IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE … Novosti JUNI 2016 FMON.pdf · prestati i zapoceti novi zivot. ... Ili cu dohvatiti cvrstu ruku zivota, sto je zajedno sa ... poslije

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti trajnoj socijalnoj uključenosti

mladih u sfere društvenog života u BiH

razvijanjem kritičkog mišljenja, debatnih i

komunikacijskih vještina koje će ih osnažiti i

pomoći im da budu aktivni građani u svojim

zajednicama, i nosioci promjena u društvu

kroz pokretanje inicijativa i educiranje

vršnjaka o značaju prevencije devijantnog

ponašanja.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade iz cijele BiH o značaju

prevencije zloupotrebe droge i alkohola, kao

i socijalne otuđenosti i nasilja prema

vršnjacima i u porodici kao posljedice ovog

devijantnog ponašanja.

Razviti vještine kritičkog razmišljanja,

komunikacije i retorike kako bi mladi postali

aktivni sudionici u rješavanju problema koji

se na njih odnose.

Iskoristiti potencijal društvenih mreža i

online alata za širenje projektne

metodologije i edukativnih materijala, i na taj

način povećati broj učesnika u projektu i

doseg projektnih rezultata.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA:

„NAVEDI DOBAR RAZLOG ZA

BOLJE SUTRA – BORBA PROTIV

OVISNOSTI I POSLJEDICA

OVISNIČKOG PONAŠANJA

MLADIH LJUDI”

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

Cilj projekta 1

Uvodna riječ 2

Ispovijest narkomana 3

Institucije za borbu protiv ovisnosti

– Zavod za bolesti ovisnosti

Kantona Sarajevo

7

Institucije za borbu protiv ovisnosti

– Zavod za bolesti ovisnosti

Zeničko-dobojskog kantona

8

Mediji o zloupotrebi droge ‚Nova

droga‘ u Sarajevu: Iz MUP-a i Hitne

različite informacije

10

Mediji o zloupotrebi droge – Kod

mladića pronađeni droga i

automatska puška

11

Radionica – Samopouzdanje 12

Radionica – Povezanost u grupi 13

2

Borba protiv bilo koje vrste ovisnosti nikada

nije laka borba. Ovisnost je snažan protivnik

koji rijetko prepušta borbu i koji svoju žrtvu

želi pobijediti po bilo koju cijenu. Zato je vrlo

važno da osoba koja se bori protiv ovisnosti

ima pomoć društva i zajednice. U nekim

zemljama Zapadne Evrope narkomanima

država obezbjeđuje čiste igle i šprice

namijenjene konzumiranju droge. Čini se

kao glup potez kojima se promovira

zloupotreba droge. Države koje su uvele to

pravilo kažu da narkomanima obezbjeđuju

igle i šprice ne da bi podržali njihovu

ovisnost nego da bi građane koji

zloupotrebljavaju drogu zaštitili od različitih

bolesti koje se prenose upotrebom nečistih igala – prvenstveno HIV-a. Ovdje je

ključno „zaštitili građane”. U Bosni i Hercegovini smo još daleko od razvijanja

svijesti da narkomanima treba pomoći i zaštiti ih makar od dodatnih

komplikacija uzrokovanih zloupotrebom droge…Narkomani su građani drugog

reda koji su sami odgovorni za svoj problem i koji ne zaslužuju našu pomoć po

principu „Sam pao, sam se ubio!”. I to se čini ok. Zašto bismo brinuli o ljudima

koji su sami odabrali da imaju problem? Zašto bismo brinuli o ljudima koji su

svoje probleme željeli riješiti novim problemom? Zašto bismo brinuli o ljudima

koji su bili glupi da postanu teški ovisnici? Zašto? Zato što su oni naši

sugrađani. Zato što se niko nije rodio i poželio postati narkoman. Zato što je

njihov problem sa drogom očajnički poziv za pomoć. Zato što je to nečiji brat,

sestra, roditelj, rođak, suprug, supruga, ljubav života… Zato što smo svi ljudska

bića i zato što tvrdimo da želimo jedni drugima pomoći. Ili smo možda spremni

pomoći samo onima za koje mislimo da zaslužuju pomoć? Narkomani je ne

zaslužuju? Razmislimo malo…

UVODNA RIJEČ





mladih ljudi”

3

Lili1 Pozdrav svima. Jako mi je drago sto sam slucajno naisla na ovaj forum jer

mi je potrebna pomoc, potreban mi je netko za razgovor, jer to, nazalost irl

nemam. Razlog tomu je taj sto su me svi ljudi koji su u mojem životu bili iole

,,normalni'', napustili. Ostale su mi samo osobe koje su u istim govnima kao ja, i

koje ne znaju kako dalje. Svoje roditelje ne zelim zamarati i ne zelim da se brinu,

iako su i oni vec primijetili da se nesto desava sa mnom, na sto ih ja smirujem i

govorim da mi je tesko u skoli te da sam zato takva. Da predjem na stvar, tek

sam napunila 18 godina,i vec sam, ocito, neko vrijeme ovisna. Pocela sam sa

glupostima kao relativno mlada, sa svega 13 godina pocela sam pusiti jer sam

htjela biti ,,cool''. To me drzalo otprilike godinu dana, do moje 14. godine. Tada

sam pocela piti u velikim kolicinama, roditelje bih lagala da cu spavati kod

prijateljica koje su moji roditelji voljeli, a zapravo sam izlazila sa onima koje su

moji roditelji etiketirali kao lose drustvo. Opijala bih se prvo samo vikendom, te

sam kasnije pocela piti i nakon skole. Ocjene su padale, sve je bilo koma. Nakon

nesto manje od pola godine takvog stanja, uz pomoc pravih osoba sam se koliko

toliko opametila te sam prestala piti sve do moje 16. godine. Vise nisam pila,

sada sam redovito pusila travu. Nakon nekog vremena, to mi vise nije bilo

dovoljno, te su uslijedili spid, bomboni, na kojima sam bila dosta dugo, ali nisam

postala ovisna o nijednom od toga. Onda, sa mojih 17 godina je uslijedilo nesto

za sto sam mislila da cu probati samo jednom, i nikad vise- kokain. Naravno, nije

ostalo na tome da cu ga probati samo jednom, vec sam ga ,,probavala'' gotovo

svaki dan. Mislila sam da mogu prestati kad god, ali nisam shvacala da lazem

samu sebe i da sam vec u dubokim gov****a. Svi oko mene, koji nisu radili takve

stvari su mi govorili da sam vec postala ovisna i da mi je potrebna pomoc, ali ja

sam se ostro suprostavljala i govorila im da nemaju pojma i da ja mogu prestati

kad god zelim, pa su me kasnije i sve takve osobe napustile. Krv iz nosa mi curi

jako cesto, i mislim da mi ni nos, kao ni ja sama nije u redu. Osjecam kako se

raspadam. No, kako god, shvatila sam da sam ovisna kada je dosla nestasica,

te nisam imala od koga nabaviti. Tresla sam se, plakala sam, nisam znala sta da

radim sve dok mi ga prijatelj nije nabavio, onda mi je bilo bolje. Molim vas, ako

netko ima bilo kakav savjet kako da zapocnem sa skidanjem, jer stvarno zelim

prestati i zapoceti novi zivot.

https://forum.narkomanija.ba/viewtopic.php?f=2&t=4411

ISPOVIJESTI NARKOMANA





mladih ljudi”

https://forum.narkomanija.ba/memberlist.php?mode=viewprofile&u=12406















4

Vivaldi82: Nemam nikakvo pitanje ni problem,samo bi zelela s nekim ko je kroz

to prosao da pricam,jer nemam s kim .mozda da mi se jave ljudi koji imaju

probleme ili su imali ,a ja sam ih imala itekako.Od moje 15 do 19 god,zivela sam

jos u Srbiji i pila sam jako velike kolicine trodona,nekad i po 40 tabl. na

dan.Prosla sam puno epi napada,tupih udaraca u glavu,padova i budjenja u

modricama.. da ne pricam o blamovima i gubljenja prijatelja i poslova zbog

epika.Od moje 18 navukla sam se na heroin,jer moj organizam nije vise trpeo

trodone,jeste da sam se stitila dijazepamom,i nekako izbegavala epike...,ali sve

sto sam gutala odmah bi povratila,pa cak i trodon kapi koje sam na kraju jedino

koristila...Elem navukla sam se na iglu...Tri puta sam bila u Drajzerovoj,i

nazalost izgubila kontakt sa majkom i celom porodicom,koje nisam videla 8 god.

Videla sam majku prosle godine,jer smo se slucajno nasle igrom slucaja i

okolnosti,sad dolazi svake godine da me vidi .Sad zivim u italiji,vec 7 god,udata

sam,i jos uvek se lecim ,metadonom trenutno..Probala sam i blokatore kod nas i

bila cista 13 meseci...Imam 28 god,pa ako hocete da pricamo o zavisnosti

mozete da me kontaktiras ovde Vivaldi82 ili na email,mogu da vam ga posaljem,

pozd.







mladih ljudi”
















5

Motivation: Ispovjedam se Bogu Svemogucem i vama braco, da se molite za

mene... Evo satima razmisljam kako da zapocenem i na kraju shvatim, zar je

uposte vazno kako je pocelo, vazno je kako ce zavrsiti. Hoce li ovi redovi postati

salva gladnom "vuku sto je zario zube u moj vrat i zadrzati me zauvijek u

grubom posjedu na svojim tamnim imanjima, cak i kad postanem samo smetnja

njegove divlje razuzdanosti ?" Ili cu dohvatiti cvrstu ruku zivota, sto je zajedno sa

zorom pruza, moja mladost? Jos se spoticem o kamenje, bauljam u blatu i

dozivaju me sve Odisejeve sirene, s dusom u grlu hvatam sjaj sunca sto probija

kroz maglu jer i dalje me krvolok progoni, kandzama trga odjecu a ipak ostajem

u naumu da uhvatim svoje svitanje ! Cak i ako je braco, ova metafora pateticna

do ocaja, mozda sazaljenju ravno, cvilim ko pseto na umoru, ne trazim ni milost,

ni utjehu. Tek tako pisem da si rasteretim dusu.

Prekjucer je moj brat po dopu, umro. A nema jos ni mjesec kako mi je trazio 50

maraka, da plati obrednu molitvu nakon sahrane svoga mladjeg brata. Eto ja

danas, odem u kucu zalosti da nesretnoj zeni ostavim, bijednih 50 maraka za

istog obreda - njemu. Jedna djevojcica od sest godina ostala je bez tate.

Malena, ni po koju cijenu ne smije biti otrovana imenicama ovisnik ili narkoman

jer, velike su to rijeci za jedno bezgrijesno dijete, dovoljno je da prezivi

uspomena sto je to otac a smrt je ostala neumoljiva i koliko ce jos malenih okica

orositi njena surova gorcina, koliko ce jos heroin pod svojom otrcanom maskom

dobrocinitelja donijeti jeze u nase zivote ? Ovo mi je treca sahrana...

Prva je kazu najteza. Svaka te podsjeti na nju. Bilo je to prije nekih 6 godina.Tad

je umro moj najbolji drug iz djetinstva. Heroin je bio puko sredstvo a uzrok je

zapisan negdje u vrtlozima sudbine, u ovom kazalistu zivota u kojem

ponajmanje sami biramo uloge, cesto se samo zateknemo u scenariju koji nam

je dodijeljen nekad davno i nije vazno jesmo li spremni, djeca ili ljudi, zivot

jednostavno ne pita kakvo ce nam breme spustiti na nejaka pleca i padnemo li

pod njim, ko to ima hrabrosti uzeti pravo da drugog osudi ?

A uvijek se nadju generali poslije bitke, sto iz komfora svoje koze, pod velom

fratara spocitavaju moralne propovijedi od kojih ne ostane nista osim licemjerja,

osude ili prezira.






mladih ljudi”


6

Njegova me smrt jako potresla, iako se te zadnje godine nismo ni vidjeli. Nekako me

navela da uz studij tada druge godine medicine, volontiram u udruzi za prevenciju

ovisnosti. Danas mi cesto naviru uspomene kad smo se ko klinci, docepali prve lopte

poslije rata i vristali od uzbudjenja na razvaljenom igralistu, sto se osjecalo po mirisu

baruta. Zvao se Dado, i bio je nesto stariji od mene, svega dvije ili tri godine. A jos

previse mali djecak, za najbolniji udarac sto mu je zivot darovao kad je od granate u

ratu poginula njegova majka. Moja stara, nije pravila razliku medju nama, kad bi se

naslo nesto novca za duks meni, kupila bi i njemu... I zajedno nas promrzle sa

sankanja vulkla doma na caj i strudlu. Bila mu je kao surogat majka. Teska uloga.

Nekad se dogodi, da pripadate onoj stidljivoj djeci, nesigurnoj u novoj sredini i niste

bas popularni medju skolskim drugarima. Tako je bilo samnom. A on, je uvijek bio tu,

da me brani, da se tuce za mene... Godine su prolazile, krali smo tresnje, izazivali

komsije, Dado je bio najveci "sejtan u mahali" i moja faca. Zajedno smo odrastali,

krpala se dusa, na krhke temelje gradili se snovi. Upisali smo srednju skolu. Ja

medicinsku, on metalsku... I kako to uvijek biva, zakrpe popuste, cim sjever zapuse...

Dado je upao u lose drustvo, dosle i nevolje. Stara je dugo vremena znala razgovarati

sa njim, iza zatvorenih vrata moje sobe. Koliko god da je zeljela, ona nikad nije mogla

zacijeliti najvecu ranu, umetnuti kockicu tamo gdje nedostaje. Prazninu koju moze

ispuniti, samo cvrst zagrljaj one sto te pod srcem nosila. Napustio je skolu i poceo

krasti. Rijedje je dolazio. A kad dodje, uvijek u najboljim tenisicama, novoj trenirci,

vjeciti mangup. I mene je cuvao, moj veliki bro... A onda je pobjegao od kuce, od

starog i macehe... Zivot je provodio izmedju popravnog doma i ulice. Jos koji put je

dosao meni doma na sendvic i tad nekada su zadnji dani iz kojih ga pamtim. Umro je

overdose u 21 godini. I svim vjernim mrtvim, pokoj vjecni daruj Gospodine... Na

forumu sam par mjeseci vec, bez tendencije da sa cijenjenim auditorijem dijelim svoj

zivot... Price su razlicite a ishod je uglavnom isti. Ali me ova zadnja smrt, covjeka koji

mi je prvi sredio semu, koji mi je bio i dusman i prijatelj, supatnik i duznik, poput

uragana prodrla u zile i sad ko otrov protice kroz krvotok. On mi je donio prvu „majicu“

(Sarajlije znaju zasto majica) i evo sad u njoj hodam, po njoj me nomadi poznaju, cak

me i ona cura bez noge na Ferhadiji prepoznala... Majicu koju ocajnicki zelim da

skinem, a ona svakim danom sve vise steze, ruke mi modre, kapilari pucaju. Ista ona

koju je nosio Dado i nekako imam osjecaj da mu dugujem, i bar da pocnem svoju

ispovijest ovako kako jesam, njemu na spomen, da dugujem sebi i obrisem prasinu sa

jednih vrata u palati uspomena... Jedni su koferi spremljeni. Kocka je bacena , borba

je pocela za sve Dade ovog svijeta koji nisu imali snage kad se zivot ironicno nasmije i

pljune u lice, a nisi kadar da vratis. Nastavit cu...

(NAPOMENA: CKD prenosi ispovijesti u originalu)






mladih ljudi”














7

Zavod za bolesti ovisnosti je javna zdravstvena ustanova Kantona Sarajevo sa

višedecenijskom tradicijom postojanja.

Rad na prevenciji, ranom otkrivanju, liječenju i rehabilitaciji ovisnika o alkoholu i

drugim psihoaktivnim supstancama provodi se u kontinuitetu još od osnivanja

ove ustanove 1977 godine.

Djelatnost Zavoda je vezana za sva tri nivoa prevencije sa naglaskom na

specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu, a obuhvata slijedeće:

obavlja zdravstveno-stacionarnu i ambulantno-poli-kliničku zaštitu sa

mentalnom rehabilitacijom za oboljenja iz oblasti alkoholizma i drugih

toksiko-manija;

Zavod kao visoko specijalizirana zdravstvana ustanova za prevenciju,

tretman i rehabilitaciju ovisnika je stručno-metodološki centar, provodi sve

oblike primarne prevencije kao sto su javna i usmjerena edukacija, edukacija

edukatora, kao i svi oblici aktivnosti u zajednici u saradnji sa Zavodom za

javno zdravstvo Kantona Sarajevo, centrima za mentalno zdravlje,

primarnom zdravstvenom zaštitom - porodični/obiteljski ljekari te nevladinim

sektorom;

Provodi programe supstitucione i detoksikacijske terapije prema standardima

svjetske zdravstvene organizacije;

Provodi sve oblike dijagnostike, terapije i rehabilitacije žrtava rata, a naročito

onih slučajeva gdje je zloupotreba alkohola ili droga samo simptom sa

stresom povezanih psihičkih poremećaja;

Vodi registar alkoholičara-narkomana i drugih toksikomana;

Sarađuje sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zaštite, te

nezdravstvenim institucijama koje imaju za to poseban interes (osnovne i

srednje škole, prosvjetno-pedagoški zavodi, visokoškolske ustanove, centri

za socijalni rad, nevladine organizacije i udruženja gradjana i roditelja);

Razvija sve oblike stručne saradnje sa Kliničkim centrom Univerziteta u

Sarajevu, sa specijaliziranim ustanovama iz ove oblasti, te Medicinskim

fakultetom u Sarajevu- Katedra za psihijatriju;

Organizuje stručna savjetovanja, konferencije seminare i drugo.

http://www.zalcnarc.net/

INSTITUCIJE ZA BORBU PROTIV OVISNOSTI – ZAVOD ZA BOLESTI

OVISNOSTI KANTONA SARAJEVO





mladih ljudi”









8

JZU „Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona“ je specijalizovana

ustanova za prevenciju, tretman i rehabilitaciju ovisnika. Sjedište Zavoda je u

Zenici, u ulici Aska Borića 28.

Osnovan je decembra 2005.g. Osnivanju je prethodila analiza problema na

području kantona, utvrđivanje rasprostranjenosti ovisnosti, te niz diskusija u

Skupštini ZeDo kantona koja je potom dala nalog Vladi ZeDo kantona da se

pristupi osnivanju specijalizovane ustanove. Prvobitni naziv je bio JZU

Kantonalni zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti.

Tretman ovisnosti Organizacija Zavoda, u okviru tretmana, postavljena je u

okviru ambulantnog i stacionarnog rada.

Ambulantni rad: struktura ambulantnog rada razvijana je „u hodu“, jer su

osnovnim principima ambulanog rada u okviru zdravstva dodani i specifični

faktori rada sa ovisnicima, te specifičnost kantona u kojem Zavod djeluje. Stoga

je uspostavljen poseban model rada, koji je uključio princip decentralizacije rada,

odnosno pristupilo se otvaranju ambulanti u svim općinama u kojima su

registrovani ovisnici. Tako danas u kantona postoji devet ambulanti: Vareš,

Breza, Kakanj, Visoko, Maglaj, Doboj-jug, Tešanj, Zavidovići i Zenica. Stručni tim

u sastavu specijalista neuropsihijatar, psiholog i socijalni radnik svake sedmice

posjećuje pacijente u nabrojanim ambulantama i obavlja preglede, analize,

psihodijagnostiku, tretira stanja pacijenta, propisuje terapiju, itd. Supstiticiona

terapija se provodi svakodnevno u svim ambulantama (sedam dana u sedmici).

Ovaj model rada je u stručnoj janosti poznat kao Zenički model rada sa

ovisnostima.

Hospitalni dio – Detoks.

Zavod raspolaže sa 10 bolničkih kreveta za specijalizirani tretman detoksikacije

ovisnika. Odjeljenje Detoksa smješteno je u krugu Kantonalne bolnice Zenica.

Za razliku od uobičajenih bolničkih tretmana detoksikacija podrazumijeva vrlo

aktivnu ulogu pacijenta, sa nizom individualnih i grupnih tretmana. Prosječan

boravak pacijenta na Detoksu je 30 dana, podijeljena na četiri uzajamno

povezana perioda: adaptacija pacijenta (traje do 7 dana), somatska stabilizacija

(do 15 dana), psiho-emotivna stabilizacija (do 30 dana), te socijalna inkluzija

(zadnjih dana), koja podrazumijeva pripremu za izlazak sa Detoksa i odluku gdje

će pacijent nastaviti proces rehabilitacije.


OVISNOSTI ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA





mladih ljudi”

9

Preventivni rad.

Značajan dio aktivnosti Zavoda predstavlja prevencija bolesti ovisnosti, i u tom

pravcu je razvijeno niz projekata i programa usklađenih sa realnim potrebama i

mogućnostima ciljane populacije (učenici, roditelji, nastavnici, policija, vjerski

službenici, socijalni radnici, psiholozi, medicinski radnici, itd.). Fokus

preventivnih aktivnosti u edukacijskom dijelu je edukacija edukatora. Izdavačka

djelatnost Zavoda je obimna a neki od produkata su: brošure, afiše, plakate,

knjige, dokumentarne filmove i sl. Važan segment je i informisanje, edukacije i

komunikacija putem veb-stranice, medijskih istupa, itd.

Rehabilitacija.

Niz programa je razvijeno u okviru rehabilitacije pacijenata. Tako pacijenti sa

područja kantona imaju mogućnost odlaska u četiri komune sa kojima Zavod,

odnosno Ministarstvo socijalnog rada ima potpisan ugovor o saradnji. U okviru

rehabilitacijskih aktivnosti se organizuju i javni radovi sa bivšim ovisnicima.

Također su bivši ovisnici uključeni i u terapijski rad u okviru Detoksa.

Saradnja sa drugim kantonima je razvijena i do sada je uspostavljen aktivna

saradnja sa Unsko-Sanskim, Srednjebosanskim i Posavski kantonom koji prije

svega koriste usluge bolničkog tretmana.

Podrška zatvorima.

Zavod je u ovom pravcu napravio pionirske korake i trenutno ima saradnju sa

KPZ zatvorenog tipa Zenica i KPZ poluotvorenog tipa Busovača. Saradnja

podrazumijeva odlazak stručnog tima Zavoda u zatvorsku jedinicu i na licu

mjesta obavljanje dijagnostike, tretmana i praćenja stanja pacijenata. Ovo je prvi

sistemski pristup radu sa osuđenicima u Bosni i Hercegovini, koji podrazumijeva

praćenje i liječenje pacijenta tokom čitavog boravka u zatvorskoj jedinici.

http://zedo-ovisnost.ba/


OVISNOSTI ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA





mladih ljudi”









10

http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/nova-droga-u-sarajevu-iz-mup-

a-i-hitne-razlicite-informacije/227783

ZAPIŠITE VAŠ KOMENTAR O TEKSTU:

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

MEDIJI O ZLOUPOTREBI DROGE





mladih ljudi”

http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/nova-droga-u-sarajevu-iz-mup-a-i-hitne-razlicite-informacije/227783
































11

http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=26248

ZAPIŠITE VAŠ KOMENTAR O TEKSTU:

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

MEDIJI O ZLOUPOTREBI DROGE





mladih ljudi”



















12

RADIONICA – SAMOPOUZDANJE





mladih ljudi”

IZVOR: „Kako drogi reći ‘Ne’”, Centar za kulturu dijaloga,

http://www.ckdbih.com/dokumenti/Droga%20nova.pdf

http://www.ckdbih.com/dokumenti/Droga nova.pdf


13

RADIONICA – POVEZANOST U GRUPI





mladih ljudi”

IZVOR: „Kako drogi reći ‘Ne’”, Centar za kulturu dijaloga,

http://www.ckdbih.com/dokumenti/Droga%20nova.pdf



14

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,

Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 06. Juni , 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE … Novosti JUNI 2016 FMON.pdf · prestati i zapoceti novi zivot. ... Ili cu dohvatiti cvrstu ruku zivota, sto je zajedno sa ... poslije