SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Diplomski rad

INTERDISCIPLINARNOST U SREDNJOKOLSKOJ NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI

Ivana Obradovi

ZAGREB, 2014.

SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za povijest umjetnosti

Diplomski rad

INTERDISCIPLINARNOST U SREDNJOKOLSKOJ

NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI

Mentor: dr. sc. Frano Dulibi, izv. prof. Savjetnica u radu: dr. sc. Jasmina Nesti, asist.

Studentica: IVANA OBRADOVI

ZAGREB, veljaa 2014.

Temeljna dokumentacijska kartica

Sveuilite u Zagrebu Diplomski rad Filozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnosti

INTERDISCIPLINARNOST U SREDNJOKOLSKOJ NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI

Ivana Obradovi

SAETAK

Ovaj rad istie vanost interdisciplinarnosti kao nastavnog principa 21. stoljea, ija uloga osobito dolazi do izraaja u nastavi likovne umjetnosti jer potie kreativnost i razvoj kritikog naina razmiljanja kod uenika. Usporednom analizom osnovnokolskih i srednjokolskih kurikuluma likovnih predmeta te navoenjem njihove zastupljenosti u obrazovnim sustavima Slovenije, Finske, Kanade (pokrajina Ontario) i Sjeverne Karoline (SAD) pokuava se dati kontekst likovnoj umjetnosti unutar hrvatskog obrazovnog sustava, s posebnim naglaskom na zastupljenost

interdisciplinarnosti u nastavi likovne umjetnosti u hrvatskim srednjim kolama. Nastoji se istaknuti uloga likovnih predmeta u razvoju i obrazovanju djece i mladih, ali isto tako navodi se i

problem njihove male satnice ime se uvelike ograniava uporaba interdisciplinarnosti u nastavi. Osim programa i broja sati predmeta, uporaba interdisciplinarnosti ovisi i o inicijativi profesora

to se moe vidjeti na danim pozitivnim primjerima iz pojedinih hrvatskih gimnazija. U radu se navode primjeri razliite uporabe interdisciplinarnosti u nastavi likovne umjetnosti, ujedno i razliiti principi povezivanja gradiva likovne umjetnosti s drugim predmetima i to su: usputna korelacija, povezivanje putem kulturno-povijesnog konteksta, korelacija po nastavnoj cjelini te

korelacija na konkretnom umjetnikom djelu.

Rad je pohranjen u: knjinici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rad sadri: 122 stranice, 17 reprodukcija. Izvornik je na hrvatskom jeziku. Kljune rijei: interdisciplinarnost, integracija, korelacija, kroskurikularno povezivanje, likovna umjetnost, meupredmetne teme, srednjokolsko obrazovanje Mentor: dr. sc. Frano Dulibi, izv. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ocjenjivai: dr. sc. Frano Dulibi, izv. prof. (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu); dr. sc. Danko ourek, vii asistent (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu); dr. sc. Jasmina Nesti, asistentica (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu) Datum prijave rada: ______________________________

Datum predaje rada: 28. I. 2014. .

Datum obrane rada: 6. III. 2014. .

Ocjena: _________________________________________

1

Sadraj

1. Uvod ................................................................................................................................... 2

2. O interdisciplinarnosti openito ........................................................................................... 5

3. Interdisciplinarnost u srednjokolskoj nastavi Likovne umjetnosti ........................................ 9

3.1. Likovno obrazovanje i interdisciplinarnost ................................................................... 9

3.2. Interdisciplinarnost i likovni odgoj u Europi i svijetu .................................................. 13

3.3. Interdisciplinarnost i likovna umjetnost u Europi i svijetu ........................................... 15

3.3.1. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sloveniji ....................... 16

3.3.2. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Finskoj ......................... 21

3.3.3. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Kanadi (Ontario) .......... 25

3.3.4. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama (Sjeverna Karolina) .......................................................................................... 30

3.4. Pristup interdisciplinarnosti u Hrvatskoj ..................................................................... 36

3.4.1. Interdisciplinarnost u predmetu Likovna kultura u Hrvatskoj ................................... 37

3.4.2. Interdisciplinarnost u predmetu Likovna umjetnost u Hrvatskoj ............................... 39

3.4.3. Interdisciplinarnost u udbenicima iz Likovne umjetnosti ......................................... 53

3.4.4. Uporaba interdisciplinarnosti u nastavi Likovne umjetnosti konkretni primjeri iz hrvatskoga kolstva ........................................................................................................... 62

4. Primjeri primjene interdisciplinarnosti u nastavi Likovne umjetnosti .................................. 67

4.1. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja likovne umjetnosti i latinskog i grkog jezika ................................................................................................................................ 68

4.2. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja likovne umjetnosti i povijesti, zemljopisa,

glazbene umjetnosti te hrvatskog jezika i knjievnosti ....................................................... 71

4.3. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja likovne umjetnosti, fizike, biologije i

kemije ............................................................................................................................... 72

4.4. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja nastave likovne umjetnosti i engleskog

jezika, sociologije, psihologije, biologije, povijesti, i vjeronauka ....................................... 76

5. Zakljuak .......................................................................................................................... 79

6. Prilozi ............................................................................................................................... 82

7. Popis reprodukcija i tablica ............................................................................................. 108

8. Izvori reprodukcija i podataka tablica koritenih u radu ................................................... 109

9. Popis literature ................................................................................................................ 111

10. Saetak/Summary.......................................................................................................... 121

2

1. Uvod

Likovna umjetnost se, kao humanistika disciplina koja se bavi prouavanjem i

interpretacijom umjetnikog djela, bilo slike, skulpture, graevine ili umjetnosti ljudskoga

tijela,1 oslanja na vizualni aspekt umjetnosti, ali i na nebrojeno mnogo ostalih disciplina. Kako

sam pojam likovne umjetnosti sugerira, ona je spoj svega onoga to je likovno i umjetnosti

pri tome je pojam umjetnost iri od pojma likovno koji se usredotouje na ue podruje

likovnog, tj. vizualnog prouavanja. Tako moemo primijetiti da rije umjetnost susreemo i u

ostalim humanistikim disciplinama, kao to su glazbena umjetnost, plesna umjetnost,

kazalina umjetnost ili filmska umjetnost te se izmeu njih mogu uoiti mogunosti

meusobnog povezivanja gradiva, s obzirom na to da se srodnosti istiu ve i u samom

njihovom nazivu. Nadalje, likovna umjetnost obuhvaa jo jedan vaan aspekt u prouavanju

likovnih djela njihovu povijest, odnosno kulturno-povijesni kontekst te su velike

mogunosti za njezinim povezivanjem i s ostalim humanistikim disciplinama koje su takoer

predmetom prouavanja u srednjokolskom obrazovanju: s povijesti i geografijom. Kroz

kulturno-povijesni kontekst tako likovnu umjetnost moemo lako povezati i s razliitim

jezicima, jer pisana rije takoer pripada domeni vizualnoga, to su mnogi konceptualni

umjetnici vjeto upotrijebili u svojim djelima.

Takoer, likovnu umjetnost lako moemo povezati i s matematikom te prirodoslovnim

predmetima kao to su kemija, fizika, biologija, odnosno ekologija kao dio gradiva biologije.

Primjerice, bez pomoi matematike uenicima bismo teko mogli objasniti princip zlatnog

reza, a kod pouavanja nastavne cjeline Boja teko da bi se izbjeglo objanjavanje fizikalnih i

kemijskih principa vezanih uz razlikovanje boje kao svjetlosti i boje kao pigmenta. Gradivo

likovne umjetnosti, a osobito tematska cjelina Umjetnost 20. stoljea moe se lake objasniti

pomou primjera iz biologije i ekologije, pa se tako za vjebu na satu mogu usporeivati

apstraktne slike s primjerima mikroskopskih fotografija stanica ili organizama iz biologije, a

koncept, odnosno (ne)trajnost land art-a moe se povezati s problemima koje uzrokuje ljudsko

interveniranje u prirodu i okoli, ime se bavi ekologija.

Prirodoslovne, drutveno-humanistike i umjetnike discipline (glazbena, plesna,

filmska i kazalina umjetnost) moemo veoma lako povezati s likovnom umjetnou pomou

1 Poput body arta, performansa i happeninga.

3

jedne neznanstvene, no sveobuhvatne kategorije, a to su mediji. Svijet kakvoga danas znamo,

bio bi nezamisliv bez razvoja novih medija. Samo uporaba raunala u nastavi likovne

umjetnosti dovela je do znaajnog poboljanja kvalitete predmeta i do niza novih pogodnosti

kao to su poveanje interaktivnosti na satu uporabom nastavnih filmova, video isjeaka,

glazbe i slinih multimedijalnih sadraja. Pritom osobitu vanost moemo pridodati i Internetu

kao sveobuhvatnoj platformi za niz interdisciplinarnih vjebi i primjera koje se mogu

primijeniti u nastavi likovne umjetnosti, ali i kao nastavak uenja likovne umjetnosti u vidu

izvannastavnih aktivnosti.

U ovome radu nastojat e se objasniti vanost interdisciplinarnosti, kao interakcije vie

razliitih disciplina i kao nastavne metode kojom se gradivo moe uvelike obogatiti i

uenicima uiniti zanimljivijim. Posebna pozornost pridodat e se, dakako,

interdisciplinarnosti u kontekstu srednjokolske nastave iz predmeta Likovna umjetnost, a

ujedno e se istraiti zastupljenost interdisciplinarnih tema unutar sadraja ovoga predmeta

kroz analizu nacionalnog kurikuluma i udbenika. Takoer, nastojat e se dati uvid u razliite

mogunosti za poboljanje nastave uporabom interdisciplinarnosti, s naglaskom na uvoenje

meupredmetnih tema, te e se ponuditi konkretni primjeri interdisciplinarnih tumaenja

likovne umjetnosti, uporabivi u srednjokolskoj nastavi.

Vanost uporabe interdisciplinarnosti vidljiva je ve u samoj prirodi likovne umjetnosti

kao predmeta koji obuhvaa veliko kulturno-humanistiko podruje. Uenici u srednjoj koli

sami mogu lako uoiti tu povezanost ve u klasifikaciji gradiva povijesti, glazbene umjetnosti,

hrvatskog jezika i knjievnosti te naposljetku i likovne umjetnosti na gotovo ista kulturno-

stilska i povijesna razdoblja. Samim time bilo bi dobro u nastavi i naglasiti tu meupovezanost

navedenih predmeta, a isto tako bilo bi veoma poeljno to vie koristiti interdisciplinarnost

kao sredstvo povezivanja gradiva i kod onih cjelina gdje ta povezanost i nije toliko oita. Time

potiemo uenike na interakciju i samostalan rad te im pomaemo u lakem savladavanju

sadraja ne samo jednog predmeta (likovne umjetnosti u ovom sluaju) ve i ostalih

srednjokolskih predmeta. Vanost predmeta Likovna umjetnost, njezina sadraja i zadataka,

lei i u razvijanju vizualne kulture uenika koju Miko uvakovi u Pojmovniku suvremene

umjetnosti (2005.) naziva: skupom razvijenih, vrijednih, znaajnih i odreujuih naina i

oblika vizualnog stvaranja, opaanja i razumijevanja vanjskog artificijelnog svijeta te ju

definira kao obrazovnu i odgojnu djelatnost njegovanja, uvanja i razvijanja sposobnosti i

4

moi ljudskog osjetilnog [] znai vizualnog opaanja.2 Upravo je vizualno opaanje

kljuno u obrazovanju pojedinca, a dokaz tome svjedoe udbenici, itanke, zbirke i ostali

prirunici iz razliitih podruja djelatnosti koji vrlo esto koriste slike bilo fotografije ili

ilustracije dakle, jedan vid umjetnosti, u svrhu objanjavanja i dodatnog ilustriranja gradiva

te time vrlo esto zalaze u podruje interdisciplinarnosti. Profesor likovne umjetnosti, na

slian nain, posee za materijalima i gradivom iz drugih predmeta ne bi li interdisciplinarnim

pristupom dodatno objasnio, tj. bolje predoio odreene aspekte, pojmove i djela likovne

umjetnosti.

2 Miko uvakovi, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, Ghent : Horetzky; Vlees & Beton, 2005., str. 644.

5

2. O interdisciplinarnosti openito

Pojam interdisciplinarnost nije jednostavno objasniti. Postoji mnogo definicija kojima

se interdisciplinarnost moe opisati, a najopenitija bi bila da je to postupak ili podruje

djelovanja koje ukljuuje kombiniranje dvaju ili vie akademskih podruja unutar jedne

discipline. Slinu definiciju interdisciplinarnosti donosi i Bratoljub Klai u Rjeniku stranih

rijei (1981.), navodei jednostavno objanjenje interdisciplinarnog, odnosno

meudisciplinarnog kao onoga koje se tie nekoliko razliitih znanstvenih disciplina.3

Hrvatski jezini portal (HJP) navodi definiciju interdisciplinarnosti kao projekta,

istraivanja, znanstvenoga rada ili djelovanja koji se zasnivaju na suradnji vie disciplina.4

Niti porijeklo ideje o interdisciplinarnosti ne moemo tono definirati. Julie Thompson

Klein u knjizi Interdisciplinarity: History, Theory & Practice (1990.) navodi da je, prema

nekim izvorima, ideja interdisciplinarnosti postala ukorijenjena ve u mislima velikih

filozofa; Platona, Aristotela, Rabelaisa, Kanta, Hegela te kod nekih drugih povijesnih linosti

koje su bile opisivane kao interdisciplinarni mislioci.5 Dok je prema drugim izvorima,

nastavlja Klein, interdisciplinarnost fenomen vezan iskljuivo za 20. stoljee, koji je usaen

u modernim obrazovnim reformama, u primijenjenim istraivanjima te prelaenju

disciplinarnih granica.6 Time dolazimo do jo jedne definicije u kojoj je svrha

interdisciplinarnosti opisana kao konstantna tenja stvaranju neega novog prelaenjem

granica odreenih disciplina te razmiljanjem koje se ne zadrava unutar uokvirenih granica

znanstvenog ili humanistikog podruja djelovanja.

Problematika u definiranju interdisciplinarnosti proizlazi i iz porijekla naziva pojma.

Naime, pojam interdisciplinarnost nastaje slaganjem rijei latinskog porijekla, spajanjem

prefiksa inter- koji je vieznaan jer moe oznaavati komunikaciju izmeu neega, odnosno

spajanje neega, ali isto tako moe oznaavati neto potpuno suprotno; to jest, moe sugerirati

i rastavljanje neega te rijei disciplina, koja se odnosi na disciplinu, granu prouavanja. Joe

Moran, u knjizi Interdisciplinarity (2008.), napominje da upravo stoga interdisciplinarnost

3 Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei: tuice i posuenice, priredio eljko Klai, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1981., str. 600. 4 Mrena stranica Hrvatski jezini portal (HJP), http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search (posjeena 19. rujna 2012.) 5 Julie Thompson Klein, Interdisciplinarity: History, Theory & Practice, Detroit: Wayne University Press, 1990.,

str. 19. (slobodan prijevod Ivana Obradovi) 6 Usp. Isto.

6

moe sugerirati povezivanje razliitih grana prouavanja, ali isto tako moe oznaavati jednu

vrstu nediscipliniranog, meuprostora izmeu grana prouavanja, ili ak pokuaj prelaenja

sveukupnih granica razliitih podruja prouavanja. Vieznanost termina je dio razloga zato

su neki kritiari uveli druge termine poput post-disciplinarnog, anti-disciplinarnog i trans-

disciplinarnog.7 Kao to Moran istie, osim interdisciplinarnosti, kao najee koritenog

pojma, u uporabi su jo i drugi, srodni pojmovi poput multidisciplinarnosti i

transdisciplinarnosti. Slinost pojmova vidljiva je iz sljedeih definicija autora The Oxford

Handbook of Interdisciplinarity u kojima multidisciplinarnost supostavlja vie razliitih

disciplina i ukljuuje ire znanje, informacije i metode pri emu discipline ostaju razdvojene, a

elementi disciplina u svom izvornom obliku, ime postojea struktura znanja nije upitna;

transdisciplinarnost koristi pristup koji polazi od jednog specifinog problema ili sluaja, dok

interdisciplinarnost prelazi preko tradicionalnih granica izmeu akademskih podruja te

integrira razliite pristupe ili metode.8

Osim navedenih pojmova, u literaturi vezanoj uz interdisciplinarne studije, prisutni su

jo i pojmovi intradisciplinarnost i krosdisciplinarnost. Njih opisuje Marilyn Stember u

lanku Advancing the Social Sciences through the Interdisciplinary Enterprise (1991.), uz ve

spomenute pojmove interdisciplinarnosti, multidisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. Stember

definira intradisciplinarnost kao rad unutar jedne discipline, dok krosdisciplinarnost

podrazumijeva prouavanje jedne discipline kroz perspektivu neke druge discipline. Tako

profesor fizike koji objanjava fiziku glazbe ili studij slikarstva koji nudi kolegij povijesti

umjetnosti ine primjere krosdisciplinarnog djelovanja. Nadalje, prema Stember,

multidisciplinarnost ukljuuje zajedniki rad ljudi iz razliitih podruja djelatnosti, od kojih

svatko doprinosi oslanjajui se na znanje iz vlastite discipline, dok interdisciplinarnost

podrazumijeva integraciju znanja i metoda iz razliitih disciplina, koristei sintezu razliitih

pristupa rjeavanju problema. Transdiciplinarnost, istie Stember, ukljuuje viu razinu,

primjerice kod integriranih studija, kada se nastoji stvoriti jedinstveni intelektualni konstrukt

koji nadilazi disciplinarne perspektive.9

7 Usp. Joe Moran, Interdisciplinarity. London: Routledge, 2008., str. 24. 8 Usp. Robert Frodeman, Julie Thompson Klein, Carl Mitcham (ur.), The Oxford Handbook of

Interdisciplinarity.ppt, preuzeto s mrene stranice Centra za prouavanje interdisciplinarnosti (CSID) http://csid.unt.edu/research/Oxford-Handbook-of-Interdisciplinarity/index.html, 15. prosinca 2012. 9 Usp. Marilyn Stember, Advancing the Social Sciences through the Interdisciplinary Enterprise u: Social

Science Journal, svezak 28, br. 1, 1991., Academic Search Complete, str. 4 (preuzeto 27. prosinca 2012.)

7

Slika 1. Nacrt razliitih vrsta disciplinarnosti Alexandera Refsuma Jenseniusa

Prema Stemberinim definicijama, Alexander Refsum Jensenius ilustrirao je navedene

vrste interdisciplinarnosti pojednostavljenim prikazom disciplina, odnosno predmeta

prouavanja kao spojenih ili razdvojenih krugova [Slika 1]. Broj krugova odnosi se na broj

disciplina koje se prouavaju, dok poloaj krugova sugerira u kakvim su meusobnim

odnosima te discipline tijekom prouavanja ili rjeavanja nekog problema.

Osim navedenih srodnih pojmova disciplinarnosti J. Thompson Klein (1990.) navodi

jo i izgradnju mostova i restrukturiranje kao metaforike nazive dvaju razliita pristupa u

interdisciplinarnom prouavanju, koje je British Group for Research and Innovation in Higher

Education (Britanska skupina za istraivanje i inovaciju u visokom obrazovanju)10

sedamdesetih godina 20. stoljea, zajedno s transdisciplinarnosti izdvojila kao tri pristupa u

integriranju razliitih disciplina, odnosno podruja prouavanja. Pritom se izgradnja mostova

odnosi na povezivanje cjelovitih, vrsto definiranih disciplina, dok restrukturiranje ukljuuje

promjene u nekim dijelovima disciplina.11

Takoer, bitno je napomenuti da interdisciplinarnost moemo shvatiti kao postupak,

odnosno pristup u pouavanju kojim se pomou razliitih disciplina nastoji objasniti odreeno

gradivo ili kao nadreen pojam prethodnome kao zasebnu disciplinu koja se bavi

prouavanjem uporabe interdisciplinarnosti u obrazovanju i drugim, neobrazovnim

podrujima te procesa vezanih uz interdisciplinarnost. Tako J. Moran (2008.) istie da

interdisciplinarnost s jedne strane formira dio tradicionalne potrage za sveobuhvatnim,

cjelovitim znanjem, dok s druge strane predstavlja radikalnije propitkivanje prirode samoga

znanja i nae pokuaje da ga organiziramo i prenesemo.12 U ovome e radu naglasak biti na

10 Budui da se grupa ne spominje u hrvatskoj literaturi, prijevod njezina naziva nije sluben, ve slobodan prijevod autorice rada. 11 Usp. Julie Thompson Klein, nav. dj., 1990., str. 27. (slobodan prijevod I. Obradovi). 12 Joe Moran, nav. dj., 2008., str. 24.

8

interdisciplinarnosti kao nastavnikom pristupu koji ima funkciju obogaivanja gradiva

nastavnog programa, odnosno na interdisciplinarnosti kao tom dijelu tradicionalne potrage za

sveobuhvatnim znanjem.13

Pojava interdisciplinarnosti kao nastavnikog pristupa direktno se vee uz nove

trendove u obrazovnom sustavu koji se poinju javljati u 20. stoljeu. Tada postupno dolazi do

promjene u pristupu obrazovanju javlja se tendencija da se princip razvrstavanja znanja po

odvojenim granama i disciplinama zamijeni ili kombinira s holistikim pristupom koji gleda

na znanje kao jedinstvenu cjelinu koja ukljuuje poznavanje i interakciju razliitih disciplina.

M. uvakovi (2005.) istie pojam holizma kao gledita po kojem pojave u prirodi, kulturi,

teoriji ili umjetnosti stjeu znaenja i vrijednosti mjestom u cjelini iji su funkcionalni,

egzistencijalni, konceptualni ili vizualni element.14 Postupno se tradicionalni obrazovni

pristup sa strogo odijeljenim podrujima izuavanja poinje shvaati prekrutim te se

interdisciplinaran pristup primjenjuje u cjelinama koje se tiu vie razliitih disciplina. No,

ukupno gledajui, tradicionalni pristup i dalje ostaje vrsti temelj obrazovnog sustava u

veini zemalja, dok uporaba interdisciplinarnosti ovisi o vie faktora, primjerice, o kakvom je

predmetu ili cjelini rije, o satnici predmeta, kakav obrazovni pristup sam nastavnik preferira,

kakva je praksa u kolama ili fakultetima i sl. Vanost primjene interdisciplinarnosti u

nastavnom procesu potvruje i Barbara Noel Dowds (1998.) koja u lanku Helping Students

Make Connections Across Disciplines na temelju predmetnog istraivanja u kojemu se

interdisciplinarni pristup primjenjivao u nastavi psihologije dolazi do zakljuka da bi

uporaba interdisciplinarnosti u nastavi mogla biti kljuan element u poticanju kreativnosti kod

uenika, kao i u poticanju samostalnog povezivanja gradiva razliitih predmeta,15 to bi

potaknulo i razvoj vlastitog kritikog miljenja kod uenika.

13 Usp. Isto. 14 Miko uvakovi, nav. dj., 2005., str. 265. 15 Usp. Barbara Noel Dowds, Helping Students Make Connections Across Disciplines u: Creativity Research

Journal, Svezak 11, Br. 1, Mahwah, New Jersey, London: Lawrence Erlbaum Associates, Inc, 1998., str. 58.

9

3. Interdisciplinarnost u srednjokolskoj nastavi Likovne umjetnosti

Uporaba interdisciplinarnog pristupa u srednjokolskoj nastavi predmeta Likovna

umjetnost moe imati samo pozitivne posljedice, kako na kvalitetu uenikova obrazovanja,

tako i na sam status predmeta. Ovo poglavlje bavi se ulogom interdisciplinarnosti u likovnom

obrazovanju te usporedbom zastupljenosti interdisciplinarnosti u kurikulumima likovne

umjetnosti u pojedinim dravama Europe i svijeta s hrvatskim obrazovnim sustavom.

Poglavlje se dotie i problematike trenutnoga stanja u likovnom obrazovanju Hrvatske te nudi

prijedloge i rjeenja za poboljanje postojee situacije, odnosno istie potrebu poveanja

zastupljenosti interdisciplinarnosti u nastavi kao pozitivnom svjetskom trendu kojemu bi i

Republika Hrvatska trebala teiti.

3.1. Likovno obrazovanje i interdisciplinarnost

Posljednjih godina sve se vie u svijetu nastoji istaknuti vanost predmeta Likovna

umjetnost u obrazovanju i razvoju djece i mladei. Organizacija Ujedinjenih naroda za

obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) glavni je inicijator i poticatelj obavezne likovne

izobrazbe tijekom cjelokupnog osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja. Polazei od

iste ideje da je likovno obrazovanje neophodno za sve uenike tijekom obaveznog

kolovanja Hrvatska udruga nastavnika likovne kulture (HUNLU) je sredinom 1999. godine

provela anketu o vanosti likovnog govora u neumjetnikim strukama.16 Anketu je provela

profesorica likovne kulture Ana obat, a rezultati ankete prvi put su javnosti predstavljeni na

strunom skupu Nastava likovne kulture: recentni trenutak profesije 27. lipnja 2002. godine u

organizaciji Hrvatskog vijea INSEA-e.17 U anketi je sudjelovao 51 ispitanik i obuhvatila je

strunjake s 25 podruja, veinom neumjetnikih znanosti,18 a cilj ankete bio je da se njome

dobije uvid o zastupljenosti likovnih aktivnosti u neumjetnikim strukama.19 Anketa je

16 Kao to su, primjerice, agronomija, prirodoslovno-matematie znanosti, rudarstvo, medicina ili pravo. 17 Engl. The International Society for Education Through Art, Meunarodno drutvo za obrazovanje putem umjetnosti 18 Od umjetnikih struka bile su ukljuene samo povijest umjetnosti i arhitektura. 19

Ana obat, Je li likovna izobrazba potrebna svima ili samo nekima? (Rezultati ankete) u: Ana obat, Mirjana

Tomaevi Danevi, Likovna kultura: prirunik za uiteljice/uitelje likovne kulture za 7. i 8. razred osnovne kole, Zagreb: Profil, 2003., str. 216.

10

izmeu ostaloga pokazala, kako navodi obat u zakljunoj analizi, da je likovna izobrazba

neophodna pri osposobljavanju mladog narataja za veoma razliita (neumjetnika) zanimanja

[te] da su elementi likovnog izraavanja u visokom postotku neophodni za razliite struke.20

Rezultati ankete su takoer pokazali visoku zastupljenost likovnih tehnika, razliitih oblika i

elemenata likovnog izraavanja te naela likovnog komponiranja u strukama ispitanika.

Primjena navedenih elemenata je u svim kategorijama izrazito visoka, a u rezultatima ankete

moemo izdvojiti crte (kao oblik likovnog izraavanja), liniju/crtu i volumen (kao formalne

elemente likovnog izraavanja), raunalo i olovku, kao najzastupljenije likovne tehnike,

odnosno medije koji se primjenjuju u struci ispitanika, s iznosima od 86% za raunalo,

odnosno 78% za olovku.21

Od sposobnosti pojedinca, bitnih za uspjeno bavljenje strukom

ispitanici su izdvojili dobro zapaanje (92%), sintetiziranje razliitih elemenata (70%) i

analiziranje uoenog (68% ispitanika),22 dakle, sve one sposobnosti koje se ue i razvijaju

tijekom nastave likovne kulture (u osnovnoj koli) i likovne umjetnosti (u srednjoj koli).

Navedeni podaci jasno ukazuju na neophodnost likovne izobrazbe tijekom cjelokupnog

osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja.

Takoer, 1999. godine je unutar inicijative Vijea Europe pod nazivom Culture,

Creativity and the Young, provedena anketa o likovnom obrazovanju u europskim dravama

koja je pokazala da je u veini drava likovno obrazovanje obavezno na osnovnokolskoj

razini i u prva dva ili tri razreda srednje kole, nakon ega je uenje likovnog opcionalno, u

obliku izbornih predmeta. Naalost, anketa je takoer pokazala da u svim ispitanim dravama

likovna umjetnost ima loiji status od matematike i znanosti.23 Studija Anne Bamford o

utjecaju likovne izobrazbe na obrazovanje openito (2006.)24 pokazuje da lo status

predmeta, odnosno sam uspjeh likovnog obrazovanja ovisi o nekoliko kljunih faktora, od

kojih su najvaniji premalo ulaganje vremena, prostora i sredstava u likovne predmete.25

Tematski izvjetaj EACEA-e26 o umjetnikom obrazovanju u Europi navodi i neke pozitivne

20 Usp. Isto, str. 224. 21 Usp. Isto., str. 218., 219. 22 Usp. Isto. 23 Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, Arts and Cultural Education at School in Europe, tematski izvjetaj P9 EURYDICE, Europska komisija, Bruxelles: EACEA, 2009., str.11 24 Usp. Anne Bamford, The Wow Factor: Global Research Compendium on the Impact of the Arts in Education,

Berlin: Waxmann Verlag, 2006. 25 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 12. 26 The Education, Audiovisual and Culture Executive Agency, izvrna agencija odgovorna za provoenje odreenih dijelova programa s podruja obrazovanja, audiovizualnoga i kulture unutar Europske Unije.

11

trendove koje su razliite europske studije posljednjih godina zabiljeile, a to su poglavito

uporaba i uenje novih medija (kao to su film, fotografija, digitalna umjetnost) i

informacijskih tehnologija te uvoenje kroskurikularnih sadraja, koji bi povezivali umjetnost

s drugim, neumjetnikim predmetima, kao dio kreativnog nastavnog procesa.27 Prema

EACEA-inom izvjetaju, ak i u onim dravama kod kojih se kroskurikularne poveznice u

nastavnim programima ne spominju postoje elementi koji ukljuuju kreativnost, kulturno

nasljee i kulturnu razliitost, razvoj individualnog izraavanja i identiteta, razliite oblike

umjetnikog izraavanja, socijalne vjetine, grupni rad te interes za sudjelovanjem u kulturnim

djelatnostima, a koji su pokazatelji kroskurikularnog potencijala unutar umjetniko-kulturnog

obrazovanja.28

O vanosti interdisciplinarnosti raspravljalo se i na svjetskoj konferenciji o

umjetnikom odgoju u organizaciji UNESCO-a u Lisabonu 2006. godine pod nazivom

Oblikovanje stvaralakih mogunosti za 21. stoljee.29 Tako se u Smjernicama za umjetniki

odgoj i obrazovanje,30

temeljenima na raspravama s konferencije, istie [...] kako se mnogi

oblici umjetnikog stvaranja ne mogu ograniiti na samo jedno umjetniko podruje;

interdisciplinarna dimenzija umjetnosti i istovjetnost meu raznim podrujima mora biti jae

naglaena.31 Smjernice takoer navode da postoje dva glavna pristupa umjetnikom odgoju:

pristup u kojem se umjetnost prouava kao zaseban predmet i pristup u kojem se umjetnost

koristi kao metoda uenja u kojoj su umjetnike i kulturne dimenzije ukljuene u sve kolske

predmete.32

Za potonji, interdisciplinarni pristup, Smjernice navode sljedee: Oslanjajui se

na teoriju mnogostrukih inteligencija odgoj kroz umjetnost nudi poboljanja u nastavi i

uenju u svim predmetima i za sve uenike. Navedeni pristup takoer nastoji kontekstualizirati

teoriju kroz praktinu primjenu razliitih vrsta umjetnosti. Da bi bio uinkovit,

interdisciplinarni pristup zahtijeva promjene u metodama pouavanja kao i u izobrazbi

uitelja.33 Sve do sada navedene ideje o vanosti likovnog odgoja i obrazovanja u oujku

2009. godine potvrdio je Europski parlament donijevi odluku o likovnom obrazovanju u

Europskoj Uniji, s kljunom preporukom da se uvede obavezno likovno obrazovanje na svim

27 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 14. 28 Usp. Isto, str. 23. 29 Engl. The World Conference on Arts Education: Building Creative Capacities for the 21st Century 30 Engl. Road Map for Arts Education 31 Smjernice za umjetniki odgoj: Oblikovanje stvaralakih mogunosti za 21. stoljee, Svjetska konferencija o umjetnikom odgoju, Lisabon: UNESCO, 6. 9. oujka 2006., str. 7. 32 Usp. Isto, str. 7. 33 Usp. Isto, str. 7.

12

kolskim razinama te da se na satu likovne umjetnosti koriste najnovije informacije i

komunikacijske tehnologije.34

Dakle, vidljiva su sve prisutnija nastojanja odgovornih

obrazovnih institucija u europskim zemljama da se istakne vanost uloge likovne umjetnosti u

izobrazbi uenika i da se likovni uvede kao obavezan predmet, kako na osnovnokolskoj tako i

na srednjokolskoj razini obrazovanja. Nastoji se, takoer, skrenuti pozornost na osobitost

likovne umjetnosti kao centralnog predmeta kojim bi se moglo povezati gradivo svih ostalih

predmeta, odnosno kao jednog od najpogodnijih predmeta za uporabu interdisciplinarnog

pristupa u nastavi. U skladu s time, Vera Turkovi u tekstu Mo slike u obrazovanju (2001.)

naglaava vanost likovnog obrazovanja i pozitivne posljedice koje ono ima na izobrazbu

uenika openito te smatra da bi umjetniko obrazovanje trebalo zauzeti sredinje mjesto u

kolskom programu jer Umjetnost ui gledati i sluati isto toliko koliko i itati i pisati.

Likovna umjetnost ui primati sliku (vizualna percepcija) i stvarati sliku (ekspresija), [...]

njena je uloga nenadomjestiva, jer kod djece i mladih razvija sposobnost kreativnog

izraavanja i kreativnog rjeavanja problema, razliitim sredstvima izraavanja.35 Turkovi

takoer smatra da bi interdisciplinarnost, odnosno integracija umjetnosti, znanosti i

tehnologije, trebala imati kljunu ulogu u restrukturiranju kolskog sustava u svrhu

poboljavanja i osuvremenjivanja obrazovanja.36 Interdisciplinarni pristup je, prema Turkovi,

logini nastavak u primjenjivanju savladanoga gradiva likovne umjetnosti i povezivanju s

ostalim predmetima, ve zbog same prirode predmeta, to autorica objanjava na sljedei

nain: Sposobnost vizualne percepcije koju razvija umjetniki predmet mladi ovjek

apsolutno moe transferirati na druga podruja: matematiku, fiziku, biologiju. On e lake

vizualizirati ono o emu raspravlja. Dakle, kad je rije o obrazovanju putem umjetnosti, onda

se upravo misli na pozitivan transfer u druga podruja. Ako se razvija inteligencija na jednom

podruju, time se ne zakida drugo podruje inteligencije, ako se razvijaju emocije, time se ne

zakida razum.37 Iz ovih tvrdnji je vidljivo ne samo da interdisciplinarnost slui

osuvremenjivanju znanja koje uenici stjeu obrazovanjem, ve i da se uporabom

interdisciplinarnosti uvruje status predmeta Likovna umjetnost te se istie njegova vanost

u obrazovnom sustavu. Zbog prirode samoga predmeta, likovnu umjetnost lako moemo

34 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 10. 35 Vera Turkovi, Mo slike u obrazovanju u: Radovan Ivanevi, Vera Turkovi (ur.), Vizualna kultura i likovno obrazovanje / Visual Culture and Art Education, Zagreb: Hrvatsko vijee InSEA, 2001., str. 63. 36 Usp. Isto, str. 63. 37 Usp. Isto, str. 75.

13

povezati sa svim ostalim kolskim predmetima i to je vidljivo u konkretnim primjerima kojima

se bavi etvrto poglavlje ovoga rada. No, vano je istaknuti da korelacija interdisciplinarnosti i

likovne umjetnosti moe tei u dva smjera interdisciplinarnost se moe koristiti kao princip

u nastavi likovne umjetnosti, ali isto tako likovna umjetnost moe se interdisciplinarno

koristiti u nastavi drugih kolskih predmeta, kao sredstvo povezivanja razliitih gradiva.

Naposljetku, poznata je izreka da slika govori tisuu rijei, a zadatak likovne umjetnosti jest

da osposobi svakog uenika za promatranje i tumaenje svega to pripada vizualnoj sferi, koja,

naravno, nije ograniena samo na podruje likovne umjetnosti.

3.2. Interdisciplinarnost i likovni odgoj u Europi i svijetu

U izvjetaju EACEA-e, koji je obuhvatio usporedbu umjetnikih38 kurikuluma u

zemljama Europske Unije na osnovnokolskoj razini, interdisciplinarnost se kao pojam ne

spominje, ve se koriste zamjenski termini kao to su kroskurikularne poveznice ili

kroskurikularan sadraj, pa se tako u izvjetaju navodi podatak da je tek treina zemalja uvela

kroskurikularne poveznice izmeu umjetnosti i ostalih predmeta na kurikulumskoj razini.

Belgija (flamanska zajednica), eka, Grka, panjolska, Irska, Latvija, Austrija, Slovenija i

Finska ine devet zemalja koje potiu uporabu kroskurikularnih poveznica izmeu umjetnosti

i ostalih predmeta, kao dio ciljeva cijeloga kurikuluma.39

Od svih zemalja ukljuenih u

izvjetaj istie se Luksemburg kao jedina drava s predmetnim poveznicama izmeu

umjetnikih i prirodoslovnih predmeta u kurikulumu.40

Od znanstvenih radova koji se bave usporedbom hrvatskih kurikuluma sa stranima,

moemo izdvojiti samo dva rada koja usporeuju kurikulume likovne umjetnosti, a oba se

bave sadrajima predmeta na osnovnokolskoj razini. Miroslav Huzjak u Komparaciji

kurikuluma usporeuje engleski, slovenski, ameriki i kanadski kurikulum predmeta

ekvivalentnim hrvatskom osnovnokolskom predmetu Likovna kultura. Meu ostalim

sadrajem stranih kurikuluma, Huzjak navodi takozvane meupredmetne poveznice, koje se

direktno dotiu uporabe interdisciplinarnosti u nastavi, te iz engleskog kurikuluma za predmet

38 Engl. Arts kao predmet u ovom sluaju ne odnosi se samo na likovnu umjetnost, ve i na glazbu, glumu i ples, tj. sve umjetnike predmete zajedno. 39 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 33. 40 Usp. Isto, str. 34.

14

Art and Design navodi primjere nastavnih jedinica, u kojima se provodi korelirajua

povezanost prema odreenim podrujima.41 Tako na satu matematike nastavnik moe govoriti

o arhitekturi ili na satu informatike o grafikom dizajnu.42 Pri analizi slovenskog kurikuluma

predmeta Likovna vzgoja za uzrast 3. i 4. razreda osnovne kole Huzjak opisuje uporabu

meupredmetnih poveznica i navodi sljedee: Pri davanju likovnih uputa uenicima uitelj

trai smislene poveznice s drugim predmetnim podrujima. Pri tome mora sauvati cjelovitost

i istou predmeta likovnog odgoja likovni zadaci se moraju izvoditi po likovnim naelima i

zakonitostima. Ishodita za povezivanje predmeta likovnog odgoja s drugim predmetima

uitelj moe potraiti u likovnom podruju, likovnim tehnikama, likovnom motivu ili

likovnom pojmu (problemu).43 Na konkretnom primjeru slovenskog osnovnokolskog

kurikuluma jasno je da je odgovornost o koliini zastupljenih interdisciplinarnih primjera u

gradivu predmeta iskljuivo na nastavniku koji ga predaje. Huzjak nadalje istie da se u

kurikulumu predmeta Visual Arts u Sjevernoj Karolini (SAD) naglaava integrirano uenje iz

drugih predmetnih podruja poput matematike, lingvistike ili prirodoslovnih predmeta44 te da

je kanadski kurikulum (pokrajina Ontario) za predmet likovne umjetnosti (Visual Arts)

napisan u sklopu zajednikog kurikuluma za sve umjetnike predmete (The Arts), a da se u

njemu takoer istie uenje povezivanja umjetnosti s drugim predmetima.45 Drugi relevantan

rad u ovom kontekstu je onaj V. Turkovi pod nazivom Umjetniko obrazovanje u tranziciji:

Likovno obrazovanje u europskom obrazovnom sustavu (2009.), u kojem autorica analizira

poloaj osnovnokolskog likovnog obrazovanja u jedanaest europskih zemalja u vedskoj,

Norvekoj, Finskoj, Nizozemskoj, Engleskoj, kotskoj, Irskoj, Njemakoj, Austriji, Maarskoj

i Sloveniji te ih usporeuje sa situacijom u Hrvatskoj. Turkovi u zakljuku analize navodi:

[...] da u europskom sustavu obveznog obrazovanja likovnoj umjetnosti pripada vano mjesto

jer nastava likovne/vizualne umjetnosti razvija likovno/vizualno miljenje i estetsku i etiku

svijest uenika te osposobljava uenika za samostalno vizualno izraavanje, to pridonosi

usvajanju znanja i kvalitetnom odgoju i obrazovanju. Uoene su, meutim, stanovite razlike

meu analiziranim zemljama, likovno obrazovanje bolje je pozicionirano u onim zemljama u

41 Usp. Miroslav Huzjak, Komparacija kurikuluma.doc, preuzeto s mrene stranice Uiteljskog fakulteta http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/tekstovi.htm, 12. sijenja 2013., str. 6. 42 Usp. Isto. 43 Usp. Isto, str. 9., 10. 44 Usp. Isto., str. 11., 13. 45 Usp. Isto, str. 15., 18.

15

kojima o razvoju kurikula skrbe nacionalni instituti, nacionalna vijea za vrednovanje kurikula

i sl. i koji imaju nacionalni kurikulski okvir. Unato tomu, generalno gledano moe se rei da

likovno/vizualno obrazovanje ima bolji poloaj i kvalitetniji sadraj unutar navedenih zemalja

nego u Hrvatskoj.46 to se tie interdisciplinarnosti, ona se kao pojam u navedenoj analizi

direktno ne spominje, ve autorica navodi uporabu kroskurikularnih tema u opisu organizacije

predmeta u pojedinim dravama. Tako se u Finskoj predmet Vizualna umjetnost (Visual Arts)

povezuje s materinskim (finskim) jezikom, stranim jezikom, glazbom, povijesti i drutvom.47

U Irskoj se kroskurikularne teme opisuju na kraju svake tematske cjeline i nastoji se povezati

vizualni sadraj najee iz podruja umjetnosti s glazbom, glumom i plesom, s time da se

povezivanje gradiva planira na poetku kolske godine izvedbenim nastavnim planom.48

Turkovi takoer navodi slovenski predmet Likovni odgoj (Likovna vzgoja), kao primjer

uporabe interdisciplinarnosti jer ukljuuje kroskurikularne teme u kojima se likovni sadraji

povezuju s upoznavanjem okolia, glazbenim i tjelesnim odgojem, slovenskim jezikom,

matematikom te u viim razredima sa zemljopisom, fizikom, kemijom, povijesti, tehnikom i

tehnologijom.49

Iz navedenih primjera moe se uoiti da praktina provedba kurikulumskih

odrednica u velikoj mjeri ovisi o nastavniku, ime moemo zakljuiti da uporaba

interdisciplinarnog pristupa u nastavi likovne kulture i likovne umjetnosti isto tako uvelike

ovisi o profesoru koji ih predaje.

3.3. Interdisciplinarnost i likovna umjetnost u Europi i svijetu

Da bi se dobio uvid u trenutan poloaj predmeta Likovna umjetnost te uporabu

interdisciplinarnosti u likovnoj umjetnosti u hrvatskim srednjim kolama navest emo za

usporedbu stanje u nekoliko odabranih drava Europske Unije i svijeta, prvenstveno uvidom u

kurikulume i nastavne planove srednjokolskih predmeta koji opisom odgovaraju hrvatskom

predmetu likovne umjetnosti. Za usporedbu su odabrane upravo etiri drave koje su navedene

u prethodnom poglavlju kao pozitivni primjeri uporabe interdisciplinarnosti u likovnoj nastavi

46 Vera Turkovi, Umjetniko obrazovanje u tranziciji: Likovno obrazovanje u europskom obrazovnom sustavu, Metodika 18, Vol. 10, br. 1, 2009., str. 89. 47 Usp. Isto, str. 21. 48 Usp. Isto. str. 26. 49 Usp. Isto, str. 32.

16

na osnovnokolskoj razini, kako bismo dobili uvid i o korelaciji uporabe interdisciplinarnosti u

nastavi likovnih predmeta u sekundarnom obrazovanju u odnosu na primarno obrazovanje.

Takoer, ovom usporedbom nastoji se pokazati i korelacija uporabe interdisciplinarnosti u

nastavi likovne umjetnosti u odnosu na satnicu likovnih predmeta (broj sati u godini). Od

drava spomenutih u prethodnom poglavlju izdvojene su Slovenija, Finska, Kanada (pokrajina

Ontario) i Sjeverna Karolina (SAD) zbog preglednosti mrenih stranica njihovih ministarstava

obrazovanja te dostupnosti podataka koji se tiu kurikuluma likovne umjetnosti tijekom

srednjokolskog obrazovanja. Uzet emo u obzir sve predmete koji u sadraju ukljuuju

likovnu umjetnost i gradivo povijesti umjetnosti, odnosno, sve srednjokolske predmete koji

sadrajno odgovaraju hrvatskom predmetu Likovna umjetnost.

3.3.1. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sloveniji

U Sloveniji se predmet Likovna umetnost pouava u gimnazijama opeg tipa (klasina

i splona gimnazija) i u specijaliziranim gimnazijama (tehnika, ekonomska i umetnika

gimnazija).50

U veini slovenskih strukovnih kola (srednje poklicno izobraevanje, srednje

strokovno izobraevanje i poklicno-tehniko izobraevanje) uenici kao obavezan predmet

sluaju predmet naziva Umjetnost (Umetnost), koji se ovisno o strukovnom smjeru i odabiru

samih uenika moe odnositi na likovnu umjetnost, ali i na glazbenu umjetnost.51

U nastavnom planu za likovnu umjetnost u opoj, klasinoj i strukovnoj52 gimnaziji

predvia se 70 kolskih sati godinje obaveznog izbornog predmeta likovne umjetnosti

(Likovna umetnost) u 1. razredu gimnazije, koji se dijele na 35 sati likovnog stvaralatva

(likovno snovanje) i 35 sati povijesti umjetnosti (umetnostna zgodovina).53

U nastavnom planu

likovne umjetnosti navode se meupredmetne poveznice s ostalim gimnazijskim predmetima

50 Mrena stranica, Zavod Republike Slovenije za olstvo, http://www.zrss.si/?rub=178, (posjeena 29. lipnja 2013.) 51 Nataa Golob et al., Srednje strokovno izobraevanje (STI), Srednje poklicno-tehniko izobraevanje (PTI), Katalog znanja: Umetnost, Doloil Strokovni svet Republike Slovenije za splono izobraevanje na 99. seji dne 15. 2. 2007., str. 3., mrena stranica Ministarstva za izobraevanje, znanost in port Republike Slovenije http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/Ssi/KZ-IK/katalog.htm, (preuzeto 29. lipnja 2013.). 52 Termin strukovna gimnazija (strokovna gimnazija) odnosi se na tehniku, ekonomsku ili umjetniku gimnaziju u Sloveniji. 53 Usp. Nataa Purkat (ur.), Uni nart, Likovna umetnost: Gimnazija: Splona, klasina, strokovna gimnazija, Zavod Republike Slovenije za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 5.

17

po navedenim cjelinama. Tako se likovno stvaralatvo (likovno snovanje) povezuje s

materinjim slovenskim jezikom, stranim jezikom, sociologijom, matematikom, tjelesnim

odgojem, psihologijom, prirodoslovnim predmetima (biologijom, kemijom, fizikom), zatim s

glazbenom i plesnom umjetnosti te informatikom, a uz svaki navedeni predmet navode se

natuknice kao okvirno objanjenje.54 Drugi dio predmeta povijest umjetnosti (umetnostna

zgodovina) autori nastavnoga plana istiu kao interdisciplinarnu znanost te opirnije navode

mogue poveznice povijesti umjetnosti sa slovenskim jezikom, matematikom, stranim

jezikom, povijesti, geografijom, glazbenom umjetnosti, biologijom, kemijom, fizikom,

informatikom, dajui konkretne primjere za svaki predmet.55

U 2., 3. i 4. razredu gimnazije uenici mogu odabrati izborni predmet Likovno

stvaralatvo (likovno snovanje) za koji je predvieno 70 kolskih sati godinje (ukupno 210

sati u tri godine) i koji, za razliku od hrvatskog predmeta Likovna umjetnost, osim teoretskog

dijela ukljuuje i praktian rad. U nastavnom planu likovnog stvaralatva takoer se navode

meupredmetne poveznice sa slovenskim jezikom, stranim jezikom, kemijom, fizikom,

biologijom, filozofijom, sociologijom, psihologijom, glazbenom umjetnosti, povijesti

umjetnosti, povijesti i geografijom u kratkim, okvirnim natuknicama.56

U slovenskim umjetnikim gimnazijama obavezan strukovni i maturalni predmet je

Likovna teorija. Satnica predviena za ovaj predmet iznosi 210 sati, odnosno 280 sati ako se

slua kao maturalni predmet. U nastavnom planu likovne teorije u neto opirnijim

natuknicama navode se meupredmetne poveznice, prvenstveno s umjetnikim strukovnim

predmetima i povijesti umjetnosti, ali i s neumjetnikim predmetima poput biologije,

geografije, matematike, fizike, psihologije, povijesti, slovenskog i stranog jezika.57

Osim navedenih umjetnikih predmeta u slovenskim gimnazijama postoje jo dva

predmeta koji odgovaraju hrvatskom predmetu Likovna umjetnost, a koji nose slian naziv

Povijest umjetnosti (Umetnostna zgodovina) i Povijest umjetnosti: Umjetnost u Sloveniji

(Umetnostna zgodovina: Umetnost na Slovenskem). Predmet Povijest umjetnosti: Umjetnost u

54 Usp. Nataa Purkat (ur.), nav. dj., 2008., str. 1617. 55 Usp. Nataa Purkat (ur.), nav. dj., 2008., str. 3235. 56 Usp. Uni nart: Likovno snovanje, Mrena stranica, http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2010/programi/gimnazija/gimnazija/LIKOVSNOVizb2000M.htm,

posjeena 29. lipnja 2013. 57 Usp. Marjan Ocvirk, Nina utari Remic, Darja Ravnik, Bla de Gleria, Uni nart, Likovna teorija: Umetnika gimnazija, likovna smer, Ministrstvo za olstvo in port, Zavod RS za olstvo, Ljubljana, 2010., str. 4044.

18

Sloveniji je izborni predmet koji se pouava u opoj, klasinoj i strukovnoj gimnaziji tijekom

dvije kolske godine, a satnica predviena za njega iznosi ukupno 70 kolskih sati (35 sati

godinje). U nastavnom planu predmeta takoer je navedena stavka meupredmetnih

poveznica, no ne navode se konkretni primjeri povezivanja ve se povijest umjetnosti istie

kao interdisciplinarna znanost, a za primjere se upuuje na nastavni plan gimnazijskog

predmeta likovne umjetnosti.58

Drugi je maturalni predmet59

Povijest umjetnosti (Umetnostna

zgodovina) koji je predvien za opu i klasinu gimnaziju kroz sve etiri godine kolovanja s

ukupnom satnicom od 280 kolskih sati (70 sati godinje). Autori nastavnog plana ovoga

predmeta istiu vanost interdisciplinarnog pristupa u pouavanju povijesti umjetnosti

navodei sljedee: Potrebno je posebno skrenuti pozornost na interdisciplinarnu prirodu

povijesti umjetnosti, koja u svojim temeljnim segmentima sadri relevantna znanja mnogih

drugih disciplina. Moderna povijest umjetnosti uvijek se promatra kao povijest ideja, izraenih

u klasinoj umjetnosti i u drugim vizualnim medijima. Podruje povijesno-umjetnikog

istraivanja iri se i svestrano ispreplie s drugim tematskim podrujima te ih rasvjetljava s

vlastite toke gledita.60

Unutar srednjeg strukovnog i profesionalno-tehnikog obrazovanja61 u Sloveniji

predviena je satnica od 68 kolskih sati (34 sata po kolskoj godini) za predmet Umjetnost

(Umetnost), u kojem se uenici opredjeljuju za jednu od jednakovrijednih umjetnikih

tematskih cjelina: povijest umjetnosti (umetnostna zgodovina), likovno stvaralatvo (likovno

snovanje) i glazbu (glasba). Od navedene tri cjeline, za potrebe ovoga rada fokusirat emo se

na povijest umjetnosti i likovno stvaralatvo kao na sadraje koji tematski odgovaraju

hrvatskom predmetu likovne umjetnosti. U nastavnom programu povijesti umjetnosti ve se u

poglavlju Usvajanje vjetina (Udejanjanje kompetenc skozi predmet) indirektno upuuje na

interdisciplinarnu prirodu predmeta i to kroz opise komunikacijskih i matematikih vjetina

koje se stjeu ovim predmetom. Navode se komunikacijske vjetine, jer se kroz predmet

uenici ue izraavati i iznositi vlastito miljenje na materinjem (slovenskom) jeziku, a

58 Usp. Katja Krinik, Nataa Purkat (ur.), Uni nart, Umetnostna zgodovina: Umetnost na Slovenskem, Ministrstvo za olstvo in port, Zavod RS za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 13. 59 Maturalni predmeti u Sloveniji (maturitetni predmeti) su predmeti s pojaanom satnicom namijenjeni maturantima u sklopu tzv. maturitetnog teaja koji traje jednu kolsku godinu, tj. 29 tjedana. 60 Nina Ostan, Tine Germ, Jasna Rojc, Alenka Puschner, Uni nart, Umetnostna zgodovina, Ministrstvo za olstvo in port, Zavod RS za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 5. (slobodan prijevod Ivana Obradovi) 61 Na slovenskom jeziku srednje strokovno izobraevanje i srednje poklicno-tehniko izobraevanje (slobodan prijevod Ivana Obradovi)

19

takoer ue i povijesno-umjetnike pojmove na stranom jeziku, a koji su vezani uz njihovu

odabranu struku.62

U nastavnom planu istie se i injenica da kroz prouavanje zlatnog reza,

zakonitosti kompozicije, raznih prostornih koncepata u umjetnosti, idealnih proporcija

ljudskog tijela od antike do danas te arhitekture, uenici otkrivaju meuovisnosti izmeu

umjetnikih djela i matematikih zakona, odnosno stjeu tzv. matematike vjetine.63 U

programu likovnog stvaralatva istie se vanost meupredmetnog planiranja i povezivanja te

se navode mogui primjeri interdisciplinarnog povezivanja. Tako se osim povezivanja

praktine nastave s gradivom (sadrajem) povijesti umjetnosti, kroz primjere naglaava

povezanost predmeta sa slovenskim i stranim jezikom, sociologijom, matematikom, tjelesnim

odgojem, glazbom i prirodoslovnim znanostima.64

U srednjem profesionalnom obrazovanju65

u Sloveniji takoer je ukljuen predmet Umjetnost (Umetnost) u ukupnom trajanju od 35 sati.

Ovdje Umjetnost ima status obaveznog predmeta ije gradivo ukljuuje lekcije iz povijesti

umjetnosti, likovne teorije te praktini dio. U programu predmeta takoer se naglaava

meupredmetno povezivanje, kao i mogunost integracije s ostalim predmetima, a navode se i

krai, okvirni interdisciplinarni primjeri po predmetima.66

Nadalje, valja napomenuti da se u Programskim smernicama za srednjokolsko

obrazovanje u Sloveniji, kao jedno od temeljnih naela navodi upravo naelo

interdisciplinarnosti, strukovne suradnje i povezivanja (integracije) te se time istie vanost

interdisciplinarnosti i izvan okvira nastave; jer se ono odnosi na interdisciplinarno djelovanje u

vidu meustrukovnog povezivanja nastavnikog osoblja, psihologa i ostalih strunjaka u

podruju rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.67

62

Usp. Nataa Golob et al., Srednje strokovno izobraevanje (STI), Srednje poklicno-tehniko izobraevanje (PTI), Katalog znanja: Umetnost, Doloil Strokovni svet Republike Slovenije za splono izobraevanje na 99. seji dne 15. 2. 2007., str. 3. mrena stranica Ministarstva za izobraevanje, znanost in port Republike Slovenije http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/Ssi/KZ-IK/katalog.htm, (preuzeto 29. lipnja 2013.) 63 Usp. Isto, str. 3. 64 Usp. Isto, str. 2829. 65 Na slovenskom jeziku srednje poklicno izobraevanje (slobodan prijevod Ivana Obradovi) 66 Usp. Srednje poklicno izobraevanje, Katalog znanja: Umetnost, Doloil Strokovni svet Republike Slovenije za splono izobraevanje na 99. seji dne 15. 2. 2007., str. 18. i 20., mrena stranica Ministarstva za izobraevanje, znanost in port Republike Slovenije http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/SPI/KZ-IK/katalog.htm (preuzeto 8. sijenja 2014.) 67 Usp. Andreja Nagode (ur.), Programske smernice: Program srednjeolskega izobraevanja, Zavod Republike Slovenije za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 1112., preuzeto s mrene stranice Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije

http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/ministrstvo/Publikacije/Programske_smernice_SS.

pdf (preuzeto 26. lipnja 2013.)

20

Tablica 1. Interdisciplinarnost u slovenskom osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti

Slovenija

osnovna kola srednja kola

1. 9. razred strukovne kole gimnazije

naziv predmeta

(status predmeta*)

- Likovni odgoj (O)

Umjetnost:

- Povijest umjetnosti ili

- Likovno stvaralatvo (Oi)

Umjetnost (O)

- Povijest umjetnosti (I/M)

- Likovna teorija (Os/M)

- Likovno stvaralatvo (I) - Likovna umjetnost (Oi)

- Povijest umjetnosti:

Slovenska umjetnost (I)

ukupan broj sati 487/401/417 sati** 70/52,5/35/32 sata

godinje

68 sati/35 sati

70/210/280 sati

likovni kurikulum -zaseban kurikulum

-u sklopu kurikuluma za

umjetnika podruja/ zaseban kurikulum

-zasebni kurikulumi

interdisciplinarnost

unutar kurikuluma

- meupredmetne poveznice

/

kroskurikularne teme

- indirektno se spominje

kroz opise

komunikacijskih i

matematikih vjetina koje uenici stjeu

predmetom;

meupredmetno planiranje i povezivanje

(materinji i strani jezik,

sociologija, matematika,

tjelesni odgoj, glazbena umjetnost i prirodoslovne

znanosti), integracija

- meupredmetne poveznice (materinji i

strani jezik, biologija,

kemija, fizika, matematika,

povijest, geografija,

glazbena umjetnost,

informatika, sociologija,

psihologija, filozofija)

interdisc. primjeri u

kurikulumu

NE DA DA

dodatne

karakteristike

- nastavnikov je

zadatak da pronalazi i

koristi u nastavi

interdisciplinarne

poveznice izmeu likovnog i ostalih

predmeta

- u Programskim smernicama za srednjokolsko obrazovanje u Sloveniji kao jedno od temeljnih naela

navodi se naelo interdisciplinarnosti, strukovne suradnje i povezivanja (integracije), a odnosi se na

kolske djelatnike

* I = izborni predmet, O = obavezni predmet, Oi= obavezni izborni, Os = obavezni strukovni, M = maturalni predmet ** broj sati likovnog varira s obzirom na vrstu osnovne kole; u dvojezinim kolama iznosi 401 sat, dok u kolama s naglaskom na uenje talijanskog jezika iznosi 417 sati, u ostalim kolama iznosi 487 sati

Zakljuno, priloena tablica prua kratak pregled u svojevrsno upuivanje na

interdisciplinarnost u slovenskim kurikulumima likovne umjetnosti tijekom osnovnokolskog i

srednjokolskog obrazovanja [Tablica 1.]. U njoj je vidljiv pozitivan pomak uporabe

interdisciplinarnosti u srednjokolskim likovnim predmetima u odnosu na osnovnokolski

kara

kte

rist

ike

likovn

ih

pre

dm

eta

21

predmet likovnog odgoja. Naime, dok uporaba interdisciplinarnosti u osnovnoj koli uvelike

ovisi o nastavnikovoj volji, u srednjim kolama su tzv. meupredmetne poveznice regulirane u

nastavnim planovima likovnih predmeta pa se tako u njima mogu pronai primjeri

interdisciplinarnosti po konkretnim podrujima.

Sudei po zastupljenosti interdisciplinarnosti u razmatranim nastavnim planovima u

Sloveniji, broj sati samih predmeta naizgled nema presudnu ulogu u uporabi

interdisciplinarnosti u nastavi. Meutim, uoljiva je bitno manja satnica likovnih predmeta u

strukovnim kolama u odnosu na gimnazije, pa u skladu s time moemo pretpostaviti da je

praktina primjena interdisciplinarnosti u nastavi takoer manja nego u gimnazijskoj nastavi.

3.3.2. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Finskoj

U izvjetaju finskog Ministarstva obrazovanja i kulture iz 2010. godine istie se sve

vea vanost likovnog obrazovanja i kulture u ivotima mladih ljudi, kao i vanost umjetnosti

i kulture kao kljunih konstruktivnih dijelova civilizacije. U skladu s tim injenicama u ovom

izvjetaju navodi se i zabrinutost nadlenih institucija zbog satnice i broja umjetnikih

predmeta koji bi obzirom na suvremene potrebe trebali biti jo vei.68

Nakon obaveznog osnovnokolskog obrazovanja u trajanju od 9 godina, uenici u

Finskoj mogu upisati opu srednju kolu ili srednju strukovnu kolu u prosjenom trajanju od

3 godine.69

U spomenutom izvjetaju se navodi da uenici upisani u opu srednju kolu imaju

pet obaveznih predmeta s podruja umjetnosti i savladavanja umjetnikih vjetina, dok uenici

srednje strukovne kole imaju samo jedan takav predmet. Potrebno je naglasiti da su ove

razlike u opreci s miljenjem istaknutim u izvjetaju da su umjetniki predmeti i vjetine

jednako vani u razvoju svake mlade osobe, bez obzira na smjer obrazovanja.70 to se satnice

umjetnikih predmeta tie, ona godinje u prosjeku ukljuuje 38 kolskih sati po predmetu.71

68 Usp. Arts Education And Cultural Education In Finland, Finska: Policy Analysis Reports of the Ministry of

Education and Culture, 2010., str. 1., e-publikacija preuzeta s mrene stranice finskog Ministarstva obrazovanja i kulture http://www.minedu.fi/OPM/Julkaisut/2010/koulutuksen_tila.html?lang=en (preuzeto 8. srpnja 2013.) 69 Engl. general upper secondary school i vocational upper secondary education and training (slobodan prijevod:

Ivana Obradovi). 70 Arts Education And Cultural Education In Finland, Finska: Policy Analysis Reports of the Ministry of

Education and Culture, 2010., str. 25. 71 Usp. Isto, str. 4.

22

U finskom kurikulumu za ope srednjokolsko obrazovanje opisuju se sadrajni ciljevi

i bitne odrednice svakog predmeta pojedinano, pa tako i likovne umjetnosti. Finska likovna

umjetnost u opim srednjim kolama ukljuuje pet predmeta od kojih su obavezni predmeti Ja,

vizualna slika i kultura i Okoli, mjesto i prostor, a specijalizacijski su predmeti Mediji i

vizualne poruke, Od umjetnike slike do osobne slike i Radionica suvremene umjetnosti.72 U

opisima navedenih predmeta ne navode se konkretni interdisciplinarni primjeri, ve se u

openitom opisu likovne umjetnosti istie vanost interdisciplinarnog pristupa u vidu

kroskurikularnih tema, to je vidljivo iz sljedeih uputa navedenih u kurikulumu: Obrazovni

sadraji povezat e se u kroskurikularne teme te e se u nastavi primjenjivati spoj razliitih

oblika i grana znanosti. [...] Suradnja izmeu razliitih predmeta nastojat e poboljati kolsko

okruenje te poveati kulturne aktivnosti.73 Nedostatak konkretnih interdisciplinarnih

primjera u opisu predmeta kompenzira se zasebnim interdisciplinarnim poglavljem

Kroskurikularne teme, koje se odnosi na sve gimnazijske predmete. Finski kurikulum kao

kroskurikularne teme navodi: Aktivno graanstvo i poduzetnitvo, Sigurnost i dobrobit,

Odrivi razvoj, kulturni identitet i poznavanje kulture, Tehnologije i drutvo te Komunikaciju i

medijske kompetencije.74

Navedene interdisciplinarne teme odnose se na obrazovni sadraj

koji je od drutvene vanosti, koji prelazi predmetne granice, a koji se ujedno tie

svakodnevnog ivota. Kroskurikularne teme su integrirane u nastavi pojedinih predmeta, a

nastavnici mogu uvesti nove interdisciplinarne teme u predmete koje predaju, neovisno o

kurikulumu.

Uvid u opis i ustroj modula pojedinih strunih smjerova, kao i kurikulum za srednje

strukovne kole u Finskoj pruaju dokumenti naziva Strukovne kvalifikacije,75 koje sadrajno

72 Obavezni predmeti su navedeni u razmatranom dokumentu: Me, visual images and culture (KU1),

Environment, place and space (KU2), specijalizacijski predmeti: The media and visual messages (KU3), From

images in art to personal images (KU4), Contemporary art workshop (KU5) (slobodan prijevod Ivana

Obradovi), National Core Curriculum for Upper Secondary Schools: National Core Curriculum for General Upper Secondary Education Intended for Young People, Finnish National Board of Education, 2003., dokument preuzet s mrene stranice finskog Ministarstva obrazovanja i kulture http://www.minedu.fi/OPM/Koulutus/lukiokoulutus/?lang=en (preuzeto 8. srpnja 2013.). 73 Usp. Isto. 74 Predmeti su navedeni u razmatranom dokumentu na engleskom jeziku: Active citizenship and

entrepreneurship, Safety and well-being, Sustainable development, Cultural identity and knowledge of cultures,

Technology and society, Communication and media competence (slobodan prijevod Ivana Obradovi). 75 Strukovna usmjerenja navedena su na razmatranoj mrenoj stranici na engleskom kao Vocational Qualification (slobodan prijevod Ivana Obradovi), Mrena stranica, Finski nacionalni odbor za obrazovanje, http://www.oph.fi/english/sources_of_information/core_curricula_and_qualification_requirements/vocational_ed

ucation_and_training (posjeena 9. srpnja 2013.)

23

odgovaraju opem kurikulumu, iako ne nose taj naziv. Za strukovne kole u Finskoj

predviene su 52 razliite strukovne kvalifikacije sa 120 vrsta obrazovnih programa. Satnica

se rauna u bodovima (credits) pa tako uenici u godini dana trebaju odsluati i poloiti

predmete u ukupnom iznosu od 40 bodova, odnosno sveukupno 120 bodova tijekom

trogodinjeg strukovnog obrazovanja. Od toga obavezni predmet Umjetnost i kultura (Arts and

Culture) nosi 1 bod to je jednako kao 40 sati uenja godinje. Predmet se takoer moe

sluati i kao izborni predmet u iznosu do 4 boda tijekom ukupnog strukovnog kolovanja.76

Valja napomenuti da je predmet Umjetnost i kultura obavezan u gotovo svim strukovnim

usmjerenjima te sadrajno ujednaen u svim smjerovima. Iznimke ine jedino Specijalistika

kvalifikacija za menadment i Strukovna kvalifikacija za poslovanje i administraciju,77 kao

jedina strukovna usmjerenja koja ne ukljuuju predmete s podruja umjetnosti. Za predmet

Umjetnost i kultura u strukovnim kurikulumima ne navode se interdisciplinarne poveznice s

primjerima, ve se upuuje na kroskurikularne teme iz opeg kurikuluma.78

U priloenoj tablici navedeni su podaci koji pruaju uvid u zastupljenost

interdisciplinarnosti u finskom osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne

umjetnosti [Tablica 2.]. Iz podataka je vidljivo da su finski likovni predmeti od osnovne kole

do kraja srednjokolskog obrazovanja zadrali status obaveznih predmeta i ujednaen broj sati

po predmetu godinje. Kao i u Sloveniji, u finskim strukovnim kolama likovni predmeti su

manje zastupljeni brojem, ali i statusom samih predmeta jer se mogu sluati kao obavezni i

kao izborni predmet zbog ega je mogua situacija da uenici strukovnih kola zavre svoje

kolovanje bez ijednog odsluanog predmeta s podruja likovne umjetnosti.

76 Usp. Mrena stranica, Finski nacionalni odbor za obrazovanje, http://www.oph.fi/english/sources_of_information/core_curricula_and_qualification_requirements/vocational_ed

ucation_and_training (posjeena 9. srpnja 2013.) 77 Strukovna usmjerenja navedena su na razmatranoj mrenoj stranici na engleskom: Specialist Qualification in Management, Vocational Qualification in Business and Administration (slobodan prijevod Ivana Obradovi), 78 Usp. Isto.

24

Tablica 2. Interdisciplinarnost u finskom osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti

Finska

osnovna kola srednja kola (3 godine)

1. 9. razred strukovna kola opa gimnazija

naziv predmeta

(status

predmeta*)

- Vizualna umjetnost (O)

- Obrt (O)

- Umjetnost i kultura (O/I)

- Ja, vizualna slika i kultura (O)

- Okoli, mjesto i prostor (O) - Mediji i vizualne poruke (O)

- Od umjetnike do osobne slike (O)

- Radionice suvremene

umjetnosti (O)

ukupan broj

sati

38 sati po predmetu**: ukupno

304 sata Vizualne umjetnosti i

418 sati Obrta, sveukupno: 718

sati

0 ili 40 sati/ maksimalno

160 sati

38 sati po predmetu: ukupno

190 sati

likovni

kurikulum

- u sklopu kurikuluma za sveukupno osnovno

obrazovanje

- u sklopu s ostalim predmetima unutar

kurikuluma za odreeni strukovni smjer

- ciljevi predmeta su opisani u sklopu podruja Vizualne

umjetnosti, unutar kurikuluma

za ope srednje kole, zajedno s ostalim predmetima

interdiscipli-

narnost

unutar

kurikuluma

- u zasebnom poglavlju

Integracija i kroskurikularne

teme; Osobni razvoj, Kulturni

identitet i internacionalnost,

Medijske vjetine i komunikacija, Aktivno

graanstvo i poduzetnitvo, Briga za okoli, dobrobit i

odrivu budunost, Sigurnost i promet, Tehnologija i

pojedinac koje se odnose na

sve predmete i kojima se

vizualna umjetnost povezuje s

materinjim i stranim jezikom,

glazbom, povijesti i drutvom. - predmet Obrt je

interdisciplinarne prirode jer

ukljuuje uz uenje tehnikih vjetina i dizajn, poduzetnitvo, primijenjenu umjetnost, razvoj

kritikog razmiljanja

- samo se upuuje na kroskurikularne teme

iz opeg kurikuluma, koje bi trebale biti sadrane

unutar kljunih kompetencija za

cjeloivotno uenje (uenje i rjeavanje problema, interakcija i suradnja,

strukovna etika, zdravlje i

sigurnost, poduzetnitvo, estetika, (informacijska)

tehnologija, aktivno

graanstvo...)

- zasebno interdisciplinarno

poglavlje Kroskurikularne

teme koje se odnose na sve

predmete: Aktivno graanstvo i poduzetnitvo;

Sigurnost i dobrobit; Odrivi razvoj, kulturni identitet i

poznavanje kulture; Tehnologije i drutvo; Komunikacija i

medijske kompetencije

interdisc.

primjeri

NE NE NE (ne navode se u opisu

likovnih predmeta)

dodatne

karakteristike

-/-

Predmet je sadrajno ujednaen u svim

strukovnim usmjerenjima.

Nastavnici mogu osmisliti nove

interdisciplinarne teme ukoliko

to ele.

* I = izborni predmet, O = obavezni predmet ** izdvojen broj sati je otprilike izraunat s obzirom na to da se broj predvienih nastavnih sati za Vizualnu umjetnost i Obrt odreuje okvirno unutar broja sati za Umjetnost, obrt i tjelesni odgoj i da broj distribuiranih sati po predmetima moe varirati ovisno o koli

kara

kte

rist

ike

likovn

ih

pre

dm

eta

25

S druge strane, u finskim opim srednjim kolama pronalazimo pozitivan primjer

zastupljenosti likovne umjetnosti u pet obaveznih predmeta, to je znatan broj s obzirom na

trajanje srednje kole od 3 godine.

Prakticiranje interdisciplinarnog pristupa u nastavi prisutno je u svim kurikulumima

od osnovnokolskog do srednjokolskih i to na razini svih predmeta, ne samo likovnog, u

vidu kroskurikularnih tema koje se dotiu i praktine primjene znanja u svakodnevnom ivotu.

Pri kraju analize, treba kao pozitivan primjer istaknuti osnovnokolski predmet Obrt kao

likovni predmet koji prednjai po zastupljenosti interdisciplinarnosti, kao i po praktinoj

primjeni znanja u finskim kolama jer, meu ostalim znanjima, ukljuuje i stjecanje tehnikih

vjetina, uenje dizajna, poduzetnitva, primijenjene umjetnosti te razvoj kritikog

razmiljanja.

3.3.3. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Kanadi

(Ontario)

U kanadskoj pokrajini Ontario srednjokolsko obrazovanje obuhvaa razdoblje od

uenikove 15. do 18. godine i ukljuuje razrede od 9. do 12., koji se nastavljaju na osam

razreda osnovne kole. Srednjokolski predmeti u Ontariju koji opisom kurikuluma

odgovaraju hrvatskom predmetu likovne umjetnosti pripadaju skupini predmeta pod nazivom

Umjetnost (The Arts) i to su: Integrirana umjetnost (Integrated Arts), Medijska umjetnost

(Media Arts) i Vizualna umjetnost (Visual Arts).79

Osnovna razlika izmeu kanadskih

predmeta i likovne umjetnosti u hrvatskim srednjim kolama, izuzevi kole primijenjenih

umjetnosti i pojedine strukovne smjerove, jest da kanadski likovni predmeti ukljuuju i

praktinu nastavu, odnosno praktinu primjenu teoretskog dijela nastave. Program i ciljevi

umjetnikih predmeta (The Arts) tijekom cjelokupnog srednjokolskog obrazovanja opisani su

u dva kurikuluma, u kurikulumu za 9. i 10. razred te u kurikulumu za 11. i 12. razred. U 9. i

10. razredu, koji odgovaraju prvom i drugom razredu srednje kole u Hrvatskoj, navedeni

umjetniki predmeti su izborni predmeti otvorenoga tipa, to znai da nisu meusobno

79 Osim navedenih predmeta u skupinu The Arts ukljueni su i sljedei predmeti: Dance (Ples), Drama (Drama) i Music (Glazba).

26

uvjetovani i uenici ih mogu sluati u skladu sa svojim preferencijama te svi predmeti nose po

1 bod (credit). U ovim je razredima predvieno izborno sluanje predmeta Vizualne umjetnosti

(Vizualna umjetnost 1 i 2),80

dok se Integrirana umjetnost slua tijekom jedne kolske godine

(u 9. ili 10. razredu), slino kao i Medijska umjetnost (u 10. razredu).81 U 11. i 12. razredu,

koji odgovaraju 3. i 4. razredu srednje kole u Hrvatskoj, dolazi do promjena u uvjetovanosti

predmeta. Tako je, primjerice, za sluanje Vizualne umjetnosti u 12. razredu potrebno

prethodno odsluati Vizualnu umjetnost u 11. razredu. Za sluanje predmeta Istraivanje i

stvaranje u umjetnosti (Exploring and Creating in the Arts), predvienog za 11. ili 12. razred,

potrebno je prethodno odsluati jedan predmet iz podruja umjetnosti tijekom 9. ili 10.

razreda.82

Osim predmeta otvorenoga tipa (open courses), koji doprinose uenikovom opem

obrazovanju, uenicima su ponueni predmeti koji ih pripremaju za daljnje fakultetsko

obrazovanje (university/college preparation) ili za odreenja zanimanja (workplace

preparation).83

Neovisno o obrazovnom i predmetnom opredjeljenju, za stjecanje

srednjokolske diplome (The Ontario Secondary School Diploma OSSD)84 uenici moraju

skupiti minimalno 30 bodova (credits), od toga 18 bodova iz obaveznih predmeta i 12 bodova

iz izbornih predmeta. Meu 18 obaveznih predmeta, ukljuen je jedan obavezni predmet iz

bilo kojeg podruja umjetnosti, to naalost znai da uenik moe proi cijelu srednjokolsku

izobrazbu bez ijednog odsluanog predmeta s podruja likovne umjetnosti. Svaki

srednjokolski predmet nosi jedan bod koji iznosi minimalno 110 sati, s time da se broj sati

odnosi na isplanirane aktivnosti uenja, na interakciju uenika i profesora na nastavi, na

80 Isto vrijedi i za Ples, Dramu i Glazbu. 81 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 9 and 10: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine Ontario 2010., str. 11., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 82 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 11 and 12: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine

Ontario, 2010., str. 12., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 83 Usp. Ontario Schools, Kindergarten to Grade 12: Policy and Program Requirements, 2011 (OS), Ministarstvo

obrazovanja pokrajine Ontario, 2011., str. 68., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/document/curricul/secondary/oss/oss.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 84 Osim navedenih bodova, za stjecanje diplome uenici takoer moraju poloiti srednjokolski test pismenosti i odraditi 40 sati drutvenih aktivnosti.

27

dodijeljeni individualan ili grupni rad uenika, na uenje na daljinu (e-learning) te na praksu

izvan kole.85

Interdisciplinarnost se u navedenim kurikulumima direktno ne spominje, pa tako u

njima ne nalazimo ni primjere interdisciplinarnog povezivanja u opisima pojedinih

umjetnikih predmeta. Meutim, valja istaknuti kako se ve u samome opisu kurikuluma kao

jedna od etiri glavne smjernice navodi Povezivanje (Making Connections) koje se odnosi na

povezivanje, odnosno prijenos znanja, gradiva i vjetina razliitih podruja i predmeta.86

Takoer, u kurikulumu umjetnikih predmeta istiu se vjetine koje uenici stjeu sluanjem

navedenih predmeta pismenost, istraivake vjetine, matematika pismenost, kritiko

razmiljanje i kritika pismenost a kao sastavni dio umjetnikog obrazovanja navode se i

ekologija (zatita okolia), etiki standardi i koritenje novih medija.87 Vidljivo je da se ve u

uvodu za sva umjetnika podruja naglaava vanost interdisciplinarnih vjetina koje se stjeu

umjetnikim obrazovanjem. Osim navedenoga, umjetniki predmeti Medijska umjetnost

(Media Arts), Integrirana umjetnost (Integrated Arts) i Istraivanje i stvaranje u umjetnosti

(Exploring and Creating in the Arts) takoer ukljuuju interdisciplinarna istraivanja, no ona

se uglavnom odnose na ve spomenute umjetnike discipline: glazbu, ples, dramu, medijsku i

vizualnu umjetnost.

Ono to istie srednjokolski sustav pokrajine Ontario od ostalih razmatranih drava je

uvoenje tzv. Interdisciplinarnog uenja (Interdisciplinary Studies) u kurikulum 11. i 12.

razreda srednje kole. Interdisciplinarno uenje odnosi se na pojedinane interdisciplinarne

predmete koje donose 1 bod ili paket interdisciplinarnih predmeta koje uenici mogu

odabrati. Primjeri takvih interdisciplinarnih skupina predmeta koji ukljuuju likovne predmete

jesu Primijenjeni dizajn (Applied Design) i Primijenjeno novinarstvo (Applied Journalism),

koji meu ostalima ukljuuju sluanje predmeta Medijske umjetnosti i Arhitekture

(Architectual Studies) te Djeja knjievnost (Children's Literature) koja ukljuuje sluanje

85 Usp. Ontario Schools, Kindergarten to Grade 12: Policy and Program Requirements, 2011 (OS), Ministarstvo

obrazovanja pokrajine Ontario, 2011., str. 66., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/document/curricul/secondary/oss/oss.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 86 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 9 and 10: The Arts (Revised) i The Ontario Curriculum, Grades 11 and

12: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine Ontario 2010., str. 7., dokumenti preuzeti s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html

(preuzeto 12. srpnja 2013.) 87 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 9 and 10: The Arts (Revised), str. 37.,4143. i The Ontario Curriculum, Grades 11 and 12: The Arts (Revised), str. 39., 4245., dokumenti preuzeti s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html (preuzeto 12. srpnja 2013.)

28

Vizualne umjetnosti.88

Od pojedinanih interdisciplinarnih predmeta uenici mogu sluati tri

istoimena predmeta Interdisciplinarno uenje (Interdisciplinary Studies) od kojih je jedan

predvien kao izborni predmet u 11. razredu, dok se preostala dva sluaju u 12. razredu kao

izborni predmet (open course) ili kao predmet u sklopu priprema za fakultetsko obrazovanje

(university course).89

Vano je istaknuti da u svim navedenim predmetima odabir, metode i

prezentacija interdisciplinarnih primjera i vjetina uvelike ovise o samim profesorima, a opisi

interdisciplinarnih predmeta i njihovih ciljeva koje nudi kurikulum slue kao smjernice koje

ne bi smjele ograniavati profesore u njihovom radu.

Iz usporednih podataka o zastupljenosti interdisciplinarnosti u osnovnokolskom i

srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti u kanadskoj pokrajini Ontario, moe se

iitati tendencija pripajanja predmeta likovne umjetnosti ostalim umjetnikim predmetima

[Tablica 3.]. To osobito dolazi do izraaja u osnovnokolskom kurikulumu, kako u opisu

predmeta tako i u broju nastavnih sati koji se navodi za sve umjetnike predmete (The Arts)

zajedno. Takva praksa se oituje i u srednjokolskom obrazovanju i to u zajednikom

kurikulumu za sve predmete s podruja umjetnosti. No, u srednjim kolama dolazi i do

negativnih promjena u statusu likovnih predmeta likovni u potpunosti postaje izborni

predmet. Interdisciplinarnost se u osnovnokolskom kurikulumu pokrajine Ontario opisuje u

zasebnom poglavlju, koje se odnosi na sve umjetnike predmete, pod nazivom

Kroskurikularno i integrirano uenje, no ne navode se primjeri takvoga integriranog uenja.

Interdisciplinarni pristup navodi se u oekivanim postignuima u umjetnikom kurikulumu

kao transfer znanja i vjetina te povezivanje unutar ili izmeu razliitih konteksta90 koji se

odnose na povezivanje umjetnosti s drugim predmetima, takoer bez konkretnih primjera.

88 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 11 and 12: Interdisciplinary Studies, Ministarstvo obrazovanja

pokrajine Ontario, 2002., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/interdisciplinary1112curr.pdf (preuzeto 12. srpnja 2013.) 89 Usp. Isto, str. 11., 13. 90 Engl. transfer of knowledge and skills, making connections within and between various contexts (slobodan

prijevod Ivana Obradovi), The Ontario Curriculum, Grades 18: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine Ontario, 2009., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/elementary/arts18b09curr.pdf preuzeto 19. srpnja 2013.)

29

Tablica 3. Interdisciplinarnost u osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti u

kanadskoj pokrajini Ontario

Kanada (Ontario)

osnovna kola srednja kola (High School)

1. 8. razred 9. 12. razred

naziv

predmeta

(status

predmeta*)

Vizualna umjetnost (O)

Umjetnost: Integrirana umjetnost (I), Medijska umjetnost (I),

Vizualna umjetnost 1-4 (I), Istraivanje i stvaranje u umjetnosti (I)

broj sati nedostupni podaci** 0 ili 110 sati godinje po predmetu

likovni

kurikulum

- u sklopu kurikuluma

za umjetnika podruja - u sklopu kurikuluma za umjetnika podruja koji je

organiziran u dva dijela: za 9. i 10. razred i za 11. i 12. razred

Interdisci-

plinarnost

unutar

kurikuluma

- istie se uloga umjetnosti u

svakodnevnom ivotu (interdisciplinaran

aspekt)

- zasebno poglavlje

Kroskurikularno i

integrirano uenje (odnosi se na sve

umjetnike predmete) - u oekivanim

postignuima navode se: Transfer znanja i

vjetina te Povezivanje

unutar ili izmeu razliitih konteksta

koje se odnosi na

povezivanje umjetnosti

s drugim predmetima

- kao jedna od etiri glavne smjernice u kurikulumu navodi Povezivanje koje se odnosi na povezivanje ili prijenos i razumijevanje znanja, gradiva i vjetina razliitih podruja i

predmeta

-u kurikulumu umjetnikih predmeta istiu se interdisciplinarne vjetine koje uenici stjeu: pismenost,

istraivake vjetine, matematika pismenost, kritiko razmiljanje i kritika pismenost, ekologija (zatita okolia),

etiki standardi i koritenje novih medija - predmeti Medijska umjetnost, Integrirana umjetnost i

Istraivanje i stvaranje u umjetnosti ukljuuju interdisciplinarna istraivanja koja se odnose na

umjetnike discipline: glazbu, ples, dramu, medijsku i vizualnu umjetnost.

- u 11. i 12. razredu uvodi se tzv. Interdisciplinarno uenje: paketi predmeta na razini kole; koji ukljuuju likovne predmete: Primijenjeni dizajn, Primijenjeno novinarstvo,

Arhitektura i Djeja knjievnost i pojedinani istoimeni interdisciplinarni predmeti: Interdisciplinarno uenje (I, Of)

interdisc.

primjeri

NE NE

dodatne

karakteristi

ke/posebno-

sti

- kurikulum upuuje nastavnike na dodatne

izvore materijala na

temu kroskurikularne pismenosti

Interdisciplinarno uenje kao izborni predmet ili skupina predmeta s naglaskom na interdisciplinarnost

* I = izborni predmet, O = obavezni predmet, Of= obavezan za pripremu za fakultetsko obrazovanje ** za umjetnike predmete (The Arts) predvieno je tjedno 200 min (1.3. razred) te 120 min tjedno (4.8. razred)

kara

kte

rist

ike

likovn

ih

pre

dm

eta

30

Interdisciplinarnost u srednjokolskim kurikulumima pokrajine Ontario dijelom se

nastavlja na osnovnokolsku praksu te se opet navodi navodi povezivanje kao prijenos

znanja, gradiva i vjetina razliitih predmeta, a istiu se i interdisciplinarne vjetine koje

uenici stjeu umjetnikom izobrazbom (pismenost, istraivake vjetine, matematika

pismenost, kritiko razmiljanje i kritika pismenost, ekologija i zatita okolia, etiki

standardi i koritenje novih medija). Pozitivan pomak u odnosu na osnovnokolski kurikulum

predstavlja tzv. Interdisciplinarno uenje koje ine zasebni interdisciplinarni predmeti ili

skupine predmeta koji spajaju gradivo likovnih predmeta s ostalim podrujima. Takoer, valja

napomenuti da uenici srednjih kola u Ontariju imaju priliku uiti likovnu umjetnost putem

vie razliitih opcija: mogu sluati do etiri izborna likovna predmeta, mogu ih sluati u sklopu

etiriju interdisciplinarnih paketa predmeta, kao i u sklopu tri istoimena predmeta

Interdisciplinarno uenje.

3.3.4. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sjedinjenim

Amerikim Dravama (Sjeverna Karolina)

U Sjevernoj Karolini esto se za osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje kao

cjelinu koristi kratica K-12,91 osobito u opisima kurikuluma. Tijekom cjelokupnog K-12

obrazovanja uenici Sjeverne Karoline mogu sluati likovni predmet Vizualna umjetnost

(Visual Arts), koji poput istoimenog kanadskog predmeta takoer ukljuuje i praktian rad

uenika na nastavi. Tijekom srednjokolskog obrazovanja predmet Vizualna umjetnost nije

obavezan i moe se sluati u svakom razredu, pa se tako od 9. do 12. razreda redom slua

Vizualna umjetnost I, II, III i IV. Predmet se po razredima razlikuje u stupnjevima znanja koje

e uenici na njima stei. Tako se u 9. razredu, koji odgovara prvom razredu srednje kole u

Hrvatskoj, slua poetniki stupanj (Beginning Level) Vizualne umjetnosti namijenjen

uenicima koji tijekom osnovne kole nisu stekli poetno likovno obrazovanje. Zatim slijedi

srednji stupanj (Intermediate Level) u 10. razredu, nakon kojega se nastavlja struni stupanj

(Proficient Level) u 11. razredu, pa napredni stupanj (Advanced Level) u 12. razredu, s kojim

91 K-12 oznaava razdoblje kolovanja od vrtia (Kindergarten) do 18. godine (12. razred). Osnovnokolsko obrazovanje se jo oznaava kraticom K-8, dok se srednja kola jednostavno navodi kraticom 9-12.

31

se zakljuuje srednjokolsko likovno obrazovanje u Sjevernoj Karolini.92 Uenici mogu

predmet Vizualna umjetnost sluati u sklopu specijalizacije u umjetnosti, odnosno radi daljnjeg

obrazovanja koje e biti usmjereno na podruja (likovne) umjetnosti ili ga mogu sluati na

naprednoj razini tijekom 11. i 12. razreda u sklopu predmeta za visoko-motivirane uenike

(Honors Courses).93

Za stjecanje srednjokolske diplome, tj. da bi mogli maturirati, uenici

moraju skupiti etiri boda (credits) iz izbornih predmeta te mogu proizvoljno odsluati bilo

koju kombinaciju predmeta iz sljedeih podruja: iz umjetnikog obrazovanja, strukovnog i

tehnikog obrazovanja, iz predmeta u sklopu amerikog federalnog vojnog programa (Junior

Reserve Officers' Training Corps)94

ili bilo kojeg drugog predmeta (Matematika, Drutvene

znanosti