Prilozi, 29, Sarajevo, 2000 .. str. 427 - 434

Ante Skegro

"HISTORIJA BOSNE (1 HERCEGOVINE)" КОЈА TONIJE

Uvod

Prjdrllzujucj se obiljezavanju 40-godjsпjice djelovanja sarajevskog lnsri­tuta za istot·iju, а ll dulш шedtlsobпog uvazavaпja ј toleraпcjje, zelio Ьјћ se OVOI11

priljkom osvrпutj na puЬJjkaciju grupe autoгa Bosna i Hercego11ina 0(/najstari­ji/z ''remena do kгаја Drugog svjetskog t·ata, (I. izdanje) Stab Vri!O\Ifle komande Oruianih sпaga RepuЬ/ike Bosne i Hercegovine, Sarajevo Novembar/studenj 1994. (337 str., tjt·az 1000 primjeraka, 24 х 18 cm); П. izdaпje, Bosmzski kultumi centar, Sarajevo,juli 1998. g. (433. str., 24 х 18 cm, tiraz 1000 p•·jmjeraka). Ova se kпjiga prikazuje Historijom Bosne1 odпosno Historijom Bome i Hercegm,ini" iako, s obzirom па parametre historiografske zпaвosti, ова to пikako пе moze blti.

1. Uz dra Љral1i111a Karabegovica, redovitog profesora saгajevskog Filozof­

skog fakulteta i ravnatelja lnstitllla za istoriju ll Sarajevu, recenzentima drugog izdanja kлjige Bosna i Hercegm1ina od najstariji/z 1•remeпa clo kraja Dгugog svjetskog mta паzпасепе su iste osobe koje su receпzjrale ј prvo izdaпje. То su u ozujku 1998. g. premiпuli akadeшik dr. Marko Suпjic, redoviti profesor sarajev­skog Fi/ozojskog fakulteta u miщ akademik Avdo Suceska, prof. dr. Nedjm Sarac te akademjk Dzevad Juzbasjc, takoder redoviti profesor sarajevskog Filo­zojskog jakulteta. Redaktor drugog, kao ј prvog izdanja, visoki је obavjestajni oficir Jиgos!o1'eпske namdne aпnije3 i pukovnik Аппiје Bosne i Hercego1'ine4 te

lljas HЛDZIВEGOVIC. Јп mem01·iam p,.of d1·. /ЬJ·allim Tepii: (1947.-1997.). p,.ilo:i lrzstituta :а istol"iju и Sarajel'll 28 ( 1999. ), 31 !.

2 Dr. Saret 1-IALILOVIC. Pгedgovoгu: dmgo i:danje. str. 1 1. З Usp. Mladeп ANёiC. Bosna od Omi.fa do lga/a ?! ili Kako ,.a;miJ/ja /Josanskomuslimanska

imeligencija. Neum i bosansko primorje, (grupa autora). Vojna biЬiioteka- Prcss ccntar Ar­mijc BiH. Sarajevo. 199~. O·oatica CJz,.istiana Puiodica. (~asopis l11stituta =а a/...•;emt povi-

427

Ante Skegro, "Нistorija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi, 29, Sarajevo. 2000., str. 427- 434

ujedno i dekan Filozojskog .fakulteta и Sarajevu prof. dr. Љгаhiш Tepic. Jzdavac drugog izdanja ove puЬlikacije naglasava kako је na njenoj realizaciji sudjelo­valo dvadeset osoba, sto autora sto receпzeпata i redaktora. Medu njima su i tro­jica akademika, triпaest doktora zпaпosti te cetiri magistra. Uocljivo је, medu­tim, da za razliku od prvog, u drugom izdaпju ove puЬlikacije, izuzev Љrahima Tepica, пеша drugih clanova redakcije.

п.

Drugo izdanje knjige Bosna i Hercegovina od najstarijill vremeпa do kraja Drugog s1'.}etskog mta od prvog se razlikuje sшnamim sazecima priloga na engleskom jeziku te radom Od slm1el!skog паsе/јаџапја do bana Kulina (Vll-X/1 st.} Dubravka Lovreпovica (str. 43-56) kojeg u prvom izdaпju ove pt1ЬlikacUe nеша. Osim toga, na straпicama drugog izdaпja ove knjige zamjecuju se i neke jezicпo-stilske interveпcije, uocUive i u radu (а poseЬice u popratnoj literaturi str. 95) akademika Marka Suпjica. S obzirom па stilsko-jezicni karakter drugil; njegovih radova (kao uostalom i njegov prilog prvom izdanju ove knjige), tesko se oteti dojшu da ovaj autor, tшatoc suprotпih tvrdпji izdavaca, i nije imao uvida u projekt ponovljenog izdaпja ove kпjige. Osim пavedenih intervencija u nje­govu tekstu, na ovakav zakljucak mogla Ьi upucivati i сiпјепiса da је akademik Marko Sunjic preminuo пakon duze teske bolesti 30. ozujka 1998. g.5

, dok sc drugo izdanje ove puЫikacije pojavilo u srpnju 1998. godine.

IП.

U predgovoru prvog izdanja knjige Bosna i Haceg0\Ji11a od najstarijilt vremena do kraja Dmgog sџjetskog rata naglasava se kako је realizaciji tog projekta "Redakcija (је) prisla sa пamjerom da se sadri.aj istorije prilagodi na­jsirem krugu citalacke puЬlike, kao i da djelimicпo bude primjeren borcima Ar­mije Repuhlike Bosтze i Hercegovine (podvukao А. S.)"6

• Drugo izdanje ove puЫikacije izdavac је, ро vlastitom priznaпju, namijenio "svim gradaпima BiH bez razlike, velicini uzrasta i svim slojevima drustva, а posebno braniocima Bosne i Heгcegoviнe (podvukao А. S.), te skolskoj ј studentskoj omladini"7

. Tko su pak "branioci Bosne i Heicegovine" kojima је ova puЬiikacija specijalno

jest Katolickog bogoslovnog fakulteta и Zag1·ebu 36 (1995.) 111; isti, Grupa autora, Neum i bosansko prim01:je, S~ajevo 1994. Oba1•ijesti Hn•atskog ar!Jeoloskog dmilPa XXV/Il ( 1996.) Ј, 37.

4 Usp. lljas HADZIВEGOVIC, о. с .. 311. 5 Tomislav ISEK. Јп memo1·iam Лfm·ko Szmjic. Rado1'i Hll'atskoga dпtit,,a :.а :naпost i umjet·

nost VJ. Saшjevo 1998., 20\-206. 6 Ј. izdanje. str. 7. 7 П. izdanje. str. 11.

428

Ante Skegro, "Нistorija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi, 29, Sarajevo. 2000., str. 427 - 434

namijenjena, а tko "agresOl'i na vlastitu zemlju" precizirano је upravo u vrijeme njenog nastajanja8

. Stoga se tesko oteti dojmu kako је realizacija projekta Воsпа i Негсеgоџiпа od пajstm·ijill 11remeпa do kraja Drugog s\'}etskog rata bar dje­loшice bila u sluzbi realiziranja гatnih ciljeva "braпitelja Воsпе i Hercegovine". Na takav zakljucak upucuje vec i sama prva receпica obaju izdanja ove pub­likacije, kojom se koпstatira kako је опа пastala kao '·rezultat Ue) visemjesecne plodne saradnje Pгess-ceпtra Annije Repuhlike Bosne i Hercego,,ine i grupe his!OJ'icт-a (podvukao А. S.) koji rade u Institutu za istotiju, па Filozofskom i Pravnom fakultetu u Sarajevu"9

• Na "visemjesecпu plodnu saradпju" armijskog Press-ceпtra ј drugih amzijskiћ struktuгa s pojediпim bosaпskim povjesnicarima upucнju i пеkј drugi iпdikatori, poput primjerice "vojnog aspekta istorije", vjsestoljetnog (visemjJeпijskog) "kontinuiteta" bosaпske drzavпosti ј dr. sa straпica ove. puЬlikacije, realiziranje samog ovog projekta posredstvom najvjsih vojnickih institucija ј amzijskog оsоЬЈја i dl'. Na zakUucak da је Bosna i Herce­govina od najstarijiћ vremena do kraja Dгugog л'}etskog rata realizjran para­lelno s definiranjem statusa 'Ъгаnјоса Bosne i Hercegovine" s jedne odnosno "agresora na vlastitu zemlju"10 s druge stгan e, razvidno је i iz nekih drugih pub­likacija, poput primjerice Neum i bosansko primorje11

, Вогас Annije Repuhlike Bosne i Hercego1'iпe12, Annija kijuc mi1·a13

, Agresija, uzroci i pos/jedice14 i dr., stvaraпill нргаvо tJ isto vrijeme kad i ova kпjiga н reziji jdentjcпiћ subjekata (armijskog Press-centra, V1·lzovnog staba Annije RepuЬ!ike Bosne i Heгcego­\Jine) kao ј isti\1 urednika (armijskog pukovnika Љraћima Tepica te oficira Asafa

8 Alija IZJ::TBEGOVIC. ОЬгасапје p1·edsjedniko ћedsjedniS:fl·a RBiH Alije l::!.etЬegovica po­/aznicima Seminaгa. Bomc Агтiје RepuЬ/ike Bosne i Hercego11ine, '"Vojn;:~ ЫЬ!ioteka- "Be­nevolence Intemational Fundationa USA", Sarajcvo 1993. 10-11; 11. izd;:~nje juliJsrpanj 1994.. 10- Ј 1; l=etbegovic. Odab1·ani go1•oгi, pisma, i=Jm·e. illtervjui. "Prvo nшs1imaпsko dionicko drustvo Zagreb". Zagrcb 1995 .. 14. 25. 38. 56. 182, 186.

9 1. izdanje, str. 7: Il. izdanjc. str. 9. 1 О Alija IZETBEGOYIC. о. с., 10-11; 11. izdanje juli/srpanj 1994.. 10-11: f=etЬegovic, Od­

abrani goi'OI'i, pisma, i:ja1•e. illlen>jui. ''Prvo muslimansko dionicko drustvo Zagreb", Zagreb 1995., 14. 25. 38. 56. 182. 186.

11 Dr Enver IMAMOVIC - dr 1Ьral1im TEPIC - dr IЬr;:~him BUSATLIJA, Neum i bosansko pгimorje. l. izdanje. Sarajevo 1993: 11. izdanje ''Vojna ЬiЬiiotcka" ''Вenevolcnce lnternational Fut1dation'' USA. Sarajevo 1994.

12 Вогас Annije RepuЬ/ike Bosne i 1Jel·ceg01•ine. (1. izdanje) ''ћcss Ccntar Armije RepuЫikc Bosnc i Hcгcegovine", Sarз.jevo, decembar/prosinac \993: (11. izdanje) ''Press Centar Armije RepuЫike Bosne i Hercegovine"- "Bcnevolcпce International Fundation" USA. Sarajcvo, juli/srpanj 1994.

13 Rasim DELIC. Annija kljuc mi1·a. (1. izdanje) "Press Ccntar Armijc RepuЬlike Bosne i Hcr­cegoviпe". Sarajevo, martlozujak 1994.: (11. izdaпje) ··Press Ceпtar RepuЬiikc Bosne i Hcrce­go\•ine ·• "Bcnevolcnce lntcmational Fundation" USA. Sarajcvo. jula/srpnja 1994.

14 Brigadni general Fikret MUSLIMOYIC, Agгesija, uџoci i posljedice. (Ј. izdanje) "Press Ccпtar Armije RcpLIЬiikc Bosne i Hercegovine". Sш·ajcvo, juli/srpanj 1994.; (11. izd;:~nje)

''Press Ccnt;:~r RepuЬlike Bosne i Hercegovine'' "Bencvoleпce IntcmationaJ fllndation" USA. Sarajevo. julilsгpnj 1994.

429

Ante Skegro, "Historija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi. 29. Sarajevo, 2000 .. str. 427 - 434

0Zanica). Straпice ovill i slicпil1 puЬiikacija. bilo djelomice bilo u cijelosti, pot­pisivale su osobe ёiја se ime11a susrecu i ll оЬа izdaпja puЬiikacije Bosna i Her­cego,,ina od najstarijilz \'remena do kгаја Drugog s~jetskog rata. Stoga se, u najmanjи rиkи. tesko oteti dojmи da је ј Нistoгija Bosne (i Hercegovine) sa ili bez znanja pojediпil1 aиtora, izmedu ostalog imala za cilj "zпaпstveno" podupi­raпje " prve operacije Aпnije BiH" па "os lobadaпjи Varesa sadejstvom tri kor­pиsa Aпnije BiH'' оdпоsпо "elimiпisaпja HVO-a sa podruёja JaЬianjce, Копјiса, Fojnice, Kaknja, Zenice. Тt·avnika ј Bugojna"

15 kao ј operacije "Neretva" cij i se

uciпci izmedu ostalog "zrcale" i па stгапiсаша kпjige samil1 vodecih annijskilr zapovjednika16

• Da је puЬiikacjja Bosna i Hercegovina od najstarijih \'гетепа do kraja Dntgog svjetskog гаtа Ьiia namijenjena realizit-anjи IЋtnih ciljeva "'Ьо­гаса Armije RepuЬlike Воsпе i Hercegovine'' ukazuje i cinjeпica aпgaziгanja za njenu izradu prvenstveno podobnih, u znanosti ne uvijek i afirmii·anih, znanstve­nika. Na stranicama ove kпј ige, пi и jedrюm izdaпju, п е susrecu se imeпa vode­cih bosanskil1 (sarajevskil1) 11istoriografa koji su imali sto reci, bez sumnje neophodnoj znanstvenoj monografiji о povijesti Bosne i Hercego\•ine poput primjerice рюf. dra Veljka Paskvalina, prof. dra Desanke Ko­vacevic-Kojic, prof. dra Milaпa Vasica, prof. dra Rade Petrovica i dr. Da se pri izradi ovog projekta и najtnanju ruku odstиpilo od svetog pra,•ila sine iга et studio potkrepljuje i ci11jeпica diskvalificiraпja djela пajistakщttijih historio~rafa koja sи ime Bosne i Heгcegm•ine pronijela diljem svijeta: Carla Patscha 7, Cire Trul1elke18

, Lеопа Petrovica19, Domiпika Mandica10, , , ,, . ч

Магkа Vege- , Dше Baslera--. Ive BoJanovskog- , Kt·uпoslava Dragano-

15 Rasim DELIC. о.с., 19. 16 Sefer HALILOVIC. Lukm·a sr,·aregija, "Marsal d.o.o РЈ ·мatica Saпd2aka'", Sarajevo 1997 ..

11 3- 119. 17 Саг! PATSCH. Bosnien tmd Heг~eg01•ina in гomiscllel· Zeit .. Sarajevo 1911 .; isti. Die Her:.e·

goн·ina eiшttmd jerv. Histoпsche Wandeпшgen im Karst uпd ал der Adria. Wien 1922 18 Dr Ciro ТRUHELKA. Sta1·okrscanska ш·/,eologija. "Hrvatsko knjizevno dru~tvo s'··

Jcronima". Zagreb 1931. 19 Dr. fra Leon PETROVIC, 1\гSi·am bosanske akl,e, "Dobri Pastir'', SaJajevo 1953. 20 Dominik МANDIC. Bogomilska crk1•a Ьosanskill krsrjana. "Hrvatski povjesш institut'' Chi­

cago. 111. 1962. 2 1 Marko VEGO. Po1'ijes1 Humsl..e :ет/је ( Hercegovine ), Samobor 1937 .; isti , Naselja Bosanskr

st ·ednjиjeko,·ne dt·:3m•e. "Svjctlost". Sarajcvo 1957. ; isti . Zbomik srednjol'}ekOI'IIill natpisa Bosne i HeгcegoPine 1-/V, "Zcmaljsk1 muzej". Sarajcvo 1962 .. 1964 .. 1970.; isli. Historijska kal'la srednjo\:jeko\'/le bosanske d!·:3a\•l!. "Sџjetlost •·. Saraje\'O 1968.

22 Duro BASLER. Krscanska ш·lleo/oglja. (1. izd .) ''Crkva na kaшenu", Mosiar 1986.; 11. izdanjc. "Crkva 11а kamcnu", Mostar 1990: isti. Spiilantike und fi·iil!cllгistliclte Aгcllitektur in Bosnien rmd det· Hu;.egoи•ina. Vcrlag dcr Osterrcicl1ischen Akadcmie dcr Wissenschal'tcn. Scl1ril'tcn der Balkaл-k01111ni ssioп. Antiquarische Abtcilung Nr. 19. (Herausgcgebcn \'ОП Hcrmanп Vetters). Wien 1993.

23 lvo BOJANOVSКJ. Dolabclin sistem ccsta u riшskoj pгovinciji Dalmaciji. Djela ANUBil-1 knj. XLV/1, Centaг ::а balktmoloska ispiti1·anja. knj. 2, Sa1-ajevo 1974.: isti. Воsпа i Hcrccgo-

430

Ante Skegro, "Historija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi, 29. Sarajevo. 2000., str. 427 - 434

vica24, Јн!iјапа Jelenica25

, Srecka DZзje26, Апtе Slavka Kovacica27. U vrijeme

J·ealizjranja ovog projekta "branjoci Bosne i Hercegoviпe" Ll пајvесој sн шjeri

takoder regrutiгaпi iz redova jednog naroda, dok sн s d1·uge straпe druge driavпe oruiaпe formacije koje SLI, izшedu osta\og rаше uz rаше s "braпiocima Воsпе i Hercegoviпe" braпile glavпi grad, orнzjem iz njega eliminiгaпe. U kontekstн zпaпstveno-strucniћ kvaliteta ova knjiga пikako пе moze biti "objektivnom in­terpretacijom histoгije Bosne i Hercegovine". Iz istЉ је razloga "historijoш Bosne (i Hercegovine)" пе mogu pril1vatiti пiti "svi gradaпj BiH bez razlike".

IV.

Uz pojedine priloge zavidnog znanstvenog nivoa, u knjizi Bosna i Heгce­go,,ina od najstaгijiћ \'l'emena do kгаја Drugog s\'}etskog mta nalaze se i oni koji SLI ispod Ьј\о kakve strucпe raziпe. Tesko se oteti dojmu da Sll aнtori po­jediпil1 priloga jz ove pнЫikacije za cilj prveпstveno imali utvrdjvanje tobozпjeg visemileпijskog "kontinuiteta" Ьosanske drzavпosti i пjenog veciпskog пaroda, оdпоsпо isticaпje prava па Bosnu ј Hercegoviпu iskljнcivo u korist etпosa kojem osobno pripadaju, а sto su i drugdje opetova\j28

• Напюst u dokazjvanju "preko 2.000 godiпa пeprekinutog kontinuiteta'' vlastite nacije te mj\eпjjske "drzav­nosti" i suvreшenil1 graпica RepuЬlike Bosne i Hercegmli11e u pojedinjm prj(ozima ј ove knjige katkad prelazj ј sа111н komiC!юst. Uzalнdпo im је ukazi­vati па Сinјепјсн da bosaпska пezavisпost пiје starija пi od пjil1 samih, odпosno daje Bosanska dгim•a (гegmm1 Bosnae) u vremenu od 10. do 15. st. zaista imala autonomaп аЈј пikako i пeovisaп drl.avпo-pravпi status

29 te da u sastavu Osman-

Yina u aпticko doba. Djefa ANUBiH. knj. LXVI, Centar :::д balkmюloJka ispiti1•anja, knj. 6. Sarajevo 1988.

24 KrunoslaY DRAGЛNOVIC, Jedan SI/{Љoпosni 1•ijek 11 pol'ijesti Hn·ata katolika 11 Bosni, S;.~rajevo 1940.; isti. MasseniiЬeгtritte 1•on kaJfюliken ::.ш· "Oгtlюdoxie" im kгoatisclzeп Spгacl1geblet ::.ш· Zeit dег Тiirkenlzensc/щft, Roma 1 937.; isti. MasOI'ni p1·ijela::.i katolika JIG

pгavoslavlje l111юtskog go,·ornog podn1Cja и vrijeme vladal•ine Тш·аkа. Mostaг 1 991.; isti. Katolicka c1·k1•o 11 s1·edovjecnoj Bosni. Pm•iest llf'l•atskih ::.emalja Bosne i Hercegovine /, Sarajevo 1942., 685-766.

25 Julijan JELENIC, Spomenici kultumog гadaji·a,!ie,·aca Bosne S1·ebгenicke. Mostш· 1927. 26 Srccko М. DZAJA. Katolici и Bosпi i Zapadnoj He,·ce_r~o,·ini па p1·ijela=и i= 18. и 19. stoljece.

Doba fi·a G1·ge 1/ijii:a Ј 'aгesanina (1783- 1 ВЈ 3.). Zagreb 1971.: isti. Konfesionalnost i nacion­alnost Bosne i Heгcegol'ine, ''Svjetlost" Sarajevo 1992.

27 Dr. Anto SlaYko KOV ACIC, BioblЬ/iogmflja franje,·aca Bosne SгеЬгепе. Prilog po1•ijesti luтatske kпji:ei'IIOsti i kultш·e .. "Svjctlosl'·- Naгodna i tшiverzitctska biЫioteka Bosne i Hcr­ccgovine- ~·raпjev;~~ki pro,•incijalat "Bosne Srcbrene ... Sarajevo 1991.

28 Usp. Dr. Envcr IMAMOV\C, Porijeklo i pгipadnost stanOI'IIiSti'G Bosne i Heгcegovine, pass. 29 Mlade11 ANC!C. Putanja klatna. UgOI'sko-lu·I'Gtsko kl'aljevstvo i Bosna u хл·. stoljei:u. Zavod

za povijesne znaпosti Hrvatske akademije znanosti i LIПljetпosti u Zаdгн - ZIRAL Zajedпica izdanja пшјепi labud. Zad:u·- Mostar 1997.

431

!

Ante Skegro, "Historija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi, 29, Sarajevo, 2000., str. 427 - 434

skog i Austro-ugarskog carstva nije imala ni takav30• Koliku "kvalitetu" pojedi .

p~ilozi iz ?ve puЬiikacije i_maju poka~uju i s!ije~eCi_ P:!шjeri. Tako se primjeri: CJelokupПI pгostor Bosne 1 Hercegovшe locira JskiJUCIVO uпutar granica rimsk provincije Dalmacije:11 iako је cak i sa zemljovida prilozenih uz isti rad razvidn е sasvim drugacije. Kako li Sll pak "uvjerljive" i "znanstveпo" utemeljene koпsta~ tacije da se toboze Bosna i Hercegoviпa "na samom pragu sredпjeg vijeka zat­vorila p1·ema vanjskom svijetu i u njoj su se kao malo gdje konzervirale kasno­aпticke (predslavenske) kulturne, vjerske i politicke tradicije, koje su opstale do u kasni srednji vijek. Na tim osnovama је kasnije ponikla i ozloglasena bosanska l1ereza (bogumilstvo), kao produkt raпokrscaпskog surviransa (sic/)"32

. u na­jmanju ruku neozЬiljne su i neke druge konstatacije, poput prim~erice one kako је povelja bana Kulina (1180.-1204.) od 29. kolovoza 1189. g. 3 "prvi poznati medunarodni ugovor Воsне" оdпоsпо "rodni list Ьosanske drZзve"34.

Na nisku razinu strucпosti pojediпih priloga iz ove Нistorije Bosne (i Her­cegovine) ukazuje ne samo "argumentacija" kojom se potkrjepljujtJ unaprijed postavljene teze, nego i cinjeпice da опе vrve роtршю krivim podacima. Ne samo da su krivo predstavUeni pojedini procesi i dogadaпja, nego se пе pozпaju niti imena osoba koja Ьi bar "braniocima Bosne i Hercegovine" trebala Ьiti za­nimljiva, s obzirom da se radi о tadasnjim vodecim driavnicima-ratnicima, рорнt primjerice rimskih konzнla koji su predvodili svoje postrojЬe na ratnim polюdima u zaledu istocnog Jadraпa. Tako se primjerice rimski koпzнl Gaj Mar­cije Figul ,koji је 156. g. рг. Кr. ratovao s Delmatima, u jednom prilogu imenuje Gajem Marijem Figulom35

, konzul koji је naredne godine porazio delmatski plemenski savez PuЬiije Komelije Scipion Nazika nazi va se TнЬlijem Isoгneli­jem Sicipionom Nazikom36

, dok se Cezarov legat Aul Gabinije, kojeg su 48. g. рг. Kr. Delmati porazili, imenuje Aнlom Galinijen37

. Da u pitaвju пisu tehnicke

30 Usp. Mustafa IMAМOVIC. ћavni polo':aj i шull!'asnji politicki ra::vitak Bosne i Hel·ccgo­vine od 1878. do 1914., "Svjetlost", Sarajevo 1976.

31 Enver IMAМOVIC, Prostor Bosne i Hercegovine u prethistoriji i antici. Bosna i Hercegovina od najstarijill11remena do kгаја Dmgog лjetskog гаtа. (1. izdanje), 30; 11 izdanje: str. 36.

32 Enver IМAМOVIC. Pгostor BoSI!e i Herceg01•ine 11 prethistoriji i allfici. Bosna i Hercego­vina od najstarijifl JIГemena do kraja Drugog s1jetskog mta. (l. izdanje), Sarajevo. novem­bar/studeni 1994 .. str. З 1; (11. izdanje), Sarajevo, juli I 998. g., str. 37.

33 Osamsto godina po1•elje bosanskog bana Ки/iпа Ј 189-1989. Akademija nauka ј umjetnosti Bosne ј Herccgovine, Posebna izdanja knj. ХС. Odjeljenje drustvenih nauka. knj. 23. Sara­jevo 1989.

34 Dr. I3oris NILEVIC. Proces afiпnacije srednjovjekovne I3osanske drzave. Bosna i Hercego­l'ina od najstarijil! l'l·emeпa do kraja Dгugog пjetskog rata. (1. izdanjc), str. 36: (JI. izdanjc), str. 58.

35 Enver IMAМOVIC. Pmstol' Во.те i Heгccgovine 11 pгerhistoriji i aпtici. Bosna i Негсеgо· 1•ina od najstm-iji/1 1•mnena do kraja Dl'ltgog лjetskog гаtа. (1. izdanje), str. 19; 11. izdanjc: str. 24.

36 En\1er IMAМOVIC. о. с. (I. izdanje), str. 19: Il. izdanje: str. 24. 37 Eпver IМAMOVIC. о. с. (1. izdanje). 20: 11. izdanje: str. 24.

432

Ante Skegro, "Historija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi, 29, Sarajevo, 2000., str. 427 - 434

greske potvгduju registri iz оЬа izdanja ove knjige. Kolikim neznanjem vrvi ovaj prilog, potvrduju i imena pojedinЉ naselja о kojima se u njemu govori. Tako se primjerice putna stanica Andetrij naziva Andterijem38 i Andretrijem39

,

dok se naziv sredisnjeg delmatskog uporista Dalmiona ( Delmiona)40 uopce ne zna ра ga se poistovjecuje sa sasvim dгugim (rimskim)41 i dг. Autoг ovog priloga ne vlada ni cinjenicama koje usvoje cak i puckoskolci, poput pгimjeгice akteгa sukoba s Keltima па pocektu 4. st. рг. Кг. koje оп, vjeгojatno zbog slicnosti imena, poistovjecuje sa sasvim dгugim subjektom42

. Da је ovaj pгilog vise plod maste nego fundiranosti u izvorima, pokazuje i cinjenica da se гаtпе орегасiје koje su trajale пekoliko mjeseci (129. g. рг. Кг.) pгoduzuju na cijele decenije43

•

Nisu boljeg karaktera ni lamentiranja о municipalnom statusu pojedinih pre­drimskih kastela i гimskih putnih stanica (poput primjerice Bistue Vetus, Pelve s Livanjskog polja, Bigesta kod Ljubuskog, Staneclia iz Malog Mosunja kod Travnika, Se71litiuma kod Bosanske Gradiske, vojnickog logora Castra kod Banjaluke44 i dг.) iako se о njima vгlo opsirno moze pгocitati u puЫikacijama kuce u kojoj se upгavo odrzava i ovaj skup (Akademija nauka i umjetпosti Bosne . н . )45 L ercegovzne .

v.

PuЫikacija Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, koja se nastoji pгikazati objektivnom i strucnom moпogгafijom о Bosni i Hercegovini ("Нistorija Bosne", "Нistoгija Bosne i Hercegovine"), kako zbog neznanstvenog nivoa pojedinih priloga tako i zbog okolnosti njenog nas­taпka, nikako se ne moze prihvatiti bez opreza, iako takvu puЬlikaciju nasa na­pacena domovina Bosna i Hercegovina bez sumпje svakako zasluzuje. Nazalost ona је, t1Z neka druga pseudoznanstvena ostvarenja koja, cudna li cuda, unatoc gospodarske situacije u kojoj se ova zemlja nalazila i jos uvijek nalazi nicu poput gljiva poslije kise46

, uпatoc nekЉ visokokvalitetnih priloga, i sama pos-

38 Enver IМAМOVIC. о. с. (1. izdanje), 20; 11. izdanje: str. 25. 39 Enver fМAМOVIC, о. с. (1. izdanje), 22. 40 Usp. SloЬodan САСЕС, Dafmatica Straboniana (StraЬon, Geogr. 7,5,5). Diadora 16-17

(1994.-95.) 119. 41 Enver IMAMOVIC. о. с.(!. izdanje), 19; 11. izdanje: str. 24. 42 Enver IMAМOVIC, о. с. (II. izdanje), 21 . 43 Enver IMAМOVIC. о. с. (1. izdanje), 19; 11 izdanje: str. 24. 44 Enver IMAМOVIC, о. с. (1. izdanje), 28; II izdanje: str. 34. 45 Ivo BOJANOVSKI, Dolabefin sistem cesta 11 rimskoj provinciji Dalmaciji; isti, Воsпа i Her·

cegovina u anticko doba. 46 Mustafa IMAМOVIC, Historija Bosnjaka. "Bosnjal:ka zajednica kulture Sarajevo", Sarajevo

1993.-1996.; Enver IMAMOVIC - Jozo BOSNJAK, Pozлa,,anje dmstva -JV razred osnovne skole, ''Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture". Sarajevo 1 994.; Enver IMAМOVIC, Нistorija - V razred osnovne sko/e. "RepuЫika Bosna i Hercegovina- MinistarStvo obrazo-

433

Ante Зkegro, "Нistorija Bosne (i Hercegovine)" koja to nije Prilozi, 29, Sarajevo, 2000., str. 427- 434

luzila (i jos uvijek sluzi) promidZЬi ciljeva apsolutno stranim ne samo nasoj struci nego i opceljudskim principima.

Summary

"ТНЕ НISTORY OF BOSNIA-НERZEGOVINA" WIOCH IS NOT

The author in his critical review writes about the puЬiication of Bosnia­Herzegovina from the Ancient Time to the End of the World War П, written Ьу the group of the Bosnian historians. The first edition was puЬ!ished Ьу the "Head-Quarter of the Armed Forces of Bosnia-Herzegovina", in Sarajevo, No­vemЬer 1994. The second, slightly changed edition, was printed at the same time Ьу The Bosnian Cu\tural Center, July 1998. The author in his paper is critical about the circumstances under which the puЬ!ication was puЬ!ished, the inten­tion and the level of quality of some contributions. The author welcomes the idea and need to write an objective and scholarly based monograph on Bosnia­Herzegovina.

vanja, nauke i kulture", Sarajevo 1994.: isti, Kot·ijeni kullltmo-vjerski!J odnosa Bosne i Her­cegovine i lrana. Bosna i Hercegovina i svijet. "Institut za istoriju", Sarajcvo 1996., 47-54; isti, Нistorija bosanske vojske. "ART 7'', Sarajevo 1999.; isti, Korijeni Bosne i bosans/l'a. ЈzЬш novinski!J clanaka, pt·edavanja sa javni/1 tt·iblna, referata sa znanstvenill skupoi'D i poseb11ih priloga. "UNESCO", 'ЋUROPEAN Cultural Foundation" (Amsterdam), "Council of Europe'', "Communautes Europeennes", "The Swedish Association of PuЬlishers". "Causes Communes Belgique", "Festival Sarajevo", Sarajevo, svibanj 1995.;isti, Porijeklo i pt·ipadnost stanovnistva Bosne i Hercegovine. "ART 7", Sarajevo 1998.; Enes PELIDIJA­Fahrudin ISAКOVIC, Нistorija- Vl raџed osnovne Ikole, "Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture", Sarajevo 1994.; Mustafa IMAМOVIC - Muhidin PELESIC - Muhamed GANIВEGOVIC, HistOI"ija - Vllltщ.red OSIIOVIIe skole. "RepuЬlika Bosna i Hercegovina­Ministarstvo obrazovaпja. nauke i kulture", Saгajevo \994.

434