Historijski razvoj vodenog saobraćaja u BiH

7/24/2019 Historijski razvoj vodenog saobraćaja u BiH

http://slidepdf.com/reader/full/historijski-razvoj-vodenog-saobracaja-u-bih 1/5

Historijski razvoj vodenog saobraćaja u BiH (TEMA 2)

Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini vodi porijeklo još iz Ilirskog perioda kada sesaobraćaj ponajviše razvijao zbog trgovine.

Popularno splavaranje nastalo je iz potrebe da se građa transportuje iz šume nizvodno dostrugara gdje je prolazila dalju preradu. remenom je izraslo u posebnu turističku atrakcijuBosne i Hercegovine! naročito splavarenje "rinom. "o "rugog svjetskog rata "rinom su

plovili #splavovi$ i prevozili poljoprivredne proizvode zvorničkog kraja.

Bile su to lađice dugačke i po dvadesetak! a široke %!& metara. 'vale su se #burinke$! a poštosu oblikom ličile na papuču neko i( je zvao i #papučare$. )ađe su mogle da nose po *+ tonatereta. Prevozile su većinom su(e šljive! ora(e i jabuke do ušća "rine u ,avu! a odatle se roba-eljeznicom vozila u Brčko.

)ađa nije mogla ploviti uz "rinu veslanjem! nego se morala vući uz vodu. ri veslača išla suobalom i vukla lađu konopcima. /etvrti veslač je dugačkom motkom odbijao lađu od obale dase ne nasuče.

0rganizirano korištenje rijeke ,ave za plovidbu otpočelo je još u 1II stoljeću! a početkom1I1 vijeka i prevoz putnika.

2eđutim! mo-e se ocijeniti da i pored relativno povoljni( mogućnosti razvoja prometa navodama! u posljednji( je *++ godina vrlo malo urađeno na izgradnji novi(! kao i na

poboljšanju uvjeta plovidbe na postojećim plovnim putevima.

3 prošlom i na početku ovog stoljeća! rijeke u slivu ,ave! u znatno većoj mjeri bile suiskorištavane za promet. 4eobrađeni trupci iz šuma spuštani su splavovima do mjesta prerade.,amo rijekom "rinom transportovalo se oko *5+ +++ m6 godišnje.

Pored toga! na ,avi! kao i na donjim tokovima 3ne! rbasa i "rine odvijao se saobraćaj brodicama.

4akon obavljeni( regulacija donjeg toka rijeke "rine 7*558.9*5:+.; odr-avana je redovnaveza parobrodom do Brčkog do 'vornika.

0samdeseti( godina prošlog stoljeća na ,avi se obavljala savremena plovidba plovilimanosivosti *+++ tona! u prosjeku 6++ dana godišnje. 3 tom periodu ,ava nije imala statusinternacionalnog plovnog puta! što je ograničavalo razvoj saobraćaja.

,avremeno riječno pristanište postojalo je jedino u Brčkom ! a za prevoz na<te i na<tni(derivata u Bosanskom Brodu.

okom rata u BiH! na ,avi se odvijao samo lokalni promet na pojedinim mjestima 7skele;.)uke nisu imale promet i zbog prekida određenog odr-avanja znatno su oštećene. ako npr. 3luci Bosanski =amac oštećen je nasip ispod plat<orme i stubovi konstrukcije obale! a od dva

skladišta su ostali samo čelični okviri. 3 luci Brčko su oštećeni skladišni objekti a -eljezničkiterminal treba opravku.



Brčko i =amac su značajne luke na rijeci ,avi a treba pomenuti i na<tni terminal ,.Brod! pristanište Rača i )uka >radiška u osnovanju. ?lota P @,ava@ >radiška isključivo jenamijenjena za vađenje materijala iz korita rijeke ,ave i transport do luka i stovarišta.

Rijeka 4eretva je postala plovna od ušča do 2etkovića nakon regulacijski( radova krajem

1I1 vijeka. 3svojena je plovna dubina 6!&+ m! a minimalna širina plovnog puta iznosi 5+ m .

0samdeseti( godina intenzivno se iskapa šljunak u koritu 4eretve uzvodno od 2etkovića za potrebe građevinarstva. Aksploatacija višestruko prevazilazi količine materijala koje donosi 4eretva! tako da uslijed debalansa znatno produbljava korito. 4a taj način plovni put je produ-en sve do mosta u >abeli.

Rijekom "rinom do 'vornika moće će se ploviti kada se izgradi nekoliko stepenica nizvodnood 'vornika. 0vi će objekti biti značajni i za proizvodju električne energije! a oni bi se mogliizgraditi je<tinije ukoliko bi se gradili u kombinacini sa eksploatacijom šljunka za

komercijalne svr(e.

"anas u BiH plovne rijeke su 3na! ,ava! rbas! "rina i 4eretva. ,amo je ,ava plovnacijelom njenom du-inom kroz BiH.

Pristaništa na bosanskoj obali su Brčko 7najopremljenije;! 0rašje! Bosanski =amac! BosanskiBrod 7na<tna luka;! Bosanska >radiška. ,avom je moguć prolazak brodova i do *+++ tnosivosti.

2re-u plovni( puteva na unutrašnjim vodama BiH čine prirodni tokovi rijeke ,ave9 666 km!

rijeke "rine9 *& km! rijeke Bosne9 & km! rijeke rbas9 6 km! 3ne9 *& km te dio 4eretve 7 okoC km ;.

"rina i Bosna na ušću prave plićake zbog akumulacioni( procesa pa je ote-an transport i vezasa ,avom 7Račanski i =amački sektor;.

, obzirom da je promet na unutrašnjim plovnim putevima u BiH dugo bio zanemaren! udioriječnog u ukupnom prometu u %+++. godini je iznosio ispod *D.

Plovni put rijeke ,ave 7A95+9*%; u BiH! od Easenovca do granice sa ,rbijom 7od rkm &+8 dorkm %%&;! odgovara za(tjevima III klase plovnosti! dok na dijelu od rkm %%& 7Brčko; do *F&

7Rača; odgovara za(tjevima I klase plovnosti. Ponovna uspostava komercijalnog prometa narijeci ,avi je strateški korak koji Bosna mora poduzeti kako bi obezbijedila pristupmeđunarodnim vodenim putovima.

4eretva je plovna na našoj teritoriji oko C km 7uzvodno od 2etkovića! nizvodno od /apljine;. 4eretva je plovna za(valjujući eksploataciji šljunka koja se vrši prekomjerno pa se za godinune mo-e natalo-iti šljunka koliko se eksploatiše! pa se time povećava dubina i plovnost rijeke.Aksploatacija višestruko prevazilazi količine materijala koje donosi 4eretva! tako da uslijeddebalansa znatno produbljava korito. 4a taj način plovni put je produ-en sve do mosta u>abeli.



3 decembru %++6. godine! zemlje savskog sliva su potpisale 0kvirni sporazum o slivu rijeke,ave čiji sastavni dio je i Protokol o re-imu plovidbe. 0vim sporazumom! rijeka ,ava! samimtim i dio koji pripad Bosni i Hercegovini! je dobila status međunarodne rijeke! a ,avskakomisija je dobila ovlaštenje da djeluje na re(abilitiranju plovidbe.

Pomorski saobraćaj

Bosni i Hercegovini pripada dio primorja i obale u prostoru zaliva 4eum9Glek koji joj pripada još od konca 1 stoljeća."u-ina obalske linije iznosi %C km a zračna linija iznosi *% km. "nozaliva 4eum9Glek i 2alostonski zaliv pokriveni su pjeskovitim nanosima! ljušturnimnakupinama i muljem. "ubine u zalivu kreću se od *F do %8 m. renutno u 4eumukomercijalna plovidba se obavlja samo simbolično.

3 određenim krugovima u Bosni i Hercegovini pokretane su određene inicijative za izgradnjuvlastite luke u 4eumu.

Prema riječima pro<esora Bakira anovića! 4eum ima čak bolje preduvjete za izgradnju lukenego postojeća luka u Pločama. 4aravno! BiH mora prioritetno povezati 4eum sa-eljezničkom i cestovnom in<rastrukturom.

Bosna i Hercegovina posjeduje sve prirodne uslove da izgradi modernu i <unkcionalnu luku u 4eumu! za kontejnerski saobraćaj! putnički i turistički promet! kao i terminale za tekući plinovod. Postojeći plan za lokaciju luke u dijelu poluotoka Glek prema 2alostonskom zalivusa dubinom mora od %C metra je idealno rješenje.

3 novembru %++C godine u 4eum je uplovila *%& metara duga <regata <rancuske mornaricešto pokazuje da je 4eum spreman pri(vatiti i najvece brodove.

0sim ovoga! Bosna i Hercegovina! jedina od svi( jadranski( zemalja ima najbli-u prirodnu!komparativnu vezu morske luke! u 4eumu! i riječne luke! na ,avi u Brčkom! koja vezom sa"unavom predstavlja najrentabilniju transportnu rutu za sve zemlje entralne i EugoistočneAvrope sa cijelim svijetom.

Eezerski saobraćaj

4a području Bosne i Hercegovine postoji više veći( vještački( jezera koje su izgrađene za

potrebe (idroelektrana 7 Bileća! Rama! 'vorničko! Eablaničko;! 2odrac koji je izgrađen za potrebe snabdijevanja vodom industrije kao i Hutovo blato. 4a svim navedenim jezerima postoje mogućnosti za razvoj lokalnog saobraćaja.,va navedena vještačka jezera nisu pogodna za eventualno uključivanje u sisteme du-i( plovni( puteva zato što nemaju izgrađene prevodnice! a godišnji vodostaj izrazito oscilira.

2eđutim! skorijim istra-ivanjima došlo se do saznanja da se u Hutovom blatu nalaze ostaci brodova! najvjerovatnije iz ilirskog perioda. 4aime! u Hutovom blatu! osam metara ispod površine vode stručni ar(eološki tim asilj pronašao je ostatke dva ilirska broda! prva ikada pronađena! i to ne samo na području BiH! nego uopće. ,tarost pronađeni( brodova

procijenjena je na %.%++ godina.





Documents

Historijski razvoj vodenog saobraćaja u BiH