1.

2. Stvar i cijena kupoprodajaUdjeli, cilj i vrijeme trajanja ortaklukPosao, ovlascenje i naknada ugovor o djeluPredmet i vrijeme trajanja upotrebe poslugaZamjenjive stvari, trajanje, interes i namjena - zajam

3. u cemu se ugovor o razmjeni razlikuje od ugovora o prodaji kada je rijec o bitnim sastojcima?Bitni sastojci ugovora o prodaji: (predmetu prodaje i cijeni).Kod razmjene se ne javlja kupoprodajna cijena, kao predmet obaveze jednog od ugovaraa.Oba razmjenjivaa pojavljuju se u ulozi prodavca.Ovaj ugovor ima iste karakteristike kao i kupoprodaja, jer je: konsenzualan, dvostrano obavezan, teretan i komutativan.-Ugovor o razmjeni ima poseban znaaj za promet nekretnina.-Kao bitni elementi ovog ugovora javljaju se stvari koje se razmjenjuju i o kojima razmjenjivai moraju postii saglasnost.

4. sta je ugovor o poklonu i njegove karakteristike?Ugovor o poklonu (darovanju)-Ugovor o poklonu ili daru imamo kada se ugovarai, u propisanoj formi, saglase da e jedan (poklonodavac, darodavac) drugome (poklonoprimcu, obdareniku) neto dati, a drugi se ne obavezuje na protivinidbu.-Predmet poklona je stvar ili imovinsko pravo koje se ustupa trajno i besplatno poklonoprimcu.-Ugovor o poklonu nee nastati kada se neko lice odrie nekog prava koje jo nije konstituisano ili koje je u sumnji.-Poklon treba razlikovati od prava na obeanu nagradu, kao i od darovanja za sluaj smrti.-Kao poklon u Zakonu o nasljeivanju smatra se i odricanje od prava, oprost duga, osiguranje u korist poklonoprimca kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade.-Pod darovanjem se shvataju i tzv. indirektna darovanja u koja se ubrajaju: priznanje nepostojeeg duga, ispunjenje tueg duga, kupovina u tue ime, cesija trabine.

Karakteristike ugovora o poklonu-Ugovor o poklonu je dvostrani pravni posao, jer je potreban pristanak poklonoprimca, ali je jednostrano obavezan ugovor.-Njime se konstituie obaveza samo za poklonodavca, dok poklonoprimac stie subjektivno obligaciono pravo.-Ugovor o poklonu je dobroini obligacioni ugovor.-injenje dobroinstva je motiv na strani poklonodavca koji je bitan za valjanost ugovora.-Ako je poklon uinjen iz nedozvoljenog motiva, ugovor je nitav, bez obzira na savjesnost poklonoprimca.-Ugovor o poklonu je, prema starim pravnim pravilima, formalan ugovor.-Iz ugovora o poklonu koji nije zakljuen prema pravnim pravilima nee nastati utuiva obligacija.-Usmeno obeanje poklona nije utuivo, tj. nastae naturalna obligacija.

5. da li je za nastanak ugovora o poklonu bitna saglasnost volja ili saglasne izjave volja? Objasni!

Postizanje saglasnosti volja je neophodno kako bi poklon proizveo pravno dejstvo.-Poklonoprimac i poklonodavac saglaavaju se o predmetu darovanja i o obavezi poklonodavca da preda predmet poklona.

6. forma ugovora o poklonu u nasem pravu, sta bude ako se ne odrzi predvidjena forma?-ZOO dozvoljava da se i poklon, kao i svaki drugi ugovor, za koji nije nita posebno odreeno, moe zakljuiti u bilo kojoj formi.-Prema bivim pravnim pravilima samo pismeno zakljuen ugovor o poklonu raa utuivu obligaciju.-Pismena forma ovog ugovora smatrana je za formu ad probationem.-Iz bivih pravnih pravila proizilazi da je za nastanak ugovora potrebna sudska ovjera.-OIZ je sudsku ovjeru zahtijevao samo ako vrijednost poklona premauje utvreni iznos.-U posebnim propisima forma ugovora o poklonu zahtijeva se kao bitni element ugovora, konstitutivna forma ili forma ad solemnitatem. -Takav je znaaj forme u prometu nekretnina tj. ako se promet izraava kroz poklanjanje nekretnine.

7. 8. da li predmet ugovora o poklonu moze biti tudja stvar. Obrazlozi!Predmet ugovora o poklonu je poklon ili dar.-Pod tim se podrzumijevaju stvari i prava iji promet nije ogranien, a to znai samo imovinska prava mogu da budu predmetom ugovora o poklonu.-Tua stvar se ne moe poklanjati.

9. animus donandi kod ugovora o poklonu?I ugovor o poklonu ima kauzu; kod poklonodavca nalazimo je u namjeri dobroinjenja kao poznati animus donandi.-Animus donandi je razlog obavezivanja poklonoprimca i predstavlja vie od motiva.

10. osnovni razlog opozivanja poklona? Koji se pokloni ne mogu opozvati?Prestanak ugovora o poklonu (opozivanje poklona)-Sluajevi i uslovi opozivanja poklona mogu se utvrditi ugovorom ili zakonom.-Neopozivi su: uobiajeni pokloni, nagradni pokloni ili pokloni uinjeni sa dobrotvornim motivom, kao i pokloni uinjeni drutvenim pravnim licima.-Zakonsko pravo opozivanja poklona moe da pripada poklonodavcu ili treem licu.

11.slucajevi opoziva poklona od strane poklonodavca? A od strane trecih lica?Opozivanje poklona od strane poklonodavca1. Opozivanje poklona zbog osiromaenja poklonodavca Ukoliko poklonodavac, nakon zakljuenja ugovora, tako osiromai da ni ivjeti ne moe, ima ovlaenje da opozove poklon. Osnovno je pravilo da se ovlaenje na opoziv poklona moe koristiti uz uslov osiromaenja i dokaza da nema nikakve druge mogunosti egzistencijalnog izdravanja. Trei uslov je injenica da se poklonjena stvar ili njena vrijednost jo nalaze u imovini poklonoprimca, a etvrti uslov je da i sam poklonoprimac nije u veoj egzistencijalnoj oskudici od poklonodavca.2. Opoziv poklona zbog teke nezahvalnosti obdarenog lica Krajnja, velika ili gruba nepodudarnost poklonoprimca uslov je za raskidanje ugovora o poklonu. Sam akt nezahvalnosti moe se osvijetliti sa dva aspekta: prema jednom rjeenju, neblagodarnost se sastoji u aktima vrijeanja ivota, tijela, asti, slobode ili imovine poklonodavca. Prema drugom rjeenju, gruba nezahvalnost podrazumijeva takav in povrede tijela ili uvrede asti, slobode ili imovine poklonodavca koji daje podlogu da se protiv poklonoprimca moe pokrenuti kakav slubeni kazneni postupak prekrajni ili krivini. in neblagodarnosti, da bi bio zakonski razlog raskidanja, ne mora preduzeti samo prema poklonodavcu ve i prema njegovim bliskim srodnicima (eni, muu, roditeljima ili djeci. Ukoliko je predmet poklona predat poklonoprimcu on se, nakon prijema izjave o raskidanju ugovora, zbog nezahvalnosti smatra nesavjesnim draocem poklona. Opoziv se formalno realizuje tubom za povraaj predmeta poklona.3. Opoziv usljed razvoda braka ili ponitenja braka poklonoprimca U principu uinjeni, predati poklon prije ili u toku braka ne vraa se. To se odnosi na uobiajene poklone obine vrijednosti i koji potiu iz zajednike imovine branih drugova. Ukoliko su pokloni nesrazmjerne vrijednosti u odnosu na cjelokupnu imovinu poklonodavca i ako potiu iz njegove posebne imovine, tada se pod zakonskim uslovima, mogu zahtijevati natrag. Izuzetno, i opoziv nesrazmjerno vrijednog poklona nee biti mogue isticati, ako bi znaio oitu nepravdu za poklonoprimca ili bi ga vraanje takvog poklona dovelo u teke materijelne prilike.

Opozivanje poklona od strane treih lica-Pod zakonom propisanim uslovima ovo pravo imaju: nuni nasljednici, izdravana lica i prikraeni vjerovnici.1. Opoziv poklona od strane nunih nasljednika - Zakon o nasljeivanju propisuje da povreda nunog dijela dovodi do vraanja poklona. Uslov za vraanje poklona je takva povreda nunog dijela zbog koje ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklonom premauje raspoloivi dio. Pravo na traenje vraanja poklona zastarjeva za tri godine od smrti ostavioca.2. Opoziv poklona zbog prikraivanja vjerovnika ZOO dozvoljava da se, uz ispunjenje optih uslova za pobijanje, pobijaju besplatna raspolaganja nemarnog dunika. U ovom sluaju pobijanja povjerilac poklonodavca ima ulogu pobijaa, a protivnik pobijanja je poklonoprimac. Predmet pobijanja je pobojna radnja tj. ugovor o darovanju neuobiajenih ili nesrazmjernih poklona. Pobijanje se vri pobojnom tubom ili prigovorom. Pobojna tuba prema poklonoprimcu zastarjeva u roku od tri godine od predaje poklona.

Vrste poklona12. Uzajamni pokloni Nastaju ako ugovarai ugovore uzajamno obdarivanje. Prema pravnoj prirodi ova ugovorna forma je kombinacija ugovora o razmjeni i ugovora o poklonu. Poklon je samo viak koji preostane u vrijednosti nakon uzajamnog obdarivanja ugovaraa.Poklon s nalogom Nastaje tako to se uz obavezu predaje poklona, od strane poklonodavca, poklonoprimcu stipulie obaveza poklonoprimca da preuzeti poklon upotrijebi u naloene svrhe. Prema pravnoj prirodi radi se o ugovornom ograniavanju prava svojine. Neizvravanje naloga ili postupanja suprotna nalogu moe dovesti do opoziva poklona. Na ispunjnje naloga poklonoprimac se moe prisiliti tubom. Poklon s nalogom moe se formirati kao ugovor u korist treeg lica.Mjeoviti poklon Pojavljuje se u simbiozi sa teretnim ugovorima o trajnom prenosu stvari i prava (ugovor o prodaji i ugovor o razmjeni). Poklonom e se smatrati ona razlika koja predstavlja jasno odstupanje od ekvivalentne razmjene koja je uobiajen princip kod teretnih ugovora. Poklon e se pojaviti kao vea imovinska korist za jednu ugovornu stranu. Zbog toga se ovaj modalitet naziva prijateljska kupoprodaja.13. Nagradni poklon Animus donandi zasniva se na injenju, davanju nagrade poklonoprimcu, koja se daje iz razliitih motiva. Dozvoljenost motiva sastoji se u davanju poklona radi priznanja za njegove rezultate ili dostignua ili zasluge. Srodnost sa nagradnim poklonom pokazuju sljedei modaliteti: poklon zasnovan na moralnoj dunosti - kod kojeg je moralna dunost, tj. pobuda, osnovni razlog injenja poklona, odnosno obavezivanja poklonodavca na predaju poklona; i poklon u optekorisne svrhe - modalitet je koji se od nagradnog poklona razlikuje upravo preciziranjem razloga obdarivanja poklonoprimca.

14. kakav je ugovor o zajmu u procesu zakljucivanja?

15. da li je ugovor o zajmu formalan ili neformalan?U pogledu forme izjave volje pred ugovarae se ne postavljaju zakonski zahtjevi, te je, s aspekta Zakona, ugovor o zajmu neformalan.

16. Perfekcija kod ugovora o zajmu?-Subjekti ugovora o zajmu su zajmodavac i zajmoprimac.-Subjekti ugovora o zajmu moraju imati potpunu poslovnu sposobnost.-Zadunica, koju zajmoprimac (dunik obaveze vraanja zajma) izdaje zajmodavcu (povjeriocu), nije dio forme saglaavanja volja, ve praktino dokazno sredstvo kojim povjerilac dokazuje da je izvrio svoju obavezu predaje zajma i da je dunik preuzeo obavezu da zajmljeno vrati, nakon isteka roka pozajmljivanja.

17. slucajevi prestanka zajma? Zajam prestaje ispunjenjem obligacija koje su na osnovu ugovora nastale.-Mogui naini prestanka ugovora su ponitenje ili raskidanje.-Zakon predvia dvije situacije kada zajmoprimac stie opciju da ugasi ugovor o zajmu prije isteka ugovorenog roka.-Odustati od ugovora zajmoprimac moe prije nego to zajmodavac zapone izvravati svoju obavezu na predaju pozajmljene stvari.-Drugi sluaj jeste mogunost zajmoprimca da vrati zajam prije isteka ugovorenog roka vraanja zajma.-U oba ova sluaja zajmoprimac ostaje u obavezi da nadoknadi zajmodavcu eventualno nastalu tetu.

18. Sta je investicioni zajam?Kao esta forma namjenskog zajma u praksi se pojavljuje investicioni zajam.-To je ugovor u kojem se zajmoprimac obavezuje da predmet zajma upotrijebi za investicije, naroito u privredi.-Ovdje se kao zajmodavci najee javljaju banke, a zajmoprimci su predzetnici.-Pored uobiajenih elemenata ugovora o zajmu, kao to su: ukupni iznos zajma, otplatne rate, rok vraanja i namjena, treba unijeti jo dvije klauzule: pravo zajmodavca da kontrolie ulaganje sredstava u investiciju i kaznene sankcije zbog protuugovornog nenamjenskog upotrebljavanja zajma (ugovorna kazna, pravo na raskid ugovora i posljedice rasikda).

19. kako se zakljucuje ugovor o zajmu, a kako ugovor o kreditu?Ugovorom o zajmu zajmodavac se obavezuje na predaju odreene koliine zajmljenih stvari u posjed zajmoprimca, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta nakon isteka ugovorenog vremena trajanja ugovora.Zadunica, koju zajmoprimac (dunik obaveze vraanja zajma) izdaje zajmodavcu (povjeriocu), nije dio forme saglaavanja volja, ve praktino dokazno sredstvo kojim povjerilac dokazuje da je izvrio svoju obavezu predaje zajma i da je dunik preuzeo obavezu da zajmljeno vrati, nakon isteka roka pozajmljivanja.-Kao bitni elementi javljaju se: odreena koliina zajmljivih stvari, vrijeme trajanja ugovora i eventualna kamata ili interes.-Causa se sastoji u pribavljanju prava svojine na predmetu zajma za ugovoreno vrijeme.-Causa zajmnodavca se sastoji od sticanja prava svojine na ugovorene kamate ili interes.-Kod ugovora o kreditu zajmodavac je banka; predmet je iskljuivo suma novca; ugovor je uvijek naplatan (onerozan) i formalan, jer se mora zakljuiti u pismenom obliku da bi proizveo pravno dejstvo.

20. Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna strana (zakupodavac) da preda odreenu stvar drugoj strani (zakupcu na upotrebu ili koritenje, a zakupac se obavezuje da plaa zakupodavcu zakupninu za opredjeljeno vrijeme trajanja zakupa.

21. sta je zakup i po cemu se razlikuje od zajma?Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna strana (zakupodavac) da preda odreenu stvar drugoj strani (zakupcu na upotrebu ili koritenje, a zakupac se obavezuje da plaa zakupodavcu zakupninu za opredjeljeno vrijeme trajanja zakupa.-ZOO podrazumijeva pod terminom upotreba kako upotrebu u smislu najma tako i uivanje sa ovlatenjem na pribiranje plodova.-Nae zakonodavstvo ureuje posebne vrste zakupa a to su: zakupi stana, poslovnih prostorija, i poljoprivrednog zemljita.-Najraireniji pravno-ekonomski oblik zakupa je zakup nekretnina.Zakup je slian zajmu zbog ustupanja stvari na odreeno vrijeme, s tom razlikom to se kod zajma na pozajmljenim stvarima stie jaa pravo (pravo svojine), a zakupac stie samo pravo upotrebe ili pravo koritenja.

22.Zakup je: konsenzualan i neformalan ugovor.-To je dvostran i teretan ugovor.

23. Predaja stvari, odravanje stvari i odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari osnovne su obaveze zakupodavca.1. Zakupodavac duguje zakupcu nakon perfekcije ugovora, predaju stvari u ispravnom stanju.2. Zakupodavac je obavezan za vrijeme trajanja zakupnog odnosa, zakupni objekt odravati u ispravnom stanju. Radi se o tzv.investicionom odravanju koje obuhvata krupnije opravke, jer one sitnije padaju na teret zakupca.3. Odgovornost za materijalne nedostatke obuhvata one koji smetaju ugovorenu ili redovnu upotrebu stvari kao i nedostatke svojstava koja su izriito ili preutno ugovorena. Zakupodavac odgovara za sve nedostatke, ako je izrekom tvrdio da stvar nema nedostataka. Nedostatak treba da je znatan i da je skriven. Zakupodavac ne odgovara za vidljive nedostatke ali odgovara ako je usljed njegove krivice nedostatak ostao nepoznat zakupcu. -Pravni nedostatak postoji ako tree lice (van ugovornog odnosa) istie svoje pravo i postavi zahtjev zakupcu da na zakupljenoj stvari ili nekom njenom dijelu vri neko ovlaenje ili, ako u tom cilju, samovlasno oduzme stvar od zakupca.-Zakupac je o tome duan obavjestiti zakupodavca.-Ukoliko evicent (tree lice) evicira (oduzme) stvar i na taj nain uspije ostvariti potpunu evikciju, ugovor o zakupu se raskida.-Ako je evikcija samo djelimina, zakupac ima pravo izbora: ili da raskine ugovor ili da zahtijeva nivelaciju, snienje zakupnine.-U svakom sluaju ostaje mu pravo na naknadu tete radi povrede obligacije.

24. Obaveze zakupca svode se na obavezu da stvar upotrebljava onako kako je ugovorom odreeno, i da plaa zakupninu u odreenim obrocima i da nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupa, vrati zakupodavcu njegovu stvar.1. Upotreba zakupljene stvari saobrazno zakupnom ugovoru ureena je kao upotreba u skladu sa standardom dobrog domaina. Upotrebljavanje stvari od strane zakupca nesaobrazno ugovoru moe dovesti do tete i odgovornosti zakupca za prouzrokovanu tetu. Otkaz ugovora o zakupu je najjaa civilno-pravna sankcija prema zakupcu. Zakupac snosi sitne popravke koje su izazvane redovnom upotrebom i korienjem stvari. Ako bilo koju od ovih obaveza zakupac ne ispunjava, zakupodavac ima ovlaenje da mu otkae zakupni odnos.2. Plaanje zakupnine zakupac vri u ugovorenim ili zakonskim rokovima ili prema obiajima mjesta u kojem je stvar predata zakupcu. Neplaanje zakupnine sankcionisano je otkazom. Otkaz nastupa ako zakupodavac ne isplati neplaenu zakupninu 15 dana po opomeni datoj od zakupodavca.3. Obaveza vraanja stvari obuhvata obavezu uvanja zakupljene stvari do vraanja i njeno vraanje u neoteenom stanju. Stvar e se smatrati neoteenom ukoliko je samo istroena njenom redovnom upotrebom i ako je izgubila na vrijednosti usljed dotrajalosti. Zakupac je mora vratiti u stanje u kojem je bila kad mu je predata na koritenje. Dispozitivno je pravilo da se stvar vraa u istom mjestu u kome je i predata.

25.

26. kakva je razlika imedju prodaje i zakupa u pogledu kauze?-Osnov kupoprodaje se sastoji u kauzi kupca i kauzi prodavca poto se radi o dvostrano obaveznom ugovoru koji raa dvostrano obavezan obligacioni odnos.-Pravni cilj prodavca je sticanje prava svojine na kupoprodajnoj cijeni, a osnov obaveze kupca je sadran u sticanju svojine na kupljenoj i preuzetoj (predatoj) stvari.Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna strana (zakupodavac) da preda odreenu stvar drugoj strani (zakupcu na upotrebu ili koritenje, a zakupac se obavezuje da plaa zakupodavcu zakupninu za opredjeljeno vrijeme trajanja zakupa.

27. Kako prestaje ugovor o zakupu zakljucen na neodredjeno vrijeme? Objasni!Ugovor o zakupu zakljuen na nedoreeno vrijeme, prestaje otkazom. Otkazni rok se ureuje ugovorom ili zakonom. Dispozitivno je pravilo da otkazni rok iznosi 8 dana i da se ne smije dati u nevrijeme.

28. kada zakupac prema novom vlasniku stice jacu pravnu poziciju i kako to izgleda? Zakupac stie jau pravnu poziciju ukoliko je otuena stvar, prije otuenja, njemu predata u dravinu.-U tom sluaju pribavilac nema ovlaenje da otkae zakupni odnos do isteka vremena ugovora. -Pribavilac ima sva prava i obaveze zakupodavca s tim da mu izvravanje obaveza zakupca jami prenosilac kao solidarni jemac.

29. principu prior tempore potior iure. Prvi u vremenu - prei u pravu

30. realni ugovor o posluzi moze stvoriti obaveze na strani poslugodavca i tada se posluga pretvara u?

31. Bitni elementi posluge! Objasni!Bitni elementi posluge su: predmet upotrebe i vrijeme trajanja upotrebe.-Predmet posluge moe biti svaka individualno odreena stvar.-To mogu biti pokretne i nepokretne stvari, u pravilu nepotrone, ali i potrone ako se ugovori njihovo individualno vraanje.-Predmetom posluge moe biti i tua stvar, kao i lino-imovinska prava kao to je npr. autorsko pravo.-Vrijeme trajanja posluge odreuje se ugovorom ili okolnostima (svrhom) posluge.-Posluga se ne moe jednostrano opozvati, raskidati od strane poslugodavca.-Ukoliko vrijeme trajanja ugovora o posluzi nije odreeno, i nije odredivo, tada nedostaje jedan bitan element ugovora i tako nastali odnos nije posluga.-Tada e se raditi o tzv. izmoljenoj posluzi ili prekarijumu.-Poslugoprimac moe u svako doba da vrati stvar poslugodavcu i tako jednostrano raskinuti ugovor, ako s tim ne nanosi tetu poslugodavcu.

32. koji bitan element nedostaje prekarijumu u odnosu na poslugu?Ukoliko vrijeme trajanja ugovora o posluzi nije odreeno, i nije odredivo, tada nedostaje jedan bitan element ugovora i tako nastali odnos nije posluga.-Tada e se raditi o tzv. izmoljenoj posluzi ili prekarijumu.

33. Poslugoprimcu se ugovorom o posluzi uvijek priznaje pravo, koje?

34. Obaveze poslugoprimca-Poslugoprimac nije obavezan stvar upotrebljavati, ali ako je upotrebljava obavezan je upotrebu saobraziti ugovoru ili ugovorenoj svrsi i obiajima.-Poslugoprimac je duan stvar lino upotrebljavati i bez dozvole poslugodavca ne moe je dalje ustupiti drugome.-Upotreba podrzumijeva i uvanje stvari s panjom briljivog i urednog domaina.-Stvar se upotrebljava kako bi se ouvala kvalitativno i kvantitativno.-Poslugoprimac snosi redovne trokove uvanja i upotrebe stvari, a vanredne trokove nadoknauje poslugodavac.-Za svako namjerno ili nehatno oteenje predmeta posluge snosie odgovornost poslugoprimac.-Rizik zbog sluajne propasti stvari ili oteenja stvari ne snosi poslugoprimac, osim ako stvar upotrijebi protivno ugovoru ili ako stvar da treem licu u poslugu, bez odobrenja poslodavca, ili ako zapadne u docnju sa vraanjem stvari.-Obaveza vraanja stvari podrazumijeva da se stvar vrati u stanju u kojem se nalazila kada je data u poslugu uz uvaavanje promjena koje se mogu okarakterisati kao pogoranja svojstava stvari nastala redovnom upotrebom.

35. Kada prestaje ugovor o posluzi ako vrijeme trajanja nije izrekom ugovaraca utvrdjeno?Ako vrijeme trajanja nije izrekom ugovaraa utvreno tada ugovor prestaje istekom potrebnog vremena za upotrebu stvari, prema okolnostima ili prirodi posla ili cilju ugovora.

36. Poslugodavac moe raskinuti ugovor ako se pojavi raskidni uslov koji se moe okvalifikovati kao:1. upotrebljavanje stvari nesaobrazno ugovoru ili prirodi posla, ili2. ako stvar preda treem licu na poslugu bez pristanka poslugodavca.

37. moze li se posluga jednostrano raskinuti od strane poslugodavca? Objasni!Posluga se ne moe jednostrano opozvati, raskidati od strane poslugodavca.Poslugoprimac moe u svako doba da vrati stvar poslugodavcu i tako jednostrano raskinuti ugovor, ako s tim ne nanosi tetu poslugodavcu.

38. po kojim pravilima se odgovara za culpa in contrahendo? (iz prvog dijela)-Odgovornost za voenje pregovora (culpa in contrahendo) javlja se kao obligacija na naknadu tete koju snosi onaj pregovara koji ue u pregovore nesavjesno, tj. bez stvarne namjere da ugovor i zakljui ili namjeru da zakljui ugovor bez osnovanog razloga, tokom pregovora napusti iznevjeri.

39. ZOO pod ugovorom o djelu podrazumjeva i?ZOO pod ugovorom o djelu podrazumijeva i ugovor o postizanju rezultata posla (ugovor o djelu u uem smislu) i ugovor o radu kod kojeg je bitan uloeni rad.-Ugovor o djelu bie i onda kada naruilac daje bitan materijal za izradu djela.-Ali, ugovor kojim se poslenik obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar, od svog materijala, u sumnji se kvalifikuje kao ugovor o prodaji.-Ugovor o djelu moe se sastojati od obavljanja fizikog ili intelektualnog rada manjeg obima i kraeg vremena trajanja.

40. Prema svojim karakteristikama ugovor o djelu je? A pored toga ima elemente ugovora intuitu personae jer?-Prema svojim karakteristikama, ugovor o djelu je: konsenzualan i neformalan, dvostrano obavezan i teretan.-Pored toga, ima elemenata ugovora intuitu personae, jer se zakljuuje s obzirom na sposobnosti poslenika, a poslenik odgovara za rad saradnika.

41. da li ce posenik pasti u docnju i snositi posljedice docnje ukoliko narucilac svojom radnjom odgodi izvrsenje djela?Vrijeme zavravanja djela moe biti odreeno ugovorom ili prirodom, svrhom posla.-U nedostatku ovih standarda poslenik e biti duan zavriti djelo u razumnom roku za takve ili sline poslove.-Ako naruilac, svojim radnjama odgodi zavretak djela poslenik nee usljed toga pasti u docnju i snositi posljedice docnje.-Poto ugovor o djelu nije ugovor intuitu personae poslenik moe treim licima povjeriti izvrenje posla.

42. Ukoliko se dogodi situacija da poslenik ne otkloni nebitni nedostatak u primjerenom roku naruilac stie pravo izbora izmeu tri alternativna ovlaenja:1. da otkloni nedostatak na troak poslenika,2. da snizi naknadu, ili3. da raskine ugovor.

43. Zakonski razlozi za raskidanje ugovora, od strane poslenika, prije zavretka djela su:1. ako naruilac posleniku nee da preda materijal pogodan za preradu, ili2. ako bi izrada djela, od povjerenog materjala, mogla da nanese tetu ugledu poslenika.

Ugovor o nalogu je imenovani ugovor koji sadri i nalog i ovlatenje (punomo).

45. tri elementa sadrana u pojmu mandatnog odnosa:1. nalog (mandat),2. zastupanje (punovlae),3. punomo (isprava o zastupanju).Kako se o ovom pitanju izjasnjava gradjansko pravna teorija?

46. Kako se uredjuje unutrasnji odnos izmedju mandata i mandatara, a kako odnos prema trecim licima?Nalog je podloga ili interni pravni posao izmeu nalogodavca i nalogoprimca kojim se nalogoprimac obavezuje da izvri nalog kada prihvati nalog.-U pravnim odnosima prema treim licima nalogoprimac se mora legitimisati kao punomonik.-Treeg lica se ne tie podloga punomoi i ono ne mora znati da li je to ugovor o nalogu ili neki drugi pravni posao.-Nalog ne mora biti samo u interesu mandanta ve moe biti u interesu treeg lica ili, ak, i samog mandatara.-Mandat e postojati i ako od njega nema koristi mandant, ali nee postojati ako od izvrenja posla jedinu korist ima mandatar-Nalog slui za unutranje odnose i ne moe se jednostranom izjavom volje zasnovati ve samo saglasnou volja.

47. Prema vrsti ovlatenja punomoje moe biti:1. opte (generalno) omoguuje punomoniku (jer je to tako htio vlastodavac) da preduzima sve pravne poslove koji ulaze u njegovo redovno poslovanje.2. posebno (specijalno) za sve poslove koji ne ulaze u obim redovnog poslovanja duan je da zahtijeva od vlastodavca specijalnu punomo koja se trai i po zakonu (mjenine obaveze, zakljuivanje ugovora o jemstvu, ugovora o pravnanju, ugovora o izabranom sudu i besteretnom raspolaganju s nekim pravom vlastodavca)48. Prema obimu ovlatenja punomoje moe biti:1. neogranieno - ako nema uputstava prema kojima je punomonik duan postupati ili ako mu je data saglasnost vlastodavca da moe odstupati od dobijenog naloga i uputstava.2. ogranieno uputstva koja daju najmanje slobode u postupanju punomoniku. Zovu se imperativna i znae da ih se punomonik duan drati, bez odstupanja.

Po sistemu krivice

50. Kako se utvrdjuje visina nagrade kod ugovora o mandatu?Visina nagrade se utvruje saglasno obiajima ili kriterijumu pravinosti.-Nagrada se uobiajeno isplauje nakon obavljenog posla.

-Smrt punomonika dovodi do prestanka ugovora s tim to staranje o interesima vlastodavca prelazi na punomonikove nasljednike sve do momenta kada se o njima oni sami vie ne mogu starati.-Smru vlastodavca ugovor o nalogu nee prestati.-Ugovor o punomostvu prestaje usljed dogaaja, smrti vlastodavca, samo izuzetno, tj. ako je tako ugovoreno ili je punomonik uao u ugovorni odnos s obzirom na svoje line odnose s vlastodavcem.

54. Prestanak ugovora o nalogu-Ugovor o nalogu prestaje voljom vlastodavca ili ovlatenika, kao i nastupanjem pravno-relevantnih dogaaja koji mogu izazvati takvu posljedicu.-Treba razlikovati prestanak ugovora o nalogu od prestanka vaenja punomoja.-U praksi ove dve pravne injenice se najee poklapaju.-Jednostrano raskidanje stoji na raspolaganju ugovaraima iz ugovora o nalogu.-Voljom vlastodavca ugovor prestaje odustankom.-Ako za odustanak postoje osnovni razlozi, koji padaju na teret punomonika, vlastodavac nee biti duan uz izjavu o odustanku, predujmiti dio nagrade i eventualne naknade tete.-U protivnom, odustanak od ugovora podrazumijeva isplatu ovih trokova punomoniku.-Vlastodavac moe punomo u svakom trenutku opozvati neformalnom izjavom.-Ako je time povrijedio ugovor o nalogu punomonik ima pravo da zahtijeva naknadu tete.-Prema savjesnom treem licu, opozvano punomoje ne gubi pravno dejstvo.-Voljom punomonika ugovor prestaje otkazom.-Otkaz se moe dati iz bilo kojeg razloga i bez navoenja razloga, ali ne smije biti dat u nevrijeme.-Nakon otkaza punomonik je duan produiti obavljanje poslova dok ih sam vlastodavac ne preuzme.

55. Nepravilna ostava (depositum iregulare)-U odnosu na osnovni ugovor nepravilnu ostavu karakterie ovlatenje ostavoprimca da moe da upotrijebi ostavljenu stvar.-Na odnose iz nepravilne ostave primjenjuju se pravila ugovora o zajmu.-Kao podmodalitet ove ostave javlja se formiranje odnosa uvanja zamjenjivih stvari, ali koje ostavoprimac ne troi i koje nije duan izdvojeno uvati od svojih istovrsnih stvari.-Drugi ugovoreni modalitet ove ostave je tzv. kvantitativna ostava.-Ovdje ostavoprimac je u obavezi da odvojeno uva deponovane zamjenjive stvari, odvojeno od svojih istovrsnih stvari, ali ih ne mora vratiti in spetie ve generiki.

56. Dajte primjer zakonske ostave?

57. Sudska ostava (sekvestar)-Sudska ostava (sudski depozit ili sekvestar) ima funkciju polaganja dugovane stvari kod suda.-U sekvestar se predaju stvari iz zakonom utvrenih razloga, dok ti zakonski razlozi traju, a sekvestar ih je duan uvati samo pod zakonom odreenim uslovima ili u zakonom odreenu svrhu predati odreenom licu.-U naem pravu odreeno je da je sud sekvestar za stvari koje se mogu uvati u sudskom depozitu.-Sekvestar moe biti lice koje sud odredi, ako se neka stvar ne moe uvati u sudskom depozitu.-Sudskom depozitu je svrha ispunjenje obaveze dunika na predaju stvari kada je povjerilac u docnji, ili je nepoznat, ili je neidentifikovan, ili je nepoznatog boravita, ili je nesposoban da primi ispunjenje duga, a nema zakonskog zastupnika.-Poloaj sekvestra odreen je zakonom.

58. Zasto je ugovor o dozivotnom izdrzavanju dvostrano obavezan i teretan? Ugovor o doivotnom izdravanju je ugovor kojim se davalac izdravanja obavezuje da izdrava primaoca izdravanja, a primalac izdravanja se obavezuje da ostavi svu svoju imovinu ili dio svoje imovine davaocu izdravanja u nasljee.-Ovo je ugovor o otuivanju imovine uz naknadu, koja pripada primaocu izdravanja u vrijeme zakljuenja ugovora, a ne u vrijeme smrti primaoca izdravanja.

Ovaj ugovor je nitav ako ga jedan brani drug zakljuuje sa davaocem izdravanja, ali tako da obavezom izdravanja nije obuhvaen i drugi brani drug.

60. Davalac izdravanja ugovorom preuzima sledee obaveze:1. obezbjeenje stambenog prostora primaocu izdravanja,2. obezbjeenje ishrane u domainstvu ili drugom ugovorenom mjestu,3. zadovoljavanje higijenskih i zdravstvenih potreba primaoca,4. zadovoljavanje linih i kulturnih potreba primaoca izdravanja.-Sve ove obaveze davalac ispunjava sukcesivno, prema potrebama primaoca, u naturi, ako je formirana zajednica ivota, ili preteno u novcu ukoliko nije formirana zajednica ivota ili imanja.-Prema novanom obronom izvravanju obaveze izdravanja, ugovor o doivotnom izdravanju srodan je ugovoru o doivotnoj renti.-Iz ugovora o doivotnoj renti proizilazi obaveza davaoca rente da isplauje sukcesivno odreene iznose novca ili drugih zamjenjivih stvari primaocu rente do kraja ivota primoca rente, a primalac se obavezuje da na davaoca prenese neku svoju stvar ili imovinsko pravo.-Prema starim pravilima ugovor o doivotnoj renti je neformalan.

67. conditio sine qua non za prouzrokovanu stetu?Uslov bez koga je nesto neomoguce.. da bi steta postojala mora da je prouzrokovanai drugom pricinjena.

68. Gradjansko pravna odgovornost ima dvije osnovne vrste:DELIKTNU gradjansko pravnu odgovornost (protivpravno, nedopusteno prouzrokovanje stete drugome stvara obligacioni odnos)UGOVORNA gradjanskopravna odgovornost (povreda postojeceg, ugovorom stvorenog obligacionog odnosa)

69.Pod deliktnom odgovornocu se podrazumjeva?Pod deliktnom odgovornoscu za prouzrokovanu stetu danas se obuhvata samo gradjanskopravna odgovornost, tj. Takav pravni vid odgovornosti koji se raspravlja prema pravilima gradjanskog prava i sankcionise iskljuivo gradjanskopravnom sankcijom. Deliktna gradjanskopravna odgovornost za prouzrokovanu tetu nastaje dejstvom protivpravne radnje ili deliktne radnje.73. Odgovornost za drugog se smatra posebnim vidom subjektivne odgovornosti, koja pociva na dva osnova! Na Pretpostavljenoj krivici i principu pravinosti Odgovornost za drugog pociva na principu krivice, jer se pretpostavlja krivica odgovornog lica za stetu koju je pricinilo drugo lice za koje odgovorno lice odgovara za stetu. Ali je modifikovana uvodjenjem posebnog, korektivnog osnova odgovornosti u principu pravicnosti. To znaci da ce odgovarati i neodgovorna lica ukoliko je pravinoda oteeni bude obeteen, a odgovorna lica nemaju sredstava kojima bi odgovarala za prouzrokovanu stetu od strane drugog trecem licu.75. Koje elemente treba utvrditi da bi se uspostavio obligacioni odnos za naknadu stete? Str 376

76. teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i spreavanje njenog poveanja (izmakla korist), kao i nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta).

78. Teret dokazivanja kod tete je: Ko drugome prouzrokuje tetu duan je naknaditi je, ukoliko ne dokae da je teta nastala bez njegove krivice. 79. Kada dospjeva dug iz obligacije za naknadu tete? Nastanskom steteSa prouzrokovanjem tete, stvara se i odgovarajua obaveza lica koje je odgovorno za prouzrokovanu tetu da istu nadoknadi i to u onom iznosu u kojem je i smanjena imovina oteenika.

80. Konkretna teta je faktika ili realna promjena stanja ili pogoranja stanja odreenog pravnog dobra. Sigurno je da oteena stavar ne izgleda kao nova.Raunska steta je izraavanje u novcu gubitka koji oteeni pretrpi, zapravo konkretna teta izraena u novanom obliku.

81. Predvidiva teta postoji ako je dunik u vrijeme zakljuenja ugovora s obzirom na poznate injenice morao predvidjeti.

Nepredvidiva teta je ona koju dunik u vrijeme zakljuenja ugovora nije mogao predvidjeti. Ova podjela je znaajna kod ugovorne odgovornosti jer e dunik dugovati samo naknadu predvidive tete.

82. Uzrona veza.- Za postojanje subjektivne odgovornosti za prouzrokovanu tetu, potrebno je da postoji i uzrona veza izmeu radnje uinioca i tete. Dakle, kao uslov odgovornosti potrebno je utvrditi ne samo postojanje tete kao i da je teta prouzrokovana nekom radnjom ili proputanjem tetnika i da se radnja i proputanje mogu pripisati u krivicu tetniku, ve i da postoji i uzrona veza, izmu radnje uinioca i tete. To znai da je teta posledica uinioeve radnje. Tu su mnogi primeri nastanka tete po osnovu uzrone veze, kao na primer, neko gurne odreenu skupocenu vazu i razbije, baci upaljenu cigaretu u seno i zapali, hirurg zaboravi makaze pri operaciji u utrobi pacijenta i ovaj umre i dr.

83. Teorije o uzronosti!

85. kada se uzrocnost dokazuje, a kada se pretpostavlja?lan 220 Pretpostavka uzronosti (ZOO 173)teta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnou smatra se da potie od testvari odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nisu bile uzrok tete.

88. Koji su opti uslovi odgovornosti kod subjektivne teorije odgovornosti?Ooti uslovi: teta i uzrona vezaPoseban uslov:Krivica odgovornog lica

89. koji su uslovi odgovornosti kod objektivne teorije odgovornosti?

90. lan 208 Odgovornost maloljetnika (ZOO 160)(1) Maloljetnik do navrene sedme godine ne odgovara za tetu koju uzrokuje.(2) Maloljetnik od navrene sedme godine do navrene etrnaeste godine ne odgovara za tetu,osim ako se dokae da je pri uzrokovanju tete bio sposoban za rasuivanje.(3) Maloljetnik s navrenih etrnaest godina odgovara prema optim pravilima o odgovornostiza tetu.

92. deliktno nesposobna lica?lan 207 Lica koja nisu potpuno odgovorna (ZOO 159 dopunjen)(1) Lice koje usljed duevne bolesti, zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nijesposobno za rasuivanje, ne odgovara za prouzrokovanu tetu, izuzev ako se dokae da jetetu prouzrokovalo u vrijeme kada je bilo sposobno za rasuivanje.(2) Ko drugom uzrokuje tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje odgovoran je zanju, izuzev ako dokae da nije svojom krivicom dospio u to stanje.(3) Ako je u to stanje dospio tuom krivicom, za tetu e odgovarati onaj koji ga je u to stanjedoveo

104. Kada odgovara I sam oteeni?Kada je doprineo svojoj viktimizaciji.

106. Kakav je sadrzaj I znacenje pojma krajnja nepanja u ponasanju duznika?.Kada odgovorno lice ne postupa kao sto bi postupao iole pazljiv covjek

135. Razlika izmedju legitimacionih papira i legitimacionih znakova!Legitimacioni papiriNa eleznike karte, pozorine i druge ulaznice, bonove i druge sline isprave koje sadre odreenu obavezu za njihovog izdavaoca, a u kojima nije oznaen poverilac, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdate proizlazi da se mogu ustupiti drugome, shodno se primenjuju odgovarajue odredbe o hartijama od vrednosti.Legitimacioni znaci (1) Garderobni ili slini znaci, koji se sastoje iz komada hartije, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj, ili naveden broj predatih predmeta, a koji obino ne sadri neto odreeno o obavezi njihovog izdavaoca, slue samo da pokau ko je poverilac u obligacionom odnosu prilikom ijeg nastanka su izdati.(2) Izdavalac legitimacionog znaka oslobaa se obaveze kad je u dobroj veri izvri donosiocu, ali za donosioca ne vai pretpostavka da je on pravi poverilac ili da je ovlaen zahtevati ispunjenje, te je u sluaju spora duan dokazati to svoje svojstvo.(3) Poverilac moe zahtevati ispunjenje obaveze iako je izgubio legitimacioni znak.(4) U pogledu ostalog, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje izdavaoca i primaoca znaka, kao i onoga to je uobiajeno.

143. Nepravo poslovodstvo (1) Ko vri tui posao u nameri da za sebe zadri postignute koristi iako zna da je posao tu, duan je na zahtev onoga iji je posao poloiti raun kao poslovoa bez naloga i predati mu sve postignute koristi.(2) Onaj iji je posao moe zahtevati i vraanje stvari u preanje stanje, kao i naknadu tete.

II Odgovornost u sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu (1) U sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu koji je prouzrokovan iskljuivom krivicom jednog imaoca, primenjuju se pravila o odgovornosti po osnovu krivice.(2) Ako postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu tetu koju su oni pretrpeli srazmerno stepenu svoje krivice.(3) Ako nema krivice ni jednog, imaoci odgovaraju na ravne delove, ako razlozi pravinosti ne zahtevaju to drugo.(4) Za tetu koju pretrpe trea lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno.