iod. VI. Šibenik, u subotu 22. listopada 1910. B r . 486.

HRVATSKA RIEC Š i b e n i k u .

Izlazi srieciom i subotom

Hrvatski sabor u Zadru. Zadar , 19. l istopada.

(VII. s j e d n i c a ) . Na početku sjednice prikazuju upite

na v l a d u : Biankini, Š k u r i ć o brzo­javnom uredu u Mokoš ic i ; Vuković ;

r o d a n o luci u Novalji, o jesen-zasjedanju porote , da se drži

ije ili poslie jematve; Š i m u n i č o elementarnim nepogodama u Docu Donjem, Sitnom itd.; D u l i b i ć o ure-djenju Rivine Jaruge kod Skradina; M l a d i n o v o uredjenju obale u Ru-g a č u ; o čatrnji u Čistoj i o cesti Miš-Madunić ; dr. D r i n k o v i ć o g a t u na Hramini u Murteru, o podučava­nju seljana Koronata po učiteljima si­rarstva i ustanovljenju sirarske za­d r u g e ; Kunjašić; Srzentić; Lupiš.

Namj. N a r d e 11 i odgovara na upite Biankina; M l a d i n o v a glede sudbe ­nih ročišta u Zagvozdu da obćina Imotska nije još dala odgovora glede d o p r i n o s a ; Vukovića ; M l a d i n o v a glede ribarenja na jezeru Nuglu da se vode izvidi; Brajkovića: P r o d a n a glede telefonskog spoja Dalmacije sa Hrvatskom da se pitanje proučava i da će to biti čim prije.

Barun M a r o j č i ć odgovara na upite Kunjašića; P r o d a n a glede p o -rnješća i učila ženske pučke škole u Arbanasima, da prostorije ne o d g o ­varaju i da se vode pregovori glede gradnje nove škole, a učila i pokuć­s tvo će se popunit i .

Prelazi se na dnevni red.

Školski proračun. Dr. T r e s i ć izvjestitelj financijalnog

o d b o r a predlaže, da se proračun škol­ski za 1911 u iznosu od K 1,738.804 uzme za podlogu specialne razprave.

Krekić u obćoj razpravi govori proti tomu, što u ovom proračunu neima stavke za talijansku pučku školu u Splitu. Stoga će talijanski zastupnici glasovati proti školskom proračunu.

P r o d a n govori o potrebi školstva, špecia lno u zadarskom kotaru. U Pr i ­vlači već 4 godine do 200 djece je bez škole. I u Vinjercu postojala pučka škola, ali od prošle godine nema je. Selo Ražance (preko 1400 st.) prije imalo škole, a sada ne. T o su vrlo žalostne činjenice. Barem bi se imalo uložiti sve sile da se ni­jedna od postojećih škola ne zatvara. Nadalje u drugim mjestima narod uza­lud vapi za školom. Naši seljani idu u daleki sviet u Ameriku, a da ni imena ne znadu podpisat i . Kako se s p o r o radi kod otvorenja novih škola primjerom je selo Pridraga novigrad­ske obćine. U Nuniću, u Bukovici, takodjer seljani žele otvorenje škole, ali uzalud. U Sestrunju takodjer nema škole, u Ravi isto. Seljani Sestrunja, p r e m siromasi, obvezali se doprinieti 3000 K za školu i opet uzalud. Slič­no i u selu Zverincu, u obćini sal-skoj , p remda bi se tomu dalo p o ­moći, jer u obližnjem selu učitelj, koji bi se i tome podvrgao . U samoj bli­zini Zadra, u Crnome, nema škole, p remda je govornik ope tovano doka-

vao po t rebu toga. Podnos i u tom lislu resoluciju.

Govori u kratko o proračunu u obće Pokrajina siromašna, ali ima izdataka, koji prije ili kasnije nose 30 d o 50 p o s to dobiti . T o je poljo­djelska poduka učitcljstva, a kad tamo z a školske vrtove nije u proračun uvrš teno niti 4000 kruna. Od godina na godinu pače ova svota pada

Ovom pr igodom treba se sjetih i d r u g o g čimbenika u školstvu - • uči-telja" Kakogod bile naše pokrajmske

Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazi l ike sv. J akova .— Oglas i tiskaju se p o 16 p a r a pet i t r edak ili p o p o g o d b i . — P r i o b ć e n a

p isma i zahva le tiskaju s e p o 20 p a r a p o pet i t r edku . — Nefrankirana p i s m a n e primaju se . — Rukopis i s e ne vraćaju.

prilike, dužnost je, da se ekonomske prilike učitcljstva uviek poboljšaju. Upozoruje na primjer Dubrovnika, gdje je skupoća užasna radi vojničtva i jer je grad proglašen lječilištem, a učiteljstvo uviek na istom. Predlaže zato rezoluciju, kojom se poziva vlada, da obzirom na skupoću, učiteljstvu u Dubrovniku dade godišnju pripomoć. Donosi nadalje rezoluciju, neka vlada novčanim doprinosom podupre nasto­janje djaka oko pučkih predavanja i pučkih knjižnica.

S k u r i ć ; Pučka škola je temelj družtvu, pokrajini, državi. Iztiče na­predak pučkog školstva u Dalmaciji kroz 40 godina. Ali pučki učitelj nije nagradjen prama svom trudu i od­govornosti . Već je vrieme, da se ovom stališu pomogne. Reći će s e : zemlja je siromašna. Istina je, ali je li praved­no, da taj teret nosi učitelj? Država je povisila plaće svojim činovnicima, ali pokrajina učiteljima ne. Preporuča da se uvaži molba prikazana od uči­teljskih družtava, u kojoj su zahtjevi učitelja suženi na minimum.

Govori o školi sa gledišta narod­nog i gospodarstvenog. Hrvatsko ime mora više odskočiti u čitanki, to se ime krije na uštrb hrvatske sviesti, koja jedina ima prava u ovoj zemlji. (Tako je!) I gospodarstvo ne zau-.zimlje u školstvu mjesto, koje ga ide u skroz gospodarskoj remlji. Mi ćemo ostati uviek na istoj gospodarskoj ra­zini, dok god ne bude u svakom selu jedan faktor gospodarski izobražen.a to je učitelj. Iztiče, kako se u pre­parandiji gospodarstvu ne posvećuje nikakova pažnja, a osobito ne u prak­tičnom pogledu. Nadalje svakom uči­telju moralo bi se dati jedan oveći komad zemljišta, u kojemu bi učitelj uredio neke vrsti uzorno gospodar ­stvo. Podnosi rezoluciju, da se u preparandiji proširi praktično gospo­darstvo i drugu, da se svakom uči­telju na selu dade komad zemljišta za uredjenje uzornog gospodarstva,

Lup i š uzporedjuje naše školstvo sa onim u drugim državama. Govori proti tomu, da se u školu uvadja politika.

Dr. D r i n k o v i ć iztiče dvie okolno­sti : analfabetizam i slabi uspjeh škol­stva. Analfabetizam je posljedica ve­necijanskoga sustava, koji je svu paž­nju posvećivao gradovima i otocima, dočim Zagora je bila zapuštena, kao što je posvema i danas zrpuštena u školstvu. Predlaže rezoluciju, neka vlada osnuje mjesta za 30 putujućih učitelja za Krajinu, koji će poduča­vati narod u čitanju i pisanju. (Odo­bravanje). Pri koncu govora predlaže rezoluciju:

„Pozivlje se c. k. pokraj, školsko vieće, da čitanke u pučkim školam preudesi, putem za to sazvane ankete sposobnijih uzgojitelja i prosvjetlje-nijih roditelja te raznih strukovnjaka, na način koristan za pučanstvo, t. j . da isti ne budu samo štivo, nego i jedini tekst podučavanja svih pred­meta, osim vjeronauka i računice, na način da u čitankama sustavno i p o ­stepeno te koncentrično budu razvita temeljna načela svih glavnih predmeta koristnih za život i dalnje učenje."

R a d i ć predlaže na rezoluciju Prodana o osnutku pučkih škola u zadarskom kotaru dodatak, da se te škole osnuju ako imadu dotična sela nuždne uvjete.

P r o d a n veli, da Radićevi prigo­vori ne stoje. Sva sela izim jednoga imadu nuždne preduvjete.

R a d i ć primjećuje, da se kod usta­novljivanja pučkih škola ima držati zakonskih propisa.

Prodan mu odvraća, da se ši­renje prosvjete ne smij.) suživati, rfego promicati makar i proti propisima.

Biankini kritizira postupak vlade, koja se ne obazire na upite i rezo­lucije zastupnika. Vlada je mučala i u pitanju reciprociteta hrvatskog sve­učilišta itd.

Drinković : N e t r e b a j u p o d ­u p i r a t i .

Biankini govori dalje, zašto vlada ne odgovara u pitanju željeznica, zašto trpi izseljivanje, kako g l e d 3 katastrofu poljodjelstva, parobrodarsiva, indu­strije itd. Vlada pušta na pokrajinu uslied ogromnih troškova veliki de ­ficit.

Skurić ne u ime stranke, nego kao učitelj u ime učitcljstva, veli da je u zadnje doba u učiteljstvu došlo do razdora, a uzrok tomu je, što da je zast. Machicdo nanio u sjednici p o ­krajinskog školskog vieća težku uvredu učiteljstvu. Uoblaštcn od velikog diela učiteljstva pita pokrajinsko školsko vieće, je li istino, da je Machiedo uvriedio. Dužnost mi je da to pitam, a dužnost je pokrajinskog školskog vieća, da odgovori. Dužnost je po­krajinskog školskog vieća, da štiti glas svog jednog člana, ali jednako mu je dužnost, da čuva i čast uči­teljstva.

Tres ić podnosi rezoluciju glede nadziranja pučkih i gradjanskih škola, da se ustanovi još jedno mjesto pokr. škol. nadzornika. Podnosi re­zolucije, da se ukinu nezakonita ime­novanja pučkih učitelja, da vlada povisi doprinos za obrazovanje uči­teljskih kandidata, da to isto učini i zem. odbor, da se otvore pučke škole u nekim mjestima kninskog kotara, da se u Drnišu osnuje mon-tanistička škola, da obćine kninskog kotara sagrade zgrade za škole. Čita rezolucije Kimjašićeve da se u pučkoj školi u istom mjestu otvore paralelke.

Tim je obća razprava zatvorena i i prelazi se na posebnu.

Barun Marojčić odgovara zast. Skuriću glede afere Machiedo. Stvar da nije prikazana javnosti tačno. O njoj je govora u zapisniku pokrajin­skog škol. vieća, ali se ovaj ne može reproducirati radi uredovne tajne. Taj je incendant kasnije ko­rektno riešen.

Skur ić : Odgovor me ne zadovo­ljava. Tražim podpunu i čistu istinu, da svrši razdor u učiteljstvu.

Tres ić kao izvjestitelj ima za­ključnu rieč, u kojoj polemizira sa predgovornicima te obćenito nalazi jedan ili drugi razlog, a da pojedi­noj rezoluciji reče, da je ili neostva­riva ili neumjestna. Bavi se aferom Machiedo i veli, da misli, e je on ono, što mu se predbacuje, rekao u drugoj formi. Prikazuje nastojanje Machieda kao dobronamjerno. Č u d i s e , d a s u n e k a ž n j e n i o n i u č i t e l j i , k o j i s u n a p i s a l i p r o t i M a c h i e d u p r o s v j e -d e ! Govori proti policajnom sistemu u školstvu i napada Strolla i Zglava, koji da je prvomu desna ruka. Ime­novanje Zglava, da je uvreda saboru.

Machiedo uzima rieč o svojoj aferi. Veli, da je on sam od na-mjestnika tražio, da se stvar razčisti. No po sriedi je uredovna tajna, a pokr. škol. vieće ne može davati izjava na svaki zahtjev ovog ili onog. On da nije učiteljstvo vriedjao. Veli, da su mu vlasti dale zadovoljštinu, opro -vrgavajući, da su one odobravale kampanju one osobe, koja ju je vodila.

G l a s o v i : Koja je to osoba ? Tres ić : Sirovica. D r i n k o v i ć : Ako je istina, da je

jedan član pokr. škol. vieća poticao tu osobu (Sirovicu), onda se taj sam čjan mora Izjaviti, jer je to pitanje njegove osgbne časti.

Barun Maroj'čić odbija Tresićeve napadaje na školskog nadzornika Strolla i na imenovanje Zglava. Od­bija nadalje tvrdnju, da je školska vlast odobravala akciju proti Machiedu.

Iza toga je školski proračun, u iznosu od 1.738.804 K, primljen u razpravi sa predlogom financijalnog odbora da se briše stavka od 300 K, za talijansku pučku školu u Spljetu i sa predlogom Biankinia, da se svota od 18.000 K, uvrštena za uči­teljske konferencije, namieni ferialnom tečaju za poduku učitelja u crtanju. Primljene su i sve rezolucije.

Predsj'ednik zaključuje sjednicu u 3 sata popodne. Naredna javit će se pismeno.

ŠIBENIK, 22. listopada.

Na znanj'e dr. Jozi Smodlaki . Naivnost u nikojem slučaju za čo­vjeka nije dobro svojstvo, a za po­litičara to postaje golemim nedostat­kom. Praviti se pak nevještenim u pitanjima časti, zalazi u granice onog svojstva, koje je opriečno odriešitosti i hrabrosti. Dr. Smodlaka se o obe ove stvari ogriešio u svom zadnjem „Priobćenom" nama namienjenom. On medju tolikim bankovnim činovnicima, koji su njemu „vrlo dobro poznati" nije znao ili htjeo izždriebati onoga, na kojeg smo mi ciljali, a kojeg je svatko bio prepoznao po opisu. Samo dr. Smodlaka nije! Nije čak niti p o ­slie drugog broja „Slobode" — jer je onaj od ponedjelka ostao bez od­govora — a uzrok je toj slaboj d o ­mišljatosti dr. Smodlake, koji se inače voli graditi dalekovidnim i pronica­va oka, nama i previše proziran. Malko vremena dobiti za razmišljanje, dogo­varanje i savjetovanje, makar na račun svoje inteligencije, nije u danim slu­čajevima s gorega. Ali da sc ne muči preveč sa riešavanjem te zagonetke, evo mu malko svietla: Onaj bankovni činovnik, koji je dr. Smodlaki „vrlo dobro poznat" zove s e : Petar Smo­dlaka, rodjeni mu brat.

Mimogred pako pripominjemo dr. Smodlaki, da mu je badava svaka junačenja . . . . na papiru, jer junak bio bi ovo pitanje časti davno riešio. U ovoj pozi dr. Smodlaka nam je veoma komičan. Da je dr. Smodlaka h t j e o o z b i l j n o shvatiti svoj po­ložaj, bilo bi mu se davno već po­kazalo, tko li je junak, tko li sinja kukavica. Bolje mu je ne dirati u ovakovo škakljiva pitanja. Sa šutnjom se postigne bar smilovanje od pro­tivnika, a sa drzovitošću onoga, što Talijani zovu ,,il corragio della paura", izaziva se samo bezobzirnost.

Dvie rieči „Slobodinim" g o s p o ­darima. Gospoda oko „Slobode" čudno se nekako zabrinuše za „Hr­vatsku Tiskaru". Onaj, koji je iz Šibenika pisao sve one ludosti, za stalno je oćutio strah — konkurenta. Zato mu ne zamjeramo na gluposti. Tim se tješi. „Slobodu" pako obzna­njujemo, da „Hrvatska Tiskara" nije bila osnovana za „g'schaft", nego za potrebe stranke i Šibenika. A osobe, koje su ju osnovale, volile su računati i sa eventualnim defi­citom, nego li nabavljati — auto­mobile !

Komunike Utvare. „Narodni List" donosi na uvodnom mjestu komunike Utvare. To i nije nikakovi komunike, već polemični članak, pranje, kojim hoće, da zabašure sve ono, što u zadnje doba počiniše. U žargonu „N. Jedinstva" to bi se nazvalo: šijavanje. No izgleda kao da su gospoda Utvaraši promašili cilj „Mile-lale" svećenstvu, nakon što su mu ih odčatali i bielih i crnih. Zbilja misle oni, da su najmudriji i najlu­kaviji, te da je dovoljno jedno ča-sovito „šijavanje", a da spase ono, što se još spasiti dade. Ama, čini se, vrieme je bilo brže od njih.

Dogodjaji u istarskom saboru.

U ponedjeljak i u utorak nastavljene su bile sjednice istarskog sabora, a s njima se nastavila i obstrukcija Hrvata. Sjednica od ponedjeljka bila je skoro sva izpunjena izpravcima Hrvata k zapisniku. U utorak htio je zem. kapetan R i z z i iznieti na pre­tresanje podnesak i predlog zemalj­skog odbora, da se talijanskoj izložbi u Kopru dade 50.000 K podpore . Medjutim je taj predlog zem. odbora nevaljan, jer je bio stvoien u odsu­tnosti hrvatskih prisjednika. No R i z z i je htio svakako makar i nezakonito i to prije prešnih predloga Hrvata p ro ­vući taj nezakoniti predlog, a na to su Hrvati podigli silnu viku i buku.

0 tome su govorili Š p i n č i ć i Z u c c o n te taj postupak žestoko napali. Z u c c o n pitao Rizzia, da li su hrvatski prešni predloži prije podne­seni nego onaj podnesak zem. odbora.

R i z z i izjavljuje u talijanskom je­ziku, da ne će odgovoriti dru. Zucconu, buduć je ovaj na njega stavio upit u hrvatskom jeziku. Veli Zucconu, da neka govori talijanski, pa da će mu onda odgovoriti.

Z u c c o n ne če da primi na znanje ovaj Rizzijev „odgovor", pa to više puta od Rizzia traži u hrvatskom je­ziku, neka mu odgovori na pitanje. Zuccon je uporno ostao kod svog zahtjeva, a talijanski zastupnici p o ­digli su viku, tražeći od predsjednika, da Zucconu oduzme rieč. I zaista R i z z i je poslušao taj nalog, te je Zucconu oduzeo rieč. Sad je medju hrvatsko-slovenskim zastupnicima na­stalo silno ogorčenje, tako da su svi skočili na noge i poletili prema p red­sjedniku.

Dr. T r i n a j s t i ć povukao je za stolnjak tako, da je sve, što se je na njemu nalazilo, palo na tle. Oko predsjednikovog stola nalazili su se dr. Červar, dr. Kurelić i drugi, koji su žestoko protestirali protiv pred­sjednikovog nasUja.

U saboru nastala neopisiva gungula: prisutna talijanaška rulja u galerijama preskočila je ograde, da navali na hrvatsko-slovenske zastupnike, te je sudjelovala sa talijanskim zastupnicima u prietnjama, urlikanju i biesnoj vici proti hrvatsko-slovenskim zastupni­cima. Talijanaški zastupnici vikali su talijanaŠkoj rulji: „Amazzateli!" ; po ­jedini zastupnici dizali su stolice i sve je izgledalo, da će doći do ljutoga boja. Hrvatsko - slovenski zastupnici, koji se na sve ove prietnje niesu ni­malo zastrašili, nego su dolično rea­girali, najviše su vikali, da se iz sabornice odstrani galerija, a kad je to bilo učinjeno, skočio je k vratima talijanski zastupnik B a r t o I i, k o j . i j e v r a t a s i l o m o t v o r i o , t a k o d a j e t a l i j a n a š k a r u l j a o p e t d o š l a u s a b o r n i c u .

Usred najvećeg uzbudjeuja povukli su se predsjednik i zastupnik vlade, tako da je saborisanje bilo zaključeno u 11.30. Nešto prije podne zas tup­nici su dobili pismenu obaviest, da je z a s j e d a n j e i s t a r s k o g s a ­b o r a z a t v o r e n o .

1 tim odlučnost i energija Hrvata onemogućila je jednu nezakonitost, te pokazala onoj gnjiloj većini, Što može šaka ljudi, kada je uza nju pravda i narod!

ÍVAb.

Na pre

3

do:

K

ke viesti [egacl

c i j a l i _ e cpfegaclji prorači imoj d lika, nr 2go je tffjesto njega b d g o -

r :čni^predstojnik grof Ester-;etvrtak je održao sjednicu odbor , a u petak odpočela

meritorna razprava o vojnom odboru, "koja će se svršiti u subotu ili nedje­lju. Po tom se ugarski delegati i čla­novi ugarske vlade vraćaju u Budim­peštu, da u sriedu dne 26. t. mjeseca prisustvuju sjednici zastupničke kuće. U toj sjednici razvit će ministar fi­nancija dr. Lukacs svoj expose, a osim toga još će se u toj sjednici razpraviti i pitanje odreke trojice hrvatskih delegata. Plenarne sjednice delegacije imale bi početi oko 4—5 studenoga, te će potrajati db polovice studenoga.

0 demisij i minis tra B i l i n s k o g a . U savezu sa austrijsko-ugarskim spo­rom glede bankovnog privilegija, na­ročito glede plaćanja u gotovom, pronosila se viest, da će austrijski ministar financija Bilinski, koji je ve­liki protivnik plaćanja u gotovom, morati da demisionira. S mjerodavnih se strana ove viesti odlučno demen-tiraju.

U galičkom saboru su se izjavili Poljaci solidarni s Bilinskijem u tome, da se opru plaćanju u gotovom.

B o l e s t s r b s k o g p r i e s t o l o n a s l j e d -nika. Srbski prestolonasljednik Ale-ksander težko je obolio, veli se na tifusu. O toj bolesti kolaju razne gla­sine, a od ovih je najzanimivija slie-deća : Biogradski dopisnik lista „Pesti Hirlap" javlja o^uzroku i nastanku prie-stolonasljednikove bolesti ovo: Princ Aleksander da nije u obće ni obolio od tifusa, akoprem se službeni krugovi trse, da to tako prikažu pred svietom. Princ Gjorgje da je takodjer^obolio od vratobolje, odkad je priestolanasljednik bolestan. Ni to da nije istina. Njega su jednostavno zatvorili i ne puste ga van. Govori se, da princ Gjorgje stoji na čelu urote, koja kani svom silom zapriečiti, da princ Aleksander dobije za ženu koju princezu iz inozemstva, jer bi on tad kao suprug te princeze stajao pod zaštitom dotične kraljevske obitelji, odkud potiče ta princeza. Zato su priestolonasljedniku pružili u Nišu čašu otrova, kad je bio tamo kod vojnih vježba. Princ je popio i odmah mu je pozlilo, smrtno je probliedio, a par časa zatim srušio se je u nesviest. Da se izbjegne svakom skandalu, ne uapšiše tada nikoga, zabi­lježeni su samo svi častnici, koji su bili u Nišu u to vrieme; isti sada stoje pod oblastnom pazkom. Priesto­lonasljedniku pružen je s mjesta pro­tuotrov i želudac su mu izprali neko­liko puta, dok se je toliko oporavio, da je mogao putovati u Beograd. Obzirom na izvor viesti bit će svakako podesno ovu viest primiti s odgova­rajućom rezervom. Podpukovnik P o -pović stavljen je na trajni dopust , jer je on kao dvorski upravitelj p ro ­pustio ponieti dovoljnu količinu rudne vode, pa je priestolonasljednik bio

Srisiljen piti okuženu vodu iz bunara, fadalje se javlja iz Niša, da je tamo ireminuo jedan satnik i dva vojnika 1 tifusa. Zadnje viesti o prieslolona-ednikovoj bolesti upravo su očajne. Rješenje g r č k e k r i z e . U Grčkoj

obljubljeni kretski političar Venizelos pregovarao je ovih dana s mnogim stranačkim vodjama i s njima se sporazumio. Kralj je već ovlastio ;Ve-nizelosa, da sastavi kabinet, a \on sam da preuzme još i listnicu | ra tnog mini­stra. Venizelos je medjutim već sasta­vio kabinet.

Novi us tav z a F i n s k u . Kako se glasa iz Petrograda, izradilo je mini­starsko vieće osnovu za novi ustav u Finskoj. Novi ustav odgovara ruskoj upravi zemstva i uvesti će se u sva­koj finskoj provinciji. Taj ustav uvest će se tek nakon provedbe zakona 0 ravnopravnosti Rusa sa urodjenim Fincima.

Republ ikanske d e m o n s t r a c i j e u Madridu. Na Pradu sakupilo se je neki dan poslie podne veliko množtvo naroda, koje je priredilo izkaze u prilog dogodjajima u Portugalu. Množtvo je prolazilo ulicama, te je naraslo do 20.000 naroda. Pjevala se je marseljeza. Policija je bila jako obzirna, te je razstavila masu u više dieiova. Republikanac Salidas držao je govor u prilog republikanizma u Španjolskoj, na što je policija počela narod raztjeravati. Pred jednim listom 1 pred palačom infanta Don Carlosa došlo je do demonstracija.

aši dopisi. SINJ, listopada.

Mi i oni . — Ml i naši stari narodnjac i . Ne ima tomu još ni dvie pune godine, da se našim

gazdam izmakla občinska muzara. A ne ima još ui deset mjeseci, da mi na obćinskoj upravi. Naši ljudi puštali nje u miru i slobodnih ruku na obćini za trećinu vieka, a oni nas ni p6 godine. Ima dakle bit nešto po sriedi. A to nešto jamačno nije ni političko mišljenje, ni narodni ciljevi. Ima bit radje ta blažena muzara. Nipošto obćina kao politička kula.

Pa neka je uz muzaru baš i politička akcija, onda mi još radje primamo dobačenu nam rukavicu, a da urbi et orbi, a u prvom redu hrvatskom narodu pokažemo, kako ona politička narodna stranka, koja vojuje na čisto narodnom stanovišu i za ideale naroda, može, da bude i jest čista srdca, rada i prstiju, na korist i dobro puka i n a r o d a ; dočim šarovite političke stranke i njezini ljudi ne mienjaju boje ni pri admi-nistriranju pučkih dobara, kaono ni pri krojenju političke sudbine naroda.

I mi ćemo, da to dokažemo, iza­zvani tj., kako to svaki vidi, nepre­stanim i neumjestnim napadajima naših bivših obć. otaca i njihovih sinova — po debeloj i tankoj krvi.

Mi i naši „demokrati". Ne ću, da govorim, što se je ovi ili oni Hrvat nadao, mogao ili čak morao nadati od dra. Smodlake, kad se je odvažio, da stavi na noge jednu novu i to „demokratsku" ili čak „naprednu" stranku. Jedno je bar, čemu se je svak nadao, a to je, da će dr. Josina stranka biti proti zlorabam i razsipnostima naših obćina, koje je „narodna stranka" bila uzela u zakup, pa ih onako divno uredila. Ta dr. Joso bio je od braće baš zato biran u zem. odbor i kao nadobudna sila, ali još većma, jer je neprestano i na sva usta vikao proti tim, takim našim obćinam.

Naproti što vidimo uobće, a mi u Sinju n a p o s e ? Dr. Smodlaka i dr. Gris. i drugi, dali se pod kiriju onoj stranci i onim ljudima, koji su — docet Vrhgorac, Gradac, Muć, Lećevica, Omiš, Sinj itd. — onako sjajno prodičili našu obć. autonomiju, t. j . tu jedinu ustavnu stečevinu, radi koje, ovako vodjene, dali smo na­rodnim dušmanim i ter kakvo oružje u ruke, protiv naših većih narodnih aspiracija, a najpače proti narodnoj samoupravi.

Ako igdje, u nas u Sinju t. zv. demokrati zaigraše čudnovatu u logu: hole ili zavarani — to mi ne znamo. Ali oni su tu na braniku naših starih upravitelja obćine. Znadu, tko su bili i kakvi ti upravitelji; ali našem Josi, Prvislavu i dr. dosta je, što su se vitezovi sinovi, kmetovi, dužnici, glavari i ostali privrženici upisali u „demokratsku stranku", a da ih uzmu pod zaštitu. I oni, stari naši obć. upravitelji, postali su tim časom dostojni obrane „velikih pučkih otaca i dobrotvora, odkupitelja i pro-svietljitelja" !

Kod te pojave, dilema ne utiče. Bacimo dakle malo svjetla. Ako se Joso i Prvislav istovjetuju s našim starim obć. upraviteljim, kao takovim, onda smo odma na čistu — i prosit! Ako, kao vodje „demokratske" i „napredne" stranke to ne mogu, onda neka se ograde, ali otvorenom izjavom na čelu svojih pristaša u sinjskoj krajini, da v idimo: koji su to i koliko ih je s njima, a koliko ih je ostalo uz Piera, Pipu, Tomaža, Varda i dr.

Tko su ti, eno im anali „Hrvatske Rieči" g. 1907. i 1908! Ako to nije „pučka" roba, onda treba, da ih osude, kao bivše obć. upravitelje, uvjereni tj., da su svoj položaj zlorabili i obć. pučkim dobrima slabo i priekorno upravljali.

Misle li inače, tada neka stečene zasluge podiele po polak, kao stari i novi pučki otci i dobrotvor i !

Misle li ti „novi pučki otci", da radi „starije braće" niesu još na čistu, eto nas, da ih stavimo na čisto s a : „Štenjem obćinskih umotvora i djela viteza i družine". Do vidova dakle!

Iz hrvatskih zemalja. f Ivan P l i v e r i ć . U Zagrebu je

preminuo Ivan Pliverić, kanonik prvo­stolne crkve zagrebačke, tajni komor-nik sv. Oca Pape, izvjestitelj nadbi­skupskog stola zagrebačkog, ravnatelj nadbiskupske pisarne, prosidonalni examinator, posjednik počastnoga križa Pro Ecclezia et Pontífice itd. Pokojnik je bio brat pk.. sveuč. prof. Pliverića.

Otvorenje „Medul ićeve" iz ložbe . Pripreme za izložbu sve to većma pre-uzimlj i mah i ako ne bude kakovih vanjskih zapreka, izložba će se sve­čano otvoriti dne 22. o. mj. Plakat iz­ložbe „Kraljević Marko na Šarcu", iz-jen po Račkome, već se dotiskava. Vajarske i slikarske radnje od ciklusa „Kraljevića Marka" već su dogotovljene i u obliku ogromnog hrama vajarske radnje postavljene na sredini paviljona, a slikarske imadu posebno svoje od­jeljenje. Ostala odijelenja zauzimlju razne radnje starijih mladjih slikara.

Nasi l ja v last i pri i zborima u Hr­vatskoj . Tomašić najveće neprilike pravi pravašima. Zabranjuje im skup­štine i razpušta obćine. Koli jedna, toli druga pravaška skupina podvrgnute su raznim šikanacijama

Svrgnut s a časti g r a d s k o g za­s tupnika. Gradsko zastupstvo zagre­bačko svrgnulo je sa časti zastupnika Hrustića, jer jednoj sjednici nije pri­sustvovao a nije se ni izpričao. Ipak malo prestrogo.

Hrvatski zastupnici iz B o s n e u Vatikanu. Iz Rima javljaju: Papa je primio vrlo milostivo u jednosatnu audienciju hrvatsku deputaciju iz Bosne, koja sastojaše od narodnih zastupnika dra. Nikole Mandjća, dra. Joze Suna-

. rića i dra. Dominika Mazzi-a. Dr. Mandić izložio je obširno i potanko sv. Otcu pitanje o bosanskim franjev­cima. Nakon audiencije deputacija je posjetila nekoliko kardinala.

Novi riečki guverner . Ovih dana biti će grof Wickenburg imenovan riečkim guvernerom. Grof Wickenburg je već od svoje mladosti radio u riečkom guberniju, pak je najposlje bio zamjenikom guvernerovim. Od demisije grofa Nakoa radio je samo­stalno sve poslove.

Chavrak p o z v a n u de legac i je . Na mjesto kneza Esterhazyja, koji se je odrekao svoga mjesta u delegaci­jama, pozvan je zamjenik delegata podban Chavrak. Chavrak je pozvan kao Hrvat na mjesto jednog Magjara, jer nikog drugog nije bilo. Ovaj se dogodjaj vrlo komentira.

Biskup fra Paškal Buconj ić kako iz Mostara javljaju leži tamo na smrt­noj postelji. Sve nade da su iz­gubljene.

T o m a š i ć kandidira. Ban dr. T o ­mašić primio je odaslanstvo jedne skupine Zagrebčana, koji mu ponu-diše kandidaturu proti Šurminu. Pr i ­mio je kandidaturu pod uvjetom, da ju ne bi htio prihvatiti načelnik Holjac. Medjutim je ovaj već nedavno izjavio, da kandidirati ne će.

U Osieku s e ko lera sve to više širi. Ima i u drugim mjestima slu­čajeva.

U K r a n j s k o j je kandidat slovenske pučke stranke profesor Jare prodro ogromnom većinom proti naprednjaku Ganglu kao zastupnik na carevinskom vieću.

Iz grada i okolice. Iz sabora . Čitamo u „H. K.", da

je većina nastojala još danas zaklju­čiti saborsko zasjedanje, te se u pra-računskom odboru htjelo trsiti prora­čune. Ali dr. Drinković je to onemo­gućio, izišavši i tim onemogučivši rad odbora uslied nezakonitog broja. Tom prigodom je opazio, da se n e k o m u ž u r i z a t v o r i t i s a b o r , s a m o d a n e d o d j e n a r e d p i t a n j e p e r m a n e n t n o g o d b o r a z a i z b o r n u r e f o r m u , tako da se ponovno to pitanje odgodi. Istodobno je izjavio, da izborna reforma mora doći prije proračuna u sabor.

Sakagi ja na vojničkim konj ima u Šibeniku i Skradinu. Ustanov­ljena je uredovno sakagija na voj­ničkim konjinia u Sinju kod dalm. strielaca, pa pošto su svi vojnički konji, što su kod privatnika, bili u Sinju radi vojnih vježba, te se s onima u Sinju miešali, to se sakagija naravno nije ograničila na samo sinjske konje, već se eto na žalost preniela i dalje, te su uredovno bili ustanovljeni slu-čaji te bolesti na vojničkim konjima, koji se nalaze u privatnoj porabi kod Aleksandra Šupuka u Šibeniku i kod kod Grge Vatavuka p. Josipa iz Skra­dina. Radi toga odredjene su od strane poglavarstva u smislu § 34. zakona 6./8. 1909. sliedeče veterinarsko-re-darstvene mjere, e da se ta zarazna težka bolest ne bi preniela i na do ­maće konje. Upozoruju se vlastnici konja na te mjere, tim više, što je sakagija vrlo opasna i za ljude. Svaki i najmanji znak bolesti pod sumnjom sakagije na konjima, mora se odmah dojaviti kotarskom živinaru.

Sumnjive konje od bolesti saka­gije ima se držati zatvorene u p o ­sebnim štalama, dok ne stigne ko­misija.

Za konje sumnjive od sakagije ima se postaviti p o s e b n a zobnica i p o ­s e b n a kanta za vodu. Za dvorbu takovih konja imaju se odrediti takove osobe, koje nemaju nikakovih ozleda i rana na licu i rukama, te se imaju upozoriti, da je bolest priljepčiva i na l jude. Svaki put, kad te osobe imaju ostaviti zaraženu štalu ili bo -lestnog konja, moraju se razkužiti i eventualno presvući.

Ulaz u štale, gdje se nalaze sum­njivi ili bolestni konji od sakagije, zabranjen je stranim osobama.

Dok bolest traje, vlastnici konja ne smiju kupiti ni prodati konja bez oso ­bite dozvole političke vlasti.

Sumnjivi konji, dok izgledaju vid­ljivo zdravi, mogu raditi u ovom p o ­litičkom kotaru, ali samo uz ove uvjete:

Vlastnici sumnjivih konja smiju no­ćiti s istima samo u vlastitim ili za njihov račun najmljenim štalama;

Zabranjeno je sumnjivim konjima ići u drugi kotar bez osobite dozvole ;

Sumnjivi konji ne smiju doći u dodir s drugim, domaćim konjima:

Za sumnjive konje treba imati posebne zobnice i posebne posude za vodu ;

Zabranjeno je svako zajedničko na­pajanje konja.

Svaki prekršaj ovih mjera bit će u smislu spomenutog zakona kažnjen.

Kazal i š te . Večeras družina Zahnini daje u kazalištu kao prvu predstavu „11 Cardinale" od Parkera.

Vjenčanje . Primamo iz Betine Dne 19. t. mj. vjenčao se je u ovom selu ugledni naš sumješćanin i vodja „Hrvatskog Sokola" u Bietini g. Mate Bilić, sa milovidnom i dražestnom gospodjicom Marom Magazin. Mla­denci bijahu do crkve i natrag praćeni družtvenim barjakom i sokolskom četom uz neprestano klicanje i pje­vanje naših rodoljubnih hrvatskih pje­sama. Mladenkima najsrdačnija česti­tanja!

U svrhu pošumljenja . Da se stane na kraj raznim zaprekama pri pošum-ljivanju, do sad neobradjeni i nepo-šumljeni predjeli bili su uknjiženi u zemljištnikkao „obćinsko dobro ." Proti ovome mnogi su graknuli, misleći, da tobože obćine ili vlada hoće da otmu seljanima njihovo pravo na dotična dobra, |dok to podnipošto ne stoji. Vlada, dogovorno sa zanimanim vla­stima, nakana je na tim predjelima iz­vesti pošumljenje, dok ta dobra ostaju isto vlastništvo istoga sela. Sad je pi­tanje, je li bolje da ostaje goli krš, ili da se to pošumi? Evo na ovo bi imali misliti i razmišljati oni, koji huckaju narod protiv obćina, jer da su tobože one tomu krive. Kod nas je mnogo zemljišta podieljena, ali posve malo obradjena. U zadnje doba nastala je neka manija za podjeljivanjem obćin­skih dobara, tako da do par godina ne će biti ni pedlja obćinskog d o b r a ; sve će biti parcelirano, a što će onda naši po tomci? Pogotovo moraju u sviet, jer ne će imati ni pedlja zemlje. Ovaka dioba bez potrebe i nužde tla za obradjivanjem, ubitačna je po obće dobro i obći napredak, a nju zago­varaju i žele ju samo špekulanti, ko ­jima, netom je po.dielba izvedena, a gdjegod i prije nje, dotična čestica padne u žvale.

Izgovori, da se obća dioba želi radi zasade vinograda na amerikanskoj podlozi, netemeljita je, jer ako ima predjela u našoj zemlji za to priklad­nih, obćine se diobi ne protive, ali je ludo zahtievati obću diobu, pa i onu na kojoj, da je jedva kozi pristupa. S ovog razloga mi begenišemo postu­pak vlasti, jer bez ovakove energije naša će zemlja uviek biti goli krš, na kom samo travica, i to amo tamo, raste, a ovakova zemlja nije zemlja, da hrani nas i našu porodicu i da nas očuva od enigracije. Ovo bi imali vrlo dobro promozgati oni, kojima je mali puk na jeziku, ali ne u srcu i zato ga gone u propast, gdje mogu i ne mogu, ne birajuć sredstava ni načina zato.

Dinamitardi. Nije dosta, da su nam nesretni dinamitardi raztrovali Krku pod vodopadom, već se evo, kako se zima približaje, potežu sve to niže, do u Prukljan, gdje sa vrutcima poubiju danomice na stotine kilograma ribe. Prieka je potreba, da se ovom barbarstvu na kraj stane, s toga je nuždno, da se vlada odluči na odvažan korak.

Današnje mjere, koje je vlada pre-duzela, da zaštiti ribarstvo od dina-mitarda, nisu se pokazale uzpješnim, barem ne u našoj okolici, s toga bi bilo dobro, da se za Prukljan ime­nuje privremeni ribarski stražar i to iz sela Rasline ili Vrulja-Bilice, a drugi za Krku iz Čulišića ili Kolovrata-Lo-zovca. Nešto bi se potrošilo, ali bi bilo blagoslovljeno, jer uspješno, dok ovako nam prieti pogibelj, da jedan dan ostanemo i bez ribe.

Brzojavi skupštine stranke prava.

(Nas tavak) .

R i e k a . (Z. Prodan) . Velika, ali dosad neorganizovana pravaška vojska, neka novom snagom potisne u kut one, koji za volju sinekura zabora-više i obraz i poštenje; onda će iz­mučenom narodu svanuti bolji dan. Bog i Hrvati! — Gajo Radunić.

R o g o z n i c a . (S. s. p.) Nemogući prisustvovati, šaljemo starčevićanski pozdrav današnjoj skupštini i želimo joj najbolji uspjeh u konsolidovanju svih narodnih sila za izvojštenje uje­dinjenja i nezavisnosti i s lobode hr­vatske nam otačbine. — Angjeo Gra-ovac, Blaž Radić, Lovre Županović-Galja, Ante Živković, Petar Lušić, Josip Mijalić, Filip Bogavčić, Lovre Medć, Šime Medić, Marin i Jakov Bego, Josip Ercegović Klamus, Ing. Davroslav Lovrić Caparin, Tudor Bo­gavčić, Ivan Lušić, Ivo Mileta, Bene Lučić, Josip i Šimun Županović, Ivan Ercegović-Vajo, Jakov Kostre, Ljubi-mir Lovrić, Josip Buble, Tomas Bego, Ivan Ercegović-Midela, Ivan Župano­vić Lokesa, Božo Bogavčić.

S i l b a . (P.S.) Prisustvujući duhom želmo, da ova znamenita skupština bude na korist vjere i domovine .— Silvestrić svećenik, Lovrović učitelj.

S i l b a , (S. s. p.) Ne mogući lično prisustvovati, srdačno pozdravljamo, želeći što sjajniji uspjeh. — Svećen­stvo Premude.

S i n j . (Dr. Sesardić p. s.) Kao dika i naš vodja budi tumačem do­movinske ljubavi i pravaških osjećaja svoe braće, sinjsko-cetinske omladine: Simundža Levin, Nikolić Stipe, Erceg Ivan, Catipović Stipe, Kovačić - Cati-pović Stipe, Kovačević Filip, Kardas Nikola, Gaurina Nikola, Filipović-Gr-čić Petar, Čurković Lovre, Gaurina Marko, Cipčić Štipan, Matić Ante, Filipović Jozo, Komac Stipe, Milose­vic Stipe, Medvid Ivan, Vuletić Jozo, Barač Štipan, Vidalina Ivan, Boko Mate, Lovrić Jozo, Perić Ivan, Jag-nić Frano, Carić Stipe, Gure Mate, Kokić Ante, Vezilić Ante, Masle Božo, Marić Božo, Pavić Stipe.

S o l i n . (Z. Prodan). Stranku prava zadahnutu načelima kršćanske vjere, oduševljenjem pozdravljamo. — Čla­novi „Preporoda" Vranjić.

S p l j e t . (Vladimiru Kuliću). Želi­mo skupštini najbolji uspjeh u slozi kršćanske i hrvatske misli. — Krš­ćansko radničko družtvo.

S t a r i . (Zast. Dulibić). Nad skup­štinom vladao duh Starčevića! — Ivan Škarica, Žikov Grgur, Lukas Ante, Svasović Ivan, Barišin Ante.

S u p e t a r . (Z. Prodan) . — Dične otačbenike, sakupljene u duhu neu­mrlog Učitelja, da viećaju na korist ugroženih vjerskih i domovinskih ide­ala, zanosno pozdravlja „PravaŠko pučko družtvo".

Pokrajinske viesti. Upravi „Loyda" u Trstu na uva-

ž e n j e . Dne 18. o. mj. putovali smo iz Zadra put Šibenika—Spljeta, pa po -djosmo u 3 sata jutrom na agenciju, da kupimo putne karte te čekasmo agenta do 1 / i sata prije odlazka paro­broda, ali agenta nije bilo u svom uredu. Podjosmo tada na parobrod i tu nam se naplatili više po K 1 0 6 ; tužismo se na ovako nedolično postu­panje, ali sve uzalud; morasmo platiti. Prosvjedujemo proti ovakom postu­panju, te molimo naše zastupnike, da na kompetentnom mjestu uz druge i ovu neurednost prikažu.

Nekol iko putnika. Polož i l i izpite . Primamo iz Zagreba:

Ovo dana je g. G. B. Angjelinović p o ­ložio drugi državni izpit. — G. Grga Novak, bivši predsjednik „Starčevi­ćanske akademske mladosti" položio je ovih dana na zagrebačkom sveuči­lištu profesorski izpit iz poviesti i po­moćnih joj znanosti. Obojici naša sr­dačna čestitanja.

Napadnut svećen ik . Pišu nam iz Makarskog Primorja: Župski pomoćnik u Podgori , velečasni Kuvačević, bio je napadnut nedostojnim izrazima, psovkaua i prietnjama u času, kad je polazio u crkvu, da reče sv. misu, i to od perjanica demokratske utva-raške stranke učitelja Mihotića, Dev-čića, Bana i Stojkovića. Velečasni Kuvačić uzor je dobrote i mirnoće, pa se tim više divliačtvo spomenute gospode osudjuje. Poš to je Kuvačić i slaba zdravlja, to nenadni i ničim s

opravdani napadaj na njega, dalo je

P ovoda , da r stima Ü T, "m f d r a , v l i u naškodi . Vla-

an ne t d l f ^ f ^ i - 0 2 ™' 0 '

k X : Ä ¡ A f í n vlasti u Zadri

' i upravitelju u

j - da se na razna

— v«ia i m e " " ! ' onda , kad ovi već

iz Zadra, upravnih vlasti

Ä P . , ? ' „VLć.."živai" obilatu dobi malo iu'"'x. "i'"«vc poodmakle d a h , n , " l t a t a k o v i U"«« mogu Nasunrö t ?rn^ n S t i ? ° t i č n i m u r e d i ™ -k Ä l S f " ? n o » ™ «h mladića, u u r f d f a o v i t ' b u , d u " " " " i ™ 1 ureae , a ovi bi uz ma o viežbe si

n e m o e m a d ' n L S t O S , T u k o ^ . T e g o o i nemoćni penz ioni ra , a moeli hi n

•nače s i romašnim obiteljima.

- evnomnaJn0Vi.ja i m e n o v a n j a pri gra-

lićim ^nr n a^ e S t n i š t v e n o m Wkuf

b i l o 0 1 ? « 0 ^^i čovječnije i pravednije nSL S ! - ] e s v o t a - k o J a je osta a uslied smrti pensioniranog višeg sa-

SlSu t a ,nf P" d if a b 3 r e m W i " o medju oficijante onog ureda, koji

lmaJ" b r 0 J n e obitelji i živu u biedi,

nego š to su se imenovala gradjevnim d" e

n\f a«^ dva stara čovjeka kraj m ™ š * v a mjernika, što broji ona odsjek. Očito je po tom, da L tune ae z a tim da se tu koristi službi i

tačnom, dob rom uredovanju, već da prevladjuju sasvim osobni razlozi

Prot i takovom postupanju mora se odrješito prosvjedovati , e da već jednom pres tane ovo otimanje kruha tolikim mladićima. Nepojmljivo je, kako se jedan u m i r o vi j e n i s a v j e t -n i k 11 i č a k v i š i u m i r o v l j e n i s a v j e t n i k može poniziti dotle, da pos tane d n e v n i č a r o m , samo za to da dobije kojih pedeset fiorina na mjesec p r e k o s v o j e o b i l a t e m i r o v i n e i da kida kruh iz usta tolikim mladićima, koji kruha traže.

Razne viesti. N o v i n o v c i ? Jedan uvaženi magjar-

ski list s punim pravom i posve raz­ložno traži, da bi se kovao i u pro ­met pus t io novac od pet filira. Kako su i t rg.-obrt . komore već opetovano zatražile, da bi se izdalo novac od 5 ' 50 filira, to će valjda vlada i uva-

ovaj pravedan zahtjev, ueheni p o l u d i o . „Matin" javlja iz e v e : Ubojica kraljice Jelisave p o -o je. Udario je svoga stražara tako

ZÍtJL

ludi! po glavi, se je ovaj srušio.

Lucheni je bio svezan i smješten u će­liji' pod nadzorom.

P r e k o Oceana z r a k o p l o v o m . U prošlu subotu Amerikanac zrakoplovac Wellmann uzdigao se je na američkoj obali u zrakoplovu, da piedje preko Uceana u Evropu. Ovaj smioni pod-hvat drži napetim svačiju znatiželju, z rakoplov „America" sagradjen je na­vlastito za taj put i obskrbljen brzo­javom bez žica. Zrakoplovac se je po ­digao posred jake magle, te njegovi markonigrami javljali su o raznim ne­prilikama. Zadnje njegove viesti bile su skoro očajne. Svakako da ne će moći, kako se je nadao, preći Ocean, a da se nigdje ne zaustavi. Zadnja viest je došla, da je parobrod „Trent" pri­mio signale od zrakoplova, te onda ukrcao zrakoplov i zrakoplovca, koje je odvezao u New-York i tam ih iz-krcao.

Naše brzojavke. Dr. Marković na umoru.

S i n j , 22. listopada. — Poznati učenjak i spisatelj franjevac dr. Mar­ković leži na umoru. Svaki čas se očekuje katastrofa.

S a b o r u Zadru. Z a d a r , 22. listopada. — U juče­

rašnjoj sjednici sabora podnio je dr. D r i n k o v i ć prešni predlog, da se dade p r i p o m o ć V o d i c a m a i T i e s n u , k o j i n a s t r a d a š e u s l i e d e l e m e n t a r n i h ' n e p o -g o d a. Sabor je predlog prihvatio.

Prihvaćen je bio takodjer i drugi predlog dra. D r i n k o v i ć a, da se „Osjeguravajuće družtvo radnika za Trst , Istru i Dalmaciju proti nezgo­dama" odciepi u smislu, da to družtvo za Dalmaciju bude odjelito od Trsta.

Z a d a r , 22. listopada. — Danas nema sjednice. Urečena je dojduća za ponedjeljak.

Z a d a r , 22. listopada. — Amo se sa sigurnošću tvrdi, da će sabor biti u utorak zatvoren. Pregovor i o plaćanju u g o t o v o m

B e č , 22. listopada. — U pregovo­rima glede plaćanja u gotovom vlade su odlučile sporazumno prosliediti ih i zato predobiti izvjestitelje.

Pražke konferencije. P r a g , 22. listopada. — Ovdješnje

konferencije izmedju Niernaca i Čeha normalno traju.

Reforma j e d n o g o d i š n j e g d o b r o . vo l j s tva .

B e č , 22. listopada. — Ministar rata Schönaich objelodanio je reformu za jednogodišnje dobrovoljce. Od reforme izuzeti su dobrovoljci konjaništva, t o p ­ništva i čete traina. Ostali dobrovoljci moraju služiti na državne troškove.

U g a r s k o - b o s a n s k e že l jezn ice . B u d i m p e š t a, 22. listopada. — Mi­

nistar Hieronymi konferirao je sa mi­nistrom Burianom glede nagode u stvari ugarsko-bosanske željeznice.

Nemiri u Perzij i . C a r i g r a d , 22. listopada. — Radi

zadnjih zapletaja uslied plačkanja tr­

govaca turske su čete prešle perzij­sku granicu.

T e h e r a n , 22. listopada. — U južnoj Perziji pojavili se vrlo ozbiljni nemiri i sukobi.

B e č , 22. listo pada. — Ovdješnji perzijski poslanik izjavio je novinarima, da nema niti govora o kakovoj diobi Perzije.

Hrva t ska t i skara v b r . Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavate l j i o d g o v o r n i u r e d n i k :

J o s i p Drezga .

Javna zahva la .

Prigodom prevelike žalosti, koja nas je zadesila smrću našeg nezaboravnog supruga, odnosno otca, tasta i djeda

Pavla Klarića primili smo mnogobrojne izraze sau-češća, da smatramo dužnošću svime se javno zahvaliti.

Hvala" našem kućnom liečniku, veleu­čenom gospod. dr. P. Rismondo, koji je brižno nastojao, da nam milog po ­kojnika što više u životu uzdrži. Hvala isto tako veleč. don Štipanu Pekiću, koji je neprežaljenog pokojnika poha-djao kroz dugo vrieme njegove bolesti i svete mu sakramente podjeljivao. Hvala takodjer prečastnomu dekanu — kanoniku Mihovilu Pavlinoviću i ve-lečastnomu don Dinki Hržiću, koji su milog pokojnika na samrtnoj postelji tješili.

Duboka harnost presvietlom i pre-poštovanom gospodinu biskupu dr. Jurju Cariću, što je sprovodu prisu­stvovao i pokojniku podielio u crkvi svečano odriešenje. Hvala častnom kaptolu sustolnice i poštovanim fra­njevcima mjestnog samostana.

Nek prime izraze naše zahvalnosti gg. c. k. činovnici kot. poglavarstva, suda, poreznog nadzorništva, porez­nog, carinarskog, lučkog, mjeračtva očevidnosti i baždarskog u reda ; ob-ćinska uprava, učiteljstva p u č k o - g r a -djanske škole; bratovštine Presv. Sa­kramenta, Dobre Smrti, Gospe od Kar-mela i Gospe od Ružarija; milosrdne sestrice i Javna Dobrotvornost , Hrvat­ski Sokol, Makarska-Primorska Hrvat­ska čitaonica i Hrvatsko Kolo; te oruž-nička i financijalna postaja.

Hvala mnogobrojnom gradjanstvu bez razlike, kao što i odaslanstvima našeg primorja, koji učestvovaše sp ro­vodu i dopratiše mile ostanke nezabo­ravnog pokojnika do hladnog groba.

Osobita hvala i vječita harnost po ­štovanim redovnicim samostana Zao-stroga i Živogošća, koji odaslaše iz­ričite zastupatelje pri sprovodu, naime poštovane otce: Grabića, Krolu i Bar-barića.

Vječita takodjer harnost gg. Vjeko-slavu Pekiću starijemu, Silvestru Ma-tuloviću i Pinti pl. Caralipsu, koji se pobrinuše, da sprovod što sjajnije iz-pane.

Nezaboravna hvala svim mnogobro j ­nim prijateljima, redovnicima i sveće­nicima, koji su namjenuli svete Mise za pokoj duše milog pokojnika.

Harnost naša nek je i svima onima, koji poslaše vience, duplire ili položiše doprinose u razne dobrotvorne svrhe.

Hvala napokon svima onima, koji uznastojaše lično, brzojavno i pismeno, da ublaže težku bol, koja nas je za­desila.

Svima još jednom naša iskrena hvala. M a k a r s k a , u listopadu 1910.

Obitelji Klarić, Babić, Grubišić.

Javna zahva la . U golemoj žalosti koja me zadesi

preranom smrću moje nikad nepre­žaljene kćerke

j e i v I s a v i : koja u cvietu svoje mladosti, u 10. godini života, nakon tolikih patnja, dne 17. o. mj. izpusti svoju andje-osku dušu, primili smo sa više strana izraza saučešća, te ovim iz dna raz-cviljenog srdea svima bez razlike za­hvaljujemo.

Osobita hvala m. p. župniku fra Juri Samcu, koji je naše miljenče duhom kriepio i nastojao da spro­vod što ljepše izpadne. Hvala veleč. dr. Ćirilu Pelaiću, koji ne žaleć ni troška ni dugog puta, dohrlio da p o ­kojnicu do vječnog počivališta do ­prati, gdje izreče ganutljivo nad­grobno slovo. Naša za uviek har­nost veleuč. g. dr. Dušanu Bego-viću, obćinskom liečniku te i dr. Montani obć. liečniku u Tiesnom, na neumornom trudu da pokojnicu otmu neumoljivoj smrti. Takodjer moja nezaboravna harnost obiteljim Radakovića, M. Mariana, Korofskog i Blažu Dubravki , koji nastojiše da nas duboko ucviljene utješe. Hvala napokon svojti i seljanim i prijate­ljima, koji izraziše sućut i u veli­kom broju dodjoše na sprovod.

Svima još jedanput iskrena hvala i od Boga plata.

S t a n k o v c i , 19. listopada 1910. Marko Miletić

poš t ansk i majs tor za se i za obitel j .

Velika zlatarija

(jjwo pWlc Starigrad

(Podružnica: Vis -Vela luka) .

Prodaje svakovrstnih zlatnih i srebrnih predmeta.

Najfinije švicarske dobnike. Liene umjerene bez utakmice.

Priznanice na pretek. 30.V

k o k o t a hahn" crn, 12 Kruna.

T o ^ r j e d n o g od jedne godine, čisto­krvne pasmine „Langs-zdrav, liep i velik z a

J . Kaleb, T i j e sno .

Više hiljada navrnutih loza

Aramon & Flavina prodaje se po 16 para komad.

V j e k o s l a v B r a t i n a 1—2 Ustje Ajdovšč ina pri Gorici.

K N J I Ž A R A i P A P I R N I C A

Glavna ulica I V A N A G R M A N I - A Glavna ulica

Š I B E N I K preporuča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor njemačkih i frailCllZkih knjiga,

r o m a n a , s l o v n i c a , r iečnika onda p i sać ih sprava, trgovačkih knjiga, u r e d o v n o g papira , e l egantn ih l i s t o v a z a p i sma, razg lednica i t. d.

Prima predplate na sve h r v a t s k e i s t r a n e č a s o p i s e uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću.

I Velika zaliha svakovrstnih t o p l o m j e r a , c v i k e r - n a o č a l a od najbolje vrsti i l e ć a u svim gradacijama.

V a n j s k e n a r u č b e o b a v l j a k r e t o m p o š t e .

Skladiš te fotografskih apara ta i svih

|j5 nuzgrednih potrebšt ina.

Preuzimlie naručbe svako­vrstnih pečata od kaučuka

i kovine.

Skladište najboljih i najjef­tinijih šivaćih strojeva „Sin-

ger" najnovijih sistema.

Insam & Prinoth u Sv. Ulrihu, Groden (Tirolska).

¡8 & a P

Kiparske radnje h diveta za crkve: Kipovi svetaca, oltari, propovjedaonice, križni putevi, razpeia, j a s l i c e i t. d. Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plaća naručitelj.

1 24.-9. 911 .

aooPDDaDaaoaaoooan O Na prodaju u Šibeniku §

14 kamenica za ulje § ukupne sadržine od preko 200 barila. Prodavaju se odmah sliedeće kamenice:

5 kamenica od 24 bari la

MOOOOOOOOOOOOOOOOOg

§ se p. n. o b ć i n s t v u u gradu

I oko l i c i . P r e p o r u ć a m

T o o u S a p o z n a t i m i b e z p o u z e c a d o U Z P S n u č a u t a n a č e n o g r o k a i zp la t e .

o o o o o o o o o o o a o o o o o j *

Imadem vel iku zal ihu gotov ih cipela i radi - ft onicu svakovrs tne obuće I opanaka. Izra- ZL diuie se b r z o i t a č n o p o najfinijem i na jmo- W derni jem sistemu. P o d p i s a n i se o s o b i t o p r e - ft poruču je gg- č inovnic ima, c. k. o ružmc ima i SL c k financijalnini s t r aža r ima . P roda j e se t a - Vf

kodjer i na mjesečne o b r o k e . ft

U nad i , d a i o d p . n. o 'bćinstva biti p o č a š ć e n obi ln im, b l agonak lon im na ručbama ,

bi l ježim s e ve l e š tovan jem

o o o o o o o o o o o r 1

2 kamenice od 16 barila I kamenica od 14 barila I kamenica od 12 bar i la I kamenica od 8 barila 1 kamenica od 6 bari la 2 kamenice od 4 bari la

; I kamenica od 2 bari la .

flODD O Pomenute kamenice mogu se pregledati u 1

svaki čas bez ikakve obveze. fj Za bolja razjašnjenja i za nabavu pojedinih j ft komada obratit se podpisanom vlastniku. i p j Paz i ! Za nabavu elele partije (en blok) u Jedan j S S put, ciene izvanredno obal jene.

p5-8 U g o Fosco , Šibenik.

c i a o o a a a o a a o o c n a a o D < 2 \

ne promjenjujem sapun, od kada B e r g m a n o v „ S t e c k e n p f e r d Li l i e n s e i f e" (zaštitni znak: Konj na palici) od Bergmann-a i drug. u Tešnju na Labi upotrebljujem, jer je taj sapun najupli-visniji od svijuh medicinalnih sapuna proti kož­noj bolesti (sunčane pjege), kao i za pospješi­

vanje liepe, mekane i nježne kože. Komad stoji 80 filira, a dobiva se u svim ljekarnama, droguerijama i trgovinama parfimerije itd. ^ ^

r> • •

Nikad više!

. kada ste nahladjen, pun slina proti h u n ^ * C ' u b ^ ž ^ / u ć e n i i okriepljujućem djelovanju. 12 bočica stoji K 5, 24 bočica 8 K 6 0 Hl. U Z i n i t e drugi h W « « o n j i v o m . , e k « ^ v a l t s k

•ekarnik •> V. F e l l e r u S t u b i c i , E l s a t r g _ ^ V

težkom disanju Feller-ov Fluid m. d. M. „Elsafluid". Mi se osviedočismo sami kod boli prsiju, vrata i Proizvadjač je samo

2 - 9

D U I )

kupi

jest zarazna bolest, s toga je pranje rublja obavljamo kod Takova prilika pruža se svakom

za to patentirani

Puttopami stroj Dalmacija koji je tako udešen, da može s njime i dje­

vojčica od 12 do 14 godina upravljati. P r e d n o s t i k o d u p o r a b e :

Izkuhavanje , i zpa r i -

i | vanje i desinf ic i ra-r '^SiHfC^ ' I n i e r u b | i a obavl ja se đ fASM) s v e n a j e d a n p u t za

&^MJA\\m&£ I (js 10 do 20 č a s a k a . - " niti gnječi, niti de re ,

a is to t a k o i n e p r e -gor i , i radi toga se

• d v a d o tri p u t a dulje s a č u v a n e g o o n a s

I r u k o m p r a n o . S t ro j ' t r e b a radi svoje g r a -}j dje vr lo ma lo v o d e R i s a p u n a a p o d nije •? ni najmanje moka r , a S t ro j se m o ž e u p o -. i t rebit i j o š i u d r u g e

sv rhe , kao k o t a o za ' grijanje v o d e , k u h a ­

nje voča , grijanje glatčila i kupnka itd. Godišn je pranje rublja ne stoji niti četvrt i dio p r a m a s v a k o m d r u g o m načinu p ran ja . Stroj br. 1 za kućnu uporabu zapada K 5 0 .

Uz šestmjesečno odplaćivanje 1 0 % više. [Naručbe prima i obavlja:

Hubert Bolanca, Krapanj, Dalmacija.? mm

m Objava. H Zašto se ne obratite pri kupova­

nju vaših potrebština ravno na tvrdku

JaroslaV Hodati Tkaonica i odpravništvo

H r o n o v e u M e t , ( Č e š k a . ) koji zgotavlja i ima uviek na skladištu sukna z a odjela , z i m s k e kapute itd. Zajamčeno održanje boje. Kana -f a s a , p l a t n a , f l a n e l a , u b r u s a , r u č n i k a , j a s t u k a , p o r k e t a , s i fona .

Ciene su najjeftinije. Naručbe preko 18 K . ša l jem franko.

T r a ž i t e u z o r k e . Može se dobiti 30 do 40 mt. odpadka 3

do 15 mt. dugog zaK 18 do 25 prema vrsti. B Hl ( ) d o d p a d a k a s e ne šalju uzo rc i . Q|

m

m

35?

TVORNICA PAPIRNATIH

VREĆICA

m čast mi je javiti p. n. obćinstvu, da sam objavljenu tvornicu pa­pirnatih vrećica za trgovačku po-rabu otvorio, te je podpuno pre­ma zahtjevu uredio, time sam u stanju u najkraće vrieme najveću količinu vrećica izraditi. Vrećice izradjuju se u svim veličinama i u svim bojama. Pošto je ovo u nas prvo i jedino domaće pod­uzeće ovakove vrste, nadamo se za stalno,,da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjone naručbe, koje će u podpunom redu i naj-

savjestnije izvršene biti. Sa veleštovanjem

ANTE ZORIĆ ŠIBENIK.

i m i

C t t p pcttoctlo i Pribor satova, zlatarskih i optic H kih predmeta i kineskih srebrarija y*

žlica, viljuška i noževa. ^ Zajamčei t r a d b a sa 90 g rama č is tog s reb ra .

Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago kovini.

Bogati ilustrovani olenik. Tvorničke stalne oiene.

JibetiiH, ClaVtta u t k a , br. 128. 14./9.-910.—14./9.-9U.

Hrvati i Hrvatice, po-mozite družbi sv. Girila i Metoda.

N a j s a v r š e n i j i g r a m o f o n i i p l o č e s a svakovrs tn im k o m a d i m a

o s o b i t o hrvatskim

J ^ i ^ \ provi-

''••-•'...•.* ^••E* znakom

TRADE MARK. >™' ujeo

dobivaju se u knjižari i papirnici: I van Gr imani

Šibenik, Glavna ulica. Šalje na zaht jev cienik i p o p i s k o m a d a

14.-9. 910—911. b a d a v a i f ranko.

Kupuj te ništa drugo proti

Kašalj nahladu, hunjavicu , katar i

grčev i tom kašlju do li

5 - Kaiserove Prsne karamele

(su tr i jele)

koji su ugodna teka. vjerodostojno po­praćene svjedočbe

_ Iječnika i privatnika zajamčuju sjeguran uspjeh.

Jedan omot 20 i 40 filira. Jedna kutija 60 fiiira.

Na prodaji drži: Carlo Ruggeri , cent. drogerija

i Vinko VuciĆ, drogerija

I O Kruna d n e v n o ! Lahka zaslužna za svakog u gradu i na selu i u čisto malim mjestima. Šaljite vašu adresu poštanskom dopisnicom na firmu: Jak. Konig, Beč VII/3, Poštanski ured 63.

Velika 1[ * T Z ^ 4 r l ^ ^ 4 - ^ ^ 1 ^ ^ Vel ika T v o r n i c a t j e s t e n i n e

i mlinice za raznu hranu. Pomoćju najmodernijeg motora

proizvadja

% £ # m . Od najboljeg marseljskog griza kao i od

Dobrog i od najfinijega p Š e t l i Č n O g braŠlia dob rog i od najfinijega.

Tvrdka:

I V A N Š U P U K i b r a t

K Šibenik. 1 5 / V L 1 0

Kuća Gutenberg,

> EMANUEL KRAUS. Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18

Zaht jeva j te cienik b e z p l a t n o i bez p o š t a r i n e . Dop i s ivan j e hrva tsk i .

Najbolji namještaji snage kao š t o :

motori na plin (gas), benzin, žes tu , k a m e n o ulje, s u r o v o ulje za obrtničke, poljodjel­ske i e lektr ične namještaje = = = = = s n a g e . • Namještaje na mršavi plin (Sangaulage)

prodaje

Draždjanska tvornica motora

m

na plin (A. G. D r e s d e n e r G a s m o t o r e n - F a b r i k :

Mor i tz Hille, D r e s d e n )

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

: Hrvatska o o

I I I

i

a o a a i banka m

[ * Podružnica m v

• Si o o o

P o d r u i n l c e :

Vìa Giulia br . 33 .

Via Giul ia br . 16

Via A c q u a - . I d o t t o br . 65 .

Važno za svakoga!

Gustav Marko

Dionička glavnica - -- - - - K 2,000.000 Pr ičuvna z a k l a d a i pritičci K 180.000. CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU.

o

Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto ko-rentu u ček prometu; eskomptuje

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

a

Mjenjačnica - - -kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Revi­zija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unovčenje kupona bez

odbitka. 1 6 1 - 5 4

Oglašujte Hrvatskoj Rieči",

® • P o d r u ž n i c e :

V i a B a r r i e r a v c c c h i a br. 33 .

Via C o l o n i a br. 17. S . Giovanr . i

d i Guardie l la \C, br . 871 .

Telefon br. 1930. Telefon br. 1930. C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 45 . T a k u ć i račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kred i tne b a n k e .

Veliko skladište s t a a l a prost ih , apaniranih i z a ures . Veliki izbor p r e d m e t a z a I jearne , drogeri je , porcu lanso i z e m l j a n o

sudje , ocal ine , staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani.

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice. Na zahtjev šalju se cienici badava.

D o p i s i v a n j e v t 1 1 r v a t u k o m j e n l U n .

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

26.11. 10. L mm

P O Z O r ! ^ * d t m ( t " W< 3s,r» I Palnaclj« — v i l i o n < i f » l t i t t i l > x ' . 1-5

Gospodare sVcze • Ejnbljanil I može se dobiti uz najpovoljnije ciene i uvjete svakovrstnog d o b r o g i sv ježeg f

ž iveža i brašna najglasovitijih mlinova, te krumpira, ztJjfi, g r a h a i umjetnih gnoj iva . |

Tvrdka je od novog ljeta uvela škont od «/ na svu robu bez razlike, za fakture izplative kroz 3 dana, a to da olahkof rgovcima knjigovodstvo.

Podupirati Gospodarsku svezu, patriotična je duž ,„s t svakog našeg trgovca. | Cienike i uzorke šalje se badava na zahtiev.

[ S v o j s v o m e ! • • • • i

Ravnatelj i vodja:

II. Škerl , Trst. 19.11. l o |