2
God. I. Šibenik, a subota 8. srpnja 1905. Br. 23. PredplaU u Šibeniku: Pojedini broj stoji 4 pare. Na kuću 6 para. Predplata van Šibenika: na godinu 8 Kr., na po godine 4 Kr. Vlastnik, •davatelj i odgovorni urednik: VLADIMIR KULIĆ. HRVATSKA RIEC IZLAZI SRI ED OM I SUBOTOM. Pisma i predplate flalju se ured- ništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vra- ćaju. Oglasi se tiskaju po 20 para, priobćena, zahvale, itd. po 40 para redak ili po pogodbi. Tlakaraloa Ivan Bfagltnatz Trg Sv. Ivana. Šibenik. 8 srpnja. Naši Javni ođnoiaji. „Je- dinstvo" je opet gronulo nizstrmice. Zaludu, vuk mienja dlaku, ali ćudi nikada. Njegova je zadaća žtrcati otrov u nas javni život, razvrnuti i pokvariti eVe, hto je dobro, pa da bolje uspije, počelo izlaziti tri puta na sedmicu i prcmienilo ime. Al nama nije do njega, već do onih opakih duča u našem gradu, koje «e njemu utekože, da pomoću jed- nog Antonija Stražićića ne samo zavaraju naš dobri puk, već, da na najsramotniji način ozlogase naš grad. Čitajući „Jedinstvo" Aforpu- gcvo a ne Naše, čovjek ne zna, piše li se tu o Odesi ili o Šibeniku. Ne- ma tu razlike, dapače u Šibeniku je gore! Ovdje se po „Jedinstvu" ponavljaju okršaji jedan za drugim; tu su kreševa, kamenja, noži; tu ce krv, da od časa do časa sikne, tu su pokolji neizbježivi, požari neod- klonivi, terorizacije od kraja na kraj; tu biesne rulje vrve gradom, po selima se potapljaju brodovi, a- iiarhija obćenita, redarstvo pasivno, vlast obćinska i poglavarstvena ne- moćna; tu uzmiču kremenjaci, na- padaju komunardi, revolucija će eto sad na da plane! Zove se u pomoć vlada, zovu se žandari, ko- mesari na obcinu — čas je užasno kritičan! To je slika grada Šibenika, iz- IHMII.I ii stupcima sramotnog Mor- purgova lista, i tu sliku tu iznose oni poznati nezadovoljnici, ljudi, koji i>i htjeli uci u obćinu. Na taj način miedjati, ozloglasivati Šibenik mogu »amo one podle duše, koje se nisu stidile prikazati one nizke tužbe proti našoj obćini, oni jadni stvo- rovi, kojima je sve dobro i dopu- šteno, Bamo kad mogu rovariti proti obćini, da ju sruše, ne bi li oni u nju prodrli. To je izdajstvo najgad- nije \ isti, nemoralnost, kojoj nema primjera, zloba paklena, proti kojoj se mora podići sve, Što zna /a svoj obraz, sve, što ćuti za ponos i sre- ću milog nam Šibenika. Podle kukavice pišu sve to, ali ne smiju, da se podpišu. Boje se izići na javnost, kao što se sove i jejine boje svjetlosti sunca božjega. Nego, zahvaleći Bogu, ni „Je- dinstvo" ni crna družba, koja iz njega otrov siplje, ne će nikad okft- Ijati ime našeg grada, koji je pod današnjom obćinskom upravom izi- šao svjetal pred cielim našim na- rodom. Sve vlasti, cielo gradjanstvo, cieli puk obćine naše dignut će se proti klevetnicima, proti crnoj druž- bi, kojoj su zloća i interes ubili pojam svakog družtvenog poredka, koja ide za tim, da sklad i mir u Šibeniku i u okolici njegovoj po- remeti. Pristaše „Hrvatske Stranke" poznaju crne namjere nezadovolj- nika, koji su predvodjeni ljudima, što spadaju družbi Šarića, Kore i Borčila! Sramotna pisanija tih ljudi past će — kao uviek do sad — njima samo na obraz. Svako njiho- vo uckanje, svako izazivanje bit će odbijeno posmjehom sažaljenja. Crna družba može slobodno izazivati skandale, može slobodno u mutnu loviti — sve zaludu. Hrvat- skoj stranci jedna je lozinka : istina, poštenje i mir! Lozinka crne družbe nasuprot je: la£, siamuta i nemir, al toga je* puk već sit i presit, jer su ga da- našnji nezadovoljnici kroz 30 god. uviek zavadjali lažima, ponizivali sramotom, unearećivali nemirom i skandalom, a dobra nije nikad vidio, nikad okušao! Šibenik je progledao! Crna družba može se hvastati, da ima uza se sve, al to sve, sve je crno, sve je nepošteno, sve zaneseno samo za svoje interese. Crna družba može izazivati u Docu, u Varošu, u ka- fanam, pred Vatrogascima, u Ko- njevratima, u Vrpoljcu, na Danilima i svugdje, kamo god dopru nauc- kane čete nadobudnih kolaša; crna družba može prietiti svakome selja- nu, koji ju od sebe tjera, može prietiti donapokon i ženskim seljan- kama, može upadati na čopore u sela, kao vuci medju ovce, sve za- ludu ! Na nastajnim obćinskim izbo- rima vidjet će se, da je narod pro- gledao, da zna razlikovati dobro od zla; na tim izborima osvanut će sudnji dan crnoj družbi, narod će joj doviknuti: Natrag! Odlazi od mene! Nego crna će družba u svojoj zlobi izbjeći sigurno toj osudi na- roda. Ona ne će pristupiti na izbore, ne će imati srca, da Čuje tu stražnn rieč iz usta puka, koji je sit njezina tridesetgodišnjeg zuluma, pa će se po\ući: al za to ne će prestati sve do zadnjeg časa, da u sramotnom „Jedinstvu" ocrnjrva naš Šibenik; ona ce sve to žežčom srdžbom si- pati u sviet laži i potvore, jer joj je to do izbora jedino oružje! Drugo Šta ne zna i ne može da radi. Al neka slobodno siplje laži i potvore, neka ju splitska mržnja i nadalje podpamaže; — to izdajničko oružje ne će nauditi Šibeniku, ni nje- govoj okolici, jer će - opet velimo - Šibenik i okolica na izborima za uviek strovaliti u bezdan te izdajice, te sebičnjake, te kukavice, da se više nikad ne ukazu na svjetlost dana. Mislila je crna družba, da će izpaliti najjači hitac, kad navali na poštene hrvate nešibenčane. Al tu je bila najslabija, jer je baš ona okupila oko sebe najomraženije došljake, medju kojima ćemo spo- menuti samo jednog Don Marka Vežića i jednog Pavasovića, Sve ove žalostne prilike u Ši- beniku, koje su nastale zlobom crne družbe, narinule su Hrvatskoj Stranci težku odgovornost, da ukloni iz ja- vnog života smutljivce i sebičnjake. I ona će tu dužnost sretno ispuniti; ona ce ponosna u ime obćeg mira i poštenja očistiti ovaj kužni zrak, što Šibeniku prieti novim bolestima, novim nevoljama, a u tome će ju podpumoći svi pošteni, svi pravi rodoljubi. U vršenju te dužnosti morala ju je preteci politička vlast i državno odvjetništvo, barem u ime javnog morala i mira, radi kojega u stano- vitim] prigodam znadu te vlasti po- kazali preveliku revnost. U ovakim pak prigodam one ciene, da su iz- vršile svu dužnost, pokazajuć se nepristranim, al to nije dosta! Ovim smo iztaknuli, koliko je zlobe i himbe u nastojanju crne družbe. Pri koncu ćemo iztaknuti, koliko je i bedasta. Ona piše u „Jedinstvu", da će tobože po jednoj viesti iz Zadra bit oteto današnjoj obćini vodjenje izbora, a povjereno vladinom komesaru. Što se babi htilo, to se babi smio. Ne znaju bedaci, da se to samo može onda desiti, kad je jedna obćina pred- tečno, dakle prije izbora razpuštena, ili pak u jedinom slučaju, kad je javni mir i red silno ugrožen, o čemu se u Šibeniku ne može ni govoriti. Crna je družba doduše kušala, da izazove razpust obćine ali uzalud! Završujemo: dosta je varanja, dosta nemorala, dosta grabeža, li- cumjerstva i kokodrilskih suza! Zubatac, trlja, lubin. Izmedju svih riba. koje živu u m o - ru zubatci, trlje i lubini (brancini) bili su uviek osobito traženi, a i dan danas o njih se otimlju oni, koji mogu, da se gospodski pogoste. Lzmedju svih zubataca onaj okrunjeni (Dentex gibbasus) nosi prvenstvo. Ovu riedkost naći je samo kao stalnu u Bosporu i našem tiesnu od tvr- dje sv. Nikole do pećine sv. Ante. Zašto ga drugamo nema, još se za stalno ne zna. II staro doba puno se je viši- okru- njenih zubataca lovilo, nego danas. Nije bilo godine, da se ne bi uhvatilo najma- nje po 200-500 glava. Godine 1899 zu- batac je bio gotovo izčeznuo, tako, da se je mislilo, da smo i ovu riedkost za vazda izgubili. Godine 1903. nastojanjem g. Bare Despota iz Mandarine, opet se je uhvatilo nekoliko krasnih eksemplara, dok lanjske godine manje, a što će ove godine biti, to će se viditi kroz srpanj i kolovoz, jer je ovo doba, kad se okrunjeni zubatci love. Zašto se nije pojavio od g. U navedenom listu papinskog nun- cija, biskupa Beri i u s a t i a, još se Ivan Tomko Marnavić pozivlje, da bi naznačio troškove tiska glagolskih knjiga i da bi došao nadgledati tiskanje istih. Suglasno tom pozivu bio je naš Tomko dvie godine kasnije zgotovio gla- golski provod službenika (uiissale) i ća- ttv.lova (l)ieviarium) i nalazio se već u Itiinu, da nadgleda tiskanje istih. (Uod. 1614.) Da preuredi te crkovne knjige na- Odmah kao mladi misnik bio je ravno je, da je Tomku moralo biti pri ruci imenovan učiteljem djaka, a poslie same razno gradivo tiskanih i rukopisnib glu-) tri godine kanonikom Stolne Crkve Sv. galskih kodeksa, medju kojima bio je i { Jakova i kapitularniui tajnikom, glasoviti psaltir, koji on kasnije posluži Uz druge razne i trudne časti, ko- jima je bio obterećen, kako smo vidili, Mio ni Sv. Stolice, lvristoforo Soriano., javljajući to SVOJOJ vladi, medju ostalim piše joj: .... c h e '1 detto pie Giovanni haveva già fatta tal traduttione, et che veduta da lui (Kard. Serra) et da altri della lingua, 1' era ri- ~ W ^fr di sodisfuttioue, et in tutte le parti tnmko- U hrvatskoj književnosti glagolski prepis Teodozijevog psaltira jepoznat pod imenom „Solinski psaltir", ali m kao da je izvornik pripadao solinsko, (odnosno splitskoj crkvi\ uego što gj spljetski (solinski) nadbiskup. Iz života Tomke Mari ptilivatio se i preuredjenja glagolskih cr- kovnib knjiga., što je izvrstno dotjerao kraju god. 1614. I' životopisim Tomkovim ne nala- zimo, da se je odalečio kroz vrieme tog bio dao napisati Teodozije miški, kasnije Ipreuredjenja glagolskih knjiga iz Šibenika, 'a traži drugamo potrebite mu podatke i radivo; po tomu eienimo, da je dosta azložito zaključiti, da je on već imao u lemo, da rodjen u Šibeniku, od jedanaest gjbeaikn s v e o n o > s t o m u j e s l u ž i l o z a godina unišao je kao djak u sjemenište t a j r a t ^ • j a j e ^ n a £ a o { glasoviti prepis <vog rodno« grada, u kojemu je učio do I ,. a u a r i f . a U i r a ii svog god! LE ojemu je a prosliedi )linsko;ia psaltira 1,1 . Taj dnigocienjeni kodeks, koji na Te godine podje da prosliedi nauke I žalost ode izgubljen, morao se je čuvati u u Rim, odakle se povrati u Šibenik god. riznici stolne crkve, pri kojoj je naš Tomko, 1603.. gdje je te iste godine bio redjen kako smo vidjeli, bio ne samo kanonik, umnikom. \&6 i kapitularni tajnik. Na temelju tih obćenitih činjenica nije nam potreba tražiti pojedinih i su- vremenih dokumenata o uporabi glagoliee u šibenskoj županiji u I X . vieku; ipak okolnost, što je prepis Teodozijeva psal- tira nadjen u Šibeniku, podupire vjerojatno mnienje, da je u istom gradu obstojao početkom X III. vieka i izvornik tog pre- pisa, i po tomu imali bismo izpravni savremeni dokaz, da je glagolica bila u porabi u gradu Šibeniku već za Teodo- zijeva biskupovanja. Tekom ovih uspomena imat ćemo prigodu iztaknut kontinuitet staro-hrvat- skog bogoslužja u šibenskoj županiji, koje je neosporno trajalo neprekidno i obćenito izmedju dalmatinskih Hrvata, od Teodozija do zlokobnog spljet^kog sabora od god. 924. Ovaj sabor, ako je nastojao uništiti glagolicu, nije dostigao prekinuti zlatne niti uporabe glagoliee, koje se mogu nadovezati od najstarijih doba sve do naših.

God. I. Šibenik, a subota Br. 23. HRVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_07__023.pdfdo zadnjeg časa, da u sramotnom „Jedinstvu" ocrnjrva naš Šibenik;

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: God. I. Šibenik, a subota Br. 23. HRVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_07__023.pdfdo zadnjeg časa, da u sramotnom „Jedinstvu" ocrnjrva naš Šibenik;

God. I . Šibenik, a subota 8 . s rpnja 1 9 0 5 . Br. 2 3 .

PredplaU u Šibeniku: Pojedini broj stoji 4 pare.

Na kuću 6 para. Predplata van Šibenika:

na godinu 8 Kr., na po godine 4 Kr.

Vlastnik,

•davatelj i odgovorni urednik:

VLADIMIR KULIĆ.

HRVATSKA RIEC IZLAZI SRI ED OM I SUBOTOM.

Pisma i predplate flalju se ured­ništvu. — Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vra­ćaju. — Oglasi se tiskaju po 20 para, priobćena, zahvale, itd. po 40 para redak ili po pogodbi.

T l a k a r a l o a

I v a n B f a g l t n a t z

Trg Sv. Ivana.

Šibenik. 8 srpnja.

N a š i J a v n i ođnoia j i . „Je­dinstvo" je opet gronulo nizstrmice. Zaludu, vuk mienja dlaku, ali ćudi nikada. Njegova je zadaća žtrcati o t rov u nas javni život, razvrnuti i pokvarit i eVe, hto je dobro, pa da bolje uspije, počelo izlaziti tri puta na sedmicu i prcmienilo ime. Al nama nije do njega, već do onih opakih duča u našem gradu, koje «e njemu utekože, da pomoću jed­nog Antonija Stražićića ne samo zavaraju naš dobri puk, već, da na najsramotniji način ozlogase naš grad.

Čitajući „ J e d i n s t v o " Aforpu-gcvo a ne Naše, čovjek ne zna, piše li se tu o Odesi ili o Šibeniku. Ne­ma tu razlike, dapače u Šibeniku je gore! Ovdje se po „Jedinstvu" ponavljaju okršaji jedan za drugim; tu su kreševa, kamenja, noži; tu ce krv, da od časa do časa sikne, tu su pokolji neizbježivi, požari neod-klonivi, terorizacije od kraja na kra j ; tu biesne rulje vrve gradom, po selima se potapljaju brodovi, a-iiarhija obćenita, redarstvo pasivno, vlast obćinska i poglavarstvena ne­moćna; tu uzmiču kremenjaci, na­padaju komunardi, — revolucija će eto sad na da plane! Zove se u pomoć vlada, zovu se žandari, ko­mesari na obcinu — čas je užasno kri t ičan!

To je slika grada Šibenika, iz-I H M I I . I ii stupcima sramotnog Mor-purgova lista, i tu sliku tu iznose oni poznati nezadovoljnici, ljudi, koji i>i htjeli uci u obćinu. Na taj način miedjati, ozloglasivati Šibenik mogu »amo one podle duše, koje se nisu stidile prikazati one nizke tužbe prot i našoj obćini, oni jadni stvo­rovi, kojima je sve dobro i dopu­š t e n o , Bamo kad mogu rovariti proti obćini, da ju sruše, ne bi li oni u nju prodrli. To je izdajstvo najgad-nije \ isti, nemoralnost, kojoj nema primjera, zloba paklena, proti kojoj se mora podići sve, Što zna /a svoj obraz, sve, što ćuti za ponos i sre­ću milog nam Šibenika.

Podle kukavice pišu sve to, ali ne smiju, da se podpišu. Boje s e izići na javnost, kao što s e sove i jejine boje svjetlosti sunca božjega.

Nego, zahvaleći Bogu, ni „ J e ­dinstvo" ni crna družba, koja iz njega otrov siplje, ne će nikad okft-Ijati ime našeg grada, koji je pod današnjom obćinskom upravom izi­šao svjetal pred cielim našim na­rodom. Sve vlasti, cielo gradjanstvo, cieli puk obćine naše dignut će se proti klevetnicima, proti crnoj druž­bi, kojoj su zloća i interes ubili pojam svakog družtvenog poredka, koja ide za tim, da sklad i mir u Šibeniku i u okolici njegovoj po­remeti. —

Pristaše „Hrvatske Stranke" poznaju crne namjere nezadovolj­nika, koji su predvodjeni ljudima, što spadaju družbi Šarića, Kore i Borčila! Sramotna pisanija tih ljudi past će — kao uviek do sad — njima samo na obraz. Svako njiho­vo uckanje, svako izazivanje bit će odbijeno posmjehom sažaljenja.

Crna družba može slobodno izazivati skandale, može slobodno u mutnu loviti — sve zaludu. Hrvat­skoj stranci jedna je lozinka : istina, poštenje i mir!

Lozinka crne družbe nasuprot je: la£, siamuta i nemir, al toga je* puk već sit i presit, jer su ga da­našnji nezadovoljnici kroz 30 god. uviek zavadjali lažima, ponizivali sramotom, unearećivali nemirom i skandalom, a dobra nije nikad vidio, nikad okušao!

Šibenik je progledao! Crna družba može se hvastati, da ima uza se sve, al to sve, sve je crno, sve je nepošteno, sve zaneseno samo za svoje interese. Crna družba može izazivati u Docu, u Varošu, u ka-fanam, pred Vatrogascima, u Ko-njevratima, u Vrpoljcu, na Danilima i svugdje, kamo god dopru nauc-kane čete nadobudnih kolaša; crna družba može prietiti svakome selja-nu, koji ju od sebe tjera, može prietiti donapokon i ženskim seljan­kama, može upadati na čopore u

sela, kao vuci medju ovce, sve za­ludu ! Na nastajnim obćinskim izbo­rima vidjet će se, da je narod pro­gledao, da zna razlikovati dobro od zla; na tim izborima osvanut će sudnji dan crnoj družbi, narod će joj doviknuti: Natrag! Odlazi od mene! —

Nego crna će družba u svojoj zlobi izbjeći sigurno toj osudi na­roda. Ona ne će pristupiti na izbore, ne će imati srca, da Čuje tu stražnn rieč iz usta puka, koji je sit njezina tridesetgodišnjeg zuluma, pa će se po\ući: al za to ne će prestati sve do zadnjeg časa, da u sramotnom „Jedinstvu" ocrnjrva naš Šibenik; ona ce sve to žežčom srdžbom si­pati u sviet laži i potvore, jer joj je to do izbora jedino oružje! Drugo Šta ne zna i ne može da radi. Al neka slobodno siplje laži i potvore, neka ju splitska mržnja i nadalje podpamaže; — to izdajničko oružje ne će nauditi Šibeniku, ni nje­govoj okolici, jer će - opet velimo -Šibenik i okolica na izborima za

uviek strovaliti u bezdan te izdajice, te sebičnjake, te kukavice, da se više nikad ne ukazu na svjetlost dana. —

Mislila je crna družba, da će izpaliti najjači hitac, kad navali na poštene hrvate nešibenčane. Al tu je bila najslabija, jer je baš ona okupila o k o sebe najomraženije došljake, medju kojima ćemo spo­menuti samo jednog Don Marka Vežića i jednog Pavasovića,

Sve ove žalostne prilike u Ši­beniku, koje su nastale zlobom crne družbe, narinule su Hrvatskoj Stranci težku odgovornost, da ukloni iz ja­vnog života smutljivce i sebičnjake. I ona će tu dužnost sretno ispuniti; ona ce ponosna u ime obćeg mira i poštenja očistiti ovaj kužni zrak, što Šibeniku prieti novim bolestima, novim nevoljama, a u tome će ju podpumoći svi pošteni, svi pravi rodoljubi.

U vršenju te dužnosti morala ju je preteci politička vlast i državno odvjetništvo, barem u ime javnog

morala i mira, radi kojega u stano­vitim] prigodam znadu te vlasti po­kazali preveliku revnost. U ovakim pak prigodam one ciene, da su iz­vršile svu dužnost, pokazajuć se nepristranim, al to nije dosta!

Ovim smo iztaknuli, koliko je zlobe i himbe u nastojanju crne družbe. Pri koncu ćemo iztaknuti, koliko je i bedasta. Ona piše u „Jedinstvu", da će tobože po jednoj viesti iz Zadra bit oteto današnjoj obćini vodjenje izbora, a povjereno vladinom komesaru. Što se babi htilo, to se babi smio. Ne znaju bedaci, da se to samo može onda desiti, kad je jedna obćina pred-tečno, dakle prije izbora razpuštena, ili pak u jedinom slučaju, kad je javni mir i red silno ugrožen, o čemu se u Šibeniku ne može ni govoriti. — Crna je družba doduše kušala, da izazove razpust obćine — ali uzalud!

Završujemo: dosta je varanja, dosta nemorala, dosta grabeža, li-cumjerstva i kokodrilskih suza!

Zubatac, trlja, lubin. Izmedju svih riba. koje živu u m o ­

ru zubatci , trlje i lubini (branc in i ) bi l i su uviek osobi to traženi , a i dan d a n a s o nj ih se ot imlju oni, koji m o g u , da se g o s p o d s k i pogos te . Lzmedju svih z u b a t a c a onaj okrunjeni ( D e n t e x g ibbasus ) nos i prvens tvo . Ovu r iedkost naći je s a m o kao s ta lnu u B o s p o r u i n a š e m t iesnu od tvr-dje sv. N i k o l e do peć ine sv. A n t e . Z a š t o g a d r u g a m o nema, još se za s ta lno n e zna . II staro doba puno se je viši- okru­njenih zubataca lovi lo , n e g o danas. N i j e b i lo god ine , da se n e bi uhvat i lo na jma­nje p o 2 0 0 - 5 0 0 glava. G o d i n e 1 8 9 9 z u ­batac je b io g o t o v o i zčeznuo , tako, da se j e mis l i lo , da s m o i ovu r iedkost z a vazda izgubi l i . G o d i n e 1 9 0 3 . nas to janjem g. B a r e D e s p o t a iz Mandarine, ope t se je uhvat i lo neko l iko krasnih eksemplara , dok lanjske god ine manje , a što će o v e g o d i n e biti, to će se viditi kroz srpanj i ko lovoz , jer je ovo doba, kad se okrunjeni zubatc i love. Z a š t o se nije pojavio od g.

U n a v e d e n o m l istu p a p i n s k o g nun­

c i j a , b i s k u p a B e r i i u s a t i a, j o š s e I v a n

T o m k o M a r n a v i ć poz iv l je , da bi n a z n a č i o

t r o š k o v e t i ska g l a g o l s k i h knj iga i da bi

d o š a o n a d g l e d a t i t i s k a n j e i s t ih .

S u g l a s n o t o m poz ivu b i o je n a š

T o m k o d v i e g o d i n e kasn i je z g o t o v i o g la ­

g o l s k i p r o v o d službenika (u i i s sa l e ) i ća-

ttv.lova ( l ) i e v i a r i u m ) i n a l a z i o s e već u

It i inu, d a n a d g l e d a t i skanje i s t ih . ( U o d .

1 6 1 4 . )

D a preuredi te crkovne knj ige na- O d m a h k a o m l a d i misn ik b io je ravno je , da je T o m k u mora lo biti pri ruci imenovan uč i te l j em djaka, a p o s l i e s a m e razno gradivo t iskanih i rukopisnib g l u - ) tri g o d i n e k a n o n i k o m S t o l n e Crkve Sv . ga l sk ih kodeksa , medju kojima bio je i { J a k o v a i kapitularniui ta jn ikom, g lasovi t i psaltir, koji on kasnije pos luž i Uz d r u g e razne i t rudne čast i , ko ­

jima je b io obterećen , k a k o s m o vidil i ,

M i o ni S v . S to l i ce ,

l v r i s t o f o r o Soriano., jav l jajuć i t o SVOJOJ

v l a d i , m e d j u os ta l im p i še j o j : „.... che '1 d e t t o p i e G i o v a n n i h a v e v a g i à fat ta tal t r a d u t t i o n e , e t c h e v e d u t a d a lui ( K a r d . S e r r a ) e t d a altri d e l l a l i n g u a , 1' era ri-

~ W ^ f r di s o d i s f u t t i o u e , e t in tu t t e le parti tnmko-

U hrvatskoj knj iževnost i g lagolski prepis T e o d o z i j e v o g p s a l t i r a jepoznat p o d i m e n o m „Solinski psaltir", ali m k a o da je izvornik pr ipadao sol insko, ( o d n o s n o spl i tskoj c r k v i \ uego š to gj

spljetski ( so l inski ) nadbiskup.

Iz života T o m k e Mari

pti l ivatio se i preuredjenja g lago l sk ih cr-

kovnib knjiga., š t o j e izvrstno dot jerao

kraju god . 1 6 1 4 .

I' ž ivotopis im T o m k o v i m ne nala­

z imo, da se j e o d a l e č i o kroz vr ieme t o g

b io d a o napisat i T e o d o z i j e m i š k i , kasnije Ipreuredjenja g l a g o l s k i h knj iga iz Š ibenika , 'a traži d r u g a m o potreb i t e m u p o d a t k e i r a d i v o ; po tomu e i e n i m o , d a je d o s t a

az lož i to zaključi t i , d a je o n već i m a o u l e m o , da rodjen u Š ibeniku , od jedanaest g j b e a i k n s v e o n o > s t o m u j e s l u ž i l o z a

godina unišao je kao djak u s jemeniš te t a j r a t ^ • j a j e ^ n a £ a o { g lasovi t i prep i s <vog rodno« grada, u kojemu je učio do I , . a u a r i f . a U i r a i i svog god! LE

ojemu je

a prosl iedi

)linsko;ia psaltira1,1.

Taj d n i g o c i e n j e n i k o d e k s , koji n a T e godine podje da prosl iedi nauke I ža lost ode i zgubl jen , m o r a o s e je čuvat i u

u R im, odakle se povrati u Š ibenik g o d . riznici s to lne crkve , pri kojoj je n a š T o m k o , 1 6 0 3 . . gdje je te i s te god ine b io redjen kako s m o vidjel i , b i o ne s a m o kanonik, u m n i k o m . \&6 i kapi tularni tajnik.

N a temel ju t ih obćeni t ih č injenica nije nam potreba tražiti pojedinih i su­vremenih d o k u m e n a t a o uporabi g lago l i e e u š ibenskoj županij i u I X . v i e k u ; ipak oko lnos t , š to je prep i s Teodoz i j eva psal­tira nadjen u Š iben iku , podupire vjerojatno mnienje , d a je u i s tom gradu obstojao p o č e t k o m X III . v ieka i izvornik tog pre­pisa , i p o tomu imali b i smo izpravni savremeni dokaz , da je g lago l i ca b i la u porab i u gradu Š ibeniku već za T e o d o ­z i jeva b iskupovanja .

T e k o m ovih u s p o m e n a imat ć e m o p r i g o d u iz taknut kont inui te t staro-hrvat-s k o g b o g o s l u ž j a u š ibenskoj župan i j i , koje je n e o s p o r n o trajalo neprek idno i o b ć e n i t o i zmedju da lmat inskih H r v a t a , o d T e o d o z i j a do z l o k o b n o g spljet^kog s a b o r a od g o d . 9 2 4 .

Ovaj sabor, ako je nas to jao uništ i t i g l a g o l i c u , nije dos t igao prekinut i z la tne niti u p o r a b e g lago l i ee , koje se m o g u nadovezat i od najstarij ih doba sve do naš ih .

Page 2: God. I. Šibenik, a subota Br. 23. HRVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_07__023.pdfdo zadnjeg časa, da u sramotnom „Jedinstvu" ocrnjrva naš Šibenik;

1 8 9 9 — 1 9 0 3 a e da s e ustanovi t i . J e d n i su gata l i , da se j e zubatc ima , kad se je p o p r a v l j a l a tvrdjava sv. N i k o l e , začep i la p e ć i n a iz koje izv iru, a l i u t o ni je vje­rovat i . V j e r u j m o radje , d a m u je izlaz prepi u'i 11,i d inamita , k o j a j e kroz ovo

r a z d o b l j e u n a š e m t i e snu harači la . O s i m ove r iedkost i , k o j a i m p o n u j e

s v o j o m v e l i č i n o m i l j e p o t o m u n a š o j o k o ­l i c i , a o s o b i t o i zmedju o t o k a dvie K r b e l e i O b l i k a b l izu K r a p n j a nać i je ve l iko auaož tvo prost ih zubataca ( D e n t e s vu lga-r i s ) . M e t a , š to ih K r a p l j a n i n e z n a d u hvata t i , a t o i d e u pr i l og V e r g a d i n c i m a i Lžancima, koji v i se p u t a preko g o d i n e o t n a . t r seb i brk.

N e m a n j e v a ž n a o d o k r u n j e n o g zu-b a t c a za n a š o k o l i š , k a o i za c io stari I l i r ik , b i la j e i bi t i ć e trlja ili trilja ( M u l l u a b a r b a t u s L . i s u r m u l e t u s L . ) S t a r i R i m l j a n i o sob i to su bi l i lakomi n a 4rlje iz I l i r i k a . T a k o n a m Pl in i j kaže , d a je A s i n i j Ce ler p l a t i o z a j e d n u s a m u tr l ju iz I l i r ika 8 0 0 0 n u m m i ; a Marc i jal k o r i C a l l i o d o r a , š to je n a j e d n o j večer i p o j e o 1 2 0 0 š e s t e r a c a , š t o j e d a o za same če t ir i trlje , t. j . svo tu , š to je uhvat io p r o d a j o m j e d n o g s v o g roba. S e n e k a nam k a ž e , da je I'. Oktavi j p la t io za j ednu tr l ju od 4 V * l ibr ice , ko ju nije ht io kupit i c a r T i b e r i j , 1 0 0 0 K današnj ih .

D a n a s , k o š t o j e naravno p o s v e je t e ž k o n a ć i trlja o n a k o v e ve l i č ine , a uzro­k o m j e č e s t o i n o r a z l o ž n o r ibanje . N a j ­v e ć a trlja d a n a s j e o d V 8 kg . , a najveći d i o , š t o do laz i n a r ibarnicu prodaje se p o d i m e n o m „ b a r b u n c i n a " „tr l j ica" o d 6 - 8 c m . i j o š manje , š t o j e B o g u p lakat i . O v a k o v i h nedoras l ih trlj ica najv iše se l o v i u Morinjama, . s t o g bi s e v las t i na t o p o z v a n e i m a l e zauze t i , d a s e o v o m u a t a n o u a kraj, p o š t o o p a ž a m o , d a trlja u n a s sve t o m a n j e biva. G o d i š n j i pr ihod ,

ž t o s e iz tr l ja dobi je n a J a d r a n u , i znos i d o 3 0 0 . 0 0 0 K .

N a š P r o k l j a n , s v e d o v o d o p a d a K r k e obi luje u ve l ike l u b i n i m a — bran­c i n i m a ( L a b r u s l u p u s ) , g d j e g a je naći i o d v e l i č i n e o d 2 0 kg . N a d j e š e m u i m e „ l u p u s " radi n j e g o v e proždr l j ivos t i . U M o r i n j a m a i m a g a m n o g o , a l i n e dos i že o n u ve l i č inu , k o j o m se od l ikuje prok-I j a n s k i lubin. N e da s e tajit i , da j e naš im l u b i n i m a kol ievka M o r i u j e , a g r o b n i c a P r o k l j a n . N a ža los t s v a g d a n o s e opaža , d a j e i o v e ribe manje , a t o s raz loga , ftto s e u M o r i n j a m a pohvata preko g o ­d i n e n a v r e ć e s i tn ih i n e d o r a s l i h lubina , k o j i s o prodaju p o n a š i m z a g o r s k i m se ­l ima. S t o J a d r t o v č a n u u m a k n e , to dina­m i t a u Prok l jan u ub i je i o n d a mora , d a ih je svak i dan t o m a n j e . N a š i su • tar i m o r e njegoval i , pak su g a i uži ­va l i , dok mi danas , t o b o ž e napredn i l ju­d i , m o r e t a m a n i m o , t e o v o m o r a da nam a e i o s v e ć u j e svojom s v a g d a n o m sve to v e ć o m pustoš i .

Izborna kronika. Na 1. o. mj, u „Sokolu" ob-

d r/a 11 jc najavljeni sastanak izbor­nog odbora „Hrvatske Stranke". Pristupiše svi pozvanici uz one, koji M I se imali dodati u prošireni od­bor. Nekoji odbornici sa sela ne pristupiše, izjavivši, da im se je sa stanovite strane zaprietilo. Bas po kremenjačku! Našli su se medju prisutnima ovog puta svi župnici okolice, koji su bili na osobit način uz sve druge pozdravljeni.

Predsjednik M. Stojić predo­čuje borbu, prispodabljajuć je s o-nom za svih izbora provedenih od dobe uglavljene sloge. Isti ljudi, koji su so kod svakog izbora iz ti­cali bukom, prietnjama i zavadja-ujem, iztiću se i danas, pa kao što

su pri svakom predjašnjem izboru morali uzmaknuti pred složnom vo­ljom naroda, tako će i ovoga puta pred poštenjem i čistim hrvatstvom grada i okolice. Preporučuje odbor­nicima, da budu odlučni i svjestni i da ne slušaju svaku šugu, i da narodu prikažu sve u samoj, goloj istini, ne izazivljuć nikoga i nasto-jeć, da u narodu bude vladao mir, jer sama istina i mir mogu da pobiede.

Po tome uze rieč zastupnik Dulibić, da upodpuni sliku naših javnih prilika. Rekao je, da ciela štampa, svi zastupnici, pokrajina cie^ la odobravaju nastojanje hrvatske stranke u Šibeniku u ovoj izbornoj borbi, kojoj je poglaviti cilj ure-djenje ove obćine.

Osvrće se na rovarenje neza­dovoljnika i na njihova predbaci-vanja o fureštima. Razlaže, kako je svaki pravi Hrvat, ma gdje se on nalazio, dužan da radi po svojim silama za obće dobro, te da samo zloba i opakost može iznositi tu rieč, da njom zavarava i zavede narod. Spominje, kako je i pok. Mrkica bio furešt, ali za to bio za 25 godina uz pok. Šupuka i uz one iste, koji danas proti fureštima larmaju, na jd je la tn i j a ličnost u stranci.

Zatim se prešlo na dnevni red. Proširenje odbora obavljeno je

time, što su u odbor upisani novi članovi koli iz grada, toli iz okolice. Imena tog odbora jur su objelo­danjena.

Imenovao se izvrhijući izborni odbor, sastavljen od ovih lica: Predsjednik D.r Dulibić, zamjenik Josip L. Bilić, odbornici: Andro Matačić, Paško Stošić, Don Grgo Tambača, D.r Krstelj, M. Stojić.

Složno 8 ovim izvršujućim od­borom djelovat će svi pročelnici seoskih odbora do podpune pro­vedbe izbornog čina. Zadaća će mu biti, da iznese i imenicu članova no­vog obć. vieća.

Tim bi izcrpljen dnevni red i sastanak zaključen poklikom: Živio hrvatski Šibenik!

* * *

Iz Rogoznice nam pišu: Ovamo je sve mirno i spravno za obćinske izbore. Iljadičići nemaju amo prif stupa. Razlikujemo vrlo dobro Ijudef znamo od koga nam se je nadati dobru, a od koga zlu. Pod zastavom hrvatske stranke stupit ćemo na izborno poprište jednim uzklikom; Živila Hrvatska! Živio Marko Stojić!

* U Morpurgovu „ Jedinstvu"

nastoji se opravdati D.r Vicu Ilja-dicu radi onih izraza o Isusu. Mi ostajemo pri onome, sto rekosmo, a ako g. pravnik D.r Vice misli, da je pravedan, neka nas tuži. — Pismo njegovo na presvietloga bi­skupa, pa bilo ono i najpokajnijega sadržaja, ne može ga opravdati, kad mi posjedujemo pismo, koje napo-menusmo. Boljih dokumenata ne trebamo. * * *

Iz Zatona: Kreme nj aci u „Je­dinstvu" izvališe krupnu, t. j . da je ovdje Musiću bio potopljen brod iz stranačke osvete. Na umirenje tih vjetrogonja javite, da je Musić sam digao čep svome brodu i potopio ga. — Zaludu je Iljadičićima lagati i varati kroz onaj sramotni splitski list; ovdje u Zaton mogu doći trti lan, samo da im prodje dan, al okrenuti ne će nikoga. Dodju li zbilja, dočekat će ih opet mačja derača! —

* * Iz Orada nam pišu: Plemeniti

li su dopisnici Stražičićeva lista; oni ne će da denunciraju neke sudbene pisare, al vele, da bi bolje bilo, kad še ne bi prtili u stranačke stvari Dvolični, zlobni u svemu! Kad bismo ih htjeli sliediti, koliko bi i mi imali toga reći! Al njihov zanat nek ostane njihov!

DOMAĆE VIESTI. G. B. Ebner pl. Ebenthalskl, pred-

sjeduik p o m o r , v lade , do laz i danas ovdje u s l u ž b e n e svrhe p a r o b r o d o m „ P e l a g o s a " .

Ratno brodovlje. S i n o ć u 5 V» sati prjspje le su u n a š u luku sve tri divizije austr . r a t n o g brodovl ja . P r v o m diviz i jom z a p o v i e d a p o d m o r o v o d j a J u l i j pl . R i p p e r , a sastoj i se o d ovih b r o d o v a : „ A b s b u r g " sa 7 0 9 m o m a k a , „ A r p a d " sa 6 4 8 m o m a k a , „ B a b e n b e r g " sa 6 4 1 m o m k o m , „Sz ige t -var" sa 2 9 2 m o m a k a . D r u g o m divizijom z a p o v i e d a p o d m o r o v o d j a M i e n ć i s l o v P i e -t r u s k i ; sas toj i se od ovih b r o d o v a : „ M o ­n a r c h " sa 4 5 3 m o m k a , „ B u d a p e s t " sa 4 3 4 m o m k a i „ W i e n " sa 4 1 5 m o m a k a . T r e ć o m div iz i jom zapovjeda p o d m o r o v o d j a G u i d o C o u a r d e , a sas tav l jena je od ovih b r o d o v a : „ Z e n t a " sa 2 8 6 m o m a k a , „ S a ­te l l i t" sa 8 2 m o m k a , „ K o m e t " sa 6 4 m o m k a , t e t o r p e d a „ B o a " , „Cobra" i jo š 9 m a n j i h torpi l jarka, n a k o j i m a je u k u p n o 1 8 0 m o m a k a . — Z a d r ž a t će se 3 — 4 dana .

0 glagolioi h o ć e da još p i šu stra­ni , o sob i to ta l i janski , l i s tovi b e z p r a v o g razumievanja stvari . T a k o n. p r . „ L a Civ i l ta Cat to l i ca" u zadnjoj svezci p i še , d a se s taros lovensk i jez ik ( g l a g o l i c a ) m e ­dju H r v a t i m a v i še n e govor i , da se raz­l ikuje p u n o od h r v a t s k o g govora , a l d a je sa sma s l i čan j e z i k u , koj i se govor i u Srbiji i u Crnojgor i ! !! H r v a t e pak na­zivlje n a r o d i ć e m ( p o p o l i n o ) ! N e m a dru­ge , t akovo p i sanje odaje u j edan mah i neznanje i m r ž n j u !

Sokolsko slavlje u V o d i c a m a , kako nam p i šu , bi t će sutra uprav krasno . — G o s t o v i iz G o s p i ć a i iz Z a g r e b a već pr i sp je še . D o l a z e S o k o l i drniški , zadar­ski, makarsk i i sp l je tski . I z Z a d r a biti će soko l sk i i z l e t p a r o b r o d o m . — I z Ši ­b e n i k a i d e cie l i S o k o l sa p o d m l a d k o m i i manda l insk im odje lom. Izvadjat i će se s k u p n e vježbe o d š ibensk ih , vodičk ih i mandal insk ih soko laša , a zagrebčan i će izvest i n j e k o l i k o biranih vježba. S lav l ju će pr isustvovat i š ibenska , drn i ška i raa-marska g l a z b a t e K a š t e l a n s k i y „g lazben i sklad", koji j e već pr i sp io u Š iben ik .

I z Š i b e n i k a priredjuju se dva iz leta . J e d a n u jutro , drugi na 1 V* p o p o d n e . V o d i č k i soko laš i pobr inul i su se, da do ­stojno d o č e k a j u g o s t e . Uč in i l i su oni , m o ž e se reći , više n e g o su m o g l i . T k o m o ž e poći , uvjerit će se .

Sarajevski preparandisti pos je t i še jučer i prekojučer n a š grad. B i l o ih 2 8 trećaša , predvodjen ih o d veleuČ. g o s p o d e p r o l . Ivana K r č m a r a i uč i te l ja A n t o n a H a n g i - a . S t i g o š e p r e k o D r v a r a i K n i n a . U g l e d n a o b ć i n a bi la im u svemu pri ruci. P r e g l e d a š e sve z lameni tos t i grada , pa i našu K r k u . U petak večer krenuše u Spl je t , odak le će p r e k o M e t k o v i ć a natrag u Sarajevo .

Iz Lećevice nam p i š u : „ J e d i n s t v o " u broju 5 1 us taje n a obranu onih , koji m o r a l n o i mater i ja lno u p r o p a š ć u j u našu obć inu , n a š narod , i hoće , da narod bude s uj ima pri nas ta juć im izbor ima. T k o ne poznaje n a š e odnoša je , mis l io b i : „ J e ­d ins tvo" u dobro j vjeri p i še . A l i tko te l jude p o z n a i n j ihove m e d j u s o b n e o d n o ­š a j e , /.na da se u p i sanju „ J e d i n s t v a " kriju ruke tajne , koje poduzimlju sve e da s p a s e u javnost i p r o p a l e l jude. Z a ­ludu je , o d l u č i t će vol ja puka , a n e „ J e ­d ins tvo" . T o ć e s e d o skora vidjeti u djelu i javnost i .

S a m o m a l o us trpl jenja . Obad.

Klub hrvat, akademičara iz D a l m a ­cije u Z a g r e b u d o g o v o r n o sa hrvat. akad. k l u b o m Jadranom u B e č u i sa o s ta l im akademičar ima iz D a l m a c i j e priredjuje dneva 16 . i 17. k o l o v o z a t. g. u D u b r o v ­n iku obći kongres hrvat, akademičara iz Dalmacije sa ov im d n e v n i m r e d o m :

1 . O rec iproc i te tu z a g r e b a č k o g sveu­či l i š ta . 2 . K a k o bi se m o g l o najuspješn i je

p o m o ć i družbi S v . Ćir i la i M e t o d a . 3 . O ferijalnoj organizaci j i . 4 . 0 n a š e m ž ivotu n a sveuči l i š tu . 5 . E v e n t u a l i a .

Obz irom n a z n a m e n i t o s t p r e d m e t a , o koj ima će se razpravljat i , k a o i radi važnos t i s a m o g a kongresa , m o l i m o g g . k o l e g e , d a uznas to je u k r u g u svoj ih pri-l jatel ja i znanaca , kako bi ovaj k o n g r e s b io š to brojnije p o s j e ć e n . A k o tko žel i , d a referira o kojoj točki d n e v n o g a reda, n e k a se izvol i prijavit i č im prije p o d p i -sanoj upravi . I s t o tako m o l i m o , n e k a n a m se pri jave j e d n o s t a v n o m d o p i s n i c o m i svi oni , koji mis le doći n a k o n g r e s . A k o se prijavi dovo l jan broj učes tn ika , p o d u z e t će se iza k o n g r e s a p o s e b n i m p a r o b r o d o m zabavni i z l e t p o B o c i - K o t o r s k o j i p o o to ­c ima srednje D a l m a c i j e do S p l j e t a i to uz v e o m a mal i trošak.

P o d p i s a n a uprava spravna je , d a d a d e s v a k o m e potrebi ta razjašnjenja u m a bi lo k o j e m p o g l e d u . P i s m a s e m o g a upravljat i do 1 6 . srpnja na Klub hrvat, akademičara iz Dalmacije u Zagrebu, a p o s l i e t o g a roka na g o s p . M a r i n a B e g u , pravnika u Sp l j e tu .

H r v a t , akademičar i i zvan D a l m a ­cije, kao što i ostal i s lavenski akademi ­čari, pa i abituri jent i biti će dobro doš l i gos tov i .

Predsjednik: Tajnik: I . P e r a t K. Fasinl .

Prigodom sutrašnjeg slavlja u V o ­dicama š ibenski je „ H r v a t s k i S o k o l " p o ­svet io svome m l a d o m e drugu u V o d i c a m a l i ep pjesnički pozdrav , p u n p o l e t a i žara .

Našeg pri jate l ja P a v l a R o c u u V o ­d icama zades i la j e ovih d a n a d v o s t r u k a nesreća . O t r a g osam dana u m r o m u j e šura P a v a o Alf irev ić od g o d . 4 4 u Skra­dinu, tajnik pri o n o m a š n j o j obćini . a n o ć a s pos l i e kratke bo le s t i drugi šura po imenu I v a n od g o d . 3 6 .

Ovakovi su udarci za i s ta riedki. — N a š e m prijatelju R o č i i n j e g o v o j p l e m e ­nitoj supruzi L u c i , i skreno saučešće ža los t i .

Iz Zlarina, k a k o č u j e m o , tuže se njeki , da im se u Š i b e n i k u n e d o z v o l j a v a uz imat i vode . M i s m o se k o d O b ć i n e p r o ­pitali i z n a m o za s ta lno kazat i , d a s e takva šta nije zabranj ivalo nit i će s e u b u d u ć e zabranit i . D a p a č e a m o š n j a O b ć i ­n a je spravna, da b u d e na ruku z larin-skoj i n jez inom pučans tvu .

Domaći proizvedi. N a i z ložb i g o ­spodarsk ih pro i zvoda u B e č u , kako p i š e „ O b z o r " o d 5 srpnja, najveću p o h v a l u od v i sokih dos to jans tven ika dobi la j e dobro u g o j e n a krmača iz imotske kraj ine. B i t će odl ikovana .

HRVATI I HRVATICE! Spomenite se Istre, kupujući sve-

djer samo žigice, papir i narodne

blljege „družbe Sv. Ćirila 1 Me-

toda." * * * * * * * * * * *

BEČ, 8. Budgetni odbor usvo­jio je predlog, da se ustroji tali­janski pravnički fakultet, (Gdje?)

BEC, 7. Ovdje vlada nesnosna vrućina. Ima više slučajeva sunčanice.

PARIZ. 8. Kina zahtjeva, da i ona sudjeluje u pregovorima o miru izmedju Rusije i Japana,

LONDON, 8. Revolucija u Ru­siji se širi sve to više. „Knjaz Po-temkin" još je na širokom moru. Razoružani su svi brodovi crno­morske flote.

PETROGRAD, 8. Linjević br-zojavlja, da su Rusi u Koreji imali više uspjeha.

J . M. Veža, amerikanski diplo­mirani zubar, ordinira u „Hotel de la Ville" od 9—12 pr. podne, a od 3—6 poslie podne. Oataie u Šibeniku mjesec dana, r