralu je zadesio u Velikom potresu 1880. godine, nakon kojega je provedena temeljita obnova.

ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE RUŠENJA ZAGREBAČKA KATEDRALA PRIJE RUŠENJA BAKAČEVE KULEBAKAČEVE KULE

Julije Hühnn, Zagreb, 1906.,

razglednica (presnimka).

Riznica zagrebačke katedrale, RZK.

NACRT NACRT PROČELJAPROČELJAZAGREBAČKE KATEDRALE ZAGREBAČKE KATEDRALE ((zaza izložbu u izložbu u pparizu 1900.arizu 1900.) )


Zagreb, 1899.Zagreb, 1899. papir, olovka, tuš, papir, olovka, tuš,

akvarel,akvarel,

127 x 230 cm 127 x 230 cm Riznica zagrebaRiznica zagrebaččke ke

katedrale, RZKkatedrale, RZK

Hermann Bollé graditelj i obnovitelj Hermann Bollé graditelj i obnovitelj sakralnih objekatasakralnih objekata Građevinske, klesarske, drvorezbarske i bravarske Građevinske, klesarske, drvorezbarske i bravarske

radove pri restauraciji uglavnom su izvodiliradove pri restauraciji uglavnom su izvodili majstori iz krugamajstori iz kruga Obrtne škole. Obrtne škole.

Bollé je dizajnirao svaku pojedinost na katedrali:Bollé je dizajnirao svaku pojedinost na katedrali: oltare, svjetiljke, ograde od kovanog željeza, vitraje, oltare, svjetiljke, ograde od kovanog željeza, vitraje, namještaj, ispovjedaonice, crkveno posuđe, detalje namještaj, ispovjedaonice, crkveno posuđe, detalje kamene plastike. Njegov dizajnerski rad je zaista velik, kamene plastike. Njegov dizajnerski rad je zaista velik, a bezbrojni sačuvani nacrti nepobitan su dokaz a bezbrojni sačuvani nacrti nepobitan su dokaz njegova autorstva i raspona njegove djelatnosti. njegova autorstva i raspona njegove djelatnosti.

Od Hermanna Bollea, izvanrednog crtača, dizajnera i Od Hermanna Bollea, izvanrednog crtača, dizajnera i poznavatelja obrtnih tehnika naučili su posao i obrt poznavatelja obrtnih tehnika naučili su posao i obrt mnogi graditelji, kipari, klesari, kovači, stolari, rezbari i mnogi graditelji, kipari, klesari, kovači, stolari, rezbari i drugi. drugi.

U tu je svrhu, na Obrtnoj školi, odgojio U tu je svrhu, na Obrtnoj školi, odgojio prvorazredne izvođače svih struka.prvorazredne izvođače svih struka.

NACRT VRHA TORNJA I “KRIŽNE RUŽE”NACRT VRHA TORNJA I “KRIŽNE RUŽE” ( (Hermann BolléHermann Bollé)) HERMANN BOLLÉ POKRAJ ZAVRŠHERMANN BOLLÉ POKRAJ ZAVRŠEENE “KRIŽNENE “KRIŽNE RUŽE”RUŽE”

NACRT ZA DIJELOVE CRKVENOG NAMJEŠTAJANACRT ZA DIJELOVE CRKVENOG NAMJEŠTAJA

((Hermann BolléHermann Bollé))

NACRT PROČELJA KURIJE NA KAPTOLU 6NACRT PROČELJA KURIJE NA KAPTOLU 6 ((Hermann BolléHermann Bollé, Zagreb 1881.), Zagreb 1881.)

Potres 1880. Potres 1880. oštetio kurije na oštetio kurije na Kaptolu. Neke od Kaptolu. Neke od njih su obnovljene, njih su obnovljene, a neke srušene te a neke srušene te izgrađene nove. izgrađene nove. Kurije na Kaptolu 6, Kurije na Kaptolu 6, 21 i 29 građene su 21 i 29 građene su prema Bollprema Bollééovim ovim nacrtima od nacrtima od neožbukane opeke.neožbukane opeke.

NACRT PROČELJA PREBENDARSKE KURIJE U NOVOJ NACRT PROČELJA PREBENDARSKE KURIJE U NOVOJ VESI VESI ((Hermann BolléHermann Bollé, Zagreb 1881.), Zagreb 1881.)

Hermann Bollé, graditelj i obnovitelj Hermann Bollé, graditelj i obnovitelj javnih stambenih objekatajavnih stambenih objekata

1892.,1892., Izidor Kršnjavi - predstojnik Odjela za bogoštovlje i Izidor Kršnjavi - predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. nastavu.

Započela Započela obnova palače u Opatičkoj 10.obnova palače u Opatičkoj 10. Svi radovi povjereni su domaćim umjetnicima i obrtnicima. Svi radovi povjereni su domaćim umjetnicima i obrtnicima. Prema uputama Izidora Kršnjavoga, osnovu za adaptaciju izradili Prema uputama Izidora Kršnjavoga, osnovu za adaptaciju izradili

su Hermann Bollsu Hermann Bolléé i graditelji. i graditelji. Sjeverno i južno krilo zgrade spojeno je Sjeverno i južno krilo zgrade spojeno je ogradom od kovanog ogradom od kovanog

željeza,željeza, koju je prema Boll koju je prema Bollééovom nacrtu iskovao, zajedno sa ovom nacrtu iskovao, zajedno sa svojim učenicima, nastavnik Obrtne škole Đuro Burić.svojim učenicima, nastavnik Obrtne škole Đuro Burić.

Unutrašnjost palaće: Unutrašnjost palaće: zlatnu dvoranu, pompejansku sobu i zlatnu dvoranu, pompejansku sobu i renesansnu sobu,renesansnu sobu, oslikali su domaći slikari, a umjetničko obrtni oslikali su domaći slikari, a umjetničko obrtni radovi povjereni su nastavnicima i učenicima Obrtne i Tkalačke radovi povjereni su nastavnicima i učenicima Obrtne i Tkalačke škole te zagrebačkim obrtnicima. škole te zagrebačkim obrtnicima.

Palača u Opatičkoj je zajedničko djelo – spomenik: domaćih Palača u Opatičkoj je zajedničko djelo – spomenik: domaćih umjetnika, Bollumjetnika, Bollééa, učitelja i đaka Obrtne i Tkalačke škole te a, učitelja i đaka Obrtne i Tkalačke škole te zagrebačkih obrtnikazagrebačkih obrtnika..

UČENICI DRŽAVNE OBRTNE ŠKOLE LIČE OGRADUUČENICI DRŽAVNE OBRTNE ŠKOLE LIČE OGRADU ISPRED ISPRED ZGRADE KRZGRADE KRALJ. ALJ. ZEM. VLADINOG ODJELA ZA BOGOŠTOVLJEZEM. VLADINOG ODJELA ZA BOGOŠTOVLJE I I NASTAVU NASTAVU ( (U OPATIČKOJ ULICI U ZAGREBUU OPATIČKOJ ULICI U ZAGREBU 1925./26.1925./26.) )

DETALJDETALJ UNUTRAŠNJOSTI RENESANSNE SOBEUNUTRAŠNJOSTI RENESANSNE SOBE – lijevo, – lijevo,DETALJ UNUTRAŠNJOSTI ZLATNDETALJ UNUTRAŠNJOSTI ZLATNEE DVORAN DVORANE – desno, E – desno, (U OPATIČKOJ 10 U ZAGREBU) (U OPATIČKOJ 10 U ZAGREBU)

Hermann Bollé, graditelj i obnovitelj Hermann Bollé, graditelj i obnovitelj javnih monumentalnih objekatajavnih monumentalnih objekata

Najznačajniji javni monumentalni Bolléov objekt je Najznačajniji javni monumentalni Bolléov objekt je kompleks groblja Mirogojkompleks groblja Mirogoj. Groblje je otvoreno . Groblje je otvoreno 1876.1876.

Tri godine poslije Bollé je izradio nacrte za Tri godine poslije Bollé je izradio nacrte za arkade.arkade. Sve arkade i paviljoni građeni su točno prema Sve arkade i paviljoni građeni su točno prema

Bolléovim nacrtima, pa i oni koji su građeni nakon Bolléovim nacrtima, pa i oni koji su građeni nakon njegove smrti. njegove smrti.

Crkva – grobna Crkva – grobna kapela Krista Kraljakapela Krista Kralja, završena je , završena je 1929., nakon Bolléove smrti, i tada je dobiven 1929., nakon Bolléove smrti, i tada je dobiven konačni arhitektonski izgled Mirogoja. konačni arhitektonski izgled Mirogoja.

Na mirogojskom kompleksu Bollé je pokazao svu Na mirogojskom kompleksu Bollé je pokazao svu svoju graditeljsku umješnost. To je vrhunski projekt svoju graditeljsku umješnost. To je vrhunski projekt arhitekta vizionara i arhitekta vizionara i najveća gradnja u Zagrebu 19. najveća gradnja u Zagrebu 19. stoljeća.stoljeća.

POGLED ISPOD KUPOLE CRKVE KRISTA KRALJA POGLED ISPOD KUPOLE CRKVE KRISTA KRALJA

NA MRTVAČNICU I PERIVOJ NA MIROGOJUNA MRTVAČNICU I PERIVOJ NA MIROGOJU

NACRT ZAPADNOG PROČELJA CENTRALNE KAPELE NACRT ZAPADNOG PROČELJA CENTRALNE KAPELE KRISTA KRALJA NA MIROGOJUKRISTA KRALJA NA MIROGOJU((Hermann BolléHermann Bollé))

POGLED NA UNUTRAŠNJOST DESNIH ARKADA NA POGLED NA UNUTRAŠNJOST DESNIH ARKADA NA MIROGOJUMIROGOJU

1879. Bollé izradio 1879. Bollé izradio nacrte za arkade čija je nacrte za arkade čija je izgradnja trajala do izgradnja trajala do 1931. (južne arkade 1931. (južne arkade nisu nikada do kraja nisu nikada do kraja završene). Sve arkade završene). Sve arkade i paviljoni građeni su i paviljoni građeni su točno prema Bolléovim točno prema Bolléovim nacrtima, pa i oni koji nacrtima, pa i oni koji su građeni nakon su građeni nakon njegove smrti.njegove smrti.

Bolléov najvažniji projekt Bolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu 1878.1878. konstituiranje konstituiranje Društva umjetnostiDruštva umjetnosti – osnivač – osnivač

Izidor Kršnjavi.Izidor Kršnjavi. 1879. Društvo umjetnosti osniva Muzej za 1879. Društvo umjetnosti osniva Muzej za

umjetnost i obrt.umjetnost i obrt. 1880. veliki potres u Zagrebu, ubrzao osnivanje 1880. veliki potres u Zagrebu, ubrzao osnivanje

Obrtne škole. Potreba za brojnim obrtnicima koji bi Obrtne škole. Potreba za brojnim obrtnicima koji bi mogli popraviti potresom nastale štete na katedrali i mogli popraviti potresom nastale štete na katedrali i drugim objektima.drugim objektima.

Kraljevska zemaljska vlada Kraljevska zemaljska vlada osnutak obrtne školeosnutak obrtne škole povjerila Društvu umjetnosti. povjerila Društvu umjetnosti.

Društvo opunomoćilo Društvo opunomoćilo tri osnivačatri osnivača i člana upravnog i člana upravnog odbora: odbora: dr.dr. Isu Kršnjavoga, Hermanna BolléaIsu Kršnjavoga, Hermanna Bolléa i i prebendara župne Crkve sv. Marka prebendara župne Crkve sv. Marka Eduarda SuhinaEduarda Suhina..

Bolléov najvažniji projekt Bolléov najvažniji projekt Obrtna škola u ZagrebuObrtna škola u Zagrebu

1882., naredbom vlade od 9. listopada1882., naredbom vlade od 9. listopada, u Zagrebu je , u Zagrebu je osnovana osnovana Kraljevska zemaljska obrtna školaKraljevska zemaljska obrtna škola i spojena je i spojena je s Muzejom za umjetnost i obrt.s Muzejom za umjetnost i obrt.

Obuka je započela 10. prosincaObuka je započela 10. prosinca u neprikladnom prostoru u neprikladnom prostoru na Dolcu. na Dolcu.

1883. škola se preseljava u adaptiranu zgradu u Ilici 45. Već 1883. škola se preseljava u adaptiranu zgradu u Ilici 45. Već nakon pet godina zgrada postaje premalena.nakon pet godina zgrada postaje premalena.

Zbog potreba za posebnom zgradom sa školskim Zbog potreba za posebnom zgradom sa školskim internatom i muzejskim prostorom, a i zbog dobrih rezultata internatom i muzejskim prostorom, a i zbog dobrih rezultata prvih godina, Zemaljska vlada je već prvih godina, Zemaljska vlada je već 1887.1887. Hermannu Hermannu Bolléu Bolléu povjerilapovjerila izradu nacrta izradu nacrta za novu školsku zgradu. za novu školsku zgradu.

Nova reprezentativna palača Nova reprezentativna palača Obrtne školeObrtne škole i s njom i s njom spojenog Muzeja za umjetnost i obrt gradi se u Donjem spojenog Muzeja za umjetnost i obrt gradi se u Donjem gradu, na Sveučilišnom trgu. gradu, na Sveučilišnom trgu. Posvećena je 21.lipnjaPosvećena je 21.lipnja 1891.1891.

Ukaz cara Franje Josipa o ustrojenju Ukaz cara Franje Josipa o ustrojenju Kraljevske i zemaljske obrtne školeKraljevske i zemaljske obrtne škole

Škola dolazi na dnevni red Škola dolazi na dnevni red Hrvatskog sabora 1889. sa Hrvatskog sabora 1889. sa zahtjevom za ustaljenjem, tj. zahtjevom za ustaljenjem, tj. da uđe u troškovnik hrvatske da uđe u troškovnik hrvatske vlade. Ona već nosi naslov vlade. Ona već nosi naslov “kraljevske”, a sad se traži i “kraljevske”, a sad se traži i “zemaljske”. Na saboru se “zemaljske”. Na saboru se zahtjev prihvaća te predaje zahtjev prihvaća te predaje Njeg. Veličanstvu 10. Njeg. Veličanstvu 10. prosinca 1889. godine. Taj prosinca 1889. godine. Taj Zakon o ustrojenju Kraljevske Zakon o ustrojenju Kraljevske i zemaljske obrtne škole, koji i zemaljske obrtne škole, koji se nalazi u saborskoj knjizi se nalazi u saborskoj knjizi zakona, izgleda ovako:zakona, izgleda ovako:

Ukaz cara Franje Josipa o ustrojenju Ukaz cara Franje Josipa o ustrojenju Kraljevske i zemaljske obrtne školeKraljevske i zemaljske obrtne škole

Mi, Franjo Josip Prvi po milosti božjoj cesar Austrijanski, Mi, Franjo Josip Prvi po milosti božjoj cesar Austrijanski, kralj Češki itd. i apostolski kralj kraljevinah Ugarske, kralj Češki itd. i apostolski kralj kraljevinah Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predloženi Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potvrdjujemo predloženi Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalamtinskomu saboru Nam u osnovi po hrvatsko-slavonsko-dalamtinskomu saboru zakon o ustrojenju zemaljske obrtne škole u Zagrebu. Za zakon o ustrojenju zemaljske obrtne škole u Zagrebu. Za teoretičku i praktičnu naobrazbu mladićah, koji se žele teoretičku i praktičnu naobrazbu mladićah, koji se žele posvetiti obrtu, pokusno ustrojena obrtna škola u glavnom posvetiti obrtu, pokusno ustrojena obrtna škola u glavnom gradu Zagrebu proglašuje sa oviem kr. Zemaljskom obrtnom gradu Zagrebu proglašuje sa oviem kr. Zemaljskom obrtnom školom. Sastavnim dielom te škole je muzej za umjetnost i školom. Sastavnim dielom te škole je muzej za umjetnost i obrt...obrt...

Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Dano u Beču Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Dano u Beču dne desetoga prosinca godine hiljadu osamsto osamdeset i dne desetoga prosinca godine hiljadu osamsto osamdeset i devete.(M. P.) Franjo Josip v.r. Imbro Josipovich s.r. devete.(M. P.) Franjo Josip v.r. Imbro Josipovich s.r. Dragutin grof Khuen-Hedervary s.r.Dragutin grof Khuen-Hedervary s.r.

ZGRADA KRALJEVSKE ZEMALJSKE MUŠKE OBRTNE ZGRADA KRALJEVSKE ZEMALJSKE MUŠKE OBRTNE ŠKOLE U ZAGREBUŠKOLE U ZAGREBU((Robert AuerRobert Auer,,1899.1899.,, za izložbu u Parizu za izložbu u Parizu 1900.1900.))


Zgrada je planirana vrlo raskošno za sredinu i okolnosti u kojima je Zgrada je planirana vrlo raskošno za sredinu i okolnosti u kojima je nastala: nastala:

Srednji dio zgrade u pročeljuSrednji dio zgrade u pročelju obuhvaćao je prostorije Muzeja za obuhvaćao je prostorije Muzeja za obrt i umjetnost i knjižnicu.obrt i umjetnost i knjižnicu.

Južno kriloJužno krilo obuhvaćalo je prostorije internata, stanove upravitelja, obuhvaćalo je prostorije internata, stanove upravitelja, prefekata, spavaonice pitomaca, veliku blagovaonicu, bolnicu, prefekata, spavaonice pitomaca, veliku blagovaonicu, bolnicu, dvoranu za učenje, dvoranu za glazbu, kuhinju, stanove za dvoranu za učenje, dvoranu za glazbu, kuhinju, stanove za kućanstvo, kupaonicu za pitomce i ostale prostorije te razrede za kućanstvo, kupaonicu za pitomce i ostale prostorije te razrede za teoretsku obuku. teoretsku obuku.

Sjeverno pokrajnje kriloSjeverno pokrajnje krilo obuhvaćalo je kiparske atelijere, obuhvaćalo je kiparske atelijere, ravnateljsku pisarnu s ravnateljevim atelijerom za crtanje, stanom ravnateljsku pisarnu s ravnateljevim atelijerom za crtanje, stanom vratara i atelijer za dekorativno slikarstvo. vratara i atelijer za dekorativno slikarstvo.

U prvom katuU prvom katu nalazio se ravnateljev stan i prostorije graditeljske nalazio se ravnateljev stan i prostorije graditeljske škole. škole.

Sjeverno kriloSjeverno krilo završavalo je na zapadnoj strani jednokatnom završavalo je na zapadnoj strani jednokatnom gradnjom u kojemu je bio smješten lončarski odjel.gradnjom u kojemu je bio smješten lončarski odjel.

U U pokrajnja krilapokrajnja krila glavne dvokatne zgrade smještene su radionice, glavne dvokatne zgrade smještene su radionice, a između ovih je smještena skupna dvorana.a između ovih je smještena skupna dvorana.


Uz Bolléa, po njegovim nacrtima do najsitnijih detalja: Uz Bolléa, po njegovim nacrtima do najsitnijih detalja: opreme, kovanih ukrasa, namještaja, generacije opreme, kovanih ukrasa, namještaja, generacije učenika Obrtne škole sudjelovale su u radu na svojoj učenika Obrtne škole sudjelovale su u radu na svojoj zgradi. zgradi.

U godišnjim izvještajima spominje se rad na U godišnjim izvještajima spominje se rad na unutarnjem uređenju Muzeja, na namještaju biblioteke, unutarnjem uređenju Muzeja, na namještaju biblioteke, stijenama i stropovima, ogradama stubišta, kamenim stijenama i stropovima, ogradama stubišta, kamenim oplatama za vrata Muzeja, viseće svjetiljke na plin u oplatama za vrata Muzeja, viseće svjetiljke na plin u prostoru Muzeja, rešetke na prozorima te velika prostoru Muzeja, rešetke na prozorima te velika četverokrilna bogato urešena muzejska vrata, i dr.četverokrilna bogato urešena muzejska vrata, i dr.

NACRT PROČELJA OBRTNE ŠKOLE I MUZEJA ZA NACRT PROČELJA OBRTNE ŠKOLE I MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRTUMJETNOST I OBRT((Hermann BolléHermann Bollé))

NACRT PRESJEKA ZGRADE OBRTNE ŠKOLE I NACRT PRESJEKA ZGRADE OBRTNE ŠKOLE I MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRTMUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT((Hermann BolléHermann Bollé))


Osnovne zadaće škole bile su tri glavne umjetničke Osnovne zadaće škole bile su tri glavne umjetničke grane: grane: arhitektura, plastika i dekorativno arhitektura, plastika i dekorativno slikarstvoslikarstvo. Za tu svrhu u školi su uređene kompletne . Za tu svrhu u školi su uređene kompletne radionice.radionice.

1889. škola je proglašena definitivnom. Muzej za 1889. škola je proglašena definitivnom. Muzej za umjetnost i obrt je sastavni dio.umjetnost i obrt je sastavni dio.

Direktorij – Kršnjavi, Bollé i SuhinDirektorij – Kršnjavi, Bollé i Suhin upravljaju školom upravljaju školom i internatom , a odi internatom , a od 1890. Bollé je imenovan 1890. Bollé je imenovan samostalnim ravnateljem samostalnim ravnateljem i upravlja školom do i upravlja školom do odlaska u mirovinu 1914. odlaska u mirovinu 1914.

Ono što je učinio kao pedagog i učitelj na odlično Ono što je učinio kao pedagog i učitelj na odlično vođenoj Obrtnoj školi, bio je daljnji preduvjet vođenoj Obrtnoj školi, bio je daljnji preduvjet kvalitetnoj opremi arhitekture i ambijenata u Hrvatskoj kvalitetnoj opremi arhitekture i ambijenata u Hrvatskoj i Zagrebu na smjeni stoljeća.i Zagrebu na smjeni stoljeća.


Kroz 32 godine rada i vođenja Kroz 32 godine rada i vođenja Obrtne školeObrtne škole Hermann Bollé je odgojio stotine pitomaca koji su Hermann Bollé je odgojio stotine pitomaca koji su zauzeli vodstvo u obrtničkom staležu, a u zauzeli vodstvo u obrtničkom staležu, a u umjetničkom obrtu prva mjesta. Uz tu školu je umjetničkom obrtu prva mjesta. Uz tu školu je 1892. 1892. osnovana i pripojena Graditeljska školaosnovana i pripojena Graditeljska škola, kojoj je , kojoj je također ravnatelj Bollé. Iz Graditeljske škole se također ravnatelj Bollé. Iz Graditeljske škole se razvila razvila Državna srednja tehnička školaDržavna srednja tehnička škola koja je koja je prerasla u prerasla u Arhitektonski fakultetArhitektonski fakultet, a nastavnici iz , a nastavnici iz škole su, od 1907. godine, angažirani na tek škole su, od 1907. godine, angažirani na tek osnovanoj osnovanoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrtVišoj školi za umjetnost i umjetni obrt. . Bollé je, kao zavodski ravnatelj, 1904. godine izradio Bollé je, kao zavodski ravnatelj, 1904. godine izradio znanstvenu osnovu za znanstvenu osnovu za odjel odjel u kojem će u kojem će odrasle odrasle djevojkedjevojke vježbati i usavršavati se u crtanju i izradi vježbati i usavršavati se u crtanju i izradi umjetno-obrtnih predmeta.umjetno-obrtnih predmeta.

Druga generacija redovnih i vanjskih polaznika Obrtne škole s nekolicinom Druga generacija redovnih i vanjskih polaznika Obrtne škole s nekolicinom nastavnika i prefektom iz 1883.-84. godine (presnimka fotografije iz 2002., nastavnika i prefektom iz 1883.-84. godine (presnimka fotografije iz 2002., Škola primijenje umjetnosti i dizajna).Škola primijenje umjetnosti i dizajna).

Učiteljski zbor iz godine 1894. Sjede s lijeva na desno: Đuro Burić, Josip Bauer, upravitelj Učiteljski zbor iz godine 1894. Sjede s lijeva na desno: Đuro Burić, Josip Bauer, upravitelj Hermann Bollé, Hektor Eckel, Ignjat Franc, Ignjat Vuksan. Stoje s lijeva na desno: Josip Hermann Bollé, Hektor Eckel, Ignjat Franc, Ignjat Vuksan. Stoje s lijeva na desno: Josip Vidnjević, Ivan Pintarić, Gustav Kaltnecker, Milan Basler, Dragutin Erega, Janko Vidnjević, Ivan Pintarić, Gustav Kaltnecker, Milan Basler, Dragutin Erega, Janko Koncijančić, Jakob Pešek, Adolf Reichwein, N. Šandor, Slavoljub Patriarch, Đuro Kuten i Koncijančić, Jakob Pešek, Adolf Reichwein, N. Šandor, Slavoljub Patriarch, Đuro Kuten i Vilim Pichler (presnimka fotografije iz 2002., Škola primijenjene umjetnosti i dizajna).Vilim Pichler (presnimka fotografije iz 2002., Škola primijenjene umjetnosti i dizajna).

KRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLA KRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLA U ZAGREBU - KLESARSKA RADIONICAU ZAGREBU - KLESARSKA RADIONICA

((Ivan TiIvan Tiššovov,, 1899. 1899. za izložbu u Parizu za izložbu u Parizu 1900.1900.))

KRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLA KRALJEVSKA ZEMALJSKA MUŠKA OBRTNA ŠKOLA U ZAGREBU - BRAVARSKA RADIONICAU ZAGREBU - BRAVARSKA RADIONICA

( ( Ivan TiIvan Tiššovov,,1899.1899.,, za izložbu u Parizu za izložbu u Parizu 1900.1900.))

Nastavničke obveze su izrečene putem prisege ili zakletve, a Nastavničke obveze su izrečene putem prisege ili zakletve, a nastavnici se biraju ispočetka dekretom. Kako se mijenja nastavnici se biraju ispočetka dekretom. Kako se mijenja monarhija tako se mijenja i zakletva. Evo kako je izgledala monarhija tako se mijenja i zakletva. Evo kako je izgledala prisega nastavnika iz Bolléovog vremena:prisega nastavnika iz Bolléovog vremena:

Ja, Viktor Rimay, zaklinjem se živim Bogom, blaženom djevicom Ja, Viktor Rimay, zaklinjem se živim Bogom, blaženom djevicom Marijom i svim svecima božjim, ter vjeru zadajem i obećajem Marijom i svim svecima božjim, ter vjeru zadajem i obećajem prejasnom nasljednom vladaocu premilostivomu cesaru prejasnom nasljednom vladaocu premilostivomu cesaru austrijanskomu, kralju češkomu, apoštolskomu kralju ugarskomu, austrijanskomu, kralju češkomu, apoštolskomu kralju ugarskomu, hrvatskomu, slavonskomu, dalmatinskomu itd. da ću Njegovu hrvatskomu, slavonskomu, dalmatinskomu itd. da ću Njegovu Veličanstvu vazda vjeran i odan biti... da ću kao privremeni pomoćni Veličanstvu vazda vjeran i odan biti... da ću kao privremeni pomoćni poslovodja kralj. Zemaljske Obrtne škole u Zagrebu službu svoju poslovodja kralj. Zemaljske Obrtne škole u Zagrebu službu svoju vjerno i revno obavljati, ravnatelja zavoda gdje sam na službovanje vjerno i revno obavljati, ravnatelja zavoda gdje sam na službovanje pozvan... svaki povjereni mi posao po najboljem znanju obaviti, među pozvan... svaki povjereni mi posao po najboljem znanju obaviti, među pitomci zavoda ćudorednosti, radinosti i propisani poredak svim svojim pitomci zavoda ćudorednosti, radinosti i propisani poredak svim svojim silami poticati i širiti... oruđe i namještaj radione uredno čuvati i da se silami poticati i širiti... oruđe i namještaj radione uredno čuvati i da se od ovih dužnosti nikakvimi obziri neću dati odvratiti, napokon da ću od ovih dužnosti nikakvimi obziri neću dati odvratiti, napokon da ću službene tajne vjerno čuvati.- tako mi Bog pomogao, blažena djevica službene tajne vjerno čuvati.- tako mi Bog pomogao, blažena djevica Marija i svi svetci Božji! U Zagreb, dne 4. svibnja 1894. Viktor pl. Marija i svi svetci Božji! U Zagreb, dne 4. svibnja 1894. Viktor pl. Rimay – Da je ovo prisega pred menom u nazočnosti Franje Tudja, Rimay – Da je ovo prisega pred menom u nazočnosti Franje Tudja, ravnatelja pomoćnih ureda srednjih škola i Adolfa Reichweina, učitelja, ravnatelja pomoćnih ureda srednjih škola i Adolfa Reichweina, učitelja, položena, ovim potvrđujem - Hermann Bollpoložena, ovim potvrđujem - Hermann Bollé (i potpisi ostale trojice)é (i potpisi ostale trojice)

NAMJEŠTAJ PARIŠKE SOBE NAMJEŠTAJ PARIŠKE SOBE (za izložbu u Parizu 1900.)(za izložbu u Parizu 1900.)

Tri vitrine, komoda, Tri vitrine, komoda, stol, dva stolca, okviri stol, dva stolca, okviri za slike i školovid za slike i školovid Kraljevina Hrvatske i Kraljevina Hrvatske i SlavonijeSlavonije

Hermann Bollé; uHermann Bollé; uččenici enici Kr. zem. obrtne škole.Kr. zem. obrtne škole. Pariška soba 1898Pariška soba 1898../99/99.., , u u HrvatskHrvatskomom školsk školskomom muzejmuzejuu od od 19011901. .

UZORCI KOVANOG ŽELJEZA I ALATA ZA KOVANJE ŽELJEZAUZORCI KOVANOG ŽELJEZA I ALATA ZA KOVANJE ŽELJEZA((MilenijskMilenijskaa izložb izložbaa u Budimpešti 1896. u Budimpešti 1896.,, odjel Obrtne škole odjel Obrtne škole, , danas u MUO) danas u MUO)

REŠETKAREŠETKA i i LUSTERLUSTER((Obrtna škola, Zagreb, oko 1890.Obrtna škola, Zagreb, oko 1890., danas u MUO u Zagrebu), danas u MUO u Zagrebu)

POČASNI LANAC NAČELNIKA SLOBODNOG I POČASNI LANAC NAČELNIKA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA ZAGREBAKRALJEVSKOG GRADA ZAGREBA

nacrt: Hermann Bollé;nacrt: Hermann Bollé; izrada: zagrebaizrada: zagrebaččki zlatar ki zlatar

Slavoljub Bulvan po Slavoljub Bulvan po uzorcima Gabriela uzorcima Gabriela Hermelinga, dvorskog Hermelinga, dvorskog zlatara iz Kölnazlatara iz Kölna,,

Zagreb, 1902.Zagreb, 1902. srebro, mutno srebro, srebro, mutno srebro,

pozlata, emajl, briljant, pozlata, emajl, briljant, dijamantni iverci, biseri, dijamantni iverci, biseri, rubrubn; n;

duljina 51 cmduljina 51 cm

ZaključakZaključak

Danas možemo reći da je Bolléov dolazak u Zagreb sudbonosan Danas možemo reći da je Bolléov dolazak u Zagreb sudbonosan za ovaj grad, gdje je njegovo djelo uočljivo u mnogim za ovaj grad, gdje je njegovo djelo uočljivo u mnogim segmentima: strukturi grada, vizurama, urbanoj opremi, tradiciji segmentima: strukturi grada, vizurama, urbanoj opremi, tradiciji oblikovnog školstva, reprezentativnosti grada, a škola, kojoj je oblikovnog školstva, reprezentativnosti grada, a škola, kojoj je arhitekt, osnivač i prvi ravnatelj, dio je njegova bogatstva.arhitekt, osnivač i prvi ravnatelj, dio je njegova bogatstva.

Hermann Bollé dio je naše povijesti. Djelovao je među nama Hermann Bollé dio je naše povijesti. Djelovao je među nama trostruko: kao arhitekt, promicatelj obrta i odličan pedagog.trostruko: kao arhitekt, promicatelj obrta i odličan pedagog.

Prezentaciju pripremila: Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić-Marinković, prof. povijestiSmiljana Lazić-Marinković, prof. povijesti Zahvaljujem na pomoći Zahvaljujem na pomoći Vinki Mortigjija-Anušić, prof. Vinki Mortigjija-Anušić, prof. računalstva

LITERATURA:LITERATURA:

1. Čorak, Željka; Domljan, Žarko; Nikolajević, Ljiljana; Tadić, Krešimir: 1. Čorak, Željka; Domljan, Žarko; Nikolajević, Ljiljana; Tadić, Krešimir: Retrospektiva – Počeci Obrtne škole i vizualni identitet Zagreba, Retrospektiva – Počeci Obrtne škole i vizualni identitet Zagreba, Umjetnički paviljon. Zagreb, 1980.Umjetnički paviljon. Zagreb, 1980.

2. Bobinac, Danica; Lazić-Marinković, Smiljana : Samostalni istraživački 2. Bobinac, Danica; Lazić-Marinković, Smiljana : Samostalni istraživački rad učenika - Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagreburad učenika - Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu, , u: u: Nacionalni Nacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stoljećupokret u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Treći hrvatski simpozij o nastavi . Treći hrvatski simpozij o nastavi povijesti. AZOO, Zagreb, 2008.povijesti. AZOO, Zagreb, 2008.

3. Rapo, Vesna: 3. Rapo, Vesna: Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, 1882.-2002. Hermann Bollé i Obrtna škola Zagrebu, 1882.-2002. izložba u povodu 120 godina škole primijenjene umjetnosti i dizajna.izložba u povodu 120 godina škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Zagreb, 2002.Zagreb, 2002.

4. Rapo, Vesna: Pariška soba4. Rapo, Vesna: Pariška soba,, u: u: Hrvatski školski muzej 1901.-2001., Hrvatski školski muzej 1901.-2001., katalog stalnog postava. HŠM, 2001.katalog stalnog postava. HŠM, 2001.

5. 5. Riznica zagrebačke katedrale, Riznica zagrebačke katedrale, Katalog izložbe (drugo prošireno Katalog izložbe (drugo prošireno izdanje). MTM, Zagreb 1987.izdanje). MTM, Zagreb 1987.

6. Tatomir, Zrinka: 6. Tatomir, Zrinka: 111 godina naše škole111 godina naše škole. . Od Obrtne škole do Škole Od Obrtne škole do Škole primijenjene umjetnosti i dizajna 1882.-1993primijenjene umjetnosti i dizajna 1882.-1993. ŠPUD, Zagreb, 1993.. ŠPUD, Zagreb, 1993.

7. 7. Zagreb stogodišnjica obrtne školeZagreb stogodišnjica obrtne škole, KAJ. Broj III/1982., KAJ. Broj III/1982.

Documents

Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu