7
PITANJA ZA PRVI KOLOKVIJUM IZ KURSA INTERAKTIVNA PEDAGOGIJA Prvo, deo koji treba da naučimo podeljen je na šest delova, obuhvata 115 strana knjige “Interaktivna pedagogia” Olivere Knežević-Florić: 1. aspekti pedagoškog rada (društveno-generacijski, individualni i interakcijsko komunikacijski) 2. međuljudski odnosi (pojam, opšte karakteristike) 3. faktori kvalitetnog međuljudskog odnosa (socijalna percepcija, emocionalni stavovi, empatija) 4. interakcija i komunikacija u pedagogiji (pojam, oblici komunikacije, neverbalna i verbalna komunikacija, uspešna komunikacija, igranje uloga) 5. interakcija i komunikacija u razredu (socioemocionalna klima u razredu, stavovi nastavnika i interakcija u razredu) 6. pedagoški rad razrednog starešine (ličnost razrednog, područja delovanja) Čisto da vidite šta je u pitanju i kako ćete sve odgovore naći u opštoj kulturi, sa primesama reči empatija, interakcija, komunikacija. GRUPA I 1. Objasni društveno-generacijski aspekt vaspitanja Prenos iskustava, znanja i socijalnog nasleđa uopšte sa starije generacije na mlađu. Ne prenosi se samo iskustvo već i u procesu usvajanja, mlađa generacija treba da se osposobi za razvoj i bogaćenje tog iskustva. Pojavom pisma, proces vaspitanja se institucionalizuje i zato neki aspekt društveno- generacijskog vaspitanja poitovećuju sa obrazovanjem. Vaspitanje kao generacijska pojava: društvena po postanku i funkciji istorijska po klasnom karakteru i političkom obeležju 2. Najšira podela u pedagoškoj literaturi razlikuje 4 osnovna razdoblja... Koja? detinjstvo, mladalačko doba, doba zrelosti i doba starosti 3. Šta nam ukazuje na to da je vaspitanje kreativan čin? Prilikom vaspitanja se poštuje individualnost i podstiče kreativnost onog koji se vaspitava. 4. Pojam međuljudskog odnosa? 1

Interaktivna pedagogija (I kolokvijum)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pitanja i odgovori za I kolokvijum iz Interaktivne pedagogije (Filozofski fakultet, Novi Sad)

Citation preview

PITANJA ZA PRVI KOLOKVIJUM IZ KURSA INTERAKTIVNA PEDAGOGIJAPrvo, deo koji treba da nauimo podeljen je na est delova, obuhvata 115 strana knjige Interaktivna pedagogia Olivere Kneevi-Flori:

1. aspekti pedagokog rada (drutveno-generacijski, individualni i interakcijsko komunikacijski)

2. meuljudski odnosi (pojam, opte karakteristike)

3. faktori kvalitetnog meuljudskog odnosa (socijalna percepcija, emocionalni stavovi, empatija)

4. interakcija i komunikacija u pedagogiji (pojam, oblici komunikacije, neverbalna i verbalna komunikacija, uspena komunikacija, igranje uloga)

5. interakcija i komunikacija u razredu (socioemocionalna klima u razredu, stavovi nastavnika i interakcija u razredu)

6. pedagoki rad razrednog stareine (linost razrednog, podruja delovanja)

isto da vidite ta je u pitanju i kako ete sve odgovore nai u optoj kulturi, sa primesama rei empatija, interakcija, komunikacija.

GRUPA I

1. Objasni drutveno-generacijski aspekt vaspitanjaPrenos iskustava, znanja i socijalnog naslea uopte sa starije generacije na mlau. Ne prenosi se samo iskustvo ve i u procesu usvajanja, mlaa generacija treba da se osposobi za razvoj i bogaenje tog iskustva. Pojavom pisma, proces vaspitanja se institucionalizuje i zato neki aspekt drutveno-generacijskog vaspitanja poitoveuju sa obrazovanjem.

Vaspitanje kao generacijska pojava: drutvena po postanku i funkciji

istorijska po klasnom karakteru i politikom obeleju

2. Najira podela u pedagokoj literaturi razlikuje 4 osnovna razdoblja... Koja?detinjstvo, mladalako doba, doba zrelosti i doba starosti

3. ta nam ukazuje na to da je vaspitanje kreativan in?Prilikom vaspitanja se potuje individualnost i podstie kreativnost onog koji se vaspitava.4. Pojam meuljudskog odnosa?Sloen dinamiki proces koji u paru ili grupi odreuje ponaanje osoba koje u njemu uestvuju. Ponaanje jedne osobe uslovljeno je ponaanjem druge. U uionici se obavlja na relaciji nastavnik-uenik

5. ,,Biljke se oplemenjuju negovanjem, a ljudi odgojem'', rekao je... ? Ruso

6. Koja je razlika izmeu nedisciplinovanih i neprilagoenih uenika?Kriterijum za diferenciranje te dve kategorije je da li je uzrok uenikovog ponaanja izvan njega ili u njemu samom. Nedisciplinovan uenik je nemiran jer mu je dosadno, gradivo mu je preteko ili prelako, uzrok je izvan njega i on svojim ponaanjem daje signal. im se otkloni uzrok, otklonie se i takvo ponaanje. Neprilagoen uenik se zbog svojih unutranjih problema i konflikata neadekvatno ponaa, remeti disciplinu ili se potpuno povlai u sebe.

7. Iskustvo nam pokazuje da se jedni te isti uenici RAZLIITO ponaaju prema RAZLIITIM NASTAVNICIMA, ali isto tako da jedan nastavnik moe izazvati razliite reakcije uenika i to ako nije uspeo sa svima da uspostavi isti stepen INTERAKCIJE.

8. Koje su funkcije neverbalne komunikacije?Neverbalna poruka moe zameniti verbalnu, dati veu snagu verbalnoj poruci ili protivureiti joj. Nikola Rot navodi est funkcija neverbalne komunikacije: izraavanje emocija, uzajamnih stavova, prezentovanje vlastitih emocija, prati, podrzava i dopunjuje neverbalnu komunikaciju, zamena za verbalnu komunikaciju, konvencionalno izraavanje9. ta je za nastavnike Rubikon koji ne mogu da premoste?

ZA NASTAVNIKA JE RUBIKON KOJI NE MOGU DA PREMOSTE PRIZNANJE DA JE UENIK U PRAVU

10. Napii o saradnji razrednog stareine sa uenicima sa asu razredne zajednice?U saradnji sa uenicima razredni treba da planira i programira as razredne zajednice (sadraj, oblik, metode), motivie i aktivira uenike, izvede as (postepeno osposobljava uenike i razvija osobine samoupravljanja) i, na kraju, vrednuje rezultate rada.GRUPA II

1. Koji su vaniji pronalasci i revolucije u vaspitanju?govor (smisleni govor, akumulacija i prenos iskustava, usmena predanja), pismo institucionalizovano vaspitanje, pismena komunikacija), tampa (knjiga, demokratizacija vaspitanja - dostupno svima), elektronika (radio, televizija, kompjuteri)

2. Faktori razvoja linosti?naslee

okolina

vlastita aktivnost

3. Objasni bitne karakteristike vaspitanja sa interkomunikacijskog aspekta?Vaspitanje je primarno vezano za kvalitet meuljudskog odnosa vaspita-vaspitavani. Veza sa druvenogeneracijskim aspektom je u tome to taj meuljudski odnos nije izolovan, a veza sa individualnim aspektom je u tome to joj je cilj razvoj pojedinane linosti.

Karakterie ga naizmenino zauzimanje pozicija subjekat-objekat, stavaralaka saradnja, interakcija i komunikacija.

4. Opte karakteristike meuljudskog odnosa su...?interakcija, reciprocitet, cirkularno stimulisanje i delovanje nesvesnog

5. Pedocentrizam u sredite vaspitnog delovanja stavlja...? DETE

6. Zato je vana empatija u obrazovanju?otkrivaju se oseanja koja prate ponaanje, osoba se prihvata onakvom kakva jeste, otkrivaju se emocionalno-motivacijski faqktori, shvata se osoba u totalitetu, biraju se adekvatna sredstva i postupci u vaspitanju, komunikacija se prilagoava uenicima, vaspitanje je uspeno

7. Navedi bar 4 od 7 karakteristika interpersonalne komunikacije?ukljuuje i verbalno i neverbalno ponaanje

ukljuuje spontano, formalno ili konstruisano ponaanje (ili kombinaciju toga)

nije statina ve dinamina

ukljuuje interpesonalnu povratnu informaciju, interakciju i usklaenost

voena je unutranjim i spoljanjim pravilima

aktivnost

moe da ukljui uveravanje

8. Nastavnikov pogled, izraz lica, poloaj tela, imaju svoje ODREENO ZNAENJE za uenike. Taj nivo komunikacije R.R.Sirs je nazvao interakcija na osnovu FIZIKE ZAVISNOSTI.

9. Koje su odlike autoritativnog stila voenja nastavnika?Gui i frustrira individualne razlike i ne doputa slobodan razvoj uenikove linosti, uenici imaju malo mogunosti za samostalnu akciju. linost nastavnika dominira.

10. ta obuhvata rad razrednog stareine sa pojedinim uenikom?Da primeti spoljanje simptome (probleme uenja i ponaanja i individualne potekoe), dijagnostikuje uzroke, radi sa uenikom (posmatra i belei, razgovara, temeljno upoznaje), verifikuje i sprovede vaspitne mere i postupkeGRUPA III

1. Objasni individualni aspekt odgoja?Odnosi se na razvoj linosti i preteno je psiholoki. Gledano sa aspekta, vaspitanje se moe definisati kao svesno i namerno (samo)delovanje na razvoj fizikih i psihikih osobina i svojstava linosti pojedinca.

2. Dve osnovne funkcije kole?Pripremanje mladih za budui ivot, za ivot odraslih, za njihovo zanimanje i otvorenost ka ivotu i istraivanje svih aspekata ivota.

3. ta je socijalna percepcija?Meuzavisna percepcija u socijalnoj situaciji.

4. Ruso je zagovornik PRIRODNOG VASPITANJA.

5. Koje su specifinosti odnosa nastavnik- uenik?speificnosti odnosa nastavnik uenik su neravnopravnost, potekoe pri uspostavljanu reciprociteta, proetost linog i profesionalnog6. Kako se ponaa empatian nastavnik?dobro poznaje svoje uenike

osetljiv je na ljudsko ponaanje

ima razvijenu empatiju

motivisan je za uzajamnu povezanost

7. Kada nastavnik ue u razred i postavi pitanje, tada zapoinje VERBALNA KOMUNIKACIJA sa uenicima. Nije svejedno KAKVIM TONOM I NA KOJI NAIN JE PITANJE IZGOVORENO.

8. Odlike demokratskog stila voenja nastavnika?Nastavnik je spreman da dovede uenike do aktivnog rada i saradnje, zastupljena je odreena ravnopravnost i saradnja, pozitivno se odraava na ponaanje i uenje.

9. Navedi odlike saradnje razrednika i roditelja?individualni razgovori (informativni i savetodavni)

roditeljski sastanci (generalni problemi razreda i pedagoko obrazovanje roditelja)

posete roditeljskom domu

pismeno obavetavanje

10. Objasni paradoks vaspitanja kao svesne aktivnosti

Paradoks vaspitanja kao svesne aktivnosti je u tome to ma koliko se mi trudili oko vaspitanja ili eleli da napravimo dobro dete, to moe da se ne desi.

GRUPA IV

1. Pojam linosti.Linost je dinamika organizacija onih psihofizikih sistema unutar individue koji odreuju njeno karakteristino ponaanje i njen karakteristian nain miljenja.

2. Sazrevanje ili maturacija je menjanje individue pod uticajem GENETSKIH BIOLOKIH ZAKONITOSTI, MADA SU NUNI ODREENI USLOVI SREDINE.

3. Karakteristike vaspitanja?- odvija se u meuljudskom odnosu- zasnovano je na saradnji

- zavisi od kvaliteta interakcije i komunikacije

- usavrava linost nastavnika i uenika

4. Zato u meuljudskom odnosu postoji cirkularno, a ne linearno vaspitanje?Dok je klasina tradicionalna pedagogija posmatrala odgoj vie kao linearan proces u kojem odgajatelj utie na odgajanika, dotle savremena pedagogija u svom pristupu odgoju naglaava upravo tu cirkularnu stimulaciju u kojoj odgajatelj deluje na odgajanika, ali u kojoj imamo i povratno delovanje odgajanika na odgajatelja. S toga s pravom moemo rei da tako sagledan odgoj usavrava i linost nastavnika i linost uenika.5. Pedagogija je nastala od rei... ?Sam naziv pedagogija potie od izvornih grkih rei koje znae dete i voditi - paidagogos. U izvornom znaenju pedagog je bio rob koji je vodio dete u kolu. Danas se taj naziv izdigao iznad prvobitnog znaenja i dodue zadrao smisao voditelja deteta, ali ne u doslovnom, ve u prenesenom znaenju.

6. ta se deava kada nastavnik primenjuje halo-efekat?Poznat je mehanizam nazvan halo-efekat koji moe delovati na nesvesnoj osnovi. Naime, radi se o tome da mi u prvom susretu s drugom osobom uoimo i procenimo neku njenu osobinu na osnovu koje procenjujemo celokupnu linost (simpatija/antipatija). Tu se radi o transferu pojedine osobine na miljenje o celokupnoj linosti. Nastavnik, ulazei prvi put u razred, i uspostavljajui svoj odnos s grupom uenika, moe stei odreeni utisak koji e usmeravati njegovu interakciju i komunikaciju sa uenicima. Nastavnik je esto u prilici da na osnovu halo-efekta procenjuje svoje uenike, te se kao posledica toga javljaju njegovi miljenici.

7. ta znai da je interpersonalna komunikacija aktivnost?Interpersonalna komunikacija je aktivnost jer osobe komuniciraju jedna sa drugom, a ne jedna prema drugoj (komuniciranje jedne osobe moe da utie na komuniciranje druge)8. to se komunikacija u procesu vaspitanja sprovodi na VIEM STEPENU INTERAKCIJE, povezanost i vaspitanje e biti USPENIJE.

9. Da li je mogu reciprocitet izmeu profesora i uenika? Mogu je ukoliko se ostvare elementi reciprociteta u odnosu: 1. Naizmeninost zauzimanja pozicije subjekta i objekta (subjekat-nastavnik-aktivan lan i objekat-uenik-pasivan lan); 2. Mogunost konfrontacije miljenja (priznati da je uenik u pravu); 3. Uspostavljanje dijaloga.

10. Kvaliteti uspenog razrednog stareine?pozitivan stav prema ulozi razrednog

zainteresovanost za razred i pojedince

sposobnost socijalne percepcije

sposobnost procenjivanja

empatinost

razumevanje uenika

komunikativnost

fleksibilnost

objektivnost

pravedost

doslednost

strunost

pedagoko-psiholoka osposobljenost5