Hrvatski 1 Jezik Prirucnik

Priručnik za nastavnike uz udžbenikza prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

NakladnikALFA d. d., Zagreb

Nova Ves 23 a

Za nakladnikaMiro Petric

UrednikBoæidar PetraË

Likovna urednicaBiljana Knebl

Lektorica i korektoricaKristina JuriÊ

∂ ALFA d. d. Zagreb, 2005.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati,

ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova ili autorova pismenog dopuπtenja.

GrafiËka pripremaStudio za grafiËki dizajn ALFA

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 2

SadræajPrijedlog plana i programa za 1. razred Ëetverogodiπnjih strukovnih πkola

JEZIK; FONETIKA I FONOLOGIJA1. JeziËni priruËnici hrvatskoga standardnoga jezika ..........................................142. Komunikacija i komuniciranje ........................................................................163. Jezik - govor - jeziËni znak ............................................................................184. Fonem - fonologija - grafem - fon - fonetika - alofon ......................................215. Razdioba glasova..........................................................................................236. Glasovne promjene........................................................................................267. Naglaπene i nenaglaπene rijeËi ......................................................................358. Raspodjela naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku ..................................379. Hrvatski standardni jezik i narjeËja ................................................................39

10. Fonostilistika..................................................................................................4111. Grafostilistika ................................................................................................43

PRAVOPIS1. Veliko i malo slovo ........................................................................................452. Pravopisni i reËeniËni znakovi ........................................................................493. Alternacije: Ë/Ê, dæ/, ije/je/e/i....................................................................53

IZRAÆAVANJE1.Kako pisati πkolsku zadaÊu ..............................................................................572. Kako pisati esej ............................................................................................583. Kako pisati lektiru ..........................................................................................594. Pripovijedanje i prepriËavanje ........................................................................605. Opisivanje ..................................................................................................626. Dijalog i monolog ........................................................................................63

POVIJEST JEZIKA1. Hrvatski jezik do kraja 15. stoljeÊa ................................................................64


Uvodna rijeË

Poπtovane kolegice i kolege,

u ovom priruËniku donosim moguÊe naËine obrade nastavnih sadræaja iznesenih u udæbeni-ku Hrvatski jezik 1, za Ëetverogodiπnje strukovne πkole.Na samom poËetku priruËnika donosim svoj prijedlog nastavnog programa prema satnici odtri sata tjedno. Slijedi pregled novijih nastavnih metoda, a potom razrada svake udæbeniËke jedinice premamodelu: broj sati obrade, tip nastavnog sata, nastavne metode, nastavna sredstva i pomaga-la, zadaÊe, objaπnjenje udæbeniËke jedinice, temeljni pojmovi, tijek nastavnog sata i rjeπenjazadataka iz radne biljeænice.

Nastavne metode

U razradi svake udæbeniËke jedinice iznosim prijedlog artikulacije nastavnog sata. U veÊini sluËajeva samo naznaËavam tu artikulaciju: kojim bi tijekom nastavni sat trebao iÊi.Metode koje pritom koristim nisam posebno opisivala. Za nastavne sate na kojima predviam skupni rad navodim i neke novije metode koje sam nauËila na seminaru “»itanje i pisanjeza kritiËko miπljenje” u organizaciji hrvatskog Otvorenog druπtva. Ukratko vam donosim opismetoda koje najviπe koristim u nastavi i koje sam preporuËila za obradu pojedinih nastavnihjedinica.

Autorica

4


NAZIV METODE OPIS

INSERT metoda primjenjuje se prilikom Ëitanja nekog teksta, na rubnici se biljeæe znakovi:: za ono πto je Ëitatelju poznato- za ono πto Ëitatelju nije poznato+ za novu informaciju ? za ono πto je nejasno, nerazumljivo, proturjeËno- broj znakova moæete, po potrebi, i smanjiti

Brainstorming ili “oluja mozgova” - iznoπenje asocijacija u vezi s nekim pojmom ili problemom bez pro-cjenjivanja valjanosti asocijacije

Slagalica - uËenicima namjeravamo dati neki tekst da ga proËitaju, tekst po-dijelimo na npr. pet dijelova - to znaËi da Êemo imati skupine po petËlanova

- skupine po pet Ëlanova zovu se matiËne skupine i u njima uËenicidobivaju zadatak

- potom svi uËenici koji imaju isti dio teksta za proËitati oblikuju ek-spertnu skupinu u kojoj oni Ëitaju i komentiraju svoj dio teksta

- kad se vrate u matiËnu skupinu, oni moraju izvijestiti ostale πto suproËitali i nauËili - na taj Êe naËin proraditi i meusobnim pouËava-njem nauËiti cijeli tekst

“VruÊe olovke” - uËenici neko odreeno vrijeme (nekoliko minuta) zapisuju svojemisli, sve πto im padne na pamet na odreenu temu; kad im se Ëinida im niπta ne pada na pamet, piπu: “Misao je stala…” U tom se tek-stu ne trebaju poπtovati nikakva pravopisna niti gramatiËka pravila

Grozdovi - pogodni za npr. neke sinteze jer u njima neki pojam granamo nanaËin prikazan u slici (uz naziv metode)

Voene slike - ovo je metoda za pisanje, nastavnik nastoji izazvati u uËenikovojsvijesti odreene slike koje uËenici onda zapisuju na papir, odnosnopretvaraju ih u rijeËi

Nazivlje unaprijed - uËenicima unaprijed dajemo kratak popis pojmova iz teksta i zamo-limo ih (najËeπÊe parove uËenika) da predvide kako Êe to nazivlje fun-k-cionirati u tekstu

Misli i razmjenjuj misli u paru - uËenici rade u parovima, svaki Ëlan para dobiva zadatak (npr. trebapisati o nekoj temi)

- slijedi razmjena razmiπljanja u paru- parovi razmjenjuju razmiπljanja

Slobodno pisanje - pet minuta uËenici bez prekida piπu o nekoj temi, potom na glas Ëi-taju svome paru

- parovi mogu razmijeniti ideje sa skupinom

5


Izvedbeni program iz hrvatskoga jezika za 1. razred Ëetverogodiπnjih usmjerenja

I. polugodiπte

RUJAN

Redni Nastavna Nastavna Nastavne Nastavna Tip nastavnog Napomenabroj cjelina jedinica metode sredstva i satasata pomagala

1. Uvodni sat Ëitanja, pisanja, udæbenik,dijaloga kreda, ploËa uvodni sat

2. Lirika D. CesariÊ, Pjesma Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obrade 3. mrtvog pjesnika dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

sat interpretacije lirske pjesme

4. Naziv i pojam Naziv i pojam Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeumjetnosti i umjetnosti i dijaloga kreda, ploËa novoga gradivaknjiæevnosti knjiæevnosti

5. Lirika F. MaæuraniÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeBudi svoj dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

sat interpretacije pjesme u prozi

6. Lirika S. S. KranjËeviÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeMoj dom dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


7. Lirika S. S. KranjËeviÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeIseljenik dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


8. Epika I. BrliÊ- MaæuraniÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat lektire9. RegoË dijaloga knjiæ. djelo,

dnevnici Ëitanja

10. Lirika A. MihanoviÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeHorvatska domovina dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


11. Lirika P. PreradoviÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeRodu o jeziku dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


6


12. Lirika M. Dizdar, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeZapis o zemlji dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


LISTOPAD

13. Lirika J. PupaËiÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeZaljubljen u ljubav dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


14. Lirika V. Nazor, CvrËak Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obrade15. dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


16. Jezik JeziËni priruËnici skupnog rada, jeziËni priruËnici, sat obrade 17. hrvatskoga Ëitanja, pisanja radna biljeænica novoga gradiva,

standardnoga jezika sat jezika

18. Jezik Komunikacija i dijaloga, udæbenik, sat obradekomuniciranje Ëitanja, pisanja kreda, ploËa, novoga gradiva,

radna biljeænica sat jezika

19. Lirika A. G. Matoπ, dijaloga, udæbenik, sat obradeJesenje veËe Ëitanja, pisanja kreda, ploËa novoga gradiva,


20. Lirika Lj. Wiesner, dijaloga, udæbenik, sat obradeBlago veËe Ëitanja, pisanja kreda, ploËa novoga gradiva,


21. Epika Slavko Kolar, Breza dijaloga, udæbenik, sat lektire22. Ëitanja, pisanja kreda, ploËa

23. Fonetika i Fonem, fonetika, dijaloga, radna biljeænica, sat obrade fonologija fonologija Ëitanja, pisanja kreda, ploËa, novoga gradiva,

udæbenik sat jezika

24. Fonetika i Razdioba fonema dijaloga, udæbenik, sat obrade fonologija Ëitanja, pisanja radna biljeænica, novog gradiva,

kreda, ploËa sat fonetike i fonologije

STUDENI

25. Lirika N. ©op, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeKuda bih vodio Isusa dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


7


26. Lirika D. CesariÊ, Vagonaπi Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradedijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


27. Lirika D. DomjaniÊ, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obrade Ciklame, krvave dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva, ciklame sat interpretacije

lirske pjesme

28. Lirika M. Balota, Roæenice Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradedijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


29. Jezik Standardni jezik i Ëitanja, pisanja, radna biljeænica, sat obradenarjeËja dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

sat jezika

30. Lirika S. Vraz, Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeNadriknjiπtvo dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,


31. Lirika Lirika (sinteza) skupnog rada udæbenik sat obrade 32. novoga gradiva,

sat sinteze knjiæ. razdoblja

33. Lirika Samostalna Ëitanja, pisanja, dnevnici Ëitanja, sat lektire34. interpretacija dijaloga knjiæevni

lirskih pjesama tekstovi

35. Lirika Ponavljanje i dijaloga, nastavni listiÊi sat ponavljanjauvjeæbavanje pisanja

36. Knjiæevnost Pismena provjera pisanja ispiti znanja sat provjereznanja (knjiæ.) znanja

PROSINAC

37. Knjiæevnost Analiza pismenih dijaloga, ispiti znanja sat ponavljanjaradova pisanja

38. Pravopis Glasovi Ë/Ê; dæ/ dijaloga, udæbenik, sat obradepisanja radna biljeænica novoga gradiva,

sat pravopisa

39. Jezik Ponavljanje i dijaloga, nastavni listiÊi sat ponavljanjauvjeæbavanje pisanja

40. Jezik Pismena provjera pisanja ispiti znanja sat provjereznanja (jezik) znanja

8


41. Jezik Analiza pismenih pisanja, ispiti znanja sat ponavljanjaradova dijaloga

42. Pravopis Alternacije ije/je/e/i Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradedijaloga radna biljeænica, novoga gradiva,

kreda, ploËa, sat pravopisa

43. Pravopis Pravopisni i Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obrade44. reËeniËni znakovi dijaloga radna biljeænica, novoga gradiva,

kreda, ploËa sat pravopisa

45. Ponavljanje

SIJE»ANJ

46. Izraæavanje Priprema za 1. Ëitanja, nastavni listiÊi sat izraæavanjaπkolsku zadaÊu dijaloga, pisanja

47. Izraæavanje 1. πkolska zadaÊa pisanja zadaÊnice sat izraæavanja48.

49. Izraæavanje Ispravak 1. πkolske pisanja, zadaÊnice, sat izraæavanjazadaÊe dijaloga kreda, ploËa

50. Provjera znanja51.

52. ZakljuËivanje ocjena

II. polugodiπte

Redni Nastavna Nastavna Nastavne Nastavna Tip nastavnog Napomenabroj cjelina jedinica metode sredstva i satasata pomagala

VELJA»A

53. Lirsko-epske Hasanaginica Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradevrste dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

sat interpretacije balade

54. Epika Homer, Ilijada Ëitanja, pisanja, knjiæ. djelo, sat lektire - uËenici trebaju55. dijaloga dnevnici Ëitanja, proËitati prvih pet

udæbenik pjevanja

56. Epika M. JergoviÊ, Kraa Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradedijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

sat interpretacije kratke priËe

9


57. Fonetika Glasovne dijaloga, udæbenik, sat obrade58. i fonologija promjene pisanja radna biljeænica, novoga gradiva,

grafoskop, sat fonetike i fonologije

59. Fonetika Naglaπene i dijaloga, radne biljeænice, sat obradei fonologija nenaglaπene rijeËi pisanja kreda, ploËa, novoga gradiva,

grafoskop sat fonetike i fonologije

60. Fonetika Raspodjela dijaloga, pisanja udæbenik, sat obradei fonologija naglasaka u radna biljeænica novoga gradiva,

hrvatskom sat fonetikestandardnom jeziku i fonologije

61. Fonetika, Ponavljanje i dijaloga, nastavni listiÊi sat ponavljanjafonologija, uvjeæbavanje pisanjapravopis

62. Fonetika, Pismena pisanja ispiti znanja sat provjerefonologija, provjera znanja znanjapravopis

63. Fonetika, Analiza pisanja, ispiti znanja sat ponavljanjafonologija, pismenih radova dijalogapravopis

64. Epika A. ©enoa, Ëitanja, udæbenik, sat obradeZlatarovo zlato pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga sat analize romana (ulomak)

OÆUJAK

65. Epika G. Orwell, Ëitanja, dnevnici Ëitanja, sat lektire66. Æivotinjska farma pisanja, knjiæ. djelo,

dijaloga udæbenik

67. Epika M. JuriÊ Zagorka, Tajna Krvavog mosta Ëitanja, udæbenik, sat obrade - uËenici su ovo

pisanja, knjiæevno djelo novoga gradiva, djelo trebalidijaloga sat analize proËitati do kraja

romana prosinca

68. Epika Epika (sinteza) Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradedijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

sat sinteze knjiæ. razdoblja

69. Izraæavanje 2. πkolska zadaÊa pisanja zadaÊnice sat izraæavanja70.

10

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 10

71. Izraæavanje Ispravak 2. πkolske pisanja, zadaÊnice sat izraæavanjazadaÊe dijaloga

72. Diskurzivni M. de Montaigne, Ëitanja, udæbenik, sat obrade knjiæevni oblici O odgoju pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga sat analize eseja

73. Diskurzivni Ostali disurzivni Ëitanja, udæbenik, sat obrade knjiæevni oblici knjiæ. oblici pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga diskurzivni knjiæ. oblici

74. Drama Drama (uvod) Ëitanja, udæbenik, sat obradepisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,dijaloga uvod u knjiæevno

razdoblje

TRAVANJ

75. Drama Sofoklo, Kralj Edip dijaloga, knjiæ. djela, sat lektire76. Ëitanja, dnevnici Ëitanja,

pisanja kreda, ploËa

77. Knjiæevnost Ponavljanje i dijaloga, kreda, ploËa, sat ponavljanjauvjeæbavanje pisanja nastavni listiÊi

78. Knjiæevnost Pismena provjera pisanja ispiti znanja sat provjere znanjaznanja (knjiæevnost)

79. Knjiæevnost Analiza pismenih pisanja, ispiti znanja sat ponavljanjaradova dijaloga

80. Drama Plaut, ©krtac Ëianja, udæbenik, sat obradepisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,dijaloga sat interpretacije

komedije

81. Drama M. DræiÊ, Skup Ëitanja, udæbenik, sat obradepisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,dijaloga sat interpretacije

komedije

82. Drama Sofoklo, Antigona Ëitanja, knjiæevno djelo, sat lektire83. pisanja, dijaloga dnevnici Ëitanja,

udæbenik

84. Temeljna Temeljna Ëitanja, udæbenik, sat obradecivilizacijska civilizacijska pisanja, kreda, ploËa novoga gradivaknjiæ. djela knjiæ. djela dijaloga

85. Biblija Biblija (uvod), Ëitanja, udæbenik, sat obrade Knjiga Postanka pisanja, dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva,

uvod u Bibliju

11

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 11

86. Biblija Knjiga Izlaska Ëitanja, udæbenik, sat obradepisanja, dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva

87. Biblija Judita Ëitanja, udæbenik, sat obradepisanja, dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva

SVIBANJ

88. Suvr. hrv. knjiæ. M. Gavran, Judita Ëitanja, knjiæ. djelo sat obradepisanja, novoga gradiva, dijaloga sat interpretacije

romana

89. Biblija Novi zavjet Ëitanja, udæbenik, sat obradepisanja, kreda, ploËa novoga gradivadijaloga

90. AntiËka AntiËka Ëitanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost knjiæevnost (uvod) pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga uvod u knjiæevno razdoblje

91. AntiËka Homer, Ëitanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost Odiseja pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga sat analize epa

92. AntiËka Eshil, Ëitanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost Okovani Prometej pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga sat interpretacije tragedije

93. AntiËka Euripid, Ëitanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost Elektra pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

dijaloga sat interpretacije tragedije

94. AntiËka AntiËka Ëitanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost knjiæevnost pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

(sinteza) dijaloga sat sinteze knjiæ. razdoblja

95. Srednjovjekovna Srednji vijek Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obrade96. knjiæ. u europskim knjiæ. dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva

97. Srednjovjekovna Hrvatska Ëitanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost srednjovjekovna pisanja, kreda, ploËa novoga gradiva,

knjiæ. (uvod) dijaloga uvod u knjiæ. razdoblje

98. Srednjovjekovna BaπÊanska ploËa Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obrade knjiæevnost dijaloga kreda, ploËa novog gradiva

12

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 12

LIPANJ

99. Srednjovjekovna Povijesni i Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost pravni tekstovi dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva

hrvatskog srednjovjekovlja

100. Srednjovjekovna PjesniËki tekstovi Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost hrvatskog dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva

srednjovjekovlja

101. Srednjovjekovna Ostali tekstovi Ëitanja, pisanja, udæbenik, sat obradeknjiæevnost hrvatskog dijaloga kreda, ploËa novoga gradiva

srednjovjekovlja

102. Provjera znanja103.104.

105. ZakljuËivanje ocjena

- udæbenici: Snjeæana Zrinjan, Knjiæevnost 1Snjeæana Zrinjan, Hrvatski jezik 1

- radna biljeænca: S. Zrinjan, Hrvatski jezik 1- elementi ocjenjivanja: knjiæevnost

lektirajezikpism. vj./©.Z.aktivnost

- do kraja prosinca uËenici moraju proËitati: Tajnu Krvavog mosta M. JuriÊ Zagorke- do kraja svibnja uËenici moraju proËitati: M. Gavran, Kreontova Antigona

M. Gavran, Judita

13

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 13

UdæbeniËka jedinica: JeziËni priruËnici hrvatskoga standardnoga jezika

Broj sati obrade: dvaTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, zakljuËivanja, povezivanja, skupnoga rada …Nastavna sredstva i pomagala: jeziËni priruËnici hrvatskoga standardnoga jezika, udæbe-

nik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici prvo objaπnjavam pojam hrvatskoga standardnoga jezika i standar-dnojeziËne norme, a potom navodim normativne priruËnike (sa slikom naslovnica kako biih uËenici i vizualno prepoznali) te njihove sadræajne osobitosti.Zadaci u radnoj biljeænici osmiπljeni su tako da uËenici (najbolje tijekom skupnog rada) rje-πavaju zadatke imajuÊi u ruci jeziËne priruËnike.

Temeljni pojmovi- standardni jezik - jezik odabran za opÊe sredstvo sporazumijevanja nekog naroda, odno-

sno jedne jeziËne zajednice- uvijek normiran- normativni priruËnici: pravopis (BabiÊ - Finka - Moguπ, Hrvatski pravo-

pis, 41996.)gramatika (Teæak - BabiÊ, Gramatika hrvatskoga jezika)rjeËnici (Vladimir AniÊ, RjeËnik hrvatskoga jezika

RjeËnik hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda i ©K Bratoljub KlaiÊ, RjeËnik stranih rijeËiVladimir Brodnjak, Razlikovni rjeËnik srpskog i hrvatskog jezika)

jeziËni savjetnici (Mihovil DulËiÊ, Govorimo hrvatski)

Tijek nastavnog sata1. satMotivacija

- pitanje uËenicima znaju li koja je razlika izmeu gramatike i pravopisa, odnosno kojapravila sadræi gramatika, a koja pravila sadræi pravopis

14

Obrazovne- upoznati konkretne jeziË-

ne priruËnike, shvatiti πtosvaki od njih sadræi, znati(pomoÊu priruËnika) rije-πiti konkretne jeziËne za-datke

Funkcionalne- osposobiti uËenike za slu-

æenje jeziËnim priruËnici-ma

Odgojne- poticati i razvijati jeziËni

osjeÊaj i ljubav premavlastitom jeziku

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 14

Razrada- objasniti pojam hrvatskoga standardnoga jezika- objasniti pojam norme standardnoga jezika- pokazati uËenicima priruËnike i ukazati im na njihove sadræajne osobitosti

ZakljuËak- uËenici odgovaraju na uvodno pitanje i rjeπavaju 2. zadatak u radnoj biljeænici

2. satMotivacija

- ponavljanje s prethodnoga sata: pojam standardnoga jezikanormativni priruËnici standardnoga jezika

Razrada- skupni rad, rjeπavanje 1. i 3. zadatka u radnoj biljeænici- objava i korekcija rezultata

Zavrπetak- Ëitanje i komentiranje Pitanja (i odgovora) za 5 (zavrπetak udæbeniËke jedinice)

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. U rjeπenju 1. zadatka bilo bi dobro da uËenici piπu potpune bibliografske podatke (npr.

BabiÊ - Finka - Moguπ, Hrvatski pravopis, ©K, Zagreb, 41996. kako bi istovremeno moglinauËiti na koji naËin treba pisati bibliografsku jedinicu); rjeπenje 2. zadatka vidljivo je uudæbeniku (πto sadræi pravopis, a πto gramatika).

3. PomoÊu jeziËnih priruËnika hrvatskoga standardnoga jezika rijeπi navedene zadatke i na-vedi koji si priruËnik u rjeπavanju koristio/koristila.

JeziËno pitanje Rjeπenje PriruËnik

Koji su glagolski oblici perfekt ili proπlo sloæeno vrijeme, Teæak - BabiÊ,za izraæavanje proπlosti? aorist ili proπlo svrπeno vrijeme, Gramatika hrvatskoga jezika

imperfekt ili proπlo nesvrπeno vrijeme, kondicional II. ili pogodbeni naËin, pluskvamperfekt ili pretproπlo vrijeme

©to je ispravno napisano: sendviË BabiÊ - Finka - Moguπ,sendviË ili sendviÊ? Hrvatski pravopis ili AniÊ - SiliÊ,

Pravopis hrvatskoga jezika

Navedi znaËenjsku razliku zahvaliti - izraziti zahvalnost, rjeËnici hrvatskoga jezikameu rijeËima zahvaliti i zahvaliti se - odbiti, ne prihvatiti πto (AniÊ; RjeËnik Leksikografskogzahvaliti se. zavoda i ©kolske knjige)

©to znaËi rijeË alternativa? izbor izmeu dviju moguÊnosti KlaiÊ, RjeËnik stranih rijeËi

Koja je rijeË primjerenija pristojba Brodnjak, Razlikovni rjeËnikhrvatskom jeziku: taksa ili pristojba?

©to su razgodci? reËeniËni znakovi ili interpunkcija BabiÊ - Finka - Moguπ, Hrvatski pravopis

15

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 15

Objasni razliku izmeu atribut - Ëlan reËeniËnog ustrojstva Teæak - BabiÊ, atributa i apozicije. kojim se izraæava svojstvo, osobina Gramatika hrvatskoga jezika

apozicija - imenica koja pobliæe oznaËava drugu imenicu i slaæe se s njom u rodu, broju i padeæu

Je li ispravno napisano Ispravno je i Madæar i Maar. BabiÊ - Finka - Moguπ, Hrvatski Madæar ili Maar? pravopis

©to znaËi rijeË recenzija? pismeni prikaz, ocjena, obznana KlaiÊ, RjeËnik stranih rijeËiumjetniËkog, znanstvenog i sliËnog djela

Napiπi znaËenje rijeËi poπtovani - koji uæiva poπtovanje, rjeËnici hrvatskoga jezika poπtovani i πtovani. cijenjeni; πtovani - koji se πtuje (AniÊ; RjeËnik Leksikografskog

zavoda i ©kolske knjige)

©to znaËe kratice: M. P. i o.c.? M. P. - mjesto peËata BabiÊ - Finka - Moguπ,o. c. - opus citatum (navedeno djelo) Hrvatski pravopis

Koja je razlika izmeu crtica izraæava stanku duæu od BabiÊ - Finka - Moguπ, Hrvatskicrtice i spojnice? stanke izraæene zarezom, a spojnica pravopis

sluæi za rastavljanje i spajanje rijeËi

©to je vokalizacija? Glasovna promjena u kojoj se l Teæak - BabiÊ,zamjenjuje s o. Gramatika hrvatskoga jezika

UdæbeniËka jedinica: Komunikacija i komuniciranje

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: analiza kljuËnih pojmova, Ëitanja, pisanja, dijaloga, povezivanja, zaklju-

Ëivanja…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici objaπnjavam temeljne pojmove vezane uz komunikaciju.

16

Obrazovne- nauËiti osnovne pojmove

vezane uz komunikacijui komuniciranje

Funkcionalne- razvijati sposobnost po-

vezivanja, zakljuËivanja,uopÊavanja

Odgojne- razvijanje osjeÊaja za ko-

munikaciju, stjecanje je-ziËne i opÊe kulture

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 16

Temeljni pojmovi- komunikacija - razmjenjivanje poruka izmeu govornika i sluπatelja- komunikacijski kanal - put kojim poruka ide od govornika do sluπatelja- kôd - sustav znakova za prenoπenje poruke- buka u komunikacijskom kanalu - smetnje koje uzrokuju nesporazum- sporazum - predodæba u svijesti sluπatelja jednaka je predodæbi u svijesti govornika- nesporazum - predodæba u svijesti govornika nije jednaka predodæbi u svijesti sluπatelja- zalihost ili redundancija - viπak obavijesti u prenoπenju poruka

Tijek nastavnog sataMotivacija

- metodom analize kljuËnih pojmova uËenici pokuπavaju odrediti znaËenje novih poj-mova: komunikacija, govornik, sluπatelj, komunikacijski kanal, kôd, sporazum, ne-sporazum

Razrada- biljeæenje nekih uËeniËkih prijedloga (bez obzira na toËnost) na ploËu- uËenici iznose odgovore u kakvoj bi vezi mogli biti navedeni pojmovi- objaπnjenje slike iz udæbenika o komunikaciji- korekcija uËeniËkih rezultata- objaπnjenje pojma zalihosti

Zavrπetak- rjeπavanje zadataka iz radne biljeænice

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Komunikacija je razmjenjivanje poruka izmeu govornika i sluπatelja.

2. Uz pojam napiπi definiciju.komunikacijski kanal Put kojim poruka ide od govornika do sluπatelja.kôd Sustav znakova za prenoπenje poruke.govornik Govornik ili poπiljatelj je osoba koja πalje poruku.primatelj Primatelj ili sluπatelj je osoba koja prima poruku.

3. Na sliku upiπi sudionike komunikacijskog procesa, komunikacijski kanal, kôd.UËenici upisuju elemente i sudionike komunikacijskog procesa, kao πto je oznaËeno naslici u udæbeniku.

4. Do kojih faza dolazi u svijesti govornika, do kojih u svijesti sluπatelja prilikom govornekomunikacije? Govornik: psiholoπka faza, fizioloπka faza i fiziËka faza; kod sluπatelja obr-nuto: fiziËka faza (najprije Ëuje poruku), fizioloπka (nadraæuje se æivËani sustav) i psiho-loπka (stvaranje predodæbe u svijesti).

5. Odredi toËnost, odnosno netoËnost navedenih tvrdnji.Sporazum je sliËnost predodæbe u svijesti govornika s predodæbom u svijesti sluπatelja. T NNesporazum je razliËitost predodæbe u svijesti govornika sa predodæbom u svijesti sluπatelja.T NSporazum olakπava buka u komunikacijskom kanalu. T N

17

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 17

6. Zbog glasne glazbe na radiju, Ëuo/Ëula si da majka kaæe:Molim te, iznesi smeÊe.Napiπi reËenicu koju je majka rekla. Molim te, iznesi smeÊe.Poruku si razumio/razumjela zahvaljujuÊi zalihosti.Nisi razumio/razumjela majku zbog buke u komunikacijskom kanalu.

7. Koje je hrvatsko ime za redundanciju:a) suprotnostb) zalihostc) zahtjevnostd) spoznaja?

8. Podcrtaj zalihosne elemente:“… crneÊi se crnim vranama…” Uzmi onu bijelu kredu. Pala je tamna noÊ.

UdæbeniËka jedinica: Jezik - govor - jeziËni znak

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, povezivanja…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceNakon definicije jezika i govora uËenicima pokazujem sliku prometnoga znaka kako bi osvije-stili, odnosno razumjeli razliku izmeu sadræaja i izraza. Potom objaπnjavam sadræaj i izrazjeziËnog znaka te, na kraju, proizvoljnost jeziËnog znaka.U radnoj biljeænici aktualiziram navedeni sadræaj preko kriæaljki u kojima uËenici pogaajusadræaje, a potom oblikuju izraze za odreene sadræaje.

18

Obrazovne- upoznati razliku izmeu

jezika i govora- znati definirati jeziËni

znak- nauËiti πto je lingvistika

Funkcionalne- razviti sposobnost samo-

stalnog odreivanja sadr-æaja za odreene izraze

Odgojne- razvijati osjeÊaj za jezik

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 18

Temeljni pojmovi- jezik - skup jeziËnih znakova koji sluæe za sporazumijevanje meu pripadnicima iste jezi-

Ëne zajednice

izraz + sadræaj- govor - ostvarenje jezika- jezikoslovlje ili lingvistika je znanost o jeziku


- rjeπavanje uvodnog udæbeniËkog zadatka o znaËenju prometnoga znaka

Razrada- objaπnjenje pojmova jezik i govor- uËenici rjeπavaju 1. zadatak u radnoj biljeænici - svojim rijeËima objaπnjavaju razliku

izmeu jezika i govora- objaπnjenje pojma jeziËni znak- uËenici rjeπavaju 2. zadatak u radnoj biljeænici - iznose izraze i sadræaje prometnih zna-

kova te izraze i sadræaje jeziËnih znakova- proizvoljnost jeziËnoga znaka- rjeπavanje 3. zadatka u radnoj biljeænici - proizvoljnost jeziËnoga znaka

Zavrπetak- rjeπavanje kriæaljke; objava rezultata

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Svojim rijeËima objasni definicije jezika i govora.

Jezik je sustav jeziËnih znakova koji sluæe za sporazumijevanje meu pripadnicimaiste jeziËne zajednice

- bitno je da uËenici uoËe da je jezik apstraktni sustav znakova, statiËan, ima pravila po ko-jima se znakovi kombiniraju; govor je konkretan, dinamiËan i njegovo ostvarenje ovisi opojedincu

2. Napiπi sadræaj i izraz navedenih prometnih i jeziËnih znakova.(znak djeca na putu) sadræaj djeca na putu

izraz izraz je sâm znak - trokut s crvenim rubom i æutimsrediπnjim dijelom s nacrtanom djecom

(znak radovi na cesti) sadræaj radovi na cestiizraz izraz je sâm znak

torba sadræaj predmet od koæe, plastike, platna i sl. u kojem se nose potrebne stvariizraz torba

papar sadræaj zaËin oπtrog okusa i mirisaizraz papar

19

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 19

3. Na primjeru rijeËi kiπa objasni narav jeziËnog znaka.sadræaj - oborina u obliku vodenih kapljica

predmet izraz - kiπa(crteæ kiπe)

Veza je izmeu izraza i predmeta proizvoljna jer kad bi se kiπa baπ morala zvati kiπa, tako bise zvala u svim jezicima, odnosno razlike meu jezicima uopÊe ne bi bilo.

4. Objasni πto je jeziËni znak. JeziËni znak je izraz + sadræaj.

5. Na primjeru rijeËi mrav objasni proizvoljnost jeziËnog znaka.Veza je izmeu izraza mrav i samog kukca koji postoji u stvarnosti proizvoljna jer kad bi setaj kukac baπ morao zvati mrav, u svim bi se jezicima tako zvao.6. Rijeπi kriæaljku!

Vodoravno:1. Ëetrnaesto slovo abecede2. automobilska oznaka za Split4. πesto slovo abecede5. skraÊenica za ekologiju7. ime tenisaËice Majoli10. dozivanje, poziv13. simbol za kemijski element iridij14. dio jeziËnog znaka kojim se izraæava sadræaj20. crna tvar koja se dobiva suhom destilacijom

prirodnih goriva (borove smole)

Rjeπenje:

1 2 3 4 5 6 7

S A D R Æ A J8 9 10 11 12 13

M R A Z M E14 15 16 17 18 19

I Z R A Z Z20 21 22 23 24 25

S A T R N I26 27 28 29 30

A M I A K31 32 33 34 35

O S A K A

20

Okomito:1. skup jeziËnih znakova koji sluæe za sporazumije-

vanje meu pripadnicima iste jeziËne zajednice2. prijedlog s instrumentalom3. osobna zamjenica za drugo lice4. poklon nekome6. domaÊa rogata æivotinja8. osobna zamjenica za 2. lice mnoæine12. zemljiπte, obiËno u blizini kuÊe na kojem rastu

razliËite biljke (cvijeÊe, povrÊe, trava)18. mjera za povrπinu25. osamnaesto slovo abecede

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 20

UdæbeniËka jedinica: Fonem, fonologija, grafem, fon, fonetika, alofon

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, povezivanja, zakljuËivanja…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici objaπnjavam temeljne pojmove naznaËene u naslovu.

Temeljni pojmovifonem - najmanja jeziËna jedinica koja nema svoje znaËenje, ali ima razlikovnu ili distinktiv-

nu funkciju- fonemski sustav hrvatskoga jezika ima 32 fonema

fonologija - znanstvena disciplina koja prouËava foneme, prouËava funkcionalna svojstvaglasova

fon - glas, najmanja govorna jedinicafonetika - znanstvena disciplina koja prouËava fone, odnosno akustiËna i artikulacijska svoj-

stva glasovaalofon - varijanta fonema, glasovna razlika uvjetovana mjestom, odnosno pozicijom u rijeËigrafem ili slovo - pisani znak za fonem; grafemski sustav hrvatskoga jezika ima 30 znakova

Tijek nastavnoga sataMotivacija

- rjeπavanje uvodnog udæbeniËkog zadatka (zakljuËiti da je rijeËima zajedniËki dio fon ida fon znaËi glas)

Razrada- pojam fonema i fonologije (rijeË majka raπËlanjujemo na manje jedinice: m + a + j + k + a;

zamjena inicijalnog fonema m fonemom b: b + a + j + k + a)- definiranje fonema i fonologije- biljeæenje fonema (naËin biljeæenja fonema uËenici prate u udæbeniku, profesor ih po-

tiËe pitanjima, npr.: Koji su fonemski znakovi drukËiji od slova? To su fonemi za gra-feme: dæ, , j, lj, nj i vokalno r).

21

Obrazovne- nauËiti pojmove: fonem,

fonologija; fon, fonetika;alofon, grafem

Funkcionalne- razvijanje zapaæanja, za-

kljuËivanja

Odgojne- razvijati jeziËnu kulturu

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 21

- pojam fona i fonetike- pojam alofona- grafem

Ponavljanje- osnovne pojmove profesor daje na prozirnici, ponavljanje

Prozirnica

Jezik - - - - - - Govor - - - - - Pismo

najmanja fonem fon - alofon grafem

jedinica

znanstvena

disciplina fonologija

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Pridruæi pojam definiciji.

fonem - najmanja jeziËna jedinica koja nema svoje znaËenje, ali ima razlikovnu ili distink-tivnu funkciju; fonetika - jezikoslovna disciplina koja prouËava akustiËna i artikulacij-ska svojstva glasova; fon - ostvaraj fonema, glas; fonologija - jezikoslovna disciplina ko-ja prouËava funkcionalna svojstva glasova.

2. Promijeni znaËenje rijeËi mak izmjenom:a) poËetnog fonema rakb) srediπnjeg fonema muk, mekc) zavrπnog fonema mat

3. Navedi znakove u kojima se fonemski i grafemski sustav ne podudaraju.

grafemski fonemskisustav sustav

dæjljnj

4. Na primjeru rijeËi tama i tramvaj objasni pojam alofona.M u rijeËi tama izgovara se drukËije od m u rijeËi tramvaj. Razlog su drukËijeg izgovoraokolni glasovi. Zato kaæemo da se radi o alofonima, varijantama fonema, odnosno o gla-sovnoj razlici uvjetovanoj mjestom, pozicijom u rijeËi.

22

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 22

5. Na primjerima zaokruæi vokalno r.ratovati, mrviti, crvenjeti, poruËiti, raspisati, poruka, brvnara, crnilo

6. Objasni primjere s vokalnim r. Vokalno r je r koje je nositelj sloga (mr-vi-ti; cr-ve-nje-ti,brv-na-ra, cr-ni-lo).

7. Ako u fonoloπkoj opreci stoje inicijalni fonemi, razlikujemo rijeËi:a) sila, mila, bila, pilab) pad, drag, pas, pragc) noga, nova, nota, nosad) majka, mama, mamiti, maska.

8. Stavi u fonoloπku opreku srediπnje foneme:sat set, sit, kap kip, kit kat, san sin, dom dim

UdæbeniËka jedinica: Razdioba glasova

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceUdæbeniËku sam jedinicu osmislila tako da bude pregledna jer je jako puno pojmova za pam-Êenje, a u tu su mi svrhu posluæile tablice. U pitanjima (i odgovorima) za 5 nudim nazive zaglasove koje uËenici ne moraju znati, ali Ëesto se traæe na razredbenim ispitima.

Temeljni pojmoviI. OTVORNICI

a) s obzirom na uzdignutost jezika prema nepcu:visoki (i, u)srednji (e, o)niski (a)

23

Obrazovne- nauËiti podjelu glasova

na otvornike i zatvornikete diobu otvornika i dio-bu zatvornika


vezivanja, izraæavanja

Odgojne- poticati ljubav prema

vlastitome jeziku

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 23

b) s obzirom na vodoravan poloæaj jezika prema nepcu:prednji (i, e, ie)srednji (a)straænji (o, u)

II. ZATVORNICIA. zvonaËnici (j, l, lj, m, n, nj, r, v)

πumnici - zapornici (b, d, g, p, t, k)- tjesnaËnici (s, π, z, æ, f, h)- slivenici (Ë, Ê, c, dæ, )

B. usneni (labijali) - dvousneni (bilabijali): p, b, m- usnenozubni (labiodentali): f, v

jeziËni - prednjojeziËni (dentali): c, z, s, d, t, n- srednjojeziËni (palatali):Ë, Ê, dæ, , j, lj, nj, π, æ- straænjojeziËni (velari): k, g, h- desnici (alveolari): r, l

C. zvuËni - b, d, g, dæ, , z, æbezvuËni - p, t, k, Ë, Ê , s, π, f, c, h


- ponavljanje gradiva o slogotvornom r, dioba glasova na samoglasnike i suglasnike

Razrada- nastanak glasova- podjela glasova na otvornike i zatvornike- otvornici: s obzirom na uzdignutost jezika prema nepcu

s obzirom na vodoravan poloæaj jezika prema nepcu- uËenici samostalno Ëitaju podjelu glasova prema naËinu tvorbe: odgovaraju kako se

glasovi dijele prema naËinu tvorbe- podjela glasova prema mjestu tvorbe- podjela glasova prema zvuËnosti

Zavrπetak- uËenici samostalno oblikuju reËenice koje Êe im pomoÊi da lakπe upamte navedene

glasove (npr. bezvuËne Patak se πeÊe u Haifi.)

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Zatvornici su u hrvatskome jeziku:

a) tjesnaËnici i slivenicib) zapornici i nepËanicic) zvonaËnici i πumnicid) tjesnaËnici i slivenici.

24

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 24

2. Prema naËinu tvorbe glasovi s, æ, z, æ, f, h nazivaju se:a) nepËanici (palatali)b) piskavci (sibilanti)c) jedrenici (velari)d) tjesnaËnici (frikativi).

3. Zaokruæi zvonaËnike.b, c, Ë, d, dæ, , f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, π, t, v, z, æ

4. Pridruæi nazive glasovima.dvousneni - bilabijali - p, b, mprednjojeziËni - dentali - c, z, s, d, t, nusnenozubni - labiodentali - f, vsrednjojeziËni - palatali - Ë, Ê, dæ, , j, lj, nj, π, æ

5. Dopuni reËenicu.Desnici ili alveolari su glasovi r, l. Oni nastaju tako da se jezik pribliæava desnima.

6. Ispuni tablicu.

zapornici b, d, g, p, t, k

πumnici tjesnaËnici s, π, z, æ, f, h

slivenici c, Ë, Ê, dæ,

7. Navedi: a) zvuËne glasove b, d, g, dæ, , z, æb) bezvuËne glasove p, t, k, Ë, Ê, s, π, f, c, hc) glasove neutralne s obzirom na zvuËnost j, l, lj, m, n, nj, r, v

8. Nositelj je sloga u rijeËima hrvatskoga jezika:a) samoglasnik i vokalno rb) suglasnikc) samoglasniËki skupd) πumnik.

9. Glasovi j, l, lj, m, n, nj, r, v nazivaju se:a) slivenici (afrikate)b) piskavci (sibilanti)c) zvonaËnici (sonanti)d) jedrenici (velari).

25

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 25

UdæbeniËka jedinica: Glasovne promjene

Broj sati obrade: triTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, zakljuËivanja, povezivanja, slagalica…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa, prozirnica…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceOva nastavna jedinica usustavljuje znanje steËeno tijekom osnovne πkole. U veÊini razredadogaa mi se da uËenici nisu nauËili glasovne promjene i da ovom jedinicom ne usustavlju-jem steËeno znanje, nego obraujem novo.Zato se problematika glasovnih promjena u takvim razredima pokazuje dosta sloæenom ( ukratkom vremenu treba usvojiti mnogo pojmova i pravila).Iz tog razloga nastavno gradivo nastojim u potpunosti pojednostaviti i uËiniti razumljivim -logiËnim. Sat poËinjem od konkretnoga zadatka na osnovu kojega postavljamo model pre-poznavanja glasovnih promjena:

1. odrediti glas koji se promijenio (podcrtati ga)2. utvrditi okolnosti promjene3. imenovati promjenu.

Na prozirnici dajem pregled glasovnih promjena s ciljem da uËenici uoËe koji se glasovi ukojoj promjeni mijenjaju. Moæe se uËiniti banalnim πto to naglaπavam, ali dogaa mi se dauËenik npr. odreuje glasovnu promjenu u rijeËi ispisati i onda nakon dugog razmiπljanjaodgovori: “Sibilarizacija”(?!). Stoga uËenike upozoravam na sljedeÊi postupak:

1. ispisati / promjena se dogodila s glasom s2. iz + pisati / s je najprije bilo z koje se ispred p promijenilo u s

26

Obrazovne- prepoznati glasovne pro-

mjene i poπtovati pravila o:sibilarizaciji, palatalizaciji,jotaciji, jednaËenju pozvuËnosti, jednaËenju pomjestu tvorbe, gubljenjusuglasnika, promjeni l uo, navesku i nepostoja-nim samoglasnicima a i e;

- znati objasniti tijek glasov-ne promjene (koji se glasi pod utjecajem kojegaglasa mijenja)

Funkcionalne- moÊi stvaralaËki iskoristi-

ti spoznaje o glasovnimpromjenama u usmenomi pisanom izraæavanju

Odgojne- poticati uËenike na ovla-

davanje normom stan-dardnoga jezika i stjeca-nje jeziËne kulture; poti-cati uËenike na suradni-Ëki rad i uËenje

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 26

3. ispisati / jednaËenje po zvuËnosti(Provjera toËnosti: iz + pisati > ispisati)

Sz + Sb > SbSb

Ovo u poËetku traje duæe, ali s vremenom uËenici shvate pristup, nauËe pravila paprepoznavanje i imenovanje promjena ide brzo.

Temeljni pojmoviGlasovne promjeneSamoglasniËke - nepostojano a

nepostojano enavezak ili pokretni samoglasnik

SuglasniËke - sibilarizacija- palatalizacija- jotacija- jednaËenje po zvuËnosti- jednaËenje po mjestu tvorbe- vokalizacija- gubljenje suglasnika

Tijek nastavnog sata1. sat- ciljevi:a) upoznati, objasniti, nauËiti samoglasniËke promjeneb) od suglasniËkih promjena upoznati, objasniti, nauËiti: sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaci-

ju i vokalizacijuMotivacija- rjeπavanje zadatka na osnovi kojih se uspostavlja model prepoznavanja glasovnih promjena:

a) odrediti glas koji se promijeniob) utvrditi okolnosti promjenec) imenovati promjenu

Obrada novog sadræaja- metoda slagalice- obrada samoglasniËkih i dijela suglasniËkih promjena: sibilarizacije, palatalizacije, jo-

tacije i vokalizacije

Zavrπetak- profesor postavlja pitanje pojedinim Ëlanovima u svakoj skupini radi provjere nauËe-

nog, kviz

27

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 27

Motivacijski zadatak• Ispiπi u tablicu koji se glas u navedenim primjerima promijenio!

Primjer promjena glasova

majci k c

vojniËe

æuÊi

potpis

miπljenje

stambeni

• Jesu li se u navedenim primjerima mijenjali samoglasnici ili suglasnici?• Napiπi genitiv jednine imenice nokat!

Koji glas u navedenom primjeru postoji u nominativu, a u genitivu se gubi?Je li to samoglasniËka ili suglasniËka promjena?

Objaπnjenje metodeU najopÊenitijem smislu bit ove metode jest da svaki uËenik u skupini obrauje dio teksta.Tako su uËenici prvo u svojim matiËnim skupinama i svaki Ëlan skupine dobiva svoj zada-tak.Potom uËenici napuπtaju matiËne skupine i formiraju tzv. ekspertne skupine: zajedno su oni uËenici koji imaju isti zadatak. Kad oni proanaliziraju i nauËe svoj zadatak, vraÊaju se u ma-tiËne skupine i ostalima tumaËe svoj dio, a od ostalih uËe njihov dio. Na kraju svi nauËe sve.Razlog odabira ove metodeJedna od moguÊnosti obrade ove nastavne jedinice jest “klasiËna” - profesor postavlja zada-tke, uËenici ih rjeπavaju da bi na kraju nauËeno vjeæbali.Slagalica je djelotvornija: svi su uËenici u potpunosti angaæirani i meusobno se poduËavaju.Na kraju ih i ocjenjujem: iz svake skupine odabirem jednog uËenika koji za ocjenu rjeπava zadatke na ploËi (to je moguÊe napraviti kao zavrπni kviz). Isto tako, skupine ocjenjuju naj-aktivnijeg Ëlana.Slagalica na primjeru glasovnih promjena

Razred dijelimo na skupine od 5 Ëlanova.Odreujemo matiËne skupine: A, B, C, D, ESvaki Ëlan skupine dobiva svoj broj: 1, 2, 3, 4, 5.Svaki broj dobiva svoj zadatak (napisan na papiru):

1. proËitati iz udæbenika i nauËiti sibilarizaciju2. proËitati iz udæbenika i nauËiti palatalizaciju3. proËitati iz udæbenika i nauËiti jotaciju4. proËitati iz udæbenika i nauËiti nepostojane samoglasnike i navezak5. proËitati iz udæbenika i nauËiti vokalizaciju

28

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 28

Nakon πto su u matiËnim skupinama dobili zadatke, uËenici prelaze u ekspertne skupine.Ekspertnih skupina ima 5:

1. pouËava i uËi sibilarizaciju2. pouËava i uËi palatalizaciju3. pouËava i uËi jotaciju 4. pouËava i uËi nepostojane samoglasnike i navezak5. pouËava i uËi vokalizacijuNa kraju se uËenici vraÊaju u svoju matiËnu skupinu, ostalima objaπnjavaju svoj dio gra-diva, a od drugih uËe “njihovo”

Potrebno je pripremitipapiriÊe s oznakama matiËnih skupina: A, B, C, D…papiriÊe s oznakama skupine i s brojem: A 1, A2, A3, A4, A5…

B1, B2, B3, B4, B5…C1, C2, C3, C4, C5…D1, D2, D3, D4, D5…

(Ako je u razredu viπe od 30 uËenika, imamo i skupine: E, F)papiriÊe sa zadacima

1. u udæbeniku na str. ___ proËitaj i nauËi sibilarizaciju2. u udæbeniku na str. ___ proËitaj i nauËi palatalizaciju3. u udæbeniku na str. ___ proËitaj i nauËi jotaciju4. u udæbeniku na str. ___ proËitaj i nauËi nepostojane samoglasnike i navezak5. u udæbeniku na str. ___ proËitaj i nauËi vokalizaciju

Zadaci za zavrπnu provjeru / kviz

A. 1. Zaokruæi rijeËi u kojima je doπlo do sibilarizacije!pocrniti, borci, knjizi, orasi

2. ©to je navezak?3. Do koje je promjene doπlo u primjerima:

bræi (jotacija)gledaoci (vokalizacija)bubrezi (sibilarizacija)?

B. 1. Zaokruæi rijeËi u kojima je doπlo do palatalizacije!koËiti, muπica, blaæi, muæ

2. ©to je nepostojano a?3. Do kojih je glasovnih promjena doπlo u primjerima:

crnji (jotacija)Vrbovca (nepostojano a)duπe (palatalizacija)?

TeπkoÊeMoæe vam se dogoditi da jedan sat nije dovoljan za provedbu ove metode. Planirajte ovu je-dinicu za obradu na blok-satu pa je “protegnite” i na dio 2. sata.

29

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 29

Tijek nastavnog sata 2. satZa drugi sat predviam obradu; jednaËenja po zvuËnosti, jednaËenja po mjestu tvorbe i gu-bljenja suglasnika. Sat se odvija slijedom: primjer, pravilo, ponavljanje.Motivacija

- ponavljanje modela prema kojem prepoznajemo glasovne promjene

Obrada novog sadræajajednaËenje po zvuËnosti• Zadatak: Je li ispravno napisano: podcrtati, pocrtati ili potcrtati?• Podjela suglasnika na zvuËne i bezvuËne.• Objaπnjenje pravila.• Iznimke.jednaËenje po mjestu tvorbeæ• Zadatak: Koja je rijeË ispravno napisana: isËekivati ili iπËekivati?• Definiranje i objaπnjenje pravila o promjeni suglasnika s i z.• Objaπnjenje pravila o promjeni suglasnika n.• Komentiranje rjeπenja poËetnog zadatka:

iz + Ëekivati > isËekivati (jednaËenje po zvuËnosti)is + Ëekivati > iπËekivati (jednaËenje po mjestu tvorbe)

gubljenje suglasnika• Zadatak: Koja je rijeË ispravno napisana: bezzvuËan ili bezvuËan?• Objaπnjenje glasovne promjene pomoÊu prozirnice1.• Komentiranje rjeπenja poËetnog zadatka.

ZakljuËak- rjeπavanje zadataka iz radne biljeænice

Prozirnica 1GLASOVNE PROMJENE

Naziv promjene Definicija Primjer

I. PROMJENA JEDNOG GLASA POD UTJECAJEM DRUGOG

1. Sibilarizacija k, g, h + i > c, z, s vojnik - vojnici, bubreg - bubrezi, orah - orasi

2. Palatalizacija k, g, h + i, e > Ë, æ, π vojnik - vojniËe, Bog - Boæe, duh - duπe

3. Jotacija nepalatalni palatalni æut + ji > æuÊi, crn + ji > crnjisuglasnik + j > suglasnik - palatali su: Ë, Ê, dæ, , j, lj, nj, π, æ

4. JednaËenje po zvuËnosti

Sz b d g dæ z æ 1. Sz + Sb > SbSb od + pisati > otpisatiSb p t k Ë Ê s π f c h 2. Sb + Sz > SzSz Sz = suglasnik zvuËni

30

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 30

Iznimke: Sb = suglasnik bezvuËni

a) d + c, Ë, s, π π t svat + ba > svadbab) u sloæenicama s ispod- i iznad- npr.: odcijepiti, odËepiti,

odspavati, odπetatinpr.: ispodprosjeËan, iznadprosjeËan

5. JednaËenje po mjestu tvorbe s + Ë, Ê > π npr.: pis + Ëev > piπËevz dæ, > æ

j, lj, njπ, æ

n + b, p = n (u sloæenicama) npr.: jedanput (sloæenica je sloæena od dviju rijeËi)

n + b, p = m (u izvedenicama) npr.: stambeni (izvedenica je izvedena od jedne rijeËi)

II. NEPOSTOJANI SAMOGLASNICI

6. Nepostojano A - a koje ne postoji u svim oblicima npr.: jd. N. poËetakjedne rijeËi, nego samo u nekima G. poËetka

7. Nepostojano E - kad se imena mjesta (toponimi) npr.: jd. N. »akovecprenose iz narjeËja u standardni G. »akovcajezik

III. OSTALE PROMJENE

8. Vokalizacija - u nekih rijeËi glas l npr.: jd. N. ronilac(zamjena L u O) mijenja se u o mn. ronioci

jd. G. roniocamn. ronilaca

9. Navezak ili pokretni - na kraju nekih rijeËi dolaze npr.: tvog - tvogasamoglasnik samoglasnici bez kojih ta rijeË dobrog - dobroga

moæe biti, a da se nimalo ne mijenja njezino znaËenje

10. Gubljenje suglasnika - kad se u standardnom jeziku npr.: bezzvuËan > bezvuËanjedan kraj drugog nau dva ista suglasnika, jedan se gubiIZNIMKE:1. oba suglasnika ostaju kad je npr.: poddijalektto potrebno radi lakπeg razumijevanja2. u superlativu pridjeva npr.: najjednostavniji

Tijek nastavnog sata3. satza treÊi sat ponavljanja i uvjeæbavanja donosim dodatne zadatke

1. Podcrtaj ispravno napisane rijeËi!podsjetiti, iπËitati, izËitavati, obranbeni, razpisati

31

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 31

2. Do kojih je glasovnih promjena doπlo u primjerima?razloziduπejedanputdrπÊempiπËevnastamba

3. Zaokruæi rijeË koja ne pripada nizu!podcijenitipodmiritipodsjetitipodËiniti

4. ©to je zajedniËko rijeËima u nizu?othranitipotpisatiotpustitivrpca

5. Napiπi ispravno! Jedamput to moraπ uËiniti rekao mi je Ivan. Biograd na moru? Upitao sam. Da, to je di-van grad zapoËne Ivan predposljednji puta kad sam bio tamo, bilo je prekrasno. Divno,pristajem uskliknuo sam. PoËetkom ljeta htjeo bi otiËi s prijateljima na samoborsku Go-ru ili u Gorski Kotar jer mi u ravnoj Gori stanuje baka.Tim izletom zapoËeti Êe naπ besbriæan æivot. Zasad Êu se zadovoljiti πetnjom do gornjeggrada, posjetom muzeju grada Zagreba, molitvom u Crkvi svetog Marka i pred Kameni-tim vratima.Nadam se da sve neÊe krenuti stramputicom i da Êu pod ljetnim praznicima lagano “Iz-πetati” iz svoga grada, opuπten i sretan te uæivati u ljepoti naπeg jadranskog mora.

Rjeπenja

1. podsjetiti, iπetati 2. razlozi - sibilarizacija; duπe - palatalizacija; jedanput - sloæenica u kojoj n ostaje n; dr-

πÊem - jednaËenje po mjestu tvorbe; piπËev - jednaËenje po mjestu tvorbe; nastamba - jednaËenje po mjestu

tvorbe, izvedenica 3. podmiriti; ostalo su iznimke jednaËenja po zvuËnosti 4. jednaËenje po zvuËnosti 5. “Je-

danput to moraπ uËiniti”, rekao mi je Ivan. “Biograd?” upitao sam. “Da, to je divan grad” zapoËne Ivan, “pret-

posljednji put kad sam bio tamo, bilo je prekrasno.”

“Divno, pristajem!” uskliknuo sam. PoËetkom ljeta htio bih otiÊi s prijateljima na Samoborsku goru ili u Gor-

ski kotar jer mi u Ravnoj Gori stanuje baka.

Tim izletom zapoËet Êe naπ bezbriæan æivot. Zasad Êu se zadovoljiti πetnjom do Gornjeg grada, posjetom Mu-

zeju grada Zagreba, molitvom u crkvi svetog Marka i pred Kamenitim vratima. Nadam se da sve neÊe krenuti

stranputicom i da Êu za vrijeme ljetnih praznika lagano iπetati iz svoga grada, opuπten i sretan te uæivati u lje-

poti naπeg Jadranskog mora.

32

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 32

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Napiπi korake pomoÊu kojih Êeπ prepoznavati glasovne promjene.

Prvo treba uoËiti koji se glas mijenja, a potom se imenuje glasovna promjena.

2. U tablicu upiπi znaËajke glasovne promjene i primjere.U tablici su navedene glasovne promjene koje uËenici obrauju metodom slagalice. Za-to je najbolje da skupine upisuju rezultate u tablicu.

3. Objasni do kojih je glasovnih promjena doπlo u navedenim rijeËima:a) Ëitaoca vokalizacija (l je preπlo u o)b) nokta nepostojano a (u genitivu jednine izgubilo se a)c) biljci sibilarizacija (k je ispred i preπlo u c)d) bjelji jotacija (l + j > lj)e) miËem jotacija (mic + jem > miËem)f) bezvuËan gubljenje suglasnika (jedan kraj drugog naπla su se dva ista suglasnika (z)

pa se jedan izgubio)

4. Odredi je li tvrdnja toËna ili netoËna.Sibilarizacija se ne provodi u æenskih imena i imenica koje znaËe stanovnice naseljenihmjesta. T NU pravila o jotaciji ide i promjena glasa c ispred e u Ë. T NAkuzativ jedine imenica Amerika glasi Americi. T NU rijeËi krvlju imamo epentetsko l. T NGlasovi Ë, æ, π zovu se sibilanti. T NU rijeËima orao - orla zamjeÊujemo dvije glasovne promjene. T N

5. Navedi zvuËne i bezvuËne suglasnike.zvuËni b d g dæ z æ - - -bezvuËni p t k Ë Ê s π f c h

6. Objasni navedena pravila, imenuj glasovnu promjenu na koju se odnose i navedi primjere.a) Sz + Sb > SbSb ZvuËni se suglasnik ispred bezvuËnog pretvara u bezvuËni, npr. pod +

pisati > potpisati.b) d + c, Ë, Ê, s, π π t D se ispred c (odspavati), Ë (odËepiti), Ê (odÊuπnuti), s (odspavati), π

(odπetati) ne pretvara u t. To je iznimka jednaËenja po zvuËnosti.c) n + b, p > m N ispred b i p postaje m u izvedenicama. To je jednaËenje po mjestu tvor-

be (stambeni).

7. Napiπi tvorenicu i imenuj glasovnu promjenu.iz + πetati > isπetati; iππetati; iπetati; jednaËenje po zvuËnosti, po mjestu tvorbe i gubljenjesuglasnikapod + pisati > potpisati; jednaËenje po zvuËnostistan + beni > stambeni: jednaËenje po mjestu tvorbe (izvedenica)grozd + je > groze; groæe; jotacija, jednaËenje po mjestu tvorberaz + πiriti > rasπiriti; raππiriti; raπiriti; jednaËenje po zvuËnosti, jednaËenje po mjestutvorbe, gubljenje suglasnika

33

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 33

8. Napiπi tvorenicu i objasni zaπto nije doπlo do glasovne promjene.od + sanjati > odsanjati; iznimka jednaËenja po zvuËnostijedan + put > jedanput; jednaËenje po mjestu tvorbe (sloæenica)od + πuljati > odπuljati; iznimka jednaËenja po zvuËnosti

9. Zaokruæi rijeËi u kojima je doπlo do jednaËenja po zvuËnosti.majci, svadba, raspisati, striËe, potkupiti, ispisati

10. Koja se glasovna promjena dogodila u rijeËima visok - viπi; klicati - kliËem?a) jotacijab) jotacija i palatalizacijac) palatalizacijad) jednaËenje po zvuËnosti

11. Do kojih je glasovnih promjena doπlo u navedenim rijeËima?LiπÊe jotacija, jednaËenje po mjestu tvorbe, æuÊi jotacija, besramno jednaËenje po zvuË-nosti, beæiËan jednaËenje po mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika.

12. Napiπi:a) iznimke jednaËenja po zvuËnosti b) d + c, Ë, Ê, s, π π t D se ispred c (odspavati), Ë (odËepiti), Ê (odÊuπnuti), s (odspavati), π

(odπetati) ne pretvara u t.c) iznimke gubljenja suglasnika Superlativ pridjeva kojima komparativ poËinje na j

(najjednostavniji) i kad je to potrebno radi lakπeg razumijevanja (poddijalekt).13. Napiπi traæene oblike:

bitka - dativ jednine bitki, bici, Afrika - lokativ jednine o Africi , liga - dativ jednine ligi, vika - dativ jednine vici, droga - lokativ jednine drogi, burek - nominativ mnoæine bureci.

34

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 34

UdæbeniËka jedinica: Naglaπene i nenaglaπene rijeËi


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU navedenoj udæbeniËkoj jedinici uvodim uËenike u problematiku naglasaka nastojeÊi ostva-riti cilj da oni razlikuju naglaπene od nenaglaπenih rijeËi, da uoËe i upoznaju zanaglasnu du-æinu kao i prednaglasnice i zanaglasnice. U sljedeÊoj Êe udæbeniËkoj jedinici nauËiti kako sa-mostalno odreivati naglaske u nekoliko koraka.

Osnovni pojmoviS obzirom na naglasak, rijeËi mogu biti:a) naglaπeneb) nenaglaπene - zanaglasnice (s naglaπenom rijeËju ispred sebe stapaju se u jednu nagla-

snu cjelinu)- prednaglasnice (s naglaπenom rijeËju iza sebe stapaju se u jednu nagla-

snu cjelinu)- nenaglaπena duæina ili zanaglasna duæina - nalazi se u nekim rijeËima

iza naglaπenog sloga

35

Obrazovne- razlikovati naglaπene od

nenaglaπenih slogova- usvojiti pojam naglaπenih

(toniËkih) i nenaglaπenih(atoniËkih) rijeËi

- razumjeti pojam naglaska- usvojiti pojam zanaglasne

duæine- nauËiti vrste naglasaka- nauËiti pojmove zanaglas-

nica i prednaglasnica- razlikovati zanaglasnice i

prednaglasnice

Funkcionalne- razvijati sposobnost ra-

zlikovanja naglaπenih inenaglaπenih rijeËi

- razvijati sposobnost razli-kovanja zanaglasnica iprednaglasnica

- razvijati sposobnost sa-mostalnog odreivanjanaglasaka i zanaglasneduæine

Odgojne- poticati zanimanje za

izraæajne moguÊnostimaterinskog jezika

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 35


- profesor na ploËu ispisuje rijeËi more, sunce, ljubav- uËenici odreuju koji je slog naglaπen- najava nastavne jedinice, definiranje naglaska

Razrada- profesor navodi korake za odreivanje naglaska na navedenim primjerima (naglaπeni

slog, duæina, ton, vrsta naglasaka.- odreivanje vrsta naglasaka- uËenici samostalno Ëitaju odlomak o naglaπenim i nenaglaπenim rijeËima insert metodom- objaπnjenje nepoznatih i nejasnih pojmova- primjer zanaglasne duæine- primjer prenoπenja naglasaka s naglaπene na nenaglaπenu rijeË

ZakljuËak- ponavljanje osnovnih pojmova

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Dopuni reËenicu.

Naglasak je istovremeni ostvaraj jaËine, duæine i tona kojim istiËemo jedan slog u rijeËi.Slog koji se u rijeËi izgovara jaËom silinom glasa zove se naglaπeni slog.

2. Napiπi znakove za naglaske.- kratkosilazni:- dugosilazni: - kratkouzlazni:- dugouzlazni:

3. AtoniËke rijeËi jesu:a) rijeËi koje imaju dva naglaskab) rijeËi koje imaju naglasak i zanaglasnu duæinuc) rijeËi koje imaju naglasakd) rijeËi koje nemaju naglasak.

4. Pridruæi pojmove odgovarajuÊim definicijama.- enklitike, zanaglasnice ili naslonjenice - nenaglaπene rijeËi koje s rijeËju ispred sebe

tvore jednu naglasnu cjelinu- proklitike, prednaglasnice ili prislonjenice - nenaglaπene rijeËi koje s rijeËju iza sebe

tvore jednu naglasnu cjelinu

5. Zaokruæi enklitike.na, u, po, sam, si, bih, oko, ne, kad, ju, je, biste, bi

6. Podcrtaj kojoj vrsti rijeËi pripadaju proklitike.nenaglaπeni glagolski oblici; neki prijedlozi; negacija ne; nenaglaπeni oblici liËnih za-mjenica; veznici

36

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 36

7. Gdje se u rijeËi nalazi zanaglasna duæina? Nalazi se iza naglaπenog sloga.Kako se oznaËava? OznaËava se crtom iznad samoglasnika na kojem se nalazi.Navedi primjer. Npr. ìzØÊi, ìzØ©m.

8. Objasni na primjeru prenoπenje naglaska s naglaπene na nenaglaπenu rijeË.Idem ∫ gr¢d. U rijeËima koje imaju silazne naglaske naglasak se moæe pomaknuti nanenaglaπenu rijeË koja se nalazi ispred njih; silazni naglasak postaje kratkosilazni ili kra-tkouzlazni, a na mjestu naglaska naglaπenoj rijeËi ostaje zanaglasna duæina.

9. OznaËi zanaglasnu duæinu: gl®dajªÊi, djèvoj¢k¢, æén¢, djèË¢k¢, p∏lj¢, crvenØ.

10. Na osnovi primjera iz prethodnoga zadatka odredi u kojim se rijeËima najËeπÊe nalazi za-naglasna duæina. NajËeπÊe se nalazi u glagolskom prilogu sadaπnjem, u genitivu mnoæi-ne svih rodova, u odreenom liku pridjeva.

UdæbeniËka jedinica: Raspodjela naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceUdæbeniËka je jedinica osmiπljena tako da uËenici mogu uvidjeti korake u odreivanju na-glasaka, tako da mogu samostalno odrediti naglasak u rijeËima.

Temeljni pojmoviPravila o raspodjeli naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku:

- jednosloæne rijeËi imaju samo silazne naglaske- dvosloæne rijeËi imaju bilo koji od Ëetiriju naglasaka, ali samo na prvom slogu- trosloæne i viπesloæne rijeËi na prvom slogu imaju bilo koji od Ëetiriju naglasaka, a na

unutarnjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske- nema naglaska na posljednjem slogu

37

(

`

Obrazovne- nauËiti vrste naglasaka

rjeπavanjem konkretnihprimjera

- nauËiti pravila o raspo-djeli naglasaka

Funkcionalne- razvijati sposobnost sa-

mostalnog odreivanjavrsta naglasaka

Odgojne- poticanje zanimanja za

izraæajne moguÊnostimaterinskog jezika

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 37


- ponavljanje s prethodnog sata: naglaπene i nenaglaπene rijeËi

Razrada- upoznavanje s raspodjelom naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku- na osnovi primjera (sat, umor, uËenje) profesor objaπnjava korake pri odreivanju na-

glasaka (1. odrediti naglaπeni slog; 2. odrediti duæinu naglaska; 3. odrediti ton; 4. na-pisati naglasak)

- profesor na prozirnici daje nerijeπene primjere iz udæbenika - uËenici samostalno rjeπavaju primjere- toËnost svojih rjeπenja uËenici provjeravaju u udæbeniku- razgovor o teπkoÊama pri odreivanju naglasaka

ZakljuËak- ponavljanje osnovih pravila i koraka pri odreivanju naglasaka

ProzirnicaOdredi naglaske u rijeËima:

a) sluh, kit, slon, miπ, duh njuhb) doÊi, sreÊa, patka, lipa, slovoc) mirisati, dodirivati, ruæmarin

Naglaske odreuj prema sljedeÊim koracima:1. odredi naglaπeni slog2. odredi duæinu (je li slog dug ili kratak)3. odredi je li ton silazan ili uzlazan4. odredi vrstu naglaska

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Spoji pravila o raspodjeli naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku.

Jednosloæne rijeËi mogu imati samo silazne naglaske; dvosloæne rijeËi mogu imati bilokoji od Ëetiriju naglasaka, ali samo na prvom slogu; trosloæne i viπesloæne rijeËi na pr-vom slogu imaju bilo koji od Ëetiriju naglasaka, a na unutarnjem slogu mogu imati sa-mo uzlazne naglaske; sve rijeËi - ne mogu imati naglasak na posljednjem slogu.

2. Napiπi korake koji ti olakπavaju odreivanje naglasaka. 1. korak: Odrediti naglaπeni slog, odnosno naglaπeni samoglasnik.2. korak: Odrediti je li naglasak dug ili kratak (oznake ¯ za dugi naglasak i ˘ za kratki).3. korak: Odrediti je li naglasak silazan ili uzlazan (oznake s i u).4. korak: Staviti odgovarajuÊi znak za naglasak.

3. Odredi naglasak navedenim rijeËima i to tako da ih najprije razvrstaπ u jednosloæne, dvo-sloæne, trosloæne i viπesloæne, a potom odredi naglasak po koracima.moÊ, sir, sanjati, pravda, vjetrenjaËa, dobacivati, duπa, ljubav, ukus, dan, uvidjeti

38

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 38

a) jednosloæne rijeËi: moÊ, sir, dan1. korak : mooÊ, siir, daan

2. korak: mµÊ, s±r, d¢n

3. korak : moÊ, sir, dan

4. korak : môÊ, sÆr, dân

b) dvosloæne rijeËi: pravda, duπa, ljubav, ukus, kuÊa1. korak: praavda, duuπa, ljuubav, uukus, kuÊa

2. korak: pr§vda, dªπa, ljªbav, ªkus, kΩÊa

3. korak: pravda, duπa, ljubav, ukus, kuÊa

4. korak: prâvda, dæπa, ljæbav, ºkus, k∫Êa

c) trosloæne i viπesloæne rijeËi: sanjati, vjetrenjaËa, dobacivati, uvidjeti1. korak: saanjati, vjetreenjaËa, dobaciivati, uuvidjeti

2. korak: s§njati, vjetr©njaËa, dobac±vati, ªvidjeti

3. korak: sanjati, vjetrenjaËa, dobacivati, uvidjeti

4. korak: sánjati, vjetrènjaËa, dobac≤vati, ºvidjeti

4. Navedi znaËenje podcrtanih rijeËi.Ona je mlâda. ZnaËi da je ona mlada na vjenËanju.Ona je mláda. ZnaËi da ona nije stara.Mario pregléda novine. Mario pregledava novine.Mario prègleda novine. Mario je pregledao novine.

5. OznaËi naglaske. Dànas sam kònaËno nàuËio náglaske i znâm ih oznáËiti na prímjerima.

UdæbeniËka jedinica: Hrvatski standardni jezik i narjeËja


ZadaÊe

39

u s u

u u u s s

u s u s

Obrazovne- usvojiti znaËenje pojma

narjeËje- spoznati rasprostranjenost

pojedinih narjeËja i fono-loπke osobitosti pojedinihnarjeËja u odnosu na stan-dardni jezik


vezivanja

Odgojne- poticati ljubav i zanima-

nje za idiome standar-dnoga jezika

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 39

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceNa poËetku udæbeniËke jedinice donosim dijalektalnu kartu na kojoj je vidljiva rasprostra-njenost pojedinih narjeËja.Slijedi pregled fonoloπkih osobitosti pojedinih narjeËja izraæen u tablici radi preglednosti.

Temeljni pojmovi- narjeËje ili dijalekt - jezik pojedine skupine ljudi, najËeπÊe prostorno odreen- tri su narjeËja: kajkavsko, πtokavsko i Ëakavsko- svako od navedenih narjeËja rasprostranjeno je u odreenom dijelu Hrvatske i odlikuje se

fonoloπkim, morfoloπkim i leksiËkim osobitostima u odnosu na standardni jezik


- poetske poruke pjesama Roæenice i Ciklame, krvave ciklame obraenih na prethodnimsatima knjiæevnosti

Razrada- izdvajanje kajkavskih i Ëakavskih rijeËi- fonoloπke osobitosti hrvatskih narjeËja - Ëitanje i komentiranje primjera iz udæbenika- prepoznavanje navedenih znaËajki u pjesmama- znaËajke πtokavskoga narjeËja

ZakljuËak- rasprostranjenost narjeËja, zaviËajni govor uËenika (prepoznavanje fonoloπkih osobito-

sti na primjerima koji daju uËenici)

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Iz pjesme Roæenice Mate Balote ispiπi Ëakavske rijeËi i njihovo znaËenje na standardnom

jeziku. Roæenice - sopile, svaken - svakom, samlju - sajmu, kantale - pjevale, tarankale -brenËale, miru - mjeru, vajk - uvijek, nan - nam, ko - ako, jili - jeli, brmeË - biljke, stari-Êe - mjera za æito, ovsa - zobi, umili - umjeli, zakanta - zapjevao, miljare - tisuÊe, gredu - idu.

2. Iz pjesme Ciklame, krvave ciklame ispiπi kajkavske rijeËi i njihovo znaËenje na standard-nom jeziku. Strusiti - stresti, Ëez - kroz, preprut - paprat, lukale - provirivale, diπeÊe - mi-risne, Ërlene - crvene, smiliti - saæaliti, nakel - na tlo, veliju - kaæu, zapuπÊeno - zapuπte-no, vsega - svega, vuz - uz, ruæiju - buËe, soldate - vojnike, najgorπi - najgori, budeju - bu-du, zmirom - neprekidno, vsigde - svugdje.

3. Pridruæi osobitost narjeËju i primjeru.»akavsko narjeËje - nema fonema dæ, obiËno ga zamjenjuje æ (æep), kajkavsko narjeËje -zvuËni se suglasnici na kraju rijeËi izgovaraju bezvuËno (dif), πtokavsko narjeËje -jotacija se provodi u primjerima gdje je u standardnom jeziku nema.

Rjeπenje 4. zadatka u tablici je u udæbeniku, u 5. zadatku uËenik treba prepoznati neke odnavedenih znaËajki u pjesmama iz udæbenika, a rjeπenje 6. zadatka ovisi o uËeniku i njego-vom senzibilitetu koju Êe pjesmu odabrati.

40

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 40

UdæbeniËka jedinica: Fonostilistika

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga …Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa …

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceNa poËetku udæbeniËke jedinice dajem pjesmu Ede Maajke kako bi uËenici uoËili odstupa-nje izraza hip-hop pjesme od lirskih pjesama koje su Ëitali na satu.U okviru fonostilistike objaπnjavam razliku izmeu onoga πto i kako pjesnik govori. Slijedidefinicija i objaπnjenje fonostrukture ili zvuËnog sloja pjesme.

Temeljni pojmovi- stil - naËin na koji se jeziËnim izrazom s jedne strane sluæi zajednica, a s druge strane po-

jedinac- stilistika - znanost koja se bavi prouËavanjem stila- fonostilistika - znanost o ekspresivnim i impresivnim svojstvima glasova- fonostrukturu ili zvuËni sloj pjesme Ëine intonacija (visina govorne melodije), glasovi, ri-

tam i rima


- rjeπavanje uvodnog udæbeniËkog zadatka- objava rezultata

Razrada- na osnovi Matoπeve pjesme objasniti ekspresivna i impresivna svojstva glasova te fono-

stilistiku, kao i fonostrukturu pjesme- naslov: asonancija (ponavljanje samoglasnika e Ëime se ukazuje na monotoniju jeseni;- prvi stih zapoËinje epitetima (olovne i teπke) te personifikacijom (oblaci snivaju) i etimo-

loπkom figurom (snove snivaju) povezuje se stanje pejsaæa s ljudskim raspoloæenjem

41

Obrazovne- nauËiti πto su stil i stilistika- nauËiti definirati fonosti-

listiku- nauËiti pojam fonostruk-

ture ili zvuËnog sloja pje-sme

Funkcionalne- razvijati sposobnost pre-

poznavanja stilistiËkih ifonostilistiËkih osobitostiteksta

Odgojne- poticati ljubav prema

vlastitom jeziku i premarazliËitim moguÊnostimaizriËaja

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 41

- rijeË monotone ekspresivna je jer samom svojom prirodom djeluje impresivno- odrediti pojam ekspresivnih i impresivnih svojstava, definirati fonostilistiku- odrediti pojam fonostrukture pjesme- fonostilistika kao dio stilistike (definiranje ostalih stilistiËkih disciplina)

Zavrπetak- rjeπavanje zadataka iz radne biljeænice

Rjeπenje zadataka iz radne biljeænice1. ©to je fonostilistika?

Znanost o ekspresivnim i impresivnim svojstvima glasova zove se fonostilistika.

2. Zaokruæi elemente koji Ëine zvuËni sloj ili fonostrukturu pjesme:a) oblici rijeËib) poredak rijeËi u stihuc) glasovid) znaËenje rijeËie) ritamf) rimag) intonacija.

3. U pjesmi Dobriπe CesariÊa Pjeni se more odredi:- asonanciju i dojam koji asonancija ostavlja - u naslovu se ponavlja samoglasnik e, uka-

zuje na otvorenost, jednoliËno glasanje, æuborenje mora- onomatopeju i dojam koji ostavlja - pisac doËarava zvukove iz prirode i ponavljanjem

stiha Pjeni se more i kratkim stihom (petercem)- rima ababccde- ritam je usporen i razlomljen (kao i valovi)

4. a) aliteracija - ponavljanje suglasnika rb) onomatopeja - doËaravanje zvuËnosti materinskog jezikac) aliteracija - ponavljanje suglasnika; onomatopeja - oponaπanje zvukova iz prirode

42

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 42

UdæbeniËka jedinica: Grafostilistika

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, povezivanja, zakljuËivanja…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici na primjeru MajetiÊeve pjesme Socijalitis pokazujem znaËajke grafo-stilistike te ukazujem na moguÊnost stilistiËke analize pjesme. Zadaci u radnoj biljeæniciukazuju uËenicima na koji naËin grafiËko oblikovanje teksta upotpunjuje njegovo znaËenje.


- Ëitanje Apollinaireovih stihova- razgovor o stihovima- uËenici otvaraju radne biljeænice i uoËavaju kako su stihovi rasporeeni- razgovor o tome u kojem smislu vizualnost pjesme upotpunjuje njezino znaËenje

Razrada- Ëitanje pjesme Socijalitis- stilistiËka analiza

Zavrπetak- rjeπavanje uvodnog udæbeniËkog zadatka o SMS porukama

Rjeπenje zadataka iz radne biljeænice1. Pridruæi predmet prouËavanja stilistiËkoj disciplini.

Sintaktostilstika - prouËava stilistiËku funkciju reËeniËnih dijelova; morfostilistika - pro-uËava stilistiËku funkciju rijeËi i oblika rijeËi; fonostilistika - prouËava stilistiËku funkcijuglasova; grafostilistika - prouËava grafiËke osobitosti knjiæevnoumjetniËkog teksta.

2. Poveæi vizualni raspored stihova u Preπerenovoj pjesmi Zdravica s njezinim znaËenjem.Pjesma je u nazdraviËarskom tonu, veliËa se vino jer Ëovjeku donosi opuπtanje i radost, akad uokvirimo stihove, dobivamo izgled Ëaπe. Dakle, i sadræajem i oblikom pjesnik na-zdravlja Ëitatelju.

43

Obrazovne- nauËiti pojam grafostili-

stike

Funkcionalne- razvijati sposobnost stili-

stiËke analize

Odgojne- razvijati jeziËnu kulturu

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 43

3. Iznesi svoje miπljenje o stihovima francuskog pisca Gulliama Apollinairea te o njihovomrasporedu takvom da prikazuju konja. (U kojem smislu vizualni dio upotpunjava znaËe-nje?)Apollinaire govori o ulozi svoje pjesniËke zbirke koja ukazuje na potpuno drugi pogledna stvarnost i na pjesniπtvo. Pjesma zapravo govori o odnosu Ëovjeka prema pjesniπtvu,stvaralaπtvo kao sloboda i kao posebna ljepota, razigranost i posebnost. Zato su stihovi ra-sporeeni tako da Ëine sliku konja, a ne neke druge æivotinje.

4. Prokomentiraj ulogu reËeniËnoga znaka u reËenici koja bi se pod tvojim imenom moglanaÊi u imeniku, u biljeπci.OdliËno rijeπio test!!! UskliËnici ukazuju da je to vrlo vaæna Ëinjenica, posebna i da je tre-ba istaknuti.OdliËno rijeπio test. Biljeπka s iskljuËivo informativnim znaËenjem, a ne toliko emotivnimkao prethodna.

5. Koja je funkcija velikih slova u navedenom stihu iz pjesme A. B. ©imiÊa?a) Pjesnici su »U–ENJE u svijetu IstiËe se da su pjesnici Ëuenje, i ta je Ëinjenica u pr-

vom planu.b) PJESNICI su Ëuenje u svijetu U prvom je planu to da su Ëuenje pjesnici, a ne ne-

tko drugi.c) Pjesnici su Ëuenje U SVIJETU IstiËe se da su pjesnici Ëuenje u svijetu, a ne negdje

drugdje.

6. Iznesi svoje miπljenje o pjesmi Socijalitis A. MajetiÊa. UËenici iznose svoje miπljenje o pje-smi iznesenoj i interpretiranoj u udæbeniËkoj jedinici.

44

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 44

UdæbeniËka jedinica: Veliko i malo slovo

Tip nastavnog sata: sat ponavljanja (pravopis)Broj sati obrade: jedanNastavne metode: pisanja, zakljuËivanja, razgovora…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica

ZadaÊe

Temeljni pojmoviI. Velikim poËetnim slovom sve rijeËi u nazivu: ime i prezime

ime dræaveime kontinentaime naseljenog mjesta

II. Velikim poËetnim slovom samo prva ili jedina rijeË: ime zemljopisnog podruËjaime ulice, trga, gradske Ëetvrtiime ustanove ili organizacijeime graevinenaziv blagdana

III. Malim poËetnim slovom: titulepasminepridjevi na -Ëki, -Êki, -ski, -πkipridjevi nastali od naziva blagdana

45

Obrazovne- nauËiti pravopisnu nor-

mu standardnoga jezikavezanu uz pisanje veli-kog i malog poËetnogslova

- uoËiti i nauËiti da postojetri osnovna pravila o pisa-nju velikog i malog poËet-nog slova: velikim slo-vom piπu se sve rijeËi(osim veznika i prijedloga),velikim poËetnim slovompiπe se samo prva rijeË,ostale rijeËi se piπu malimpoËetnim slovom

Funkcionalne- razviti sposobnost pri-

mjene navedenih pravila- razviti sposobnost izraæa-

vanja pravila na osnoviprimjera

Odgojne- stjecanje jeziËne i opÊe

kulture

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 45

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceProblematiku velikog i malog poËetnog slova ukljuËila sam u jeziËni udæbenik za 1. razredjer se radi o temeljnom jeziËnom znanju, a pravopisnu sam problematiku u cijelosti nastoja-la obraditi u jeziËnim udæbenicima za 1. i 2. razred. Iako je u 2. razredu u nastavnom planui programu problematika vrsta rijeËi pa se u okviru tih tema obrauje i veliko i malo poËet-no slovo, smatram da u 2. razredu tema velikog i malog poËetnog slova doista mora biti sa-mo ponavljanje.Sva pravopisna pravila radi preglednosti donosim u tablici.U radnoj biljeænici pravopisnoj problematici namijenjene su tri jedinice. Jednu opseænu vje-æbu s pripadajuÊom tablicom trebalo bi obraditi na satu, a drugu s ponavljanjem pravila iliza domaÊu zadaÊu ili tijekom ispitivanja (dok ispitujete jednog uËenika, ostatak razreda mo-æe rjeπavati pravopisne vjeæbe).


- uËenici ukratko iznose kako od njihove πkole doÊi do odreenog odrediπta, npr. do ne-kog kina, kazaliπta ili omiljenog mjesta gdje se uËenici okupljaju (moraju napisati na-zive ulica, trgova kojima prolaze i graevine uz koje prolaze)

Razrada- uËenici rjeπavaju zadatak iz radne biljeænice i to tako da rjeπavajuÊi primjere u praznu

tablicu piπu i pravilo (npr. prva je reËenica Veselimo se boæiÊnim i novogodiπnjim blagda-nima.; u tablicu treba upisati da se pridjevi nastali od naziva blagdana piπu malim po-Ëetnim slovom)

- rjeπavanje zadataka i komentiranje rezultata

Zavrπetak- uËenici provjeravaju svoju motivacijsku vjeæbu i ispravljaju pogreπke

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Stavi veliko ili malo poËetno slovo gdje treba.

Veselimo se boæiÊnim i novogodiπnjim blagdanima. Svojim Êu prijateljima uputiti Ëesti-tke na kojima Êe pisati: blagoslovljen BoæiÊ, sretna vam i vesela Nova godina.Svi su mi istarski gradiÊi prekrasni, a najdraæi su mi Hum i Sveti Petar u ©umi.U Hrvatskom zagorju posjeÊujem Krapinske Toplice, a kupam se u StubiËkim toplicama.Moj je susjed Zagorac, a njegova je æena Slavonka.Moj je san posjetiti VjeËni Grad i Crni Kontintent.Na Veliku Gospu odlazim u svetiπte Majke Boæje BistriËke.Na Trgu hrvatskih pavlina nalazi se Gimnazija Lucijana Vranjanina. U blizini je Ulica Cr-venog kriæa.Zagreb je dio æupanije Grad Zagreb, a ne ZagrebaËke æupanije.Kad idem u Biograd, obvezno svratim na Vransko jezero. Nezaobilazno je i KornatskootoËje, ali i Nacionalni park Paklenica.Gotovo uvijek povedem i svog bernardinca.

46

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 46

Svoj Êu mercedes parkirati na parkiraliπtu ispred Hrvatske poπte i Glavnog kolodvora.Leonardova mi je Posljednja veËera vrlo tajanstvena slika.U srednjem vijeku pop Martinac piπe u Drugom novljanskom brevijaru o Krbavskoj bici.Volim uËiti o renesansi u europskim knjiæevnostima.»itam knjigu Julijane MatanoviÊ Kao da smo otac i kÊi.U Opatiji se odræava X. kongres urologa.Na ameriËkim je izborima pobijedio predsjednik Bush. Na sljedeÊem zasjedanju Parla-menta Europske unije, gost Êe biti novoizabrani ameriËki predsjednik. Smail-aga »engiÊ junak je epa hrvatskog pisca Ivana MaæuraniÊa koji je stvarao u razdo-blju hrvatskog narodnog preporoda.SveËani zastor u Hrvatskom narodnom kazaliπtu BukovËeva je slika Hrvatski narodni preporod.Prva knjiga koju je tiskala Matica hrvatska bio je Osman Ivana GunduliÊa, najznaËajni-jeg hrvatskog baroknog pisca.Kad pogledam u zvijezde, preda mnom je Veliki medvjed.Darovala mi je paπku Ëipku.Morala je piti Sumamed zbog zdravstvenih teπkoÊa.Oduvijek me fascinirala veliËina Kineskoga zida.

Veliko poËetno slovo Veliko poËetno slovo Malo poËetno slovo(sve rijeËi osim veznika (samo prva rijeË, osim akoi prijedloga) je unutar naziva osobno ime)

- ime naseljenog mjesta - imena blagdana (BoæiÊ, - pridjevi od imena blagdana(Sveti Petar u ©umi) Nova godina, Svi sveti) (boæiÊni)

- imena gradova (Hum) - ime zemljopisnog podruËja - pridjevi na -ski, -Ëki, -πki(Hrvatsko zagorje) izvedeni od imena (istarski)- imena gradova u

prenesenom smislu - imena toplica (StubiËke toplice) - imena vjerskih redova(VjeËni Grad) (pavlini, franjevci)

- imena stanovnika gradova,- imena gradova u doslovnom zemljopisnih podruËja, naroda - ime pasmine (bernardinac)i u prenesenom smislu (ZagrepËanin, Zagorac, Hrvat)(Juæna Amerika, Crni kontinent)

- ime nakon rednog broja- nazivi poduzeÊa, ustanova (II. novljanski brevijar)(Gimnazija Lucijana Vranjanina)

- imena za Isusa, Mariju, Boga - titule (profesor MariÊ)(Majka Boæja BistriËka, - imena æupanija (Grad Zagreb,Sveto Trojstvo) ZagrebaËka æupanija) - politiËke funkcije (ban JelaËiÊ)

- imena jezera (Vransko jezero) - imena knjiæevnih razdoblja(renesansa)

- imena otoËja (Kornatsko otoËje)- kad funkcija poglavara dræave

- imena graevina (Kineski zid) ili zemlje dolazi s imenom(predsjednik Bush)

- imena zaπtiÊenih proizvoda (Sumamed)- imena ulica i trgova (Trg hrvatskih pavlina)

- kad funkcija poglavara dræave ili zemlje dolazi bez imena, a misli se na toËno odreenu osobu (Predsjednik)

47

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 47

1. Zaokruæi neispravno napisano:a) Obala Bjelokostib) Hrvatske Æeljeznicec) Brod na Kupid) ZagrebaËka gora.

2. Napiπi ispravno.Ovogodiπnju Nobelovu nagradu za knjiæevnost dobila je austrijska knjiæevnica ElfriedeJelinek. »itala sam njezinu Pijanisticu.Veselim se putovanju u Istru. Putovanje je nazvano putovima glagoljaπa, a ja se najviπeveselim πto Êu vidjeti najmanji grad na svijetu, Hum. Preko KrËkog mosta svratit Êemoi na otok Krk kako bismo u Jurandvoru kraj Baπke posjetili crkvu u kojoj je naena Ba-πÊanska ploËa. Slijedi kupanje u Baπkoj Vodi.

3. Napiπi nekoliko primjera i naËin pisanja:

primjeri naËin pisanja

imena kontinenata Afrika, Europa, Amerika - imena kontinenata, sve se rijeËi piπuvelikim poËetnim slovom

pasmine vuËjak, pudlica - pasmine se piπu malim poËetnim slovom

nazivi blagdana Dan dræavnosti, Svi sveti, - kod naziva blagdana samo se prva rijeËSveta tri kralja piπe velikim poËetnim slovom

imena poduzeÊa, Hrvatsko narodno kazaliπe, - imena ustanova i poduzeÊa piπu seustanova ZagrebaËki elektriËni tramvaj velikim poËetnim slovom (samo prva rijeË),

osim ako u imenu nije vlastito ime ili naziv

4. Uz pravilo napiπi je li toËno ili netoËno.Ime nakon rednog broja piπe se malim poËetnim slovom. T NImena nebeskih tijela piπu se velikim poËetnim slovom (samo prva rijeË). T NPridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od osobnih imena i imena naroda piπu se malim poËetnim slovom. T NPridjevi nastali od naziva blagdana piπu se malim poËetnim slovom. T N

5. U kojim se sluËajevima sve rijeËi nekog naziva piπu velikim poËetnim slovom (osim vezni-ka i prijedloga)? U imenima dræava, kontinenata i naseljenih mjesta.

6. Napiπi ispravno:a) Dan dræavnosti b) Majka Boæja BistriËkac) Kuran, sveta knjiga islama d) Marija Gorica.

7. Napiπi ispravno.Æivim u Krapinsko-zagorskoj æupaniji. Kupam se u Krapinskim toplicama, a æivim uStubiËkim Toplicama. Moja se ulica zove Ulica hrvatskih velikana. Kad Ëujem hrvatsku

48

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 48

himnu, sretan sam πto je i Antun MihanoviÊ jedan od tih velikana. Ne mogu ne spome-nuti SeljaËku bunu i Matiju Gupca, prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tumanate kumroveËkog sina Josipa Broza Tita.

UdæbeniËka jedinica: Pravopisni i reËeniËni znakovi

Broj sati obrade: dvaTip nastavnog sata: obrada novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, zakljuËivanja, rada s udæbenikom i radnom biljeænicom...Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Temeljni pojmoviPravopisni znakovi

- kazuju kako πto treba Ëitati- toËka, zarez, crtica, spojnica, dvotoËje, izostavnik…

oznaËava njome se spajaju rijeËi koje se ne piπu posve rastavljeno ili stanku sastavljeno (polusloæenice)

ReËeniËni znakovi:- zovu se joπ razgodci ili interpunkcija- sluæe za rastavljanje teksta na reËenice- toËka, upitnik, uskliËnik, upitnik s uskliËnikom, zarez, navodnici, crtica, spojnica, po-

lunavodnici

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceUdæbeniËka jedinica oblikovana je u tablici kako bi uËenici na pregledan naËin uoËili, na-uËili i ponovili pravilo i primjer.

49

Obrazovne- nauËiti razliku izmeu

pravopisnih i reËeniËnihznakova

- nauËiti nazive za reËeniË-ne znakove (interpunkci-ja, razgodci)

- nauËiti pravila o uporabipravopisnih i reËeniËnihznakova

Funkcionalne- razviti sposobnost prim-

jene pravila u konkret-nim jeziËnim situacijama

Odgojne- stjecanje jeziËne kulture

ovladavanjem pravopi-snom normom standar-dnoga jezika

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 49

Ta problematika u radnoj biljeænici zauzima dvije stranice jer je jedna stranica osnovno po-navljanje pravila, a druga rjeπavanje konkretnog primjera i objaπnjenje zaπto su upotrijeblje-ni pojedini pravopisni i reËeniËni znakovi.

Tijek nastavnog sata1. satMotivacija

- profesor kazuje uËenicima: Zamislite sljedeÊu situaciju. U 19. stoljeÊu u Rusiji jedan jepisac bio osuen na smrt zbog toga πto su njegovu politiËku aktivnost protumaËili kaozavjeru protiv vlasti. Treba biti strijeljan. Izveden je pred streljaËki vod. Tiπina. Strah.Vôd Ëeka, zapovjednik voda Ëita brzojav u kojem piπe: Ubiti ne, pomilovati.©to zapovjednik voda treba uËiniti? Kako to znamo? (Po zarezu.) Da je u brzojavu pi-salo: Ubiti, ne pomilovati, πto bi on trebao uËiniti?

- profesor uËenicima govori da je u ovoj priËi istinito da je F. M. Dostojevski bio osuenna smrt streljanjem, a kad je izaπao pred streljaËki vod, bio je pomilovan

- objaπnjenje reËeniËnih znakova, objaπnjenje naziva interpunkcija i razgodci

Razrada- profesor na prozirnici daje pet reËenica na osnovi kojih Êe objasniti pet osnovnih pra-

vila o pisanju zareza- Ëitanje i komentiranje primjera o pisanju zareza u udæbeniku- rjeπavanje zadataka iz radne biljeænice koji se odnose na zarez

Zavrπetak- objava i korekcija rezultata

2. satMotivacija

- profesor uËenicima daje zadatak: uz pomoÊ udæbenika zakljuËite koja je razlika izme-u crtice i spojnice kao pravopisnih i kao reËeniËnih znakova

- objava rezultata, korekcija

Razrada- profesor na prozirnici daje zadatak u kojem uËenici moraju napisati veliko i malo po-

Ëetno slovo i reËeniËne znakove- rjeπavanje zadataka na ploËi- objaπnjenje navodnih znakova na osnovi navedenih primjera- rjeπavanje zadataka iz radne biljeænice koji se odnose na reËeniËne znakove

Zavrπetak- objava i korekcija rezultata- zadaci za domaÊu zadaÊu (proËitati ostale pravopisne i reËeniËne znakove, rijeπiti za-

datke u radnoj biljeænici)

50

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 50

ProzirnicaZarez

Gledao sam kroz prozor razmiπljao o proπlosti prisjeÊao se sretnih trenutaka.Mislio sam na more ali ne predugo.Kad sam zaËuo πum iza sebe vratio sam se u stvarnost.Magica moja mala maËka uπla je u sobu.Nastojala je biti tiha i to nastojanje ju je valjda uËinilo buËnijom.

NavodnicihoÊemo li sutra iÊi na izlet upita vesna naravno odgovori marija to smo se joπ juËer do-govorili idu i uËenici iz susjednog razreda usklikne marija vidjet Êu kaæe vesna i deËkakojeg simpatiziram

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Objasni razliku izmeu pravopisnih i reËeniËnih znakova.

Pravopisni znakovi kazuju kako se πto treba razumjeti i Ëitati. ReËeniËni znakovi sluæeza rastavljanje teksta na reËenice.

2. Zaokruæi neispravno:a) Pravila su ti u knjizi na str. 24, 35, 36 i 37.b) Radimo od 7-16 sati.c) Viπe-manje sve je to isto.d) Rijeπit Êu to sutra.e) U Zagrebu, 3. rujna 2005.

3. Stavi zareze i navedi razlog njihova stavljanja.Mario, moj dobar prijatelj, voli Ëitati knjige. Naknadno dodavanje.»itam lektiru, uËim gramatiku, ponavljam knjiæevnost. Nabrajanje.UËim hrvatski, ali ne svaki dan. Suprotnost.Volim knjiæevnost, i to hrvatsku. Isticanje.Tko redovito ponavlja, imat Êe dobru ocjenu. Inverzija.

4. OznaËi navodnike.Doπavπi u πkolu, upitala sam Ivana: “Imamo li danas matematiku?”“Naravno,” odgovorio mi je, “piπemo test.”“NemoguÊe!” uskliknula sam.“Mislila sam”, brzo sam poËela objaπnjavati, “da je test tek sljedeÊi tjedan.”“Nisi uËila?” upitao me.“Vrlo malo”, odgovorila sam tuæno.

5. OznaËi navodnike crticom i uz svaki primjer napiπi pravilo.Gledao sam taj film kaæe mi Filip. - Gledao sam taj film - kaæe mi Filip.Kada upitala sam ga. - Kada? - upitala sam ga.U studenom je nastavio je Filip igrao u kinima. - U studenom je - nastavio je Filip - igraou kinima.Ne znam odgovorila sam mu kako to da mi je promaknulo. - Ne znam - odgovorila sam

mu - kako to da mi je promaknulo.

51

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 51

6. Pravopisno uredi navedeni tekst.JuËer nas je profesorica hrvatskog na satu pitala: “Tko je autor hrvatske himne?” Nitkonije odgovorio. Svi smo πutjeli. »inilo mi se da bi to mogao biti Antun MihanoviÊ, ali ni-sam bio siguran. Profesorica je vidjela da πutimo pa nam je pokuπala pomoÊi: “Sjetite sekako se zove zagrebaËka ulica kod hotela Esplanade.” “Ja znam!” usklikne Emil. “OdliË-no,” kaæe profesorica, “reci Emile.” “Importanne,” kaæe Emil, “ali ne znam prezime.” Svismo se od srca nasmijali, zajedno s Emilom koji se naπalio. Odmah je rekao da, narav-no, zna da se radi o Ulici Antuna MihanoviÊa. Profesorica je rekla da Êemo tako baremzauvijek upamtiti autora hrvatske himne. Naravno, MihanoviÊa, ne Importanne.

1. Stavi odgovarajuÊi reËeniËni ili pravopisni znak i navedi razloge njihova stavljanja. Pazi ina pisanje velikog poËetnog slova.

Doπavπi kuÊi, upitala sam mamu: “Tko me danas zvao?” “Neki nepoznati glas”, odgovo-rila je mama mirno. “Muπki ili æenski?” upitala sam je. “Muπki”, nastavila je mama. “I πtoje rekao?” bila sam sve znatiæeljnija. “Niπta posebno,” ispitivaËki me pogledala mama,“samo je pitao kad Êeπ doÊi.” “Mama, pa to je i te kako posebno!” uskliknula sam.“Tko te to zvao?” “Onaj deËko o kojem sam ti priËala”, rekla sam joj. “Nemoj se javljati,ja Êu sve rijeπti”, rekla sam mami i otrËala u svoju sobu.

Pravila:Objaπnjenje: “Navoenje?”“Navoenje”, objaπnjenje.“Navoenje?” objaπnjenje.“Navoenje,” objaπnjenje, “navoenje.”“Navoenje!” objaπnjenje.

2. Stavi zareze.Pogledao sam Mariju, tiho sam je pozvao, pokazao joj rukom broj prvog zadatka.Marija, naπa najbolja uËenica, to mora znati rijeπiti. Ako me profesor uoËi, neÊe mi bitilako. »ini se da nitko nije Ëuo moj glas, tj. tako je barem izgledalo. Profesor me pogle-dao, a ja sam spustio pogled. OdluËio sam se pouzdati u vlastito znanje, razmislio sami, zaËudo, dobro rijeπio zadatak.

PravilaPogledao sam Mariju, tiho sam je pozvao, pokazao joj rukom broj prvog zadatka. Na-brajanjeMarija, naπa najbolja uËenica, to mora znati rijeπiti. Naknadno dodavanjeAko me profesor uoËi, neÊe mi biti lako. Inverzija»ini se da nitko nije Ëuo moj glas, tj. tako je barem izgledalo. IsticanjeProfesor me pogledao, a ja sam spustio pogled. SuprotnostOdluËio sam se pouzdati u vlastito znanje, razmislio sam i, zaËudo, dobro rijeπio zada-tak. Nabrajanje i naknadno dodavanje

52

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 52

UdæbeniËka jedinica: Alternacije Ë/Ê; dæ/


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici donosim pravila o glasovima Ë/Ê, dæ/ u tablicama radi bolje pregle-dnosti. U radnoj biljeænici navodim neke zadatke iz kojih Êe uËenici izdvojiti rijeËi u odgo-varajuÊe pravilo.

Temeljni pojmovi- najosnovnija pravila:

- Ë dolazi prema osnovnom k i c- Ê dolazi prema osnovnom t

- dæ je zvuËni parnjak glasa Ë; je zvuËni parnjak glasa Ê- dæ dolazi prema osnovnom Ë- dolazi prema osnovnom d


- rjeπenje 1. zadatka iz radne biljeænice (primjeri u kojima Ë/Ê mijenjaju znaËenje rijeËi)

Razrada- rjeπavanje 3. zadatka u radnoj biljeænici- objaπnjenje 4. zadatka (grozd - pravila o glasovima Ë/Ê)- rjeπavanje 7. zadatka (dæ/)- rjeπavanje 6. zadatka

ZakljuËak- uËenici navode pravila koja su upamtili

53

Obrazovne- nauËiti pravila o raspodje-

li glasova Ë/Ê; dæ/


mostalnog odreivanjaglasova Ë/Ê, dæ/ na kon-kretnim primjerima

Odgojne- razvijati zanimanje za

izraæajne moguÊnosti ma-terinskog jezika

- poticati æelju za uËenjempravopisne norme stan-dardnog jezika

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 53

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. BrijaËi - osobe, brijaÊi - koji sluæi za brijanje, spavaËica - osoba koja spava, spavaÊica - odje-

Êa za spavanje, kupaËi - osobe koje se kupaju, kupaÊi - koji je za kupanje, posjeËen - odglagola posjeÊi, posjeÊen - od glagola posjetiti, napuËen - pretrpan, napuÊen - osobit poloæajusana, liπËe - vokativ od lisac, liπÊe - mnoæina imenice list.

2. Stavi Ë/Ê gdje treba.Ne volim kupovati kiËaste stvari, ali volim kad je netko nakiÊen. »eπljiÊ joj lijepo stoji.DrπÊuÊi od zime, osjeÊajuÊi grË u nogama, ËuËao sam sjedeÊi u zasjedi. ∆evapËiÊi i sen-dviËi su vrlo ukusni. NajËeπÊe je nosio svoj kovËeæiÊ. PrevrÊem se od muke. Stvari suprebaËene.

3. Stavi Ë/Ê gdje treba.Norma je prebaËena. Spavao je sjedeÊi. Kupio je pisaÊi pribor. PosjeÊivao ga je ponekad.NeprimijeÊen je napustio πkolu. SviÊe zora, goniË veÊ goni konje. Ne zna gdje je kljuËod kuÊnih vrata. Htio se πto bræe obuÊi, ali mu se smraËilo pred oËima. Bio je dobroispraÊen, a ne izbaËen kako su neki priËali. OkreÊe se oko sebe, ali nikoga ne zamjeÊu-je. OkreËio je sobu i za poklon je dobio ruËni sat. Zato joj je darovao struËak cvijeÊa.OdliËno pamÊaπe svaku pjesmu. VraÊajuÊi se kuÊi, zaustavio se pred potoËiÊem i ugle-dao raËiÊa kako se miËe pod kamenom. JauËuÊi, trËao je niz brijeg. DrπÊuÊi, uhvatio jemajËinu ruku. PutniËki se automobil zaustavio na pjeπaËkoj stazi. Iz Markove ruËne tor-be ispadoπe naoËale. Ne zna mu se prenoÊiπte. PozlaÊeni lanËiÊ nije primijeÊen.JunaËki se dræao, iako su ga muËili. S radoπÊu se sjeÊao voÊnjaka i kuÊice u njemu. Bioje dotuËen videÊi je onako ispaÊenu. U njegovoj smo zadaÊi naπli poËetniËkih grjeπaka.PrazniËki su dani uvijek buËni. Na noÊnom je ormariÊu, u poluzamraËenoj prostoriji,opazio njezinu sliku.PrevrÊuÊi onako u vruÊici njezine stvari, osjeÊao je da ga izdaje snaga. Bolest je izljeËi-va, djevojËe Êe se oporaviti.

4. Pravila.» - nevidljiv postanak: kljuË, uËiniti, okreËiti, dotuËen; prema k ili c: prebaciti/prebaËen,

trk/trËati, mrak/smraËiti, majka/majËinu, oko/oËi/naoËale, ruka/ruËni, muka/muËiti,struk/struËak, ptica/ptiËji, micati/miËem, poluzamraËen, pisac/piπËev;

-ËiÊ: potoËiÊ, raËiÊ, lanËiÊ; -iËki: putniËki, junaËki, pjeπaËki, poËetniËki; -iË: goniË,sendviË

-aËica: spavaËica, -aË: spavaË; -Ëe: djevojËe; -Ëiv: izljeËiv∆ - nevidljiv postanak: kuÊa/kuÊni, kuÊice; prenoÊiπte, voÊnjak, noÊ/noÊni, vruÊica; pre-

ma t: posjetiti/posjeÊivao/posjeÊen, primijetiti/primijeÊen, svitati/sviÊe, pratiti/ispra-Êen, pozlaÊen,; infinitiv: obuÊi; glagolski prilog sadaπnji: sjedeÊi, vraÊajuÊi, drπÊuÊi,vidjevπi, prevrÊuÊi, gledajuÊi; -aÊa: zadaÊa; -iÊ: ormariÊ

7. Dopuni navedena pravila i pridruæi pravilo primjeru.Dæ dolazi prema osnovnom Ë - svjedodæba, jednadæba– dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom d - groæe, gloemDæ dolazi u rijeËima razliËita postanka, uglavnom u tuicama - dæez, hodæa, dæem.

54

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 54

8. Stavi dæ/ gdje treba.dogaaj, dæamija, ak, dæeparac, dæip, dæungla, dæin, Maar i Madæar, luaËki, narudæba

9. U kojem su nizu sve rijeËi ispravno napisane?a) spremaËiËin, plaÊen, roËnik, dugovjeËanb) spremaÊiÊin, plaËen, roËnik, dugovjeËanc) spremaÊiËin, plaËen, roÊnik, dugovjeËand) spremaËiÊin, plaÊen, roÊnik, dugovjeÊan

10. U kojem su nizu sve rijeËi ispravno napisane?a) oblaËiÊ, vodiÊ, dæep, narudæba, maioniËarb) oblaÊiÊ, vodiÊ, dæep, narudæba, madæioniËarc) oblaËiÊ, vodiË, dæep, narudæba, maioniËard) oblaËiÊ, vodiÊ, dæep, naruba, maioniËar

UdæbeniËka jedinica: Alternacija ije/je/e/i


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceOsnovna pravila i primjere dajem u tablici u udæbeniËkoj cjelini: Pravopis.

Temeljni pojmovi- refleksi staroslavenskog jata ije/je/e/i-ije - dolazi u dugim slogovima-je/e/i - dolazi u kratkim slogovimaI. duljenje dratkog sloga je > ije

- u nesvrπenim glagolima i glagolskim imenicama tvorenim od svrπenih glagola koji ima-ju je, osim ako svrπeni glagol u osnovi nema rijeËi mjera, mjesto ili sjesti

- prema osnovnom e, i u letjeti, leÊi, liti- u tvorbi imenica koje nastaju od glagola s predmetkom pre- u nekim imenicama dola-

zi pre-, u drugima prije-

55

Obrazovne- uoËiti zakonitosti kraÊe-

nja i duljenja korijenskogsloga (ije > je; je > ije)


vezivanja, zakljuËivanja iprimjene navedenih pra-vila

Odgojne- stjecanje jeziËne kulture

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 55

II. kraÊenje dugog sloga ije > je- ispred naglaπenog uvijek je kratki slog- u komparativu i superlativu pridjeva- u rijeËima r + je > rje/re


- uËenici rjeπavaju 1. zadatak iz radne biljeænice; korekcija, uËenici sami crvenom bojomispravljaju pogreπke

Razrada- rjeπavanje 2. zadatka iz radne biljeænice, objava rezultata, upuÊivanje na odgovarajuÊa

pravila u udæbeniku- rjeπavanje 3. zadatka, objava rezultata

Zavrπetak- ponavljanje osnovnih pravila

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice1. Stavi ije/je/e/i.

odijelo, odijevati, mjenjaË, htio, korijen, iskorijeniti, cvijetak, vrijednost, prijevoznik, prije-voz, zamijenjen, cjelina, okorjelost, rjeπiv, bjelilo, lijek, ljekovit

2. Stavi ije/je/e/i i napiπi odgovarajuÊe pravilo.Zasjedanje je u dvorani broj 8. Pravilo: Ukoliko je u osnovi rijeËi mjera, mjesto, sjesti, ne do-lazi do duljenja kratkog sloga.Ptice nam dolijeÊu svako proljeÊe. Pravilo: U glagolu letjeti i njegovim sloæenicama premaosnovnom e dolazi ije.Donesite nam prijepis tog teksta. Pravilo: U tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- ujednih se imenica to pre- dulji pa imamo prije-.Moja je haljina ljepπa i bjelja od njezine. Pravilo: U komparativu i superlativu nekih pridje-va dolazi do kraÊenja dugog sloga (-ije > -je)Tekst pjesme nije cjelovit. Pravilo: U pridjevima na -ovit: -ije > -je.Primjedba mljekara o korjenËiÊu i djeliÊima kolaËa nije na mjestu. Pravilo: U imenicama sa su-fiksima -ara, -ba, -iÊ, -ËiÊ: -ije > -je.Zadatak je rjeπiv, klupa je bjelkasta i ljepljiva. Pravilo: U pridjevima na -an, -ast, -it, -iv, -ljivdolazi do kraÊenja dugog sloga (-ije > -je).

3. (Rjeπenja: 1. rjeËetina; 2. bijele, bjelcate, rjeËita; 3. rjeËica, cvjetiÊ, ljeskica, korjenËiÊ; 4.sjei, najsjei; ljeniji, najljeniji; bjeπnji/bjesniji, najbjeπnji/najbjesniji); 5. grehota, trezno-Êa/trjeznoÊa, smjehurina, mjeπovit, je, a ne ije; 6. ædrebad/ædrjebad; 7. breæuljka/brjeæulj-ka, svjeÊar; 8. prispijeÊa; 9. prijenos; 10. ædrijelce, dijelak; 11. mjenjaËeva, djetetov; 12.brijeπÊe)

4. Stavi ije/je/e/i i napiπi znaËenje istaknutih rijeËi.U zraku se osjetio miris sijena, a moja me vlastita sjena zbunjivala. Teleπce je staro ne-

56

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 56

koliko dana i tjeleπce mu je siÊuπno.Sijeno - suha trava, sjena - od glagola sjeniti, teleπce - malo tele, tjeleπce - malo tijelo.

5. Napiπi znaËenje navedenih rijeËi.SljedeÊi - iduÊi po redu; slijedeÊi - slijediti nekoga; lijevak - naprava za lijevanje;ljevak - ljevoruk Ëovjek; djela - genitiv imenice djelo; dijela - genitiv imenice dio.

6. Zaokruæi niz koji je ispravno napisan:a) pijev, svjeæ, doprinijeti, svjetlostb) pjev, svjeæ, doprinjeti, svijetlostc) pijev, svijeæ, doprinijeti, svjetlostd) pjev, svjeæ, doprinijeti, svjetlost.

UdæbeniËka jedinica: Kako pisati πkolsku zadaÊu

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga …Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceNemoguÊe je navesti pravila o pisanju πkolske zadaÊe, zato sam oblikovala neke preporukekao smjernice uËenicima πto mi kao profesori od njih oËekujemo i kakvo bi trebalo biti nji-hovo pismeno izraæavanje. To sam ukratko i iznijela te donosim dva primjera πkolskih zada-Êa uËenika 1. razreda.Navedeni sastavci mogu biti orijentacija uËenicima, ali i svojevrsno polaziπte kako sami mo-gu napisati πkolsku zadaÊu. U radnoj biljeænici uËenicima dajem zadatak da i sami opiπu svojprvi susret s novom πkolom ili da se osvrnu na svoje dosadaπnje πkolovanje.


- pitanje uËenicima vole li pisati πkolsku zadaÊu, zaπto da, zaπto ne, koje su (po njiho-vom miπljenju) znaËajke dobre πkolske zadaÊe

- zapisivanje na ploËu osnovnih teπkoÊa o kojima uËenici govore

57

Obrazovne- spoznati preporuke o pi-

sanju πkolske zadaÊe

Funkcionalne- razvijati sposobnost pra-

vilnog, cjelovitog i zanim-ljivog iznoπenja svojihmisli

Odgojne- razvijati sklonost prema

pisanom izraæavanju,prevladavanje straha odpismenog izraæavanja

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 57

Razrada- uËenici samostalno Ëitaju udæbeniËku jedinicu i pripadajuÊe sastavke- zajedniËko komentiranje, prijedlozi za rjeπavanje teπkoÊa koje su uËenici spomenuli na

poËetku sata- razgovor o sastavcima, uËenici iznose svoje miπljenje o sastavcima- pitanje uËenicima sjeÊaju li se oni svog prvog susreta s novom πkolom, kakvi su bili

njihovi osjeÊaji i razmiπljanja

Zavrπetak- domaÊa zadaÊa: napisati sastavak na jednu od tema: Moje dosadaπnje πkolovanje ili Novi

poËetak

UdæbeniËka jedinica: Kako pisati esej


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici donosim neke preporuke o pisanju eseja te navedene preporuke po-vezujem s konkretnim primjerom. Naime, Ëesto od uËenika oËekujemo da znaju napisatiesej, a da im prethodno nismo pobliæe i detaljnije objasnili πto se od njih oËekuje. Ili, akosmo to uËinili, uvijek ima uËenika koji taj sat nisu bili na nastavi, a ostali im to baπ i ne mo-gu prenijeti.

Zato sam osnovne preporuke iznijela u ovoj udæbeniËkoj jedinici ukazujuÊi uËenicima da senjihov esejistiËki izriËaj moæe poboljπavati jedino Ëitanjem i vjeæbanjem.U radnoj biljeænici od uËenika traæim da slijede preporuke iz udæbeniËke jedinice unoseÊineke izmjene u svoju inaËicu eseja Jesmo li prerasli bajke?.

58


sanju eseja

Funkcionalne- razvijati sposobnost pra-

vilnog, cjelovitog i zanim-ljivog iznoπenja svojihmisli



HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 58

Temeljni pojmovi- esej - pokuπaj ili ogled

- spoj znanstvene objektivnosti i knjiæevnoumjetniËke subjektivnosti- vaænost logiËkog slijeda vlastitih misli (uvod, razrada, zavrπetak), pravilnog

gramatiËkog i pravopisnog izraza te dubljeg promiπljanja Ëinjenica koje su namotprije poznate


- uËenici dobivaju zadatak napisati nekoliko misli na temu Jesmo li prerasli bajke?- objava rezultata, komentari

Razrada- ponavljanje pojma eseja, komentiranje znaËajki eseja M. de Montaignea (ponavljanje)- Ëitanje i komentiranje preporuka o tome kako pisati esej- uËenici Ëitaju preporuke za pisanje eseja na temu Jesmo li prerasli bajke?- komentari

Zavrπetak- domaÊa zadaÊa: napisati esej na temu Jesmo li prerasli bajke? (RB str. 27.)

UdæbeniËka jedinica: Kako pisati lektiru


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice UËenici Ëesto ne znaju πto moraju napisati u karakterizaciji likova, tipovima razvijanja fabu-le… zato sam im u ovoj udæbeniËkoj jedinici ponudila temeljne knjiæevnoteorijske pojmo-ve. Uglavnom nemam vremena posebno se baviti ovom temom na nastavnom satu stoga nasamom poËetku nastave, na prvim satima hrvatskoga jezika, uËenicima dajem zadatak da za

59


sanju lektire

Funkcionalne- razvijati sposobnost pisa-

nja lektire



HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 59

domaÊu zadaÊu izvade temeljne pojmove iz navedenoga teksta. Na sljedeÊem satu proko-mentiramo pojmove i uËenicima objasnim nepoznate pojmove te zajedno dogovorimo naËinpisanja lektire.

Temeljni pojmovi- osim biljeπke o piscu, lektira treba sadræavati:

temukompozicijulikovemjesto i vrijeme radnjeideju djelajezik i stil miπljenje o djelu


- predstavljanje razredu, sadræaj predmeta Hrvatski jezik u 1. razredu Ëetverogodiπnjegobrazovanja, naËin rada, naËin ocjenjivanja

- odnos uËenika prema πkolskoj lektiri, odnos uËenika prema pisanju lektire

Razrada- popis lektire u 1. razredu srednje πkole- Ëitanje uvodnoga dijela Kako pisati lektiru (do Teme); komentari, razgovor

Zavrπetak- domaÊa zadaÊa: izvaditi temeljne pojmove iz navedenog teksta

UdæbeniËka jedinica: Pripovijedanje i prepriËavanje


ZadaÊe

60

Obrazovne- nauËiti teorijske pojmove

o prepriËavanju i o vrsta-ma prepriËavanja

Funkcionalne- razvijati sposobnost pre-

priËavanja prema zada-nim postavkama

Odgojne- poticati zanimanje za ra-

zliËite moguÊnosti izraæa-vanja, poticati æelju da sebude πto bolji u izraæava-nju

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 60

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceUdæbeniËku sam jedinicu oblikovala tako da preko pripovijedanja Gorana Tribusona uËeni-ci shvate razliku izmeu pripovijedanja i prepriËavanja te da uoËe znaËajke pripovijedanja iprepriËavanja. U radnoj biljeænici i sami prepriËavaju i pripovijedaju, πto moæe biti pripremaza πkolsku zadaÊu.

Temeljni pojmovi- pripovijedanje - nizanje dogaaja po principu onoga πto je dalje bilo- prepriËavanje - vrsta pripovijedanja u kojemu se ponavlja priËa koju smo Ëuli, vidjeli, pro-

Ëitali


- uËenici izraæavaju svoje miπljenje o pisanju kao o profesiji, o piscima

Razrada- Ëitanje ulomka iz Tribusonova teksta- razgovor o proËitanom ulomku- vrste pripovijedanja i prepriËavanja- rjeπavanje 1. zadatka u radnoj biljeænici

Zavrπetak- objava i komentiranje rezultata- za domaÊu zadaÊu rijeπiti ostale zadatke iz radne biljeænice

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice- sva rjeπenja ovise o uËeniku i njegovoj sposobnosti pripovijedanja i prepriËavanja

61

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 61

UdæbeniËka jedinica: Opisivanje


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceZnaËajke opisa u udæbeniËkoj jedinici objaπnjavam na primjeru dvaju opisa Versaillesa. Tomoæe biti polaziπte za uËenikovo samostalno izraæavanje i kreiranje vlastitoga opisa. Zato u radnoj biljeænici ostavljam mjesta za samostalan opis jer to smatram vaænijim od po-navljanja znaËajki opisa. UËenici Êe, ionako, na vlastitom primjeru uoËiti znaËajke opisa.

Temeljni pojmovi- opis - prema predmetu opisivanja (opis biÊa, krajolika, mrtve prirode, prostora, pred-

meta, postupka…)- prema svrsi (znanstveni, popularnoznanstveni, tehniËki, knjiæevnoumjetniËki,

publicistiËki)- prema osjetilnim obiljeæjima (vizualni, auditivni, olfaktivni, gustativni)- prema piπËevu odnosu (subjektivan, objektivan, humoristiËan)


- profesor pokazuje sliku Versaillesa te uËenicima postavlja pitanje znaju li πto je to- ako ne znaju, πto misle da je to; poslije toga profesor kaæe da se radi o Versaillesu, pa-

laËi koja se nalazi u blizini Pariza i koja je izgraena u razdoblju izmeu 1660. i 1680.- najava teksta iz Gombrichove Povijesti umjetnosti

Razrada- Ëitanje i komentiranje teksta- odreivanje vrste opisa (prema predmetu opisivanja, prema svrsi, prema osjetilnim

obiljeæjima, prema piπËevu odnosu)- Ëitanje PeiÊeva teksta

62

Obrazovne- nauËiti znaËajke opisa


mostalnog opisivanja iizraæavanja

Odgojne- poticati ljubav prema vla-

stitom jeziku i njegovimizraæajnim moguÊnosti-ma

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 62

- razgovor o tekstu- usporedba opisa

ZakljuËak- profesor uËenicima daje upute za vlastiti opis (napomena da moraju postojati: uvod,

razrada i zavrπetak; preporuke kako da oblikuju opis)

UdæbeniËka jedinica: Dijalog i monolog


ZadaÊe

Objaπnjenje udæbeniËke jediniceU udæbeniËkoj jedinici dajem primjere: lirskog, epskog i dramskog dijaloga koji mogu bitipolaziπte za raspravu i dijalog (o slobodi pojedinca, o proπlosti i o politiËkim neslobodama).UËenici mogu samostalno napisati zavrπetak navedenih dijaloga (iako je Baudelaireova pje-sma cjelovita, uËeniËke ideje mogu biti originalne i kao takve posluæiti i za sate knjiæevnostina kojima se obrauje Baudelaireovo pjesniπtvo).

Temeljni pojmoviDijalog - lirski; epski; dramskiMonolog - lirski; epski; dramski; unutarnji monolog


- Ëitanje Baudelaireove pjesme Stranac- interpretacija pjesme

Razrada- objasniti pojam lirskog dijaloga- objasniti pojmove epskog i dramskog dijaloga- Ëitanje i komentiranje Gaardnerova i Gavranova dijaloga

63

Obrazovne- uoËiti vrste i znaËajke di-

jaloga i monologa

Funkcionalne- razvijati sposobnost izra-

æavanja

Odgojne- poticati ljubav prema vla-

stitom jeziku i prema mo-guÊnostima izraæavanja

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 63

- upute za samostalan rad (nastaviti jedan od navedenih dijaloga na taj naËin da budecjelovit)

- samostalan rad

Zavrπetak- objava rezultata

UdæbeniËka jedinica: Hrvatski jezik do kraja 15. stoljeÊa

Broj sati obrade: jedanTip nastavnog sata: sat obrade novoga gradivaNastavne metode: oluja mozgova, insert metoda, razgovora, Ëitanja, pisanja…Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, radna biljeænica, kreda, ploËa…

ZadaÊe

Temeljni pojmovi- hrvatska srednjovjekovna pismenost i knjiæevnost: 10. - 15. st.- tri jezika: latinski, hrvatski, staroslavenski- tri pisma: latinica, glagoljica, Êirilica- inkunabule: najstarije tiskane knjige


- “oluja mozgova”: slobodne asocijacije o hrvatskoj srednjovjekovnoj knjiæevnosti

Razrada- insert metodom uËenici Ëitaju tekst i rade biljeπke u tablici u radnoj biljeænici- komentiranje rezultata- objaπnjenje novih pojmova

ZakljuËak- ispravljanje netoËnih navoda poËetne “oluje mozgova”(rjeπavanje zadataka u radnoj biljeænici)

64

Obrazovne- upoznati najznaËajnije je-

ziËne spomenike do kraja15. st.

- nauËiti znaËenje rijeËi in-kunabula

- spoznati ulogu ∆irila iMetoda u razvoju slaven-ske pismenosti

Funkcionalne- razvijati sposobnost za-

kljuËivanja, povezivanja

Odgojne- vaænost jezika i znanja o

povijesti jezika za opÊukulturu pojedinca

- poticati ljubav prema je-ziku

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 64

Rjeπenja zadataka iz radne biljeænice2. Poveæi djelo s vremenom nastanka i znaËajkama.

Trpimirov natpis oko 1100. prvi cjeloviti glagoljski pisani dokument

BaπÊanska ploËa izmeu 845. i govori o posjedu benediktinskog864. samostana

Povaljska listina 888. najstariji natpis na latinskom kojispominje ime jednog hrvatskogvladara

Branimirov natpis 1250. najstariji zapis s uklesanim imenom Hrvata

3. Dopuni:a) Prva je tiskana knjiga u Europi Guttenbergova Biblija iz 1455.b) Inkunabule su knjige tiskane u rano vrijeme tiskarstva, do 1500.c) Glagoljicu je osmislio Konstantin ∆iril.d) ∆iril i Metod dolaze meu Slavene da bi ih pokrstili.e) Prve rijeËi zapisane na glagoljici bile su iz Biblije, Proslov Ivanova evanelja: Iskoni bje

slovo.f) ∆iril i Metod koristili su se staroslavenskim jezikom.

4. Zaokruæi glagoljske tekstove.a) BaπÊanska ploËab) Branimirov natpisc) Nadgrobna ploËa kraljice Jelened) Plominski natpise) Valunska ploËa

4. Zaokruæi netoËnu tvrdnju:a) Prva tiskana knjiga u Hrvata bio je Brevijar po zakonu rimskoga dvora.b) Ne zna se gdje je tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora.c) Brevijar Ëine molitve i pjesme za sveÊenike.d) Misal Ëine molitve i pjesme koje se pjevaju u katoliËkom bogosluæju.

5. Napiπi nazive djela i pismo kojim su napisani.- roman o Troji Rumanac trojski glagoljica i latinica (ovisi o prijepisu)- zapis o Krbavskoj bitki Zapis popa Martinca glagoljica- enciklopedija srednjovjekovnog znanja Lucidar glagoljica- rodoslovlje dukljanskih vladara Ljetopis popa Dukljanina latinica- skup pravnih normi i obiËaja PoljiËki statut Êirilica- najstariji hrvatski pravni spomenik Vinodolski zakon glagoljica

65

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 65

Biljeπke

66

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 66

Biljeπke

67

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 67

68

HR1-MP-prelom 12/21/04 16:34 Page 68

Documents

Hrvatski 1 Jezik Prirucnik