Integritet Ili Korupcija - Pitanja i Odgovori

Biljana Dulovi Blaenka DabanoviDalibor abanHolger-Michael Arndtdr Josef SchifferMladen Grdinimr Mladen Tomoviefko Kurpejovidr Vesna Ratkovi

PITANJA I ODGOVORI

INTEGRITETILI KORUPCIJA?

Prevod prirunika na engleski jezikpodrala je Misija OEBS u Crnoj Gori

Ova publikacija je napravljena uz pomo Evropske unije. Sadraj publikacije je iskljuiva odgovornost partnera projekta i ni na koji nain ne odraava stavove Evropske unije.

Izdava IPA 2010 Tvining projekatPodrka implementaciji antikorupcijske strategije i akcionog plana

Urednicidr Vesna RatkoviHolger-Michael Arndt

Autori Biljana Dulovi Blaenka DabanoviDalibor abanHolger-Michael Arndtdr Josef SchifferMladen Grdinimr Mladen Tomoviefko Kurpejovidr Vesna Ratkovi

Koordinator projektaAleksandra Vojinovi

LektorTamara Damjanovi

Dizajn i priprema za tampuKNB Production, Podgorica

tampaAP Print d.o.o. Podgorica

Tira1 000

INTEGRITET ILI KORUPCIJA ? PITANJA I ODGOVORI

SADRAJ

PREDGOVOR Holger-Michael Arndt

UVODNA RIJE dr Vesna Ratkovi

1. PRINCIP INTEGRITETA I NJEGOVA PRIMJENA U JAVNOJ UPRAVI - Blaenka Dabanovi

2. ZAKON O DRAVNIM SLUBENICIMA I NAMJETENICIMA - Biljana Dulovi

3. PRIJAVLJIVANJE KORUPCIJE - Dalibor aban

4. ETIKI KODEKS DRAVNIH SLUBENIKA I NAMJETENIKA - efko Kurpejovi

5. PREVENCIJA KORUPCIJE - dr Vesna Ratkovi

6. KRIVINI ZAKONIK - POJAM I KARAKTERISTIKE KRIVINIH DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI - Mladen Grdini

PRILOG I Studije sluaja (Case study) - hipotetiki primjeri naruavanja integriteta - mr Mladen Tomovi PRILOG II Teiti integritetu ili spreavanje i borba protiv korupcije? - dr Josef Schiffer PRILOG III Naini prijavljivanja korupcije - Dalibor aban

4

6

8

12

17

19

22

35

40

47

51

4

INTEGRITET ILI KORUPCIJA ?

Uprava za antikorupcijsku inicijativu i Komisija za spreavanje sukoba interesa su u periodu 2012 - 2014. god. zajedno sa Saveznom kancelarijom za administraciju SR Njemake, bili partneri na Twinning projektu Podrka implementaciji antikorupcijske strategije i akcionog plana MN 10 IB JH 03, u cilju pripreme mogueg pristupa Crne Gore Evropskoj uniji.

Tokom implementacije ovog projekta je nastala ideja za izradu ove publikacije. Radna grupa, sastavljena od dravnih slubenika iz razliitih organa crnogorske administracije, diskutovala je oko aktuelnih pitanja integriteta na radnom mjestu, uzimajui u obzir promjene u zakonodavnom okviru.

Drutvo nije na adekvatan nain upoznato sa temom i ne zna kako da se stvarno nosi sa pitanjem integriteta na radnom mjestu, u kontaktu sa graanima i kolegama, kao i sa vaeim normama i standardima u ovoj oblasti.

Sljedea pitanja i odgovori su napisani jednostavnim, razumljivim jezikom, i treba da pomognu itaocima da jasnije prepoznaju ogranienja i bolje utvrde koje je ponaanje poeljno, dozvoljeno, a koje zabranjeno.

Ona takoe treba da ukau dravnim slubenicima i namjetenicima koja se ogranienja u Zakonu o dravnim slubenicima moraju potovati. Pored toga

PREDGOVOR

5

PITANJA I ODGOVORI

i graani i dravni slubenici i namjetenici, moraju da potuju vaee krivine odredbe.

Opta politika je da slubenicima i namjetenicima nije dozvoljeno da prihvate bilo kakve prednosti koje se odnose na njihov rad, osim ako je takva radnja dozvoljena. Ipak, i dalje postoje sive zone, o kojima treba razgovarati sa pretpostavljenima u sluajevima da postoji neka nedoumica.

Nadamo se da e ovaj Prirunik doprinijeti sprovoenju standarda integriteta u javnoj upravi, i da e podii svijest o tome da je borba protiv korupcije zaista neophodna. Cilj takvog procesa e biti postignut iskorjenjivanjem ove vrste kriminala i informisanjem drutva u tom pogledu.

Sistematska prevencija i borba protiv korupcije moe biti uspjena na dui rok, samo ako se ovim pitanjem bavi drutvo u cjelini.

Korupcija u javnoj upravi se moe uspjeno suzbiti kada su uinjeni stvarni napori u ovoj oblasti uz adekvatnu podrku na politikom nivou.

Podgorica, februar 2014. g

Holger-Michael ArndtSavezna kancelarija za administraciju SR Njemake

6


Potovani,

Ovaj Prirunik je namijenjen zaposlenima u javnoj upravi, a prije svega onima koji su na poetku radnog odnosa ili imaju do tri godine iskustva na ovim sloenim i odgovornim poslovima. Prirunik sadri pitanja i odgovore vezane za korupciju kao negativnu drutvenu pojavu i integritet kao suprotnu i poeljnu odrednicu za unapreenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti - integriteta javne uprave. Kao to vam je poznato, ostvarivanje ovog cilja je jedan od prioriteta ukupnih reformskih aktivnosti u Crnoj Gori.

Tematske cjeline koje sadri ovaj Prirunik, imaju za cilj da olakaju usvajanje znanja i primjenu standarda koji se odnose na ostvarivanje brojnih principa koji ine dobru upravu, a prije svega: primjenu Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima; Zakona o radu, Krivinog zakonika, prevenciju korupcije i drugih zloupotreba slubenog poloaja, princip integriteta, kao i Etikog kodeksa.

Cilj Prirunika je da se, kroz praktina pitanja i odgovore, slubenicima i namjetenicima predoe njihova zakonska prava i obaveze, kao i pravila i zabrane koje se odnose na zakonito i etino ponaanje prilikom obavljanja poslova i zadataka. Prirunik treba da olaka slubenicima i namjetenicima da steknu i proire znanja i vjetine kako da na savremen, efikasan i odgovoran nain obavljaju svoje poslove, ali i da doprinose skladnim odnosima sa kolegama, strankama, graanima i dr. Prirunik ima za cilj da ukae kako da prepoznaju

UVODNA RIJE

7

PITANJA I ODGOVORI

korupciju i ohrabri ih da reaguju u sluaju da sumnjaju u postojanje korupcije ili bilo kojeg drugog oblika neetinog i neprofesionalnog ponaanja u svome radnom okruenju.

Ovaj Prirunik je nastao zajednikim zalaganjem vie dravnih organa i njemakih kolega iz projekta IPA 2010. U koncipiranju i izradi ovog Prirunika doprinos su dali predstavnici: Uprave za antikorupcijsku inicijativu, Uprave za kadrove, Ministarstva unutranjih poslova, Uprave za nekretnine i Osnovnog suda u Podgorici.

Prirunik e od ove godine postati sastavni dio Programa obuke kod Uprave za kadrove, kako bi, kroz odgovarajue seminare sa predavaima iz navedenih dravnih organa, na jednostavan i praktian nain, zaposleni u javnoj upravi stekli i proirili svoja znanja i vjetine, i doprinijeli unapreenju efikasnosti i integriteta u radu javne uprave. Sigurna sam da ete kroz ineresovanje i volju za izuavanjem i primjenom ovog Prirunika, aktivno doprinijeti da naa javna uprava bude profesionalna i uvaena od svih.

Podgorica, februar 2014. g.

Uprava za antikorupcijsku inicijativu,direktor, dr Vesna Ratkovi

8


Blaenka Dabanovi

PRINCIP INTEGRITETA I NJEGOVA PRIMJENA U JAVNOJ UPRAVI

Integritet potie od latinske rijei integritas i znai: nedjeljivost, besprekornost, potenje, realnost, obazrivost i druge moralne vrijednosti osobe. Integritet slubenika i namjetenika podrazumijeva da on ima potrebno znanje i vjetine, ponaa se etino, u skladu sa zakonom i moralom, i da nije podloan neetikim ili nemoralnim (korupcijskim) pritiscima. Integritet institucije podrazumijeva nain rada institucije i zaposlenih u njoj, koji rade i djeluju nezavisno, nepristrasno, transparentno i poteno. Jaanjem integriteta, kako slubenika tako i institucije, jaa i povjerenje javnosti u rad organa. Ne moe se govoriti o integritetu institucije ako ne postoji integritet pojedinaca, koji je svjestan da interes institucije mora biti iznad njegovog privatnog interesa. Cilj stvaranja drutvenog integriteta je da se od korupcije naini rizian i neisplativ poduhvat.(1) Integritet i korupcija su dva suprotstavljena pojma. Jaanjem integriteta, automatski nastaje nepovoljan ambijent za koruptivno djelovanje i obrnuto! U svijetu postoji veliki broj definicija korupcije, ali visoki stepen saglasnosti postoji za sljedee elemente:

zloupotreba povjerenih ovlatenja; sticanje ili tenja za sticanjem line koristi; pojava koja teti javnom dobru; naruavanje principa nepristrasnosti;

1 Jeremy Pope, Transparency International, Source Book 2000, Chapter 3, page 23, London, September 2000.

1

9

PITANJA I ODGOVORI

devijantno ponaanje u odnosu na poziciju obavljanja javne slube.

Za potrebe Prirunika dajemo veoma esto citiranu definiciju H. Whitton:

K = P LEN/PIK - korupcija

P - prilikaLEN - Line etike normePI - profesionalni integritet

Rad u organima javne uprave je vrlo sloen i kompleksan. Zaposleni u javnoj upravi odluuju o pravima i obavezama graana, postupaju u najsloenijim stvarima, te se s toga i pred zaposlenima vrlo esto postavljaju etike dileme.

Prava, obaveze i nain ponaanja dravnih slubenika i namjetenika ureeni su, prije svega Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima i Etikim kodeksom dravnih slubenika i namjetenika, ali i razliitim internim pravilima. Pored navedenog, (ne) postojanje procedura, normi i pravila ponaanja moe da stvori odreene dileme prilikom postupanja u konkretnoj situaciji. Radi pojanjenja odreenih dilema, sainili smo pitanja i odgovore, kao i praktine primjere, koji bi korisnicima Prirunika pomogli da lake razumiju obaveze i ogranienja u javnoj upravi, te ako su u dilemi da li postupaju u skladu sa moralnim principima i pravilima ponaanja, saznaju za naine da iste preispitaju. Ako nema jasnih pravila i procedura, zakonskih normi ili etikih kodeksa, ili ako postoje, a njihovo sprovoenje i kontrola nije obezbijeena, moemo rei da prilika, odnosno poveani rizik da se zloupotrijebe javna ovlaenja na tetu javnog interesa uvijek postoji. U tom sluaju se moe postaviti pitanje naina rada i odgovornosti slubenika, odnosno da li postoji ili ne postoji njegov integritet. Ne bi trebalo dozvoliti da korupcija bude stvar izbora onih koji rade u javnoj upravi. Za rjeavanje etikih dilema, uvijek se prvo polazi od pomenutih zakona i podzakonskih akata, a ako su oni nedovoljni, mogue je koristiti i neki od metodolokih pristupa, npr.

Sedam koraka moralnog ispitivanja integriteta(2)

U primjeni ovog metodolokog sredstva, potrebno je korak po korak samostalno, sa kolegom, menaderom integriteta ili starjeinom izloiti etiku

2 Henk Bruning, Javni integritet, dva pristupa, PPT, obuka trenera, LOGINTS

10


dilemu navedenim pitanjima, da bi kroz odgovore doli do mogueg rjeenja. Etiku dilemu koju imate moete iznijeti na kolegijumu ili drugoj vrsti strunog sastanka.

I Sa donoenjem kakve odluke sam suoen? Preispitati sa raznih aspekata zato donoenje te konkretne odluke za

vas predstavlja moralnu tekou. Odredite glavne prigovore i sporne elemente. Analizirajte ta bi za vas znailo donoenje, a ta ne donoenje navedene sporne odluke. Pokuajte da odgovorite na pitanje: djelovati ili ne?

II Ko je sve ukljuen u donoenje sporne odluke i ta kau zakoni, propisi i etiki kodeks?

Svestrano provjeriti koje institucije i osobe imaju prava, interese i elje u pogledu donoenja odluke.

III Ko donosi odluku? To sam ja. Ukoliko ne, neko drugi ima dilemu; da li pokuavate da nekog

drugog uinite odgovornim, ili morate preformulisati odluku.

IV Da li mi je potrebno jo informacija kako bih donio odluku na osnovu potpunih informacija?

Svestrano provjerite informacije, ali budite svjesni da najee potpuna, 100% informisanost nikada nije mogua.

V Na kojim argumentima je zasnovana moja odluka? Napisati u dvije kolone: argumente koji idu u korist donoenja sporne

odluke i argumente protiv; Uzeti u obzir i argumente drugih zainteresovanih lica (stejkholdera).

VI ta bi trebalo da bude moja odluka? Provjeriti sve argumente kroz parametar: Vrijednost, Posljedice i

Opravdanje; Pogledati zakone i druge propise; Koristi pravilo line procjene: argumenti koji se odnose na Vrijednost

(V) uvijek su ispred argumenata koji se odnose na Posljedicu (P), osim ako su posljedice ekstremne;

Zakljuak: napravite svoju konanu odluku i napiite najznaajnije argumente za i protiv vae odluke;

Ograniite tetu. Nakon mjerenja za i protiv argumenata, istraite

11

PITANJA I ODGOVORI

posljedice vae odluke i nain na koji ete biti u mogunosti da ograniite, nadoknadite ili ispravite moguu tetu ili povredu.

VII Provjerite lina osjeanja u vezi sa odlukom. Ako se uzdravate ili imate sumnju, zapitajte se: koji je razlog za to?

Ako imate sumnje, vaa odluka vjerovatno ne zvui moralno dobro. Pokuajte da ispitate pozadinu toga i razmotrite ta moete popraviti.

12


2Biljana Dulovi

ZAKON O DRAVNIM SLUBENICIMA I NAMJETENICIMA

Pored prava i obaveza dravnih slubenika i namjetenika, Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima ureuje i pitanje integriteta, sukoba interesa, poklona, razliitih vrsta ogranienja koji proizilaze iz rada u dravnom organu i zatitu dravnog slubenika, odnosno namjetenika koji prijavi sumnju na korupciju.

ta je integritet dravnog slubenika i namjetenika?

Integritet dravnog slubenika i namjetenika podrazumijeva zakonitost, transparentnost i odgovornost prilikom rada i donoenja odluka, uz istovremeno etino ponaanje kojim nee umanjiti svoj ugled i ugled organa u kojem je zaposlen.

ta je plan integriteta?

Plan integriteta je interni antikorupcijski dokument u kome je sadran skup mjera pravne i praktine prirode kojim se spreavaju i otklanjaju mogunosti za nastanak i razvoj razliitih oblika koruptivnog ponaanja u okviru organa, pojedinih organizacionih jedinica i pojedinanih radnih mjesta. Plan je rezultat samoprocjene izloenosti organa rizicima za nastanak i razvoj korupcije. Donoenje Plana integriteta je zakonska obaveza dravnog organa.

13

PITANJA I ODGOVORI

Ko je menader integriteta?

Navedeni zakon obavezuje starjeinu organa da odredi dravnog slubenika ili namjetenika koji je odgovoran za pripremu i sprovoenje planova integriteta - menader integriteta. Za efikasno sprovoenje planova integriteta neophodno je, pored menadera integriteta, ukljuiti sve zaposlene.

ta svaki slubenik treba da zna o sukobu interesa kao moguem riziku od korupcije?

Sukob interesa je situacija u kojoj je privatni interes u suprotnosti sa javnim interesom ili situacija kada privatni interes utie ili moe uticati na nepristrasnost slubenika u obavljanju posla od javnog interesa. Zaposleni u javnoj upravi mora potovati obavezu prijavljivanja mogueg sukoba interesa, tj. duan je da neposrednog rukovodioca obavijesti o svim eventualnim okolnostima koje mogu dovesti do tog rizika od korupcije. Primjer: Disciplinski postupak vodi disciplinska komisija iji je predsjednik ujak slubenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak. Predsjednik disciplinske komisije je duan da o sukobu ineteresa obavijesti neposrednog rukovodioca, koji e preduzeti sve mjere za odreivanje drugog predsjednika disciplinske komisije.

ta podrazumijeva zabrana zloupotrebe rada u dravnom organu i korie nje imovine?

Zabrana zloupotrebe rada u dravnom organu podrazumijeva da se rad u dravnom organu ne smije koristiti u cilju ostvarivanja privatnog interesa ili interesa drugog sa njim povezanog fizikog ili pravnog lica. Inae, povezanim licem smatra se srodnik dravnog slubenika, odnosno namjetenika u pravoj liniji i pobonoj do drugog stepena srodstva, srodnik po tazbini do prvog stepena srodstva, brani i vanbrani suprunik, usvojilac i usvojenik. Zabrana korienja dravne imovine i podataka kojima slubenik raspolae u vrenju poslova podrazumijeva da slubenik ne smije radi ostvarivanja privatnog interesa, ili interesa drugog sa njim povezanog lica, koristiti dravnu imovine i podataka kojima slubenik raspolae u vrenju poslova.

14


Primjer: Dravni slubenik je povezan sa advokatom (rodbinska, prijateljska veza i sl). Dravni slubenik zna da njegov roak ili prijatelj advokat zastupa osobu koja tui dravni organ u kojem je dravni slubenik zaposlen. Dravni slubenik saoptava slubene podatke advokatu koji mu je roak ili prijatelj, i na taj nain mu pomae da uspije u sporu. Ovakav dodatni rad dravnog slubenika odnosno namjetenika, predstavlja prepreku za vrenje redovnih zadataka.

Kako zakon regulie pitanje poklona i ta treba znati u vezi poklona?

Poklonom se smatraju sve stvari bez obzira na njihovu vrijednost (novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal), kao i prava i usluge koje zaposlenog dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti prema poklonodavcu. Zakon ne poznaje mogunost primanja poklona, izuzev prigodnih poklona manje vrijednosti, a to je poklon u vrijednosti do 50 eura.

Prigodnim poklonom smatra se poklon u vrijednosti do 50 eura koji slubenik moe primiti, samo u posebnim prilikama (obiljeavanja znaajnih datuma, jubileja, protokolarni pokloni, i sl.)Ovi pokloni se obavezno prijavljuju dravnom organu na propisanom obrascu.

U sluaju da je dravnom slubeniku odnosno namjeteniku ponuen poklon koji ne smije da primi, duan je da ga odbije. Ukoliko nije mogao isti da odbije niti da ga vrati poklonodavcu, duan je da ga preda dravnom organu u kojem radi.

ta je dodatni rad i koji su uslovi za njegovo obavljanje?

Dodatni rad podrazumijeva rad van radnog vremena i van dravnog organa u kojem je slubenik ili namjetenik zaposlen. Po prethodno dobijenom pisanom odobrenju starjeine organa, dravni slubenik, odnosno namjetenik moe obavljati poslove ili pruati usluge fizikom ili pravnom licu, samo ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom i ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno vrenje redovnih zadataka, odnosno ne teti ugledu dravnog organa. Uz prethodno obavjetavanje starjeine dravnog organa dravni slubenik, odnosno namjetenik moe obavljati rad u nauno-istraivakoj, pedagokoj, humanitarnoj, sportskoj djelatnosti, kao i objavljivati strune radove i obavljati poslove predavaa na strunim seminarima i savjetovanjima, dok god ne postoji sukob interesa.

15

PITANJA I ODGOVORI

Dravni slubenik ili namjetenik ne smije osnivati privredna drutva, niti se baviti preduzetnitvom. Takoe, ne moe biti predsjednik ili lan organa upravljanja ili nadzornog organa privrednog drutva ili javnog preduzea, javne ustanove ili drugog pravnog lica u kojima je drava, odnosno optina vlasnik, kao i organa upravljanja i nadzornog organa naunih, humanitarnih i sportskih udruenja.

Primjer: Ukoliko bi dravni slubenik ili namjetenik osnovao svoje privredno drutvo ili bio lan nekog organa u privrednom drutvu, to privredno drutvo bi moglo da ima privilegovan poloaj u odnosu na ostala privredna drutva na nain to dravni slubenik to privredno drutvo ne bi kontrolisao, ili bi zaposleni u tom privrednom drutvu znali kada je planiran nadzor, te bi svoje poslovanje uredili tako da dobiju pozitivne ocjene.

Koja ogranienja po prestanku radnog odnosa ima dravni slubenik odnosno namjetenik?

Dravni slubenik, odnosno namjetenik u periodu od dvije godine od prestanka radnog odnosa u dravnom organu, ne moe da:

zasnuje radni odnos u svojstvu direktora, menadera ili konsultanta u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, nad kojim je dravni organ u kojem je bio zaposlen vrio revizorske ili kontrolne poslove;

stupi u ugovorne odnose ili drugi oblik poslovne saradnje sa dravnim organom u kojem je bio u radnom odnosu;

upotrijebi saznanja i obavjetenja do kojih je doao za vrijeme rada u dravnoj upravi kako bi stekao korist za sebe ili drugog sa njim povezanog lica.

Kako zatititi dravnog slubenika, odnosno namjetenika koji prijavljuje sumnju na korupciju ?

Neposredni rukovodilac dravnog slubenika, odnosno namjetenika koji prijavi sumnju na korupciju je duan da preduzme sve mjere za obezbjeenje njegove anonimnosti, zatitu od svih oblika diskriminacije, suspenzije, od ograniavanja ili uskraivanja prava utvrenih zakonom, kao i od prestanka radnog odnosa.

** *

Zakonska obaveza svakog dravnog organa je da donese Plan integriteta koji sadri mjere za spreavanje i otklanjanje mogunosti za nastanak i razvoj

16


korupcije o ijem sprovoenju e se starati menader integriteta. Dravni slubenici, odnosno namjetenici su duni da prijave svom pretpostavljenom mogui sukob interesa. Dravni slubenik, odnosno namjetenik ne smije primati poklone osim prigodne i to u vrijednosti do 50,00 . Dravni slubenik, odnosno namjetenik moe izuzetno van radnog vremena, po dobijenom pisanom odobrenju, odnosno uz prethodno obavjetavanje starjeine dravnog organa obavljati dodatni rad. Dravni slubenik, odnosno namjetenik koji prijavi sumnju na korupciju mora biti zatien.

17

PITANJA I ODGOVORI

Dalibor aban

PRIJAVLJIVANJE KORUPCIJE

Pored dravnih organa, koji su najpozvaniji da djeluju u suzbijanju i spreavanju korupcije, znaajnu ulogu imaju graani, predstavnici civilnog sektora i medija. Da bi bili u prilici da prijave sluajeve korupcije, vano je da znaju ta je korupcija, koje su njene tetne posljedice, kome i na koji nain je mogu prijaviti. Dravni slubenik ili namjetenik duan je da, ako u vrenju poslova doe do saznanja da je izvreno krivino djelo protiv slubene dunosti ili krivino djelo ili radnja sa obiljejima korupcije, sumnju prijavi nadlenom organu, i o podnesenoj prijavi obavijesti neposrednog rukovodioca.

Za prijavljivanje korupcije treba da postoji opravdan razlog i da se vri u dobroj vjeri i namjeri.

Kome prijaviti sumnju u postojanje korupcije?

Ukoliko sumnjate da postoji krivino djelo sa elementom korupcije, prijavu moete podnijeti: Vrhovnom dravnom tuilatvu, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu prosvjete, Upravi za antikorupcijsku inicijativu, Upravi policije, Upravi za javne nabavke, Upravi carina, Poreskoj upravi, Upravi za igre na sreu, Sudskom savjetu i Nacionalnoj komisiji za sprovoenje strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. O navedenom se moete konsultovati i sa menaderom integriteta.

3

18


Kako prijaviti korupciju?

Korupciju mozete prijaviti: telefonom, potom, faksom, elektronskim putem (email ili preko portala e-uprava) ili neposredno, dolaskom u prostorije institucije. Podaci o kontaktima dravnih organa koji imaju otvorene linije za prijavu korupcije se nalaze na kraju Prirunika.

Anonimno prijavljivanje korupcije?

Podnosilac prijave moe anonimno prijaviti korupciju. Takoe, postoji mogunost da podnosilac prijave ovlaenom slubeniku za prijem prijava saopti svoje line podatke, ali da zatrai da se u toku postupka garantuje njegova anonimnost.

Neposredni rukovodilac duan je da preduzme sve mjere kako bi dravnom slubeniku ili namjeteniku koji je prijavio korupciju obezbijedio anonimnost (ukoliko se trai), kao i zatitu od svih oblika diskriminacije - privremenog ogranienja vrenja dunosti (suspenzije), ograniavanja ili uskraivanja prava utvrenih zakonom i od prestanka radnog odnosa.

19

PITANJA I ODGOVORI

efko Kurpejovi

ETIKI KODEKS DRAVNIH SLUBENIKA I NAMJETENIKA

Ponaanje zaposlenih u skladu sa pravilima etikog kodeksa doprinosi stvaranju imida profesionalne, nepristrasne i potene javne uprave. Potovanje naela koja su propisana etikim kodeksom utie na podizanje nivoa opte svijesti o potrebi ponaanja u skladu sa moralom, poev od pojedinca, ime se doprinosi i mijenjanju kolektivne svijesti cijelog drutva.

ta je Etiki kodeks?

Etiki kodeks je skup standarda i pravila ponaanja dravnih slubenika i namjetenika. Cilj etikog kodeksa je ouvanje, afirmacija i unapreenje dostojanstva i ugleda dravnih slubenika i namjetenika, i jaanje povjerenja graana u rad dravnih organa. Svako neetino i neprihvatljivo ponaanje i postupanje slubenika naruava integritet i predstavlja rizik od korupcije. Dravni slubenik ili namjetenik u vrenju poslova duan je da se pridrava Etikog kodeksa dravnih slubenika i namjetenika, kao i posebnog kodeksa ukoliko je usvojen. Slubenik primjenjuje etike standarde i pravila ponaanja u odnosima sa drugim slubenicima, starjeinama, graanima i dr.

Na koji nain je slubenik duan da vri poslove u dravnom organu?

Slubenik je duan da vri poslove u dravnom organu na nain da ne

4

20


umanji svoj ugled i ugled dravnog organa, kao i da obezbijedi ostvarivanje prava, potovanje integriteta i dostojanstva graana. Prilikom vrenja privatnih poslova, slubenik ne smije koristiti slubenu ispravu i slubeni poloaj koji ima u dravnom organu.

ta ne smije koristiti dravni slubenik prilikom vrenja privatnih poslova?

Slubenik ne smije koristiti slubenu ispravu i slubeni poloaj, koji ima u dravnom organu, prilikom vrenja privatnih poslova.

Policicajac pravi saobraajni prekraj. Pozivajui se na slubenu legitimaciju, izbjegava da plati predvienu novanu kaznu.

Postupanje dravnog slubenika, odnosno namjetenika prema strankama?

U odnosu prema strankama slubenik postupa profesionalno, nepristrasno, pristojno, uz potovanje naela jednakosti. Profesionalnost podrazumijeva obavljanje posla na najbolji mogui nain jer, pored znanja i iskustva, slubenik treba svakodnevno da primjenjuje odgovarajue moralne i etike norme koje zahtijevaju savjesnost i tanost u radu i postupanju. Nepristrasnost podrazumijeva postupanje u skladu sa zakonom i drugim aktima, bez obzira na bilo kakve razlike: pol, rod, vjera, boja koe i sl. Pristojnost podrazumijeva postupanje u skladu sa moralnim naelima, tj. da obraanje i uopte komunikacija budu profesionalni i bez upotrebe rijei koje naruavaju moral i slubeniku etiku. Jednakost podrazumijeva da je slubenik duan da u svakoj prilici koristi naelo jednakosti graana pred zakonom, bez dovoenja u povlaeni poloaj bilo kog graanina po bilo kom osnovu.

ta je dravni slubenik duan da prijavi neposrednom rukovodiocu?

Dravni slubenik duan je da prijavi neposrednom rukovodiocu povredu Etikog kodeksa od strane drugih slubenika i namjetenika, kao i zahtjev kojim se od njega trai postupanje koje nije u skladu sa Etikim kodeksom

Kome se mogu obratiti slubenici u sluaju krenja Etikog kodeksa?

Zbog krenja i povrede etikih standarda slubenici se mogu pisanim putem obratiti neposrednom rukovodiocu, starjeini organa ili menaderu integriteta.

21

PITANJA I ODGOVORI

Ukoliko postoje injenice i okolnosti koje ukazuju na povredu slubene dunosti, neposredni rukovodilac je obavezan da podnese predlog za pokretanje disciplinskog postupka starjeini organa, koji je duan da ga pokrene.

Koliko lanova ima etiki odbor i ko su njegovi lanovi?

Etiki odbor ima predsjednika i etiri lana od kojih su etiri lana predstavnici zaposlenih u oblasti pravosua, dravne uprave, slube Skuptine Crne Gore i jedan predstavnik reprezentativne sindikalne organizacije.

Ko bira Etiki odbor?

Predsjednika i lanove Etikog odbora imenuje Vlada Crne Gore na predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove uprave, na period od 4 godine.

Koje su nadlenosti Etikog odbora?

daje miljenje o pritubama na ponaanje slubenika u dravnim organima; daje miljenje u vezi sa primjenom ovog Etikog kodeksa; prati primjenu i inicira izmjene i dopune propisa u oblasti slubenike

etike; promovie etike standarde i pravila ponaanja u dravnim organima.

Etikom odboru moete se obratiti na propisanom obrascu koji se nalazi na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.co.me. Za vie informacija moete kontaktirati: [email protected].

Povreda pravila i standarda propisanih Etikim kodeksom predstavlja lake povrede slubene dunosti (Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima, lan 82, stav 1, taka 8).

** *

Iz teksta koji ste upravo proitali nauili smo lekciju ta je to Etiki kodeks i kako se najlakim putem dolazi do nivoa na kojem neko za Vas moe da kae da ste ponaate u skladu sa njim. Primjenom ovih pravila ponaanja, kao i prijavom neetikog ponaanja ukoliko to uoite, pomoi ete sveukupnoj borbi na uspostavljanju profesionalne, potene i etine javne uprave.

22


dr Vesna Ratkovi

PREVENCIJA KORUPCIJE

Problem korupcije kao negativne drutvene pojave prisutan je u veoj ili manjoj mjeri u svim savremenim dravama. Budui da se radi o globalnom problemu, efikasna borba protiv korupcije je aktuelno i prioritetno pitanje savremenih drava. Efikasna borba protiv korupcije oznaena je kao prioritet od strane sve tri grane vlasti u Crnoj Gori. Ona podrazumijeva preventivno i represivno djelovanje razliitih dravnih organa, ali i ukljuenost civilnog sektora, graana i medija.

ta je korupcija?

Korupcija je negativna drutvena pojava, najee krivino djelo koje je propisano Krivinim zakonikom (Vidi dio: VI). Koruptivne radnje u laikom smislu, mogu imati ire znaenje i podrazumijevaju razliite vrste zloupotreba i krenja ili ne pridravanja etikih, profesionalnih ili strukovnih pravila, standarda, uzusa i sl. Bilo da se radi o koruptivnim radnjama sa obiljejem koruptivnih krivinih djela, ili drugih zloupotreba ili krenju etikih normi, moemo rei da se na taj nain uruava ugled i povjerenje u rad javne uprave, odnosno njen integritet.

Preventivne antikorupcijske mjere promoviu i sprovode principe integriteta i etikih pravila u javnom, privatnom i civilnom sektoru. Takoe, preventivne mjere obuhvataju pravila, procedure i ogranienja u vrenju slube, kao i upravljanje disciplinskim postupcima za sluaj nepotovanja navedenih pravila i procedura.

5

23

PITANJA I ODGOVORI

Za efikasno, kontinuirano i plansko suprotstavljanje korupciji, neophodno je raspolagati instrumentima koje preporuuju i meunarodni antikorupcijski standardi. Naime, potrebno je osnovati i kontinuirano unapreivati specijalizovane dravne organe, tj. institucionalni antikorupcijski okvir; donositi, stalno usavravati i sprovoditi odgovarajue zakone, tj. zakonodavni antikorupcijski okvir, kao i donositi, sprovoditi i harmonizovati strateka dokumenta na nacionalnom i sektorskom nivou. Stalna edukacija i specijalizacija kadrova u dravnoj upravi je jedan o prioritetnih zadataka, a posebno onih kadrova koji rade na preventivnom ili represivnom djelovanju protiv korupcije.

ta je institucionalni antikorupcijski okvir?

Crna Gora je poela da gradi i razvija institucionalni antikorupcijski okvir poev od 2001. g. Naime, tada je osnovana Uprava za antikorupcijsku inicijativu, kao prvi dravni organ sa preventivnim nadlenostima u borbi protiv korupcije, a do 2005. g. su osnovani i drugi organi i tijela sa preventivnim nadlenostima (Komisija za spreavanje sukoba interesa, Uprava za javne nabavke, Antikorupcijski odbor Skutine CG). U narednom periodu navedeni organi su unapreivali i specijalizovali kadar za efikasno sprovoenje propisa iz svojih oblasti i doprinijeli napretku Crne Gore u ukupnim naporima u borbi protiv korupcije. Kao naredni zahtjev i izazov u radu navedenih organa, uoena je potreba veeg stepena koordinacije i saradnje, kao i potreba da ovi organi, pored preventivnih aktivnosti dobiju i kontrolne i poslove administrativne istrage. U tom smislu je planirano da se objedini veina preventivnih nadlenosti u borbi protiv korupcije u jednu Agenciju, koja bi imala i dio kontrolnih poslova, kao i poslove administrativne istrage. Kada je rije o dravnim oragnima koji imaju preventivne nadlenosti u borbi protiv korupcije, veoma je znaajna njihova saradnja sa predstavnicima NVO sektora, privatnog sektora i medija.

ta je zakonodavni antikorupcijski okvir?

Zakonodavni antikorupcijski okvir podrazumijeva naroito: krivino zakonodavstvo, zakonodavstvo kojim se ureuju javne nabavke, sukob interesa, poslovi dravne revizorske institucije, spreavanje pranja novca i finansiranje terorizma, kontrola finansiranja politikih partija i dr. Uopteno govorei, Crna Gora je donijela i stalno unapreuje sve neophodne zakone, koji se oslanjaju na instrumente i standarde koji se nalaze u meunarodnim antikorupcijskim konvencijama. Sada je najvei zahtjev za efikasnim i dosljednim sprovoenjem navedenih zakona.

24


ta su strateka antikorupcijska dokumenta?

Prava strateka dokumenta na nacionalnom, a kasnije i sektorskom nivou (zdravstvo, obrazovanje, lokalna samouprava), Crna Gora je donijela 2005. g. Sada je na snazi Strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (2010-2014) i pratei Akcioni plan za sprovoenje Strategije (2013-2014). Donoenjem ovih dokumenata se na organizovan i planski nain sprovode, od strane 72 obveznika izvjetavanja, brojni ciljevi i aktivnosti koji su stratekim dokumentima zacrtani. Dakle, osim analiza uzroka i posljedica korupcije, usvojeni su i sprovode se akcioni planovi za odreeni vremenski period (dvije godine) u ijem sprovoenju uzimaju uee svi akteri u drutvu od kojih zavisi uspjeh suprotstavljanja koruptivnim radnjama- obveznici izvjetavanja. Polazei od injenice da strateka dokumenta nije dovoljno samo donijeti ve i efikasno sprovoditi, Vlada CG je osnovala i Nacionalnu komisiju (predstavnici sve tri grane vlasti, kao i NVO sektora) kao kontrolno tijelo koje izvijetava Vladu CG o sprovedenim aktivnostima i daje preporuke u sluaju neizvrenja obaveza iz stratekih dokumenata. Nacionalna komisija ima Sekretarijat koji ine pet slubenika Uprave za antikorupcijsku inicijativu, koji sakupljaju i analiziraju podatke na osnovu kojih sainjavaju Nacrt izvjetaja o sprovoenju stratekih dokumenata za Nacionalnu komisiju i Vladu CG. Izvijetaji se rade estomjeseno i objavljuju na internet stranici Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vlade CG.(3)

ta je preventivno djelovanje protiv korupcije?

Preventivno djelovanje protiv korupcije podrazumijeva mjere i radnje koje spreavaju uzroke i nastanak ove pojave (najee krivino djelo) i stvaraju ambijent koji je nepovoljan i netolerantan za koruptivna ponaanja. Nula tolerancije na korupciju! je meunarodno prihvaen slogan koji izraava ovakve tenje. Preventivnim mjerama u dravnoj upravi se postie odgovorno vrenje povjerenih poslova i zadataka, za ta su odgovorni i javni funkcioneri i dravni slubenici i namjetenici. Kao i kod drugih oblika kriminaliteta, preventivno djelovanje je od izuzetne vanosti za efikasnu borbu protiv korupcije, iako nije uvijek atraktivno, lako mjerljivo i vidljivo kao neke vrste represivnog djelovanja protiv korupcije (lienje slobode, objavljivanje pravnosnanih presuda i dr). Sutina pevencije izraena je i u poslovici, Bolje sprijeiti, nego lijeiti!

3 www.antikorupcija.me

25

PITANJA I ODGOVORI

Preventivne radnje i mjere protiv korupcije:

Primjena zakona i etikih kodeksa Princip integriteta- efikasnost, transparentnost, odgovornost Izrada i sprovoenje planova integriteta Prijavljivanje korupcije i zatita lica koja to ine u dobroj namjeri Istraivanja o pojavnim oblicima korupcije i preporuke za preduzimanje

mjera Prijava prihoda i imovine javnih funkcionera, rukovodeih dravnih

slubenika Kontrole blagovremenosti i kontrole kvaliteta rada (interne/eksterne) Finansijske revizije (interne/eksterne) Stimulacija i motivacija zaposlenih Slobodan pristup informacijama Edukacija i specijalizacija kadrova Podizanje nivoa svijesti o tome ta je korupcija, koje tete priinjava, kako

se i kome prijavljuje i dr...

ta podrazumijeva primjena zakona i etikih kodeksa?

Upravo efikasna i na Ustavu i zakonima zasnovana primjena svih propisa, u svim oblastima, i odluivanje na nepristrasan nain, najbolji su preventivni mehanizmi za spreavanje korupcije i ostalih zloupotreba u dravnoj upravi. Tamo gdje se radi efikasno, transparentno i odgovorno nema zaostalih predmeta, kanjenja u izvravanju poslova i zadataka, kvalitet rada je dobar. Ovakav ambijent nije dobra podloga za razliite vrste zloupotreba, ukljuujui i koruptivne radnje, jer je posao dobro planiran i organizovan, kontrolne funkcije unutar organa se kvalitetno i na vrijeme obavljaju, karakteristina je podjela posla i timski rad i sl. Dobro radno okruenje i meusobno uvaavanje starjeina, dravnih slubenika i namjetenika, doprinose da primjena zakona i principa etikih kodeksa dravne uprave bude efikasna i kao takva prepoznata od drugih organa, ali i naih graana.

ta je princip integriteta u javnoj upravi?

Kada je rije o javnoj upravi, ovaj princip je zbirni naziv za vie principa koji karakteriu dobru dravnu upravu, a to su prije svega: efikasnost, transparentnost, odgovornost, izbjegavanje stavljanja privatnog ispred javnog interesa, lojalnost, cjelishodnost, ekonominost. Kada kaemo integritet, kao da

26


smo pomenuli svaki od navedenih naela. Dakle, integritet predstavlja nain rada odreene institucije i zaposlenih u njoj, koji rade i djeluju nepristrasno, nezavisno, transparentno-poteno. Dravni slubenik i namjetenik koji ima integritet, ima potrebno znanje i vjetine za obavljanje povjerenih poslova i zadataka, ponaa se u skladu sa zakonom i moralom, i nije podloan neetikim ili korupcijskim pritiscima.

ta su planovi integriteta?

Savremena preventivna metoda za uspostavljanje zakonitog i etikog kvaliteta rada u dravnim organima. To su interna dokumenta, ija se izrada oslanja na analizu specifinih radnih procesa u svakom pojedinanom dravnom organu, organizaciji ili slubi. Analiziraju se sva radna mjesta i radni procesi, polazei prije svega od njihovog stepena odgovornosti, sloenosti, donoenja odluka, raspolaganja budetskim sredstvima, rada sa strankama i dr. Tom prilikom se radi analiza rizika svih radnih procesa i stepen njihove izloenosti moguim zloupotrebama, koruptivnom ponaanju, uz istovremeno odreivanje mjera za suzbijanje ili eliminisanje uoenih rizika. Veoma je vano da u izradi i sprovoenju planova integriteta uestvuju svi zaposleni, a posebnu ulogu imaju starjeine organa i menaderi integriteta. Od poetka 2012. g. izrada i sprovoenje planova integriteta su zakonska obaveza na osnovu Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima (lan 68) i odgovarajuih Smjernica.

Prijava korupcije i zatita lica koja to ine?

S obzirom da korupcija najee predstavlja krivino djelo, zloupotrebu ili krenje nekih etikih principa i standarda, od izuzetne je vanosti njeno prijavljivanje unutar organa ili od strane graana, predstavnika civilnog ili privatnog sektora, medija- zvidai. Ovaj termin dolazi od engleske rijei whistleblower- zaposleni, bivi zaposleni ili lan organizacije, koji prijavi nezakonito postupanje odgovornim licima ili nadlenim organima. Uz prijavu, u koliko je to mogue, treba uvijek priloiti i dokaze i injenice koji e olakati dokazivanje koruptivnog ponaanja. Vie detalja u Glavi III- Prijava korupcije. Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima obezbijeena je anonimnost i zatita od svih oblika diskriminacije, prestanka radnog odnosa i sl. u koliko su prijavili koruptivno ili drugo krivino djelo protiv slubene dunosti (lan 79). Isti vid zatite predvien je i za zaposlene van dravne uprave kroz odgovarajue odredbe Zakona o radu.

27

PITANJA I ODGOVORI

Vanost istraivanja pojavnih oblika korupcije?

Istraivanje i mjerenje pojavnih oblika korupcije i drugih faktora, koji mogu da ukau na uzroke, mehanizme funkcionisanja i posljedice koruptivnog ponaanja, od izuzetnog su znaaja za suzbijanje ove negativne drutvene pojave. Uobiajeno se koriste dva metoda istaivanja korupcije koji polaze od dvije razliite ciljne grupe. Prvi metod mjeri opaanje, tj. utisak a ne injenice o korupciji u jednom drutvu- indeks percepcije korupcije. Drugi metod se bazira na ispitivanju iskustava i stavova koje povodom tih iskustava imaju ispitanici. Kao i kod istraivanja drugih negativnih pojava, veoma je bitno da upitnici budu kreirani tako da ispitanicima daju mogunost da to je mogue iskrenije iznesu svoje stavove, miljenja ili iskustva, zavisno na emu se zasnivaju pitanja konkretnog istraivanja, npr. o pojedinim oblicima korupcije, oblastima gdje je korupcija najee zastupljena, preporukama za njeno suzbijanje i sl. Pored stavova i miljenja ispitanika, socioloki dio ispitivanja koji govori o uzrastu, polu, obrazovanju, teritorijalnoj pripadnosti i dr. od velikog je znaaja za planiranje narednih preventivnih aktivnosti koje treba preduzeti ubudue. Svako istraivanje treba da ukae na oblasti i situacije koje su najvie izloene korupciji, kako bi se kroz odgovarajue preporuke nadlenima ukazalo gdje treba staviti prioritet u preventivnom ili represivnom djelovanju protiv korupcije. Takoe, ponavljanjem istraivanja, podaci se mogu uporeivati i tako dobijeni rezultati mogu ukazati na trendove rasta ili opadanja prisutnosti pojave korupcije u jednom drutvu.

Istraivanja obino preduzimaju dravni organi (npr. Uprava za antikorupcijsku inicijativu), predstavnici NVO sektora (CEDEM, CEMI), predstavnici meunarodnih organizacija (npr. Transparency International). Prema njihovom poslednjem istraivanju stepena percepcije korupcije (2013. g) od 189 drava, Crna Gora je na 67. mjestu sa ukupnim rezultatom 4,4 - poeljni rezultat je 10.

Vanost prijave imovine i prihoda javnih funkcionera i rukovodeih slubenika?

Obaveza prijave imovine i prihoda javnih funkcionera jedan je od meunarodnih antikorupcijskih standarda koji je kod nas regulisan odredbama Zakona o spreavanju sukoba interesa. Naime, javni funkcioneri su, pored ostalih obaveza i zabrana, obavezni da jednom godinje dostave ispunjen obarazac sa podacima o prihodima i imovini (njihovim i lanova njihovog domainstva), kako

28


bi javnost bila upoznata sa tim podacima i mogla eventualno da ukae na sukob interesa ili netanost u prijavi navedenih podataka. Na ovaj nain se doprinosi transparentnosti i kontroli sticanja prihoda i imovine javnih funkcionera, kako tokom vrenja svoje javne funkcije ne bi stavljali svoj lini interes iznad javnog. Obaveza prijavljivanja imovine i prihoda stalno se proiruje, tako da ovu obavezu izvrava neto vie od 4.000 javnih funkcionera na dravnom i lokalnom nivou. Ova obaveza je proirena i na rukovodee pozicije, npr. u Upravi policije, a tendencija je da, shodno meunarodnim standardima, svi koji koriste budetska sredstva budu u obavezi da prijavljuju imovinu i prihode, i tako ih uine transparentnim za javnost, ime se poveava i mogunost kontrole i sankcionisanja uoenih nepravilnosti.

Kontrole - interne/eksterne

Efikasnost, odgovornost i kvalitet rada su od izuzetnog znaaja na rad u dravnoj upravi. Ovdje treba istai da je veoma vano da dravni slubenici i namjetenici svoje poslove i zadatke obavljaju kvalitetno, blagovremeno i transparentno, ali je takoe bitno i da rukovodioci, po pravilu srednji rukovodei kadar, obavljaju kontrolne funkcije kroz redovne ili vanredne kontrole kvaliteta i potovanja rokova. Ovo je istovremeno i prilika da se uoe nepravilnosti, nezakonitosti i drugi oblici zloupotreba, kako bi se preduzele mjere za rano otkrivanje inilaca i situacija koje mogu dovesti i do krivinh djela. U navedenim sluajevima, kvalitetno sprovoenje planova integriteta moe da bude od velike koristi u smislu preduzimanja odgovarajuih mjera za otklanjanje rizika, i analizu i mjerenje stepena postignutog uspjeha. Takoe su veoma vane i eksterne mjere kontrole koje mogu biti preduzete od strane nekog kontrolnog organa ili inspekcijskog organa, npr. Uprava za inspekcijske poslove.

ta su unutranje finansijske kontrole?

Na zakonu zasnovano, ekonomino i cjelishodno korienje budetskih i drugih sredstava, jedan je od najvanijih zadataka dravne uprave. Na internom nivou finansijskih kontrola u dravnoj upravi razlikujemo: Finansijsko upravljanje i kontrolu i Unutranju reviziju.

ta je finansijsko upravljanje i kontrola?

Oni se uvode radi unapreenja finansijskog upravljanja i odluivanja u realizaciji ciljeva organa dravne uprave: obavljanje poslovanja u skladu sa

29

PITANJA I ODGOVORI

zakonima, drugim aktima, ugovorima i propisanim postupcima; obezbjeivanja pouzdanog, potpunog i blagovremenog finansijskog i poslovnog izvjetavanja; pravilnog, ekonominog, efikasnog i efektivnog korienje sredstava, zatite imovine, obaveza i drugih resursa od gubitaka koji mogu nastati neodgovarajuim upravljanjem, neopravdanim troenjem i korienjem, nepravilnostima i prevarama. Sprovodi se u svim organizacionim jedinicama, na svim nivoima, a obuhvata sva sredstva, ukljuujui i ona od EU.

Kontrolno okruenje ini: lini i profesionalni integritet i etike vrijednosti rukovodilaca i zaposlenih, nain rukovoenja i upravljanja, hijerarhija u pogledu ovlaenja i odgovornosti, prava i obaveze i nivoi izvjetavanja, kompetentnost zaposlenih i dr.

ta predstavlja upravljanje finansijskim rizicima?

To je postupak identifikovanja, procjene, praenja i kontrole moguih okolnosti, koje mogu nepovoljno uticati na ostvarivanje utvrenih ciljeva i preduzimanje potrebnih mjera radi smanjenja rizika do nivoa razumne uvjerenosti da e ciljevi biti ostvareni. Upravljanje rizicima se vri na osnovu strategije upravljanja rizicima koju godinje utvruje rukovodilac subjekta, kao i sprovoenjem planova integriteta. ta su kontrolne finansijske aktivnosti?

To su: postupci ovlaivanja i odobravanja; razdvajanje dunosti kojim se spreava da je jedno lice istovremeno odgovorno za ovlaivanje, izvrenje, evidentiranje i kontrolu; sistem dvojnog potpisa- obaveza ne moe biti preuzeta ili izvreno plaanje bez potpisa rukovodioca organa i rukovodioca finansijske slube ili ovlaenog lica; postupci potpunog i aurnog evidentiranja i nadgledanja poslovnih transakcija i sl.

Na koga se odnose finansijske informacije i komunikacije?

One se odnose na: sve hijerarhijske nivoe; omoguavanje zaposlenima jasnih i preciznih smjernica i instrukcija o njihovoj ulozi i odgovornostima; dokumentovanje poslovnih procesa, transakcija i arhiviranja sa ciljem izrade revizorskog traga; izvjetavanje kod otkrivanja greaka, nepravilnosti, pogrene upotrebe sredstava, prevara, nedozvoljenih radnji. Rukovodilac organa je odgovoran za praenje i procjenu sistema finansijskog upravljanja i kontrole i za upravljanje sredstvima na pravilan, ekonomian i efikasan nain.

30


ta je unutranja finansijska revizija?

Unutranja revizija se vri radi davanja objektivnog strunog miljenja i savjeta o adekvatnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrola u cilju unapreenja poslovanja dravnog organa. Ostvaruje se: planiranjem poslova revizije; identifikovanjem i procjenom prirode i nivoa rizika u vezi sa svakom aktivnou organa; procjenom adekvatnosti i efikasnosti sistema u odnosu na: identifikovanje, procjenu i upravljanje rizikom od strane rukovodica; davanjem preporuka za poboljavanje sistema finansijskog upravljanja i kontrole. Rukovodilac organa odgovoran je za obezbjeivanje uslova za funkcionisanje unutranje revizije: rasporeivanjem rukovodioca jedinice za unutranju reviziju nakon konsultacija sa Ministarstvom finansija; potpisivanjem povelje unutranje revizije; odobravanjem stratekih i godinjih planova unutranje revizije; realizaciju prihvaenih preporuka unutranje revizije i evidentiranje preporuka za koje nije postignuta saglasnost; dostavljanjem godinjeg izvjetaja o aktivnostima unutranje revizije Ministarstvu finansija.

Rukovodilac jedinice za unutranju reviziju nezavisan je u svom radu i ne moe biti rasporeen na drugo radno mjesto ili otputen zbog navoenja injenica ili davanja preporuka u izvjetaju o reviziji. Rukovodilac jedinice za unutranju reviziju i unutranji revizor mogu obavljati samo poslove unutranje revizije.

Uspostavljanjem i razvojem sistema unutranjih finansijskih kontrola u javnom sektoru koordinira Ministarstvo finansija- Centralna jedinica za harmonizaciju. ta su eksterne finansijske kontrole?

Transparentnost javne potronje se eksterno obezbjeuje kroz pojedinane revizije potroakih jedinica- subjekata revizije od strane Dravne revizorske institucije (DRI), i obaveznu godinju reviziju zavrnog rauna budeta koji se dostavlja Skuptini CG. DRI javno objavljuje godinje izvjetaje o izvrenim revizijama: zavrnog rauna budeta, revizije optina, potroakih jedinica, fondova, javnih preduzea i dr. Godinji izvjetaj DRI-e sadri naroito: ocjenu da li iznosi dati u zavrnom raunu budeta odgovaraju iznosima navedenim u evidenciji i da li su kontrolisani prihodi, rashodi i imovina pravilno dokumentovani u skladu sa propisima i optim standardima; ocjenu u kojim bitnim sluajevima nijesu ispotovani propisi i pravila o budetu i ekonomskim poslovima drave; bitne primjedbe na

31

PITANJA I ODGOVORI

uoene nedostatke kod subjekta revizije, kao i mjere koje se preporuuju. U godinjem izvjetaju mogu se iznositi i zakljuci o prethodnim i predlozi o buduim budetskim godinama. Napredujui u procesu evropskih integracija, Crna Gora je sprovela obavezu i postala dio AFCOS mree (Anti-Fraud Coordination Service), sistema za borbu protiv prevara, tj. suzbijanje nepravilnosti i prevara koje mogu nastati korienjem sredstava EU. AFCOS mrea predstavlja koordinaciono tijelo pri Ministarstvu finansija za praenje i upravljanje politikom prevencije i suzbijanja nepravilnosti u cilju zatite finansijskih interesa EU. Jedan od zadataka ove Mree predstavlja izrada i koordinacija sprovoenjanacionalne Strategije za borbu protiv prevara u cilju omoguavanja efektivne zatite finansijskih interesa EU.

Stimulacija i motivacija zaposlenih?

Stimulacija i motivacija zaposlenih jedan je od prioriteta ukupne reforme u javnoj upravi i predstavlja vane elemente za ostvarivanje napredovanja prema zaslugama marit based system. Navedeno predstavlja proces koji se odvija od vremena kolovanja i obrazovanja, oglaavanja slobodnih radnih mjesta, prijema onih koji imaju najvie znanja i vjetina za pojedina radna mjesta, mogunost njihove specijalizacije i stalnog unapreivanja znanja, nagraivanja za efikasan, transparentan i odgovoran rad, kao i napredovanja u slubi. Dakle, stimulacija i motivacija zaposlenih koji pokazuju visoki kvalitet u obavljanju poslova i zadataka i njihovo blagovremeno izvravanje treba da bude predmet analize i vrednovanja od strane rukovodeeg kadra, finansijske- npr. varijabilno uveanje zarade ili mogunosti stimulisanja kroz dalja struna ili specijalistika usavravanja koja omoguavaju napredovanje u slubi i dr. Naravno, predmet navedene analize treba da budu i oni zaposleni koji ne pokazuju rezultate, blagovremenost i odgovornost, kako bi se pravovremeno reagovalo i javna uprava bila u visokom procentu sastavljena od visoko kvalitetnog, efikasnog, odgovornog i posveenog kadra- kadra od integriteta na svim nivoima djelovanja javne uprave.

ta je slobodan pristup informacijama?

Slobodan pristup informacijama je od izuzetnog znaaja za transparentan rad javne uprave, ukljuujui njenu organizaciju, funkcionisanje i procese odluivanja, uz uvaavanje privatnosti i linih podataka. Izraava se najee kroz princip: Javnost ima prava da zna! Upravo su ova pitanja shodno meunarodnim standardima kod nas regulisana zakonima o: slobodnom pristupu informacijama, zatiti podataka o linosti, i tajnosti podataka. Harmonizacija u koncipiranju i

32


primjeni ova tri zakona, trenutno je predmet unapreenja, s obzirom na izuzetan znaaj njihove primjene za ostvarivanje principa transparentnosti i integriteta u radu javne uprave.

O emu govori Zakon o slobodnom pristupu informacijama?

Ovaj Zakon precizira definicije organa vlasti i irenje na sva pravna lica koja se u potpunosti ili djelimino finansiraju iz Budeta CG, ili gdje drava ili lokalna samouprava imaju vlasnitvo; utvruje obavezu proaktivnog objavljivanja informacija od znaaja, kao i svih podataka sa kojih je skinuta oznaka tajnosti na sajtovima institucija koje ih posjeduju; pristup informacijama od javnog interesa moe se ograniiti samo radi zatite interesa u sluajevima propisanim zakonom; propisane su prekrajne sankcije, i dr.

Kada se moe ograniiti pristup informacijama?

Organ od koga se trai informacija moe ograniiti pristup informaciji ukoliko bi objelodanjivanje informacije znaajno ugrozilo javni interes ili bi postojala mogunost da objelodanjivanje informacije izazove tetne posljedice po interes koji je od veeg znaaja od interesa javnosti da zna tu informaciju. Kada postoji preovlaujui javni interes, organ mora objelodaniti informaciju. Kod odluivanja o zatiti trgovinskih i drugih ekonomskih interesa od objavljivanja podataka koji se odnose na zatitu konkurencije i poslovnu tajnu (intelektualna svojina), prvostepeni organi od kojih se informacija trai i Agencija u postupku po albi, vode rauna da se pod platom zatite ekonomskih interesa ne sakriju koruptivne ili neke druge nezakonite radnje, ali i da se ne ugroze ekonomski interesi drave ili investitora.

ta je test tetnosti?

Kod primjene ovog testa, paljivo procijeniti da li je javni interes za objavljivanje informacije jai od potencijalne tete koja bi mogla nastati objavljivanjem, npr: javni interes je veoma jak kada je rije o dokumentu iz kojeg se moe utvrditi da se radi o: korupciji, nepotovanju propisa, nezakonitom korienju javnih sredstava, zloupotrebi ovlaenja, izvrenom krivinom djelu, postojanju razloga za pobijanje sudske odluke, nezakonito dobijanje ili troenje sredstava iz javnih prihoda, ugroavanje ivota, javne bezbijednosti, zdravlja, ivotne sredine. Potreba za javnim izvjetavanjem i uvanjem javnog interesa zahtijeva da se u svakom pojedinanom sluaju veoma paljivo odmjeri balans. U cilju efikasne i kvalitetne primjene ovih zakona, neophodna je

33

PITANJA I ODGOVORI

kontinuirana edukacija odgovornih za rjeavanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama kako bi se informacije objavljivale tano i blagovremeno, uz obrazloenje injenica koje su uzete u obzir prilikom donoenja odluka. Takoe, neophodna je edukacija i predstavnika medija, NVO sektora i graana o pitanjima slobodnog pristupa informacijama, kako bi sprovoenje zakona iz ove oblasti bilo efikasno i doprinijelo transparentnom radu javne uprave.

Edukacija i podizanje nivoa javne svijesti?

U tipine preventivne mjere svrstavaju se i one koje se odnose na edukaciju, specijalizaciju i razliite vrste sticanja i unapreenja znanja i vjetina odreenih ciljnih grupa: dravni slubenici i namjetenici, javni funkcioneri, predstavnici privatnog i NVO sektora, medija, graani, studenti, raunovoe, i dr. Kreiranje i sprovoenje brojnih antikorupcijskih programa za razliite ciljne grupe predstavlja djelatnost prije svega glavnih edukativnih centara kod nas: Uprave za kadrove, Centra za edukaciju sudija i tuilaca, kao i Policijske akademije, u saradnji sa brojnim drugim dravnim organima, koji imaju preventivne i represivne nadlenosti kada je u pitanju korupcija: Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Komisija za spreavanje sukoba interesa, Uprava policije, Uprava carina i dr. Podizanje nivoa javne svijesti o problemu korupcije podrazumijeva da se u kontinuitetu osmiljavaju i realizuju antikorupcijske kampanje, samostalno ili u saradnji sa drugim dravnim institucijama i nevladinim organizacijama. Tom prilikom se koriste elektronski mediji za razliite vrste TV spotova, npr. Ni centa za mito, Korupcija nije opcija, bilbordi, posteri, lifleti i druge vrste materijala kojima se prenose antikorupcijske poruke ili pozivi na proaktivan odnos kada je u pitanju korupcija. Kampanje treba da se zasnivaju na rezultatima i preporukama koji su proizali iz istraivanja o korupciji.

** *

Vidjeli smo da efikasna borba protiv korupcije podrazumijeva preventivno i represivno djelovanje razliitih dravnih organa, ali i ukljuenost civilnog sektora, graana i medija. Kada je u pitanju preventivno djelovanje, nema sumnje da je ova vrsta aktivnosti vana za spreavanje korupcije u javnom sektoru, te da polazi od specifinih aktivnosti (javne politike, kampanje, kontrole, etikog kodeksa) koje su razliite od onih koje primjenjuju represivni organi (krivini progon, krivini postupak). Sve vei znaaj i oekivanja koja se trae od djelovanja preventivnih

34


antikorupcijskih organa kod nas, vidi se i iz plana da se osnuje nova Agencija protiv korupcije, koja bi objedinjavala sadanja dva najvanija preventivna organa Upravu za antikorupcijsku inicijativu i Komisiju za spreavanje sukoba interesa, uz dodatne nadlenosti koje se odnose na jaanje koordinacije izmeu svih dravnih organa, kao i kontrolnih antikorupcijskih ovlaenja- tzv. administrativna istraga.

35

PITANJA I ODGOVORI

Mladen Grdini

KRIVINI ZAKONIK - POJAM I KARAKTERISTIKE KRIVINIH DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI

Krivina djela sa obiljejima korupcije su navedena u Zakonu o sudovima (lan 18), a sama krivina djela su propisana Krivinim zakonikom- Glava XXXIV, Krivina djela protiv slubene dunosti i Glava XXIII, Krivina djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja. U ovom Priruniku e biti rijei o krivinim djelima protiv slubene dunosti. To su sljedea krivina djela: Zloupotreba slubenog poloaja postoji ako slubeno lice iskoriavanjem svog slubenog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granice svog slubenog ovlaenja ili nevrenjem svoje slubene dunosti pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugog.

Primjer: Krivino djelo zloupotreba slubenog poloaja postoji u sluaju da je dravni slubenik bio ovlaen da u slubene svrhe koristi slubeni telefon, ali isti koristi za obavljanje privatnih telefonskih razgovora sa inostranstvom, pri emu sebi pribavlja imovinsku korist koja se ogleda u besplatnom obavljanju navedenih privatnih telefonskih razgovora i u istom iznosu priinjava tetu dravnom organu u kojem radi.

Nesavjestan rad u slubi postoji kada slubeno lice krenjem zakona ili drugih propisa ili optih akata, proputanjem dunosti nadzora ili na drugi nain, oigledno nesavjesno postupa u vrenju slube, iako je bilo svjesno ili je bilo duno i moglo biti svjesno da usled toga moe nastupiti tea povreda prava drugog ili imovinska teta. Protivzakonita naplata i isplata postoji kada slubeno lice od nekog naplati

6

36


neto to ovaj nije duan da plati, ili naplati vie nego to je duan da plati, ili koje pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati, odnosno preda. Kod ovog djela izvrilac je slubeno ili odgovorno lice koje mora postupati sa umiljajem, odnosno nema krivinog djela ukoliko lice u svom radu pogrijei, pa naplati ili isplati vie i time povrijedi odreeno pravo. Prevara u slubi postoji kada slubeno lice u vrenju slube, u namjeri da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist, podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu ovlaeno lice da izvri nezakonitu isplatu.

Primjer: Krivino djelo prevara u slubi postoji kada referent nabavke u obraunskoj slubi podnese na naplatu lane dokumente (naloge za slubena putovanja raune o hotelskim uslugama), nakon ega isplata bude izvrena.

Pronevjera postoji kada neko lice u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrijednosti ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu, privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji. Posluga postoji kada se zaposleni neovlaeno poslui novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu, privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji, ili ove stvari drugom neovlaeno da na poslugu. Za razliku od krivinog djela pronevjere, kod ovog krivinog djela nema prisvajanja, niti namjere da se sebi ili drugome pribavi protivpravna imovinska korist, ve je rije o privremenom korienju stvari sa postojanjem namjere da se ta stvar vrati.(4) Protivzakoniti uticaj postoji kada neko lice zahtijeva ili primi nagradu ili drugu imovinsku korist, ili prihvati obeanje nagrade ili druge koristi za sebe ili drugog, da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili uticaja, posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, odnosno kada neko lice, koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili uticaj, posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti.

Primjer: Krivino djelo protivzakoniti uticaj postoji kada visoki dravni funkcioner korisei svoj slubeni ili drutveni uticaj trai od nadlenog tuioca da obustavi istragu protiv nekog lica, ili kada od policije trai da se ne podnosi krivina prijava protiv nekog lica.

4 Krivino djelo sitna prevara u slubi, pronevjera i posluga postoji ako visina nezakonite isplate, vrijednost pribavljene protivpravne imovinske koristi, ili vrijednost pronevjerenih stvari ili stvari kojom se uinilac poslui ne prelazi iznos od 150 eura, a u namjeri da pribavi malu imovinsku korist. Ovim su regulisani laki oblici tri krivina djela: prevara u slubi, pronevjera i posluga, s tim to je za postojanje ovog krivinog djela, osim bitnih obiljeja tih krivinih djela, potrebno da vrijednost pribavljene protivpravne imovinske koristi ne prelazi iznos od 150 eura i da je kod uinioca postojala namjera da pribavi malu imovinsku korist.

37

PITANJA I ODGOVORI

Navoenje na protivzakoniti uticaj postoji kada neko lice slubenom ili drugom licu da, ponudi ili obea nagradu ili kakvu drugu korist, da korienjem svog ili drutvenog poloaja ili uticaja posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, odnosno kada neko lice slubenom ili drugom licu da, ponudi ili obea nagradu ili drugu korist da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili uticaja posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti, ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti. Primanje mita postoji kada slubeno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, ili primi obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugoga, da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti.

Primjer: Krivino djelo primanje mita postoji u sluaju da odgovorno lice zahtijeva novac da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju bi inae morao izvriti.

Davanje mita postoji kada neko lice slubenom licu da, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica.

Primjer: Krivino djelo davanje mita postoji u sluaju da neko lice ponudi ili da novac slubeniku da bi izvrio odreenu radnju koju je ovaj inae duan da izvri.

Ko je izvrilac krivinog djela korupcije?

Izvrilac krivinog djela sa elementom korupcije je obino slubeno ili odgovorno lice ili lice sa drutvenom moi, odnosno lice koje je politiki eksponirano ili lanovi porodice ili prijatelji politiki eksponiranih lica. Pojam slubenog lica je definisan lanom 142 stav 3 Krivinog zakonika.

Da li vrijednost pribavljene imovinske koristi izvrenjem krivinog djela sa elementima korupcije utie na visinu kazne?

Za navedena krivina djela propisana je kazna zatvora koja varira zavisno od vrste krivinog djela, kao i od visine imovinske koristi koja je pribavljena izvrenjem krivinog djela. Na primjer, za krivino djelo zloupotreba slubenog poloaja propisana je kazna zatvorom u trajanju od est mjeseci do pet godina. Ako je izvrenjem ovog krivinog djela pribavljena imovinska korist u iznosu

38


preko tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.

Kome se podnosi krivina prijava za krivino djelo iz oblasti korupcije, ko je obavezan da podnese krivinu prijavu i da li postoji sankcija u sluaju ne izvravanja ove obaveze?

Slubena i odgovorna lica u dravnim organima, organima lokalne samouprave, javnim preduzeima i ustanovama, duna su da prijave krivino djelo iz oblasti korupcije, a o kojima su obavijetena ili su za njih saznala u vrenju svoje dunosti.

Krivina prijava se podnosi nadlenom dravnom tuiocu i moe se podnijeti pismeno, usmeno ili telefonom. Krivina prijava se moe podnijeti sudu, policiji ili nenadlenom tuiocu, koji su duni krivinu prijavu primiti i odmah je dostaviti nadlenom dravnom tuiocu.

Krivini zakonik propisuje kaznu zatvora za sluaj lanog prijavljivanja krivinog djela, podmetanja tragova krivinog djela.

Pokuaj izvrenja krivinog djela sa elementima korupcije

Iako je dovreno krivino djelo osnovna forma kanjivog ponaanja u kojem su ostvarena obiljeja krivinog djela, Krivini zakonik predvia i mogunost pokuaja, odnosno situaciju kada je dolo do preduzimanja radnji izvrenja, ali krivino djelo nije dovreno, odnosno posljedica je izostala. Meutim, u sluajevima pokuaja nije propisano kanjavanje za sva krivina djela, ve samo za djela za koja se moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, i u tim situacijama uinilac e se kazniti kaznom koja je propisana za krivino djelo koje je pokuao, a moe se i blae kazniti.

Oduzimanje imovinske koristi koja je pribavljena izvrenjem krivinog djela sa elementima korupcije

Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, te e se od uinioca oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni krivinim djelom.

39

PITANJA I ODGOVORI

** *

Krivina djela korupcije u krivino - pravnom sistemu Crne Gore definisana su kao krivina djela protiv slubene dunosti i utvrena su u 34. glavi Krivinog zakonika. Kao takva, ova krivina djela ne predstavljaju nita drugo do odstupanje od normalnog i zakonom definisanog naina obavljanja dunosti. Zbog toga krivina djela korupcije vei stepen svoje opasnosti po drutvo crpe iz toga to su poinioci ovih krivinih djela slubena lica, koja takvim svojim postupcima smanjuju efikasnost drave i naruavaju pravni poredak. Osim evidentnih materijalnih posljedica koje vrenjem ovih djela nastaju, tetnost ovih krivinih djela se ogleda i u ugroenosti autoriteta i integriteta vlasti, kao i u slabljenju povjerenja graana u svoju dravu. Zbog toga Krivini zakonik propisuje cijelu lepezu krivinih djela protiv subene dunosti, i to: zloupotrebu slubenog poloaja, nesavjestan rad u slubi, protivzakonitu naplatu i isplatu, prevaru u slubi, pronevjeru, poslugu, sitnu prevaru u slubi, pronevjeru i poslugu, protivzakoniti uticaj, navoenje na protivzakoniti uticaj, primanje i davanje mita. Za ova krivina djela po pravilu je propisana kazna zatvora, te je mogue i oduzimanje imovinske koristi pribavljene vrenjem ovih krivinih djela.

40


mr Mladen Tomovi

Uvodne napomene - STUDIJE SLUAJA - HIPOTETIKI PRIMJERI NARUAVANJA INTEGRITETA

U ovom prilogu predstavljeno je dest studija sluaja, moguih primjera koji mogu posluiti za rjeavanje etikih dilema u praksi. Na kraju svake studije sluaja ponuena su tri mogua odgovora. Veoma su pogodne za rad u grupama gdje svaka od grupa treba pripremiti argumente i obrazloenja zato je odabrala taj odgovor, to e kasnije posluiti za diskusiju i utvrivanje problema u praksi, kao i pronalaenje najboljih rjeenja za njihovo otklanjanje. Studije sluaja ve decenijama predstavljaju sastavni dio profesionalne edukacije, dok savremeni koncept obrazovanja svoje edukativne aktivnosti zasniva upravo na izradi i prezentaciji studija sluaja. Studije sluaja nam pomau da bolje razumijemo i upotrebimo znanje koje smo stekli tokom teorijske obuke. Studije sluaja predstavljaju pisane pretpostavke realnih situacija, bazirane na odreenim konkretnim ili hipotetikim podacima i istraivanjima. Za vrijeme samog itanja ve pripremljene studije, moe se stei jasna slika o tome ta se deavalo u instituciji tokom odreenog perioda. Deavanja koja se esto opisuju u okviru studija su odreena ponaanja na radu ili u vezi rada, donoenja odluka u okviru institucije, kao i opis eksternih faktora koji su uticali na razvoj dogaaja. Studija sluaja moe predstavljati skraeni i pojednostavljeni prikaz moguih stvarnih situacija. Ovaj metod edukacije dae mogunost da se uesnici upoznaju i da analiziraju realne probleme institucije, kao i situacije u kojima mogu da se nau pojedinci koji su neposredno ukljueni u odreeni radni proces. Pored ove svrhe, studije sluaja e pomoi da se bolje razumije normativni okvir, ali i da se adekvatno primijene stena teorijska znanja.

PRILOG I

41

PITANJA I ODGOVORI

Pored navedenih koristi koje e studije sluaja pruiti uesnicima seminara, postoji i niz drugih koje treba navesti. Najznaajniji efekti u korienju studija sluaja su: integrisanje teorije i prakse, razvijanje sopstvenih sposobnosti za klasifikovanje i prezentaciju nestrukturiranih podataka, razvijanje kritikog naina razmiljanja, razvijanje sposobnosti razlikovanja vanog od nevanog, razvijanje sposobnosti uenja od lanova svog tima (ukoliko se radi o grupnom radu na jednoj studiji sluaja), pruanje mogunosti uesnicima da izraze svoje originalno miljenje, aktivno uestvuju u raspravi, podijele svoja razmiljanja sa kolegama, i u konanom, razviju i usavre etiku kulturu. Sa druge strane, vaan aspekt u analiziranju studije sluaja jeste prezentacija analize studije sluaja pred uesnicima. Predavai e opredijeliti 5-10 minuta grupama za analizu, a nakon toga 5-10 minuta za prezentaciju svoje analize pred ostalim uesnicima. Ta prezentacija treba da obuhvati sva relevantna pitanja i probleme u konkretnom sluaju, kao i odgovarajue preporuke za prevazilaenje analiziranih problema. Nakon prezentacije, diskusija treba da se prenese na sve prisutne. U ovoj fazi je potrebno da se odbrane ideje i miljenja koja su prezentirana. Kroz ovakvu prezentaciju i diskusiju, uesnicima je omogueno da svoje ideje efektivno prenesu ostalima. Zapamtite samo da veliki broj zaposlenih, a posebno rukovodilaca, provede dosta vremena u slinim diskusijama sa svojim kolegama, a sve u cilju dolaenja do adekvatnog reenja za odreeni problem. Ovo je jedan od vidova pripreme uesnika za realne situacije koje se mogu pojaviti u praksi. Studija sluaja 1. Dodatni posao i sukob interesa

Poreski inspektor XY, u slobodno vrijeme, prua konsultantske usluge lokalnim firmama. U meuvremenu je shvatio da je to sjajan izvor prihoda i registrovao je knjigovodstvenu/raunovodstvenu agenciju na ime lana svoje porodice. Njegov rad na terenu, neposredni kontakti sa poreskim obveznicima e mu omoguiti siguran izvor prihoda za svoju agenciju, a niko nee moi formalno da ga povee sa njom jer je registrovana na drugo lice. U svakom sluaju imae i pristup informacijama o mjesenom i godinjem planu kontrola, pa e moi upozoriti one poreske obveznike koji se vode kod njega kada dolazi inspekcija, kako bi sredili svoje knjige i uskladili poslovanje. Oni koji ne ele dobrovoljno da preu u njegovu agenciju bie izloeni njegovim estim posjetama, kontrolama i sankcijama, pa e i oni na kraju morati poeti da vode svoje poslovne knjige kod njega.

42


Smatrate da je sve u redu, i ne preduzimate nita. To je jedan od najboljih inspektora u vaem timu, koji je izvrio najvei broj kontrola i izdao najvie prekrajnih naloga i zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Sreni ste to meu svojim zaposlenim imate takve eksperte koji mogu dati poreske savjete i najveim privatnim kompanijama.

Analizirate eventualne pritube na rad tog inspektora i nalaete drugom poreskom inspektoru da izvri provjeru svih obveznika koji se vode kod navedene agencije.

Provjeravate da li je takvo postupanje u sladu sa zakonom i etikim kodeksom dravnih slubenika, i traite da vam dostavi pismeno odobrenje od neposredno nadreenog za obavljanje dodatnih poslova i izjavu o nepostojanju sukoba interesa i preduzimate dalje mere.

Studija sluaja 2. Dodatni posao

Dva policijska slubenika X i Y u slobodno vrijeme, pruaju usluge fizikog obezbjeenja lokalnim diskotekma i nonim klubovima. Bezbjednost je poveana i uestalost policijskih racija i konflikata u klubovima je smanjena na najmanju mjeru. U meuvremenu se posao toliko razvio, da navedeni slubenici postepeno ukljuuju i ostale kolege iz drugih organizacionih jedinica koji ele dodatnu zaradu, jer zadovoljni vlasnici klubova iskljuivo trae pripadnike policije za navedene usluge.

Svako ima pravo na dodatni posao, i onako su zarade u dravnoj upravi niske i pohvalno je to neko trai mogunost za dodatne prihode.

To je odlina prilika da se spoji i dobro i korisno, gosti lokala se sigurno bezbjednije osjeaju kada znaju da su u lokalu naoruani pripadnici policije, a potencijalni prestupnici dobijaju jasnu poruku da ti lokali nijesu mjesto gdje mogu da provode vrijeme.

Traite da vam dostavi pismeno odobrenje od neposredno nadreenog za obavljanje dodatnih poslova, a sami vrite provjeru/procjenu mogueg sukoba interesa s obzirom na nadlenosti institucije i konkretne organizacione jedice iz koje dolaze navedeni slubenici.

Studija sluaja 3. Dodatni posao i pokloni

Poreski inspektor (sektor za kontrolu velikih poreskih obveznika) uestvuje kao poznati i istaknuti predava na internim seminarima i obukama

43

PITANJA I ODGOVORI

koje organizuju veliki poreski obveznici (telekomunikacione informatike, farmaceutske, naftne kompanije). Na seminarima redovno dobija i prigodne poklone (telefone, vauere za gorivo, tablete, lap top i sl.). Poslove obavlja na osnovu ugovora o djelu za usluge edukacije zaposlenih i menadmenta u kompanijama na koji se uredno obraunavaju porezi i prirezi.

Smatrate da je sve u redu, i ne preduzimate nita. To je jedan od najveih profesionalaca u vaem timu, ima pravo na dodatni

rad i pokloni su prigodan gest zahvalnosti. Provjeravate mogui sukob interesa s obzirom na nadlenosti institucije, i

traite da vam dostavi spisak svih primljenih poklona, sa njihovim tanim trinim vrijednostima.

Studija sluaja 4. Privremena i trajna zabrana vrenja poslova

Odreen broj policijskih slubenika pravosnano je osuen za krivina djela koja se gone po slubenoj dunosti, a protiv jednog broja se jo uvijek vode postupci. Meutim, oni i i dalje nesmetano obavljaju svoje redovne zadatke, a neki od njih su u meuvremenu i unaprijeeni na bolje pozicije, zbog izuzetnih rezultat ostvarenih u svom radu.

Svako ima pravo na greku u svom radu, uostalom neki dokazi se nikada ne bi pribavili da se ne koriste i druge metode osim dozvoljenih (prekoraenje ovlaenja, nezakonito pribavljanje dokaza i sl.).

Svako je nevin dok se ne dokae suprotno, to su vrhunski profesionalci, ti postupci su vie rezultat pritiska javnosti i medija na rad pravosudnih organa, nego stvarnih okolnosti.

Po sili zakona pravosnano osuenima donosite rjeenje o prestanku radnog odnosa, a one protiv kojih se vode postupci suspendujete do okonanja sudskog postupka i inicirate pokretanje postupka protiv neposredno nadreenih zbog neizvravanja zakonskih obaveza.

Studija sluaja 5. Zapoljavanje

Slubeniku u jednom ministarstvu istie rjeenje na odreeno u trajanju od dvije godine i starjeina dravnog organa je donio odluku da raspie javni oglas, kako bi zadrao i primio tog slubenika na neodreeno. Takoe, dato mu je da sam sastavi pitanja za test posebnih vjetina koje se odnose na njegovo

44


radno mjesto. Na navedeni oglas, pored njega, prijavilo se jo 30 kandidata. Kada su dostavljeni rezultati polaganja sa rang listom, navedeni slubenik je bio u kategriji nezadovoljava jer, uprkos tome to je imao maksimalan broj bodova na testu posebnih vjetina, nije poloio test engleskog jezika, koji je prema njegovoj tvrdnji bio preteak. Starjeina dravnog organa je bio vidno razoaran, ali je ipak odluio da poniti oglas i da raspie novi, i da eventualno zamoli strajeinu organa za upravljanje kadrovima da mu pribavi test engleskog jezika, koji pripremaju njegovi slubenici, kako se ova neprijatna situacija ne bi opet ponovila.

To je normalan kolegijalan odnos meu organima, svakako i ljudski in od strane starjeine.

Mislim da ipak treba napisati dobro obrazloenje zato ponitava oglas i poslati slubenika na dodatni kurs jezika.

U potpunosti su povrijeena naela jednakosti i transparentnosti prilikom zapoljavanja. Predloiete da starjeina zaposli prvog kandidata sa rang liste, jer sve drugo je nezakonito.

Studija sluaja 6. Nagrade, varijabile i jednokratne novane pomoi

Strajeina jednog dravnog organa ima svoj tim ljudi koji ostvaruju odline rezultate. Meutim, nema budetskih sredstava na poziciji namijenjenoj za ostale nadoknade i bilo kakvo nagraivanje. Kako organ ima vie stotina zaposlenih, odluio je da ostalim zaposlenima ne isplauje dodatke na zaradu koji im po zakonu pripadaju kako bi imao novca za nagraivanje svog menaderskog tima. U toku godine svima iz svog menaderskog tima je isplaivao mjeseno po dodatnih 1.100 eura, a pojedinima je dao i jednokratnu novanu pomo za poboljanje uslova stanovanja od 15.000 do 30.000 eura.

To je pravi rukovodilac koji brine o svojim najboljim zaposlenima i uvijek nae nain da nagradi rad i lojalnost.

Nije ba u redu to je ukinuo zakonske dodatke na zaradu ostalih zaposlenih, ali e oni u svakom sluaju to pravo moi da ostvare sudskim putem (podnoenjem tube za naknadu tete) i bie im isplaeno iz budeta drave sa pripadajuom kamatom, tako da niko nee biti na gubitku.

Ovo je klasian primjer naruavanja integriteta i potencijalna zloupotreba slubenog poloaja.

45

PITANJA I ODGOVORI

Studija sluaja 7. Sukob interesa i javne nabavke

Predsjednik jedne optine raspisao je otvoreni postupak za nabavku transportnih vozila za potrebe optinskih slubi. Istovremeno, predsjednik je i vlasnik firme XX koja se bavi uvozom i servisiranjem transportnih vozila, koja se takoe prijavila na tender. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je utvrdila da je ponuda XX firme, koja je u vlasnitvu predsjednika optine, a koju je podnijelo ovlaeno lice, najpovoljnija, kao i da je dat gratis najdui garantni period za odravanje vozila, i preporuila je predsjedniku optine da zakljui ugovor. Predsjednik optine je donio odluku o izboru najpovoljnijeg ponuaa i potpisao ugovor sa ovlaenim licem XX firme.

Sve je u redu, javni funkcioner ne smije biti izvrni direktor kompanije i lan organa upravljana, ali svakako moe biti osniva i vlasnik privrednog drutva.

Tano je da je moda formalno pravno sve u redu, ali ipak, i ponua i naruilac su personifikovani sutinski u istom licu i to moe pobuditi odreene sumnje u objektivnost.

U pitanju je sukob interesa i takv postupak javne nabavke je nitav.

Studija sluaja 8. Sukob interesa i javne nabavke

Slubenik u jednom ministarstvu ima malu privatnu porodinu firmu ZZ ve 10 godina, koja se bavi odravanjem raunara. U ministarstvu je istekao ugovor o odravanju slubenih raunara, servera i mrea, i niko nije bio zadovoljan kvalitetom usluge ranije izabrane kompanije iako je izabrana u otroj konkurenciji putem opinga, po cijeni od 10.000 eura za godinu dana. Rukovodilac IT sektora predlae da se bez tendera, po izuzetno povoljnoj cijeni od 5.000 eura, angauje firma ZZ koja je u vlasnitvu slubenika, jer je godinja cijena u granici neposrednog sporazuma. Svi zadovoljno prihvataju reenje i ministar zakljuuje ugovor sa firmom slubenika.

Odlino reenje, on je pravi ovjek za to, a istovremeno je i najupueniji u konkretne probleme sa radom raunara u ministarstvu, a i uvijek je pristupaan i dostupan za rjeavanje eventulanih problema.

Nisam siguran da li je ba u redu da se angauje firma slubenika iz IT sekora. Moda jedino da se problem prevazie ugovorom o dopunskom radu, ali to je manje bitno, cijena je svakako znaajno povoljnija i treba je

46


prihvatiti. Upozoravate slubenika da od 1. janura 2013. godine, ne moe biti

vlasnik i osniva privrednog drutva, predlaete mu da u najskorijem roku prenese vlasnitvo i upravljanje na drugo lice, i istiete da se radi o sukobu interesa.

Studija sluaja 9. Donacije i subvencije

Odreeno javno preduzee DD diskreciono dodjeljuje novanu pomo sportskim klubovima i organizacijama u kojima su lanovi upravnog odbora javni funkcioneri iz tog javnog preduzea. U znak zahvalnosti dobijaju odreenu kvotu besplatnih karata za sportske priredbe i manifestacije na kojima uestvuju sportisti iz tih klubova, za sebe, lanove svojih porodica i odreeni krug zaposlenih.

Sve je u redu, to je dobar nain za dodatno finansiranje sportskih organizacija i promociju sporta.

Moda bi ipak trebali raspisati javni poziv za dodjelu donacija i subvencija na koji se mogu javiti i ostale sportske organizacije i klubovi koji zadovoljavaju kriterijume poziva.

Mislim da se radi o sukobu interesa i prihvatanju neadekvatnih poklona.

Studija sluaja 10. Ogranienja poprestanku radnog odnosa

Dva slubenika jednog dravnog organa dobrovoljno su napustili svoja radna mjesta. Slubenik X je otiao u penziju ali je nastavio da prua konsultanske usluge organu u kome je bio zaposlen na osnovu ugovora o konsultanskim uslugama. Slubenik Y je zasnovao radni odnos u svostvu menadera u pravnom licu nad kojim je dravni organ u kome je ranije bio zaposlen vrio nadzor.

Sve je u redu, to je dobar primjer za korienje steenih znaja na novim poslovima.

Moda bi ipak treba provjeriti da li su prekrene zabrane koje se odnose na ogranienja po prestanku radnog odnosa.

Dravni slubenici odnosno namjetenici ne smiju u period od dvije godine po prestanku radnog odnosa obavljati navedene poslove.

47

PITANJA I ODGOVORI

dr Josef Schiffer

TEITI INTEGRITETU ILI SPREAVANJE I BORBA PROTIV KORUPCIJE ?

Socio-psiholoko vienje integriteta

Navedeno pitanje moda izgleda smijeno s obzirom na to da se odnosi na jednu te istu stvar. Ipak, postoji dobar pokazatelj da je pojam tenja ka integritetu poeljniji u borbi protiv korupcije, makar na verbalnom nivou. Postoje ozbiljna socio-psiholoka istraivanja prema kojima oznaavanje stanja, situacija i ciljeva na pozitivan nain igra vanu ulogu u djelovanju i postizanju cilja. Na osnovu psiholokih dokaza integritet je postao dominantan tehniki termin u svijetu, u kontekstu prevencije korupcije. Antikorupcijski menaderi su postali menaderi integriteta. Promjena termina se vjerovatno dogodila neopaeno, jer profesionalne i drutvene grupe koriste jezik koji podsjea na modu. U nastavku e biti dato nekoliko informacija o osnovama jezike promjene i o tome da treba posvetiti panju verbalnom ponaanju. U pitanju je neto vie od samog argona. U poslednjih nekoliko decenija, pozitivna psihologija ima dominantnu ulogu na anglosaksonskom prostoru vie nego u Evropi. Ona u osnovi savjetuje ljude da situacije stavljaju u pozitivan kontekst i da tee pozitivnim ciljevima, npr. da unaprijed izbjegavaju ciljeve koji govore da neto ne treba uraditi. Postoji nekoliko razliitih eksperata koji se u cjelosti ili dijelom bave naukom, i koji predlau pozitivno razmiljanje, to ovdje ne treba razmatrati. Pored toga, prilino je teko prebaciti se iz negativnog razmiljanja na pozitivno

PRILOG II

48


samo na osnovu savjeta iz nekih knjiga. Nain razmiljanja je po prirodi duboko ukorijenjen u nama, jer uvijek postoji emocionalna osnova poput straha ili tenje ka nagradama zbog pozitivnog djelovanja. Meutim, postoje vrlo intrigantni dokazi iz istraivanja prema kojima pozitivno uokviravanje situacija i upotreba termina, rijei sa pozitivnim konotacijama, oblikuju ponaanje. Veliki broj dokaza iz istraivanja potie iz primarnih studija i eksperimenata gdje se ljudi suoavaju sa negativnim ili pozitivnim stimulansima u odgovarajuem vremenskom okviru. Oni svjesno ne primjeuju verbalne i slikovne signale, ve reaguju na predvidljiv nain. Marketinka industrija je veoma spremno doekala ove dokaze kako bi ih iskoristila. Efekti su mali, ali uticaj postoji. Jedna vana lekcija je da na okolinu reagujemo na predvidljiv nain. To nije nita novo, ali se esto ignorie injenica da situacije igraju veoma vanu ulogu u oblikovanju ljudskog ponaanja. Koruptivne situacije, na primjer mnogo korumpiranih pojedinaca izazivaju korupciju, a mnogo ljudi sa integritetom izazivaju integritet. Iz kriminalistikih podataka znamo da dijelovi gradova ili sela sa polomljenim prozorima imaju veu stopu kriminaliteta u poreenju sa dijelovima koji nijesu oteeni. Oigledno objanjenje prema kojem je kriminal uzrok, a posljedica teta, samo je djelimino tano, jer popravljanje prozora moe da smanji kriminal, tj. oteenje imovine. Ako ovo posmatramo u drugom kontekstu, radi se o najosnovnijem uvidu u socijalnu psihologiju. Ponaanje pripisujemo linim osobinama, to predstavlja fundamentalna greka atribucije. Ipak, ponaanje je makar jednim dijelom prouzrokovano situacijom u kojoj se pojedinac nalazi. Ipak, promjena jezika, na primjer razgovor o integritetu, te postavljanje pozitivnog cilja i izbjegavanje pominjanja represije ili prevencije korupcije, moe biti samo jedan dio mjere. Jezik oblikuje misli, stavove i ponaanje, ali ih ne odreuje u potpunosti. Pitanje je kako izgraditi integritet, kako se ponaati u skladu sa integritetom. Navedeno sugerie da razgovor o integritetu izaziva ponaanje koje je u skladu sa integritetom, dok koncept integriteta moe da se odnosi na osnovni atribut linosti koji treba da bude krajnji cilj. Nesumnjivo postoje obiljeja linosti kao to su ekstraverzija ili ljubaznost, koje su relativno stabilne. Ali, s druge strane, ima mnogo dokaza iz bihevioralnih istraivanja da se ekstrovertna osobina moe ponaati kao introvertna, a u nekim situacijama i introvertni tipovi pokazuju ekstrovertne oblike ponaanja. Linost i situacija su u interakciji i ponaanje je funkcija oboje. Veina nas ne spada u kategorije loih ili dobrih momaka, samo pojedinci. Veina nas prosperira u dobrim uslovima ili se degenerie u loim uslovima. Tako da integritet nije toliko osobina linosti, ve funkcija i osobe i situacije. Naredna poglavlja e se baviti konceptom integriteta u razliitim oblastima,

49

PITANJA I ODGOVORI

fokusirae se na specifine termine kao to su upravljanje integritetom ili planovi integriteta, osvrnue se na jezike korijene ovog termina koji seu unazad do antike Grke. Ovdje se neemo baviti objanjenjima, ve emo definisati integritet neformalno, kao usklaenost govora i djelovanja. Ovo moe izgledati kao neadekvatan pristup, jer integritet ima dublje znaenje, a ne samo povrnu definiciju. Ipak, sa izuzetkom psihiki bolesnih ljudi, kao to je gore navedeno, svi mi vidimo sebe kao moralna bia sa dobrim, nepovreujuim i pozitivnim namjerama. Poznati sociopsiholog Stiven Pinker definie ovu injenicu kao moralnu prazninu. Mi smo u pravu, ostali su loi, dok ostali misle obrnuto. Dok govor odraava ubjeenja i vjerovanja, i moralni stav se moe pretpostaviti, integritet moe biti u stvari odraz govora i ponaanja. Oigledno postoji i alternativa da se izjednai neka unutranja osobina koja se naziva integritet i ponaanje, ili unutranja i vidljiva dimenzija govora i ponaanja, ali ovo ne odgovara primarnom shvatanju integriteta u normalnom kontekstu. Ovdje se radi samo o usklaenosti govora i djelovanja, tj. da radimo ono za ta se zalaemo. Ovo nema smisla ako samo deklarativno podravamo moralnost, tj. ako ne djelujemo uvijek moralno. Ukoliko svi imamo moralni stav i govorimo moralno, zahtijevamo dobro i osuujemo loe ljude, zbog ega nastaje kriminal ili korupcija? Postoje moderne teorije kriminala (Per Olaf Vikstrom sa Univerziteta u Kembridu(5)) koje jasno dokazuju da nedostatak morala predstavlja korijen kriminala, makar kada su u pitanju mladi prestupnici. Pojedini mladi prestupnici e postati stari prestupnici i situacioni kriminal predstavlja samo manji dio devijantnog ponaanja. Naredno pitanje je da li korupcija ima moralni teret? Odgovor je da i ne. Uopteno gledajui, korupcija je zloupotreba i u modernim drutvima predstavlja nemoralno ponaanje. Tamo gdje je pravinost glavni moralni stav, niko ne smije da uzme vie nego to je zasluio svojim radom. Oigledno je interesantno pitanje zato utaja poreza cvjeta ak i u modernim drutvima. Sagledavajui cjelokupnu moralnu sliku svijeta i utvrujui da se korupcija mnogo ee javlja u kulturama sa kolektivnim orijentacijom, na prim

Documents

Integritet Ili Korupcija - Pitanja i Odgovori