SadrajUvod....................................................................................................................3 Islamsko finansijsko trite ....................................................................................3 1.1 Trite kapitala.................................................................................................4 1.2 Novano trite.................................................................................................5 Islamski finansijski instrumenti...............................................................................7 Sukuk.....................................................................................................................8 1.3 Nastanak i razvoj sukuk-a.................................................................................9 1.4 Karakteristike sukuk-a ...................................................................................10 Vrste sukuka.........................................................................................................12 1.5 Muareka sukuk..............................................................................................12 1.6 Mudareba sukuk.............................................................................................13 1.7 Murabeha sukuk.............................................................................................14 1.8 Selem sukuk...................................................................................................15 1.9 Istisna sukuk...................................................................................................16 1.10 Idara sukuk.................................................................................................17 1.11 Hibridni (udrueni) sukuk.............................................................................18 Sukuk u praksi......................................................................................................19 Mogunost primjene sukuk-a u BiH......................................................................21 Zakljuak.............................................................................................................22 Literatura..............................................................................................................24

Uvod Islamska finansijska industrija predstavlja jednu od najbre rastuih privrednih grana na svijetu. Trenutno, irom svijeta, preko stotinu velikih finansijskih institucija iskljuivo posluje po erijatski dozvoljenim principima, dok postoje i institucije koje pored standardnog, konvencionalnog naina poslovanja primjenjuju i islamski model

2

poslovanja. Ovo trite raste jako brzo. Neke od inovativnih multinacionalnih banaka, kao to su CitiBank ili UMBRO ve imaju poslovnice koje u potpunosti odgovaraju islamskim propisima. Tema islamskih finansija je veoma popularna, i obraivana je iz razliitih aspekata. Mnogi autori to konvencionalni to islamski orijentirani bavili su se ovom temom. Meutim, panju teoretiara uglavnom privlae dugoroni vrijednosni papiri trita kapitala, dok Islamske banke imaju snanu potrebu za razvojem novanog trita, da bi se rijeile problema dranja visokog nivoa gotovine koja ne donosi zaradu. Razvoj novanog trita i finansijskih instrumenata koji e biti zasnovani na principima erijata, uveliko e olakati islamskim bankama postizanja dva divergentna cilja likvidnosti i profitabilnosti. Glavni izazov, trenutno, predstavljaju islamski finansijski derivati novanog trita, kao to su islamski finansijski certifikati sukuk. Problematika kojom se rad bavi veoma je aktuelna. Moe se rei da su islamsko bankarstvo i finansije doivjeli procvat. Brz razvoj islamskih finansija, ne samo u muslimanskim zemaljama, nego i irom svijeta, doveo je do razvoja brojnih, erijatski dozvoljenih, finansijskih proizvoda i usluga. Agencija Standard and Poors procjenjuje svjetsko trite za islamske finansijske proizvode i usluge na 400 milijardi amerikih dolara, uz procijenjeni godinji rast od 15%. Postoje razliite vrste sukuk certifikata. Agencija za primjenu raunovodstvenih principa u islamskim bankama (AAOIFI) ima objavljene standarde za etrnaest razliitih vrsta sukuk certifikata. Ove vrste zavise od broja i zastupljenosti islamskih finansijskih ugovora. atra se da je u BiH nemougue uvesti islamske finansijske certifikate, meutim u posljednjem poglavlju rada izloit u neke moguosti kako bi se sukuk certifikati mogli uspjeno implementirati u poslovanje u BiH. Ovakav nain poslovanja donio bi mnogo koristi za banku, dravu, i posebno za njene graane.

Islamsko finansijsko trite

U razvijenim zemljama emisija vrijednosnih papira predstavlja znaajan izvor, kako internog tako i eksternog, finansiranja. Trgovina vrijednosnim papirima vri se na finansijskom tritu. Ovo trite se moe definisati kao mjesto na kojem se susreu

3

ponuda i potranja za finansijskim sredstvima, tj. novcem kao specifinom robom. U irem smislu, finansijsko trite obuhvata trite kredita, kao i meubankarsko trite novca. Na osnovu ponude i potranje formira se cijena i izraena je kamatom. Visina kamatne stope zavisi od rizika ulaganja. S obzirom da je rizik ulaganja vei na finansijskom tritu, oekuje se da e i kamatna stopa biti vea od one koju nude komercijalne banke na depozite, gdje praktino nema rizika. Kupoprodajni odnos se zasniva na obligaciji. Kao potvrdu za investirana sredstva, investitori dobijaju obligaciju tj. certifikat (vrijednosni papir) koji nastaje prilikom uspostavljanja finansijskog odnosa. Kao uesnici na finansijskom tritu se pojavljuju ponuai, posrednici i potraioci. Ponuai su ona pravna ili fizika lica koja imaju suficit finansijskih sredstava. Potraioci su najee pravna lica (dionika drutva) koja imaju deficit finansijskih sredstava. Posrednici su obino razliite specijalizirane finansijske institucije koje imaju odgovarajua znanja i informacije o potraiocima i ponudiocima finansijskih sredstava. Oni biraju najbolje projekte i kompanije koje e finansirati i na taj nain vre efikasnu alokaciju tednje, maksimizirajui stope rasta i ostvarujui najvee zarade. Finansijska trita mogu biti ureena i spontana. Drave nastoje urediti svoja finansijska trita kako bi osigurale prihvatljiv nivo javne kontrole, te kako bi sprijeile eventualne zloupotrebe. To je posebno znaajno sa aspekta stabilnosti trita, odnosno jaanja povjerenja uesnika u regularnost ukupnog procesa. Finansijsko trite olakava proces usmjeravanja tednje, kao temeljnog izvora

finansiranja, u investicije. Bez tednje nema investicija, a bez investicija nema ekonomskog rasta. Zbog toga je izgradnja finansijskog trita i njegovih institucija, kao osnovne pretpostavke efikasnog prikupljanja tednje i njenog usmjeravanja ka investicijama, vana za privredni razvoj.

1.1

Trite kapitala

Trite kapitala je trite dugoronog kapitala, odnosno trite dugoronih vrijednosnih papira. U zavisnosti od toga da li se vrijednosni papiri emitiraju prvi put ili se vri promet ve postojeih vrijednosnih papira, razlikujemo: primarno trite kapitala sekundarno trite kapitala

Emisijom vrijednosnih papira na primarnom tritu kapitala, emitent dobija likvidna sredstva koja koristi za finansiranje vlastitog razvoja. Preprodajom vrijednosnih papira na sekundarom tritu, kompanija (Emitent) ne dobija likvidna sredstva. Ovo trite

4

finansijske instrumente ini likvidnim, omoguujui vlasnicima tih instrumenata da dou do likvidnih sredstava. Osnovni instrumenti trita kapitala su obveznice, zalonice i dionice. Emisijom ovih vrijednosnih papira bave se investicijske banke ili vea osiguravajua drutva. Kao uesnici na tritu kapitala pojavljuju se centralne i poslovne banke, berze, hipotekarne institucije, osiguravajue kompanije i druge posrednike i investicijske institucije, iji je zadatak direktno povezati i suoiti interese ponude kapitala suficitarnih subjekata (tedia) s interesima i potranjom potencijalnih investitora (deficitarnih subjekata). Kada se govori o islamskoj ekonomiji, treba spomenuti neka ogranienja na osnovu kojih teoretiari daju ocjenu prihvatljivosti nekog konvencionalnog finansijskog instrumenta. Ova ogranienja teoretiari koriste i za kreiranje islamski prihvatljivih finansijskih instrumenata. U islamskoj ekonomiji postoji pet grupa ogranienja: zabranjene robe, usluge i djelatnosti, zabrana kamate, zabrana transakcija koje sadre visok stepen neizvjesnosti, zabranjeni naini trgovine, druge zabranjene aktivnosti (odnose se na krajnju namjenu ili krajnjeg korisnika). Sa aspekta islamske ekonomije nije sporno postojanje trita kapitala niti aktivnosti na tom tritu uz uvjet da one nisu u suprotnosti sa uenjima islama, odnosno erijatom. Takve aktivnosti ne mogu sadravati elemente koje islam zabranjuje jer bi se, u suprotnom , radilo o nedozvoljenim ili ilegalnim aktivnostima. (Hadi, 2005:236)

1.2

Novano trite

Novano trite predstavlja dio ukupnog finansijskog trita na kojem se trguje instrumentima koji nose kamatni prinos i s rokom dospijea do jedne godine. Na taj nain omoguava ukamaivanje, odnosno ostvarivanje prinosa na vikove novanih sredstava kojima raspolau finansijske institucije. Osnovne karakateristike novanog trita su: odsutstvo ili veoma nizak nivo rizika, kratak rok i visoki iznosi zajmova.

Likvidnost i profitabilnost predstavljaju dva divergnenta cilja koji se jednako snano postavljaju, kako pred konvenvcionalne, tako i pred islamske banke. Za banku nije jednostavno nai ravnoteu izmeu ta dva suprotstavljena cilja. (Hadi, 2005:231) Naravno ovdje se javljaju esti konflikti izmeu vlasnika koji ele maksimizaciju profita, odnosno vee divende i menadmenta banke iji je osnovni cilj likvidnost. Da bi rijeile

5

ovaj problem banke pristupaju novanim tritima. One koje imaju vikove likvidnih sredstava konvertuju ih u likvidnu imovinu koja stvara prihod, a one koje imaju manjak sredstava na ovom tritu lake dolaze do njih i time rjeavaju probleme likvidnosti. Ovo je vrlo jednostavno kada su u pitanju konvencionalne banke. Meutim islamske banke su u znatno teem poloaju zbog zabranjenog poslovanja kamatom. Dakle, islamske banke bi se trebale okrenuti Islamski prihvatljivom novanom tritu i njegovim instrumentima, ali takvo trite ne samo da je nedovoljno razvijeno (skoro nikako) nego se i dalje ne radi na njegovom uspostavljanju, jaanju i razvoju. Iako su islamski ekonomisti svjesni ovog problema, ipak je do sada malo uinjeno na praktinom razvoju islamskog finansijskog trita i njegovih instrumenata. Panja teoretiara islamske ekonomije bila je vie usmjerena ka razvoju dugoronih finansijskih instrumenata trita kapitala nego kratkoronih finasijskih instrumenata novanog trita. (Hadi, 2005:231)

2.2 Konvencionalni instrumenti trita kapitala 2.2.1 Dionice Dionice predstavljaju jedan od najznaajnijih instrumenata trita kapitala i one su vlasniki ili korporacijski vrijednosni papiri. Mogu ih izdavati samo kompanije, odnosno dionika drutva. Vlasnik dionice postaje suvlasnik drutva koje je emitiralo dionice i kao nagradu za uloena sredstva dobija naknadu-dividendu koja zavisi od poslovnog rezultata drutva. Takoer vlasniku dionica pripada i pravo upravljanja dionikim drutvom koje ostvaruje u zavisnosti od broja dionica koje ima u vlasnitvu. Dijele se na obine I preferencijalne dionice. Obine dionice u potpunosti su u skladu sa erijatom ukoliko potjeu od drutva ili kompanije koja se bavi dozvoljenim ili halal poslovima ili halal poslovnim aktivnostima, ukolko je kompanija svoju imovinu stekla na halal nain, ukoliko posluje na halal nain, te ukoliko se sam promet dionica vri na dozvoljeni nain. Specifinost ili razlike u odnosu na konvencionalne obine dionice : 1. Dionice mogu se prodavati u toku njihove emisije i nakon poetka realizacije projekta 2. Mudarib (menader) potpuno je samostalan u voenju projekta 3. Dioniarstvo moe biti vremenski limitirano Preferencijalne dionice predstavljaju neprihvatljiv finansijski instrument sa aspekta erijata. Ove dionice omoguavaju da vlasnici za sebe osiguraju prava ostvarenja prihoda u fiksnom iznosu koji nije vezan za poslovni rezultat drutva. Takoer je jasno sadran element kamate u ovakvoj vrsti dionica, kamata je po erijatu striktno zabranjena. Ove

6

dionice takoer stavljaju svoje vlasnike u neravnopravan poloaj u odnosu na vlasnike obinih dionica. I nakonniza modifikacija preferencijalne dionice ne bi bile instrument koji je po erijatu prihvatljiv. 2.2.2 Varanti Izdaju se vlasnicima preferencijalnih i obinih dionica kao prava da mogu po unaprijed utvrenoj fiksnoj cijeni da kupuju obine dionice. prihvatljive. 2.2.3. Opcije, fjuersi Opcije se mogu definisati kao punomo u pismenoj formi kojima njihov izdavalac daje kupcima pravo na kupnju I /ili prodaju odreenog paketa vrijednosnih papira, po odreenoj cijeni I u odreenom vremenu. prodaje realne imovine I obinih dionica. Fjuersi predstavljaju ugovore o kupovini ili prodaji fiksnih koliina odreenih roba kao I valuta I vrijednosnih papira koji e se isporuiti na odreeni datum u budunosti po ranije utvrenoj cijeni koja je fiksna. Sa islamskog aspekta konvencionalne opcije i fjuersi predstavljaju neprihvatljiv oblik trgovakih ugovora Oni sadre niz, u islamu, nedozvoljenih elemenata: 1. Ne pripadaju nijednoj, ranije navedenoj, vrsti prihvatljivih ugovora 2. Premija kod opcija predstavljaju kupovinu i plaanje prava, a ne realnih proizvoda ili usluga 3. Ugovori nisu vezani za realne vrijednost 4. Prodavci prodaju, a kupci kupuju ono to ne posjeduju 5. Sadre visok stepen kockanja ili pekulativnog klaenja na promjenu cijena u budunosti; 6. Cijene robe na tim tritima nisu uvijek odreene na osnovu odnosa ponude i potranje 7. Ova trita sadre elemente kamate Islamski finansijski instrumenti Islamski finansijski instrumenti mogu se definirati kao instrumenti koji predstavljaju udio u zajednikom kapitalu prikupljenom za investiranje s ciljem stvaranja profita, izdati od investitora kao mudariba (agenta-menadera) ili od treih lica u njihovu korist. Na islamskom tritu ne mogu se koristiti instrumenti koji nisu u skladu sa erijatom. Islamski instrumenti koji se koriste na finansijskom tritu uglavnom su razvijeni iz dva vrijednosti, Uglavnom se veu za pravo kupovine ili Varanti ne nude privilegije njenim vlasnicima u odnosu na druge dioniare pa zato sa islamskog aspekta mogu biti

7

osnovan muaraka I mudaraba, dok postoje u novije vrijeme I drugi modeli finansiranja kao to su salem, istisna, ijara I slino. Veina islamskih finansijskih instrumenata, zasnovana je na principima mudaraba ugovora. Sadre prava i odnose koji su sadrani u mudaraba modelu finansiranja. Karakteristike koje sadre mudaraba bonds su:

1. Certifikat treba predstavljati zajedniko uee u projektu, za ije finansiranje seemitira 2. Instrument mora osigurati sve neophodne informacije kao to to zahtijeva mudaraba ugovor 3. Certifikat mora biti naplativ ili utriv na kraju perioda

4. Onaj koji prima sredstva po osnovu izdavanja certifikata za realizaciju projekta jemudarib

5. Ne moe sadravati garancije menadera projekta za kapital ili fiksan profit kaoprocent od kapitala. Posmatrajui navedeno moe se rei da su neke od osnovnih karakteristika islamskih finansijskih instrumenata sljedee navedene: 1. Predstavljaju dokaz o vlasnitvu nad neto realnom imovinom 2. Svom vlasniku daju pravo da uestvuju u raspodjeli profita 3. Njihova vrijednost ne moe biti garantirana njihovom vlasniku od emitenta

4. Njihov vlasnik preuzima puni rizik5. Ne mogu sadravati pravo na unaprijed odreeni garantirani profit 6. Proces njihovog izdavanja i prometa mora biti u skladu sa principima erijata 7. Realizacija posla ili projekta vri se u skladu sa principila mudaraba poslovnog odnosa

8. Poslovanje po mudaraba ugovoru mora se posebno evidentirati i odvojiti odostalog poslovanja mudariba 9. Utrivi su.

Sukuk Sukuk je arapski naziv za finansijski certifikat, ali moe se promatrati kao islamski ekvivalent obveznicama (mada je mnogo sliniji dionicama). Meutim, kako fiksni prihod i kamatonosne obveznice, nisu dozvoljene u islamu, otuda su Sukuk vrijednosnice u skladu sa islamskim zakonom i njegovim naelima ulaganja, koja zabranjuju naplaivanje ili plaanje kamate. Finansijska imovina koja je u skladu sa islamskim zakonom moe se svrstati u skladu s svojom utrivou ili neutrivou na sekundarnom tritu.

8

Pojam sukuk emo najbolje razumijeiti ako kaemo da je to sigurnosni dokument ili vrijednosnica sa participacijom koja garantuje investitoru udio vlasnitva nad odreenom imovinom, zajedno sa prlivom novca, i rizikom koji je razmjeran tom vlasnitvu. Dakle, sukuk je vrsto povezan sa aktivnostima realnog sektora. Prema definicij AAOIFI1-a sukuk predstavljaju certifikate za koje nakon potpisivanja, dobijamo priznanicu o vrijednosti, uobiajen udio dionica i prava nad materijalnom imovinom, ili dionica datog projekta ili neke posebne investicijske aktivnosti. Sa svojom arapskom terminologijom i neobinim zabranama, Sukuk finansiranje moe biti vrlo zbunjujue za laike. Dobra analogija je jedno od etikih ili zelenih ulaganja.

1.3

Nastanak i razvoj sukuk-a

U antikom islamu pojam Sakk (sukuk) oznaavao je svaki dokument koji je predstavljao ugovor, prenos obaveza ili ak novca, a bio je nainjen u skladu sa principima erijata. Sukuk je bio dugo upotrebljavan i tokom srednjevjekovnog islama, a sluio je za transfer obaveza koje su nastale trgovinom i ostalim komercijalnim aktivnostima. U modernom islamu, bitnost sukuka, je u konceptu monetizacije imovine, odnosno sekuritizacije. Njegov je veliki potencijal u transformaciji sredstva budueg novanog toka u sada likvidnu imovinu. Sukuk moe biti izdan nad postojeim, kao i specifinim dobrima koja e postati dostupna na neki budui datum. Meutim prvo trite sukuka, pojavilo se tek tokom prole decenije, kada je Bahrein izdao sukuk certifikate. Ovi certifikati bili su bazirani na salam, idara, istisna i kombinaciji idara i istisna naina finansiranja. Od tad pa do danas procjenjuje se da je ovo trite raslo stopom veom od 90% i da nastavlja rasti. (Borneo Bulletin, 2005:16) Relativno mali broj emitovanih sukuk vrijednosnica i sklonost investitora da ih zadravaju do dospijea, imali su za posljedicu mali obim trgovine ovim vrijendnosnim papirima na sekundarnom tritu. Uprkos ovome, Sukuk certifikat vremenom postaje popularan instrmuent za mobilizaciju finansijskih sredstava to vodi novim emisijama ovih vrijednosnica. Emitovanjem novih certifikata, realno je i oekivati veu trgovinu njima na sekundarnom tritu. Ne postoje precizne procjene o veliini sekundarnog Sukuk trita. Prema nekim procjenama Bahrein je u 2007. godini na sekudarnom tritu trgovao Sukukom u1

AAOIFI je neprofitabilna organizacija koja je osnovana radi odravanja i promicanja standarda erijata za islamske finansijske institucije

9

vrijednosti 55,5 miliona dolara. Evropska Islamska investicijska banka (EIIB) u intervjuu objavljenom na Sukuk.net je izjavila "Obim trgovine na sekundarnom tritu je znaajno smanjen u prvoj polovini 2008. u odnosu na 2007. godinu. Meutim treba napomenuti da ovo nije uzrokovano aktualom ekonomskom krizom. Slabija trgovina sukuk vrijednosnicama u prvoj polovini 2008. godine uzrokovana je emitovanjem sukuk-a koji nisu ispujavali standarde koje je propisao AAOIFI, zbog ega su isti proglaeni islamski neprihvatljivim.

1.4

Karakteristike sukuk-a

erijat zahtijeva da finansiranje treba koristiti samo za trgovanje ili izgradnju, specifine i prepoznatljive imovine. Trgovanje dugom je zabranjeno, tako da izdavanje konvencionalnih obveznica nije saglasno erijatu. Tako svi Sukuk povrati i tokovi novca e biti vezani za kupljenu imovinu, a nee biti prihod koji je zasnovan na kamati. Treba napomenuti da je pravinost ovakvog finansiranja sukladna erijatu i dobro se uklapa s rizik / povrat2 naelom islama. Sukuk vrijedosni papiri svojim vlasnicima treba da obezbjeuju pristojan povrat na investicije uz moguost vrlo lahkog povlaeja novca preko sekundarnog trita. S druge strane za vladu i finansijske subjekte ovo predstavlja pristup svjeem izvoru sredstava. Po osnovnim karakteristikama, islamski investicioni certifikati su veoma slini

konvencionalnim obveznicama. Bitna razlika lei u injenici da sukuk uvijek imaju podlogu u stvarnoj imovini i predstavlaljaju proporcionalni udio u vlasnitvu nad imovinom koja e biti sekuritizovana. Povrat na sukuk proizlazi iz povrata generiranog od strane klijentovog zakupa imovine. (Dubai Islamic Bank)

2

No risk no gane! Povrat treba biti u skladu sa rizikom.

10

Izvor: Rasool, H. Sukuk. http://www.alhudacibe.com/sukuk_presentation.php Na ovoj slici je prikazana osnovna razlika izmeu konvencionalne obveznice i sukuk certifikata. Vidimo da se obveznica izdaje na osnovu duga, dok sukuk ima podlogu u materijalnoj imovini, to njegovom vlasniku nosi udio u vlasnitvu i rizik sukladan vlasnitvu. Osnovne karakteristike sukuk certifiakta su:

sukuk je direktno povezan sa aktivnostima realnog sektora, tako da ne moe doi do kreiranja pekulativnih kretanja novanih sredstava, sukuk ne zavise od kamatnih kretanja, predstavljaju dokaz o vlasnitvu nad neto realnom imovinom nabavljenom iz sredstava prikpljenih emisijom sukuk-a, sukuk predstavlja procentualni udio u vlasnitvu, a samim tim i nosi rizik proprocionalan vlasnitvu, sukuk investitori imaju neoborivo pravo na informacije o prirodi osnove imovine i drugim pojedinostima koje se smatraju suvinim u konvencionalnim ulaganjima, sukuk ne mogu sadravati fiksan profit kao procenant od kapitala, niti mogu sadravati bilo kakve garancije za projekat, proces izdavanja sukuk vrijednosnica mora biti upotpunosti u skladu sa erijatom, vrijednost sukuk certifikata ne moe biti garantiraa njihovom vlasiku od strane emitenta, ne smiju sadravati pravo na unaprijed odreeni garantirani profit, bilo u proentualnom bilo u nominalnom iznosu, sukuk vrijednosnice moraju biti utrive.

11

Vrste sukuka Openito, Sukuk su utrivi i kompatibilni sa erijatom vrijednosni papiri koji imaju podlogu u imovini. Primarni uslov za izdavanje Sukuk-a je postojanje imovine, u bilansu stanja drave, monetarnih vlasti, korporativnog tijela, bankarskih i finansijskih institucija ili bilo kojeg subjekta, koji eli mobilizirati svoje finansijske resurse. Identifikacija odgovarajuih sredstava (aktive) je prvi korak u procesu izdavanja Sukuk certifikata. erijat nalae da aktiva ne bi trebala biti sastavljena iskljuivo iz dunikih finansijskih ugovora (npr. Murabeha, Istisna..). Sukuk certifikati mogu sluiti za razliite potrebe finansiranja, a samim tim bit e zadovoljene i razliite potrebe investitora. Najjednostavniji i najee upotrebaljvan je idara sukuk, koji je bazira na transakcijama iznajmljivanja, dok se npr. istisna sukuk koristi za finansiranja procesa izgradnje nekretenina. U nastavku rada ukratko u prezentirati osnovne vrste sukuk vrijednosnica zasnovaih na modelima finansiranja u islamskom bankarastvu.

1.5

Muareka sukuk

Muareka predstavlja vid islamskog finansiranja poslovnih projekata izmeu dvije ili vie strana. Uesnici u ovom ugovoru su realni partneri. Partneri ili ortaci zajedniki uestvuju u osnivakom kapitalu i zaradi, prema dogovorenom omjeru. Princip funkcionisanja muareke jeste da procenat uea u kapitalu predstavlja omjer i za podjelu zarade ili gubitka. Ovaj model finansiranja nije orginalan, tj. nema uporite u erijatu. Zamjerke koje se postavljaju ovom modelu je to je jako nefleksibilan i sredstva veu za dug period. Meutim, muareka je jako pogodna za izdavanje vrijednosnih papira. Pogotovo ako se radi o velikim projektima, koji zahtijevaju velike koliine novca. Pri izdavanju muareka certifikata svaki investitor polae pravo na udio u muareka poslu, proporcionalno njegovom ulogu. Muareka certifikati se tretiraju kao utrivi, tek kada se pokrene posao na osnovu kojeg su izdani, i kada se stekne znaajan dio nelikvidne imovine. U sluaju da se ovom vrijednosnicom pone trgovati prije pokretanja pomenutog posla, sa erijatske take gledita to bi bilo tretirano kao nedozvoljena radnja, jer bi se radilo o trgovini dugom. Meutim, postoje sluajevi kada je dozvoljena prodaja ovih certifikata i prije pokretanja posla, ali to trgovanje se moe odvijati iskljuivo po nominalnoj vrijednosti certifikata. Muareka certifikat predstavlja direktno vlasnitvo u imovini projekta. Ako je sva imovina tog projekta u likvidnoj formi, certifikat e predstavljati odreeni procenat u novcu koji je

12

predvien za taj projekat. Meutim, ako se upisana sredstva koriste za kupovinu stalnih sredstava, muareka certifikat e predstavljati proporcionalno vlasnitvo imaoca certifikata u tom sredstvu (imovini). Kada se novac, prikupljen plasiranjem muareka certifikata, upotrijebi za nabavku nelikvidne imovine, onda certifikat ispunjava sve uslove za slobodnu trgovinu njime na sekundarnom tritu. Ova trgovina se odvija po cijeni razliitoj od nominalne vrijednosti certifikata. Predmet trgovine, u sutini, je udio u opipljivim dobrima te se ovi certifikati mogu smatrati bilo kojom materijalnom imovinom, koja moe biti prodavana uz dobit ali i gubitke. Najjednostavnije prikazano izdavanje muareka Sukuk vrijednosnica dati emo na primjeru: 1. Lica koja uestvuju u Muareka ugovoru su realni partneri. Proizvoa (neko pravno lice) sa Bankom sklapa muareka ugovor 2. Na osnovu partnerstva, Banka izdaje Sukuk investitorima. osnovu uea, i Banka dijeli dobit investitorima u Sukuk. Naravno i u sluaju gubitka partneri ga snose podjednako (npr. oba partnera su uloila po 100.000KM, i ostvaren je gubitak 20.000KM. Svaka strana pokriva po pola iz uloenog kapitala (10.000), tako da se na kraju posla partnerima vaa ostatak od 90.000KM. S obzirom da je Banka na osnovu svog dijela izdala Sukuk, to znai da e investitori snositi gubitak, svaki sukladno sa svojim ueem). 3. Po realizaciji posla u ijoj izradi su uestvovala oba partnera, dijeli se profit na

1.6

Mudareba sukuk

Mudareba je ugovor izmeu dvije strane u kojem dolazi do podjele profita nakon izvrenog projekta. Jedno lice predstavlja vlasnika kapitala, a drugo aktivnog partnera ili agenta. Mudareba moe biti opteg karaktera i tano specifirana. Mudareba ugovor predstavlja jedan od ugovora o povjerenju po kojem aktivni partner upravlja novcem i on ne grantuje za taj novac, osim u sluaju malverzacije, prekoraenja odgovornosti ili nehata. Mudaraba sukuk predstavlja investicijski certifikat koji je jednak vrijednosti kapitala

mudaraba posla. Imaoci sukuk certifikata obezbjeuju kapital za posao koji je sukladan erijatu, a koji e izvesti mudaraba agent. Agentu je plaena naknada iz profita koji ostvari mudaraba posao. Openito, u mudareba sukuk-u, ponua kupnje podhvata je i investicijski agent. Uloga investicijskog agenta u mudaraba sukuk certifikatima, u konanici se svodi na to da on treba da iskoristiti najbolje napore kako bi imaoci sukuk certifikata zaraivali. Za ovaj posao investicijski agent ima pravo da bude plaen dogovorenim udjelom u dobiti.

13

Prikaz izdavanja mudareba sukuk papira:

1. Mudareba agent i Banka sklapaju murabeha ugovor, gdje se Banka pojavljuje kaofinansijer. 2. Banka na osnovu toga izdaje Sukuk certifikate. 3. Prikupljeni novac od investitora Banka daje mudareba agentu.

4. Po zavretku posla, dijeli se profit i iz toga Banka isplauje dobit imaocima Sukukcertifikata.

1.7

Murabeha sukuk

Murabeha je orginalni model proizaao iz erijata. Ona predstavlja klasinu kupoprodaju. Ovo je transakcija finansiranja koja se bazira na kupoprodajnom odnosu gdje se roba kupuje i prodaje uz odreenu proviziju za profit preduzetnika, ili banke. Proces direktnog emitovanja murabeha sukuk vrijednosnica praktino nije izvodljiv. Za izdavanje murabeha certifikata potrebno je djelomino korisititi mudareba nai poslovanja i formirati mudareba SPV (Special Purpose Vehicle) u kojoj bi se investiciona banka ili kompanija koja eli izvriti emisiju murabeha sukuk-a mogla pojaviti na mjestu agenta (mudariba). SPV u ovom sluaju ima dovstruku ulogu. S jedne strane nastupa kao partner u mudareba poslu, dok s druge strane nastupa kao prodavac u murabeha transakciji. Mudareba SPV, vri emisiju certifikata investitorima i na taj nain oni postaju partneri u mudareba ugovoru.3 Prikpljena novana sredstva SPV investira u nabavku imovine koju e prodati korporaciji po principima murabeha ugovora. 4 SPV e vriti naplatu od korporacije, a primljena sredstva e proslijeivati investitorima. Ova sredstva e naravno biti umanjena za udio koji pripada mudaribu (agentu). Bitna karaktersitika murabeha certifikata lei u injenici da on ne moe biti predmet trgovine na sekundarnom tritu. Murabeha certifikat u sutini predstavlja duniki instrument, to ga ini vrlo nelikvidnim i nepogodnim za trgovanje po cijeni razliitoj od nominalne, jer to ostavlja dosta prostora za nastanak kamate. Stav islamskih pravnika o ovoj vrsti certifikata nalae dranje istog do dospijea. (Usmani, 2003:130) Murabeha sukuk se moe jednostavine objasniti kroz sljedee korake:

3

Investitori ulau svoj asredstva, a SPV se pojavljuje kao agent koji e savjesno upravljati prikupljenim novanim sredstvima.4

Prodaja uz odgoeno plaanje i unaprijed odereenu maru i poznatu cijenu kotanja.

14

1. Mudareba SPV, vri emisiju certifikata investitorima i na taj nain oni postaju partneri u mudareba ugovoru. 2. Prikpljena novana sredstva SPV investira u nabavku imovine od Prodavca. 3. SPV prodaje imovinu Kupcu pa principima murabeha ugovora. 4. SPV e vriti naplatu od Kupca, a primljena sredstva e proslijeivati investitorima.

1.8

Selem sukuk

Al salam (selem) je prodaja odreenog i tano opisanog proizvoda koji nije prisutan, uz trenutno isplaivanje cijene. Uslovi za validnost ugovora su: dvije strane (kupac proizvoda i prodavac proizvoda), ugovorni proizvod (predmet transakcije), te predmet transakcije mora biti u skladu sa erijatom. Dakle, selem je zapravo prodaja sa odgoenom isporukom. Ovaj model je prvobitno nastao za finansiranje poljoprivrede. Prednost modela jeste u tome da na ovaj nain kupac robe ostvaruje bolju cijenu a prodavac lake dolazi do potrebnih sredstava. Ono to erijat zahtijeva kod ovog modela jeste da roba mora biti standardizirana i zamjenjiva. Selem sukuk certifikati se izdaju u svrhu mobilizacije resursa. Pri trgovanju ovim certifikatima emitent je ujedno i prodavac odreenog dobra, dok je kupac certifikata ujedno i kupac tog dobra, tako da je cijena po kojoj je prodat certifikat samim tim i prodajna cijena tog dobra. Ovo daje vlasnicima, selem sukuk vrijednosnica, pravo prodaje dobara koja su u podlozi vrijednosnica, po cijeni naznaenoj na certifikatu. Selem sukuk vrijednosnice mogu biti kreirane i prodane od strane SPV-a, a prikupljena sredstva od investitora SPV uplauje subjektu koji obeava dostavu realnih dobara u buduosti. U sluaju prodaje dobara prispjelih po selem certifikatu, razlika izmeu kupovne i prodajne cijene predstavljat e profit SPV-a i posjednika selem sukuk-a. Iz ovoga se vidi da investiranje u selem sukuk ukljuuje i trini rizik, jer cijena dobra na osnovu kojeg se certifikat izdaje, moe biti vea ili manja od oekivane u vrijeme dospijea vrijednosnice. Ovaj rizik moe biti ublaen ako se pojavi trea strana koja e dati obeanje da e kupiti predmetno dobro u budunosti po tano ugovorenoj cijeni. Na osnovu jednostranog obeanja od tree strane, SPV zauzima mjesto prodavca odreenih dobara ija e isporuka biti na odreeni datum u budunosti. Na ovaj nain se uveliko ublaava rizik investitora, a samim tim se i osigurava bolji povrat na investiciju od prodaje dobara na tritu u vrijeme njihove isporuke. Pojednostavljeno prikazano izdavanje selem sukuk certifikata.

15

1. Prodavac (proizvoa) nekog dobra zakljuuje sa SPV selem ugovor. SPV unaprijed plaa cijenu uz obavezu prodavca da se pridrava kvaliteta proizvoda i rokova isporuke. 2. Na osnovu tog dobra, SPV izdaje Sukuk vrijednosnice investitorima. 3. Prodavac isporuuje robu u skladu sa dogovorom. 4. SPV prodaje robu nekoj treoj osobi (Kupac) za gotovinu, ili po odgoenom plaanju za uveanu cijenu. 5. Kupac plaa robu, SPV ueu. dijeli dobit investitorima u Sukuk sukladno njihovom

1.9

Istisna sukuk

Istisna predstavlja jednu od metoda koju banka moe koristiti da bi plasirala svoja sredstva. Banka, u stvari, predstavlja preduzetnika koji izlazi na tender i uzima odreene projekte u svoju odgovornost, to znai da e realizirati taj projekt (obino izgradnja, proizvodnja, istraivanje). Ona taj projekt moe dalje povjeriti specijaliziranoj kompaniji koja nije bila u stanju da izae na tender. Takoer ovaj oblik bankovnih operacija je prikladan i za zantasku proizvodnju. Istisna sukuk je jako slian selem sukuk vrijednosicama, i takoer izdaje se s ciljem mobilizacije finansijskih sredstava i usmjeravanjem tih sredstava od tedia ka privredim subjektima koji ih trebaju za realizaciju svojih projekata. Izdava vrijednosnica je prodavac projekta (dobara) koji e biti izveden, dok je kupac vrijednosnica (investitor u vrijednosnice) vlasnik projekta (dobara) koji treba da bude realiziran. Novana sredstva koju se skupe od prodaje vrijednosnica predstavljaju cijenu kotanja po kojoj je projekat (dobro) preao u vlasnitvo investitora. Vlasnici istisna sukuk-a, certifikate mogu prodati dalje tek kada se projekat realizuje. Istisna sukuk je pogodan za finansiranje velikih infrastrukturih projekata, stoga to predmet ovog ugovora mora biti dobro koje e se tek proizvesti (projekat koji e biti realiziran), a ne dobro koje ve postoji. Prodaja istisna certifikata dozvoljena je iskljuivo po nominaloj vrijednosti, to ini ovaj certifikat potpuno nezanimljivim na sekundarnom tritu. Realizcija Istisna posla slina je gore prikazanoj shemi za selem posao. Razlika je to kod selema Banka daje novac klijentu a klijent joj isporuuje robu, dok kod istisne Banka je proizvoa robe a klijent daje novac.

16

Izdavanje istisna Sukuk (pojednostavljeno): 1. Kupac se obraa SPV-u sa zahtjevom o kupnji odreenog dobra, odreuje specifikacije i cijenu. 2. SPV zakljuuje ugovor sa proizvoaem (prodavac) i usaglaava cijenu, nain planja i rok isporuke, te SPV postoje vlasnik projekta. 3. Na osnovu toga to je SPV sada vlasnik tog dobra koji e proizvoa proizvesti, SPV izdaje Sukuk vrijednosnice investitorima. 4. Po isteku ugovorenog roka, Prodavac isporuuje robu. 5. SPV robu prodaje po unaprijed dogovorenim uslovima kupcu. 6. Kupac plaa robu SPV-u skladu sa dogovorom, te SPV dijeli dobit od posla investitorima.

1.10 Idara sukuk

Idara je poslovni odnos u kojem (najee) banka kupuje predmete budueg iznajmljivanja i daje ih u zakup buduim klijentima. Postoje dvije vrste idare: Idara koja podrazumijeva koritenje ljudskih usluga Idara koja se odnosi na koritenje sredstava i imovine a. operativna idara predstavlja ugovor koji ne zavrava prenosom vlasnitva iznajmljivane imovine na osobu koja ga je iznajmila i b. "idara muntahia bittameek" to doslovno znai "iznajmljivanje pa potom prodaja". Ovo je ugovor koji zavrava sa prenosom vlasnitva iznajmljivane imovine na iznajmljivaa. Idara sukuk se izdaje kada postoji imovina koju je mogue smatrati cjeliom za sebe (osamostaliti je). Ova imovina moe biti parcela zemlje za iznajmljivanje ili oprema koja se izdaje, kao to su npr. brodovi i avioni. Ovaj sukuk predstavlja vlasnitvo nad dijelom imovine na osovu koje je izdat. Svom imaocu on prua pravo vlasnitva, uivanja koristi ostvareih iznajmljivanjem imovine, a pogodan je i za trgovinu na sekundarnom tritu. Kao izdava pojavljuje se SPV koji izdaje sukuk investitorima, skuplja novana sredstva kojima pribavlja imovinu u svoje vlasnitvo, a zatim tu imovinu iznajmljuje nekom subjektu (korporaciji) i na osnovu toga ostvaruje periodini prihod. Da bi ovaj vrijednosni papir bio u skladu sa erijatom jako je vano da imovina koja ete biti iznajmljivana i iznos koji e biti plaen pri iznajmljivaju budu jasno definisani u vrijeme sklapanja

17

ugovora. Ako su ova dva uslova ispunjena, idara sukuk moe biti kreiran i na osnovu imovine koja e tek postojati, npr. zgrada koja e biti izgraena. Certifikat se izdaje na period koji je dogovoren ugovorom, a koji predvia normalan rok dospijea, u okviru kojeg izdava certifikata treba biti u stanju otkupiti imovinu. Kada SPV prikupi sve iznose na osnovu iznajmljivanja, proslijeuje ih imaocima idara sukuk-a. Prihod po ovoj vrsti sukuk-a je lahko predvidiv, ali ponekad se desi da stvari prihod odstupi od oekivanja jer moe doi do trokova odravanja ili trokova osiguranja koji nisu taklo lahko predvidi. Ako se ovi trokovi dese, povrat na vrijednosnicu e prvenstveno biti usmjeren na podmirenje ovih trokova jer je to obaveza vlasnika imovine tj. imaoca certifikata. U sluaju idara sukuk-a treba napomenuti da je stopa prihoda koji ostvaruju vlasnici certifikata vezana za LIBOR5. On slui kao trina mjera povrata, a povrat se i dalje ostvaruje po osnovu iznajmljivanja koje se realizuje po sporazumu izmeu osnivaa i SPVa. S obzirom da je idara sukuk najzastupljeniji na tritu, ukratko u predstaviti njegovo izdavanje, u slijedeim koracima: 1. SPV kupuje od prodavca neko dobro, i plaa odmah ili u ratama (dogovoreno ugovorom). 2. Na osnovu te imovine, SPV izdaje sukuk certifikate investitorima (ukupna nominlana vrijendost ovih certifikata ne smije biti vea od od cijene koju je SPV platila za tu imovinu). 3. SPV izdaje imovinu Korisniku najma na odreeni period. 4. Korisnik najma plaa najam. 5. SPV investitorima isplauje njihov dio sukladno njihovom ueu.

1.11 Hibridni (udrueni) sukuk Pored gore navedenih sukuk certifikata, koji su zasnovani na po jednom modelu islamskog poslovanja, postoji jo i hibridni odnosno udrueni sukuk. Hibridni sukuk nije nita drugo do certifikat koji se izdaje na osnovu imovine koja je formirana po vie islamskih ugovora. Posjedovanje ovakvog imovinskog portfolia, sastavljenog od razliitih klasa imovine, omoguuje bolju mobilizaciju novanih srdstava, nego to je to sluaj kod mobilizacije imovine nastale po osnovu samo jednog ugovora. Murabaha, istisna i idara

5

Referentna kamatna stopa na londnoskom tritu.

18

mogu zajedno formirati osnovu za izdavanje sukuk certifikata, ali je potrebno voditi rauna o tome da najmanje 51% portfolia ini idara imovina.

Sukuk u praksi

Nakon to je Malezija 2002. izdala prve suverene islamske dravne obveznice (sukuk), to su uinili i Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein i Pakistan. Malezija je najvee svjetsko trite sukuk-a, zasluno za dvije treine vrednosti ukupno izdatih sukuk vrijednosnica u svijetu. Islamski finansijski sistem danas ukljuuje hiljade razliitih organizacija: banke i bankarski holding, osiguravajue organizacije, lizing organizacije, raunovodstvene kontrolne slube, konsalting firme... Njihov se broj uveava vrtoglavom brzinom, pa se moe govoriti o pravoj ekspanziji. Islamski bankarski pokret nije bio ogranien samo na muslimanske zemlje. U

Luksemburgu je 1978. godine osnovana banka pod nazivom Islamic Banking System (sada Islamic Finance House), koja se smatra prvom islamskom finansijskom institucijom u Evropi. Ubrzo su osnovane i Islamic Bank International of Denmark u Kopenhagenu i Islamic Investment Company u Melburnu. Zapadne banke su bile aktivne u islamskom bankarstvu od samog poetka, prije svega kroz uzimanje meubankarskih depozita od islamskih finansijskih institucija, prikupljenih od muslimanskog stanovnitva u zemljama u kojima su poslovale. Zapadne banke saglasile su se da koriste ta novana sredstva u skladu sa islamskim principima, a neke od najaktivnijih do sada bile su Chase Manhattan, Societe General, J.P. Morgan i Goldman Saks. Amerika Citibank osnovala je u Bahreinu banku-sestru City Islamic Investment Bank, a u Luksemburgu Investicioni fond, koji deluje po islamskim principima. Ni Rusija nije ostala po strani. U Moskvi je 1998. godine otvorena "Badrbank" (kasnije je preimenovana u "Badr Forte Bank") koja operira u 40 zemalja. To je prva ruska banka koja radi po islamskom modelu. "Badr Forte Bank" je primljen u Meunarodnu asocijaciju islamskih banaka. Itogi je oekivao da e od rukovodstva ove banke dobiti komentar njihovog rada, ali nije uspjelo. Prema raspoloivim informacijama, kontrolne akcije

19

pripadaju ruskoj strani, ali se aktive formiraju uglavnom na raun kapitala iz Saudijske Arabije, Irana, Kuvajta i Katara. U posljednje vrijeme poseban interes iskazuju japanske banke, poput Bank of TokyoMitsubishi UFJ koja je investirala u malezijsku investicionu banku CIMB, iji je udio u svjetskom poslovanju sa sukuk-om ak 30 posto. I japanski finansijski gigant Sumitomo Mitsui Banking Corporation podrao je izgradnju rafinerija u Saudijskoj Arabiji 2006. godine, a u Kuvajtu prole godine, u sklopu svoje strategije ukljuivanja u finansijske tokove u islamskom svijetu i ulaganja u petrohemijsku industriju i velike projekte na Bliskom Istoku. Danas se procenjuje da u 75 zemalja svijeta posluje oko 300 islamskih banaka. Prema studiji firme A.T. Kearney, u poslovanju prilagoenom islamskom pravu banke u Evropi mogu raunati na vie od 11 miliona potencijalnih klijenata. Na primjer, Raiffeisen Zentralbank nudi klijentima u Austriji bankovni raun u skladu s islamskim propisima, budui da statistika pokazuje da tamonji muslimani, uprkos manjoj zaradi, tede u prosjeku znatno vie od ostalih graana. Islamsko bankarstvo u Evropi je najrazvijenije u Velikoj Britaniji. Grupacija Lloyds TSB je nakon osnivanja Islamic Bank of Britain postala vodea u pruanju usluga u skladu sa erijatom. Generalno, broj klijenata takvih usluga je u Britaniji od 2005. do 2006. porastao ak 120 odsto, broj otvorenih rauna 200 procenata, a broj tednih uloga za 76 procenata, dostigavi iznos od 83,9 miliona funti. Britanija je krajem 2007. godine najavila namjeru da bude prva zapadna drava koja e izdavati sukuk. Ova zemlja razmatra planove o izdavanju dravnih obveznica pri emu e se potivati pravila o islamskoj zabrani isplate kamata, budui da islamski zakon zabranjuje isplatu kamata. ijenica je da veliki broj meunarodnih korporacija izdaje takvu vrstu obveznica(certifikata), i to bi bila sjajna vijest za londonski City kada bi se mogao osmisliti nain na koji bi sukuk izdavala britanska vlada izjavila je britanska ministrica finansija Kitty Usher. To je trite sve ire i likvidnije, a trenutno je vrijedno 40 milijardi funti, dok bi njegova vrijednost na globalnom nivou mogla dostii oko 250 milijardi funti. Britanska vlada eli i da ustolii London kao evropsko sredite za islamske finansije. Britanska vlada eli pokrenuti izdavanje sukuk-a i od Londona uiniti sredite za islamske finansije s obzirom na golemi rast koje to podruje biljei posljednjih godina, ponajprije zato to bliskoistoni ulagai 'recikliraju' ogromne naftne profite. (SEEbiz.eu) Islamska razvojna banka (IDB) iz Dede, slui kao odlian prijer za budue izdavaoce sukuk vrijednosnica. Vrijednosnice IDB sadravaju ista i jasna razmatranja uloge emitenta, koja su sprovedena od strane brojnih vodeih naunika. Ova razmatraja se prvenstveno tiu inovativne portfolio kombinacije idara, murabeha i istisna projekata. Prihodi koji se ostvaruju preko ovih certifikata, nisu bili dvosimsleno povezani niti

20

odreivani kamatnom stopom na tritu (LIBOR), nego su bili saglasni sa fiksnom stopom prihoda pod relevantim ugovorima i relevantnom imovinom. Jo jedan primjer iz prakse je i vlada Katara koja je izdala sukuk da bi finansirala ogroman medicinski kompleks u Dohi (Hamad Medical City), a tu su i malezijski sukuk certifikati koji su sluili za prikpljanje sredstava za nekoliko bolnica koje su graene u okrilju vlade. Najznaajniji sukuk certifikati ilamske razvojen banke, mobilizirali su novana sredstva za projekte u irokom opsegu planova, koji ukljuuju infrastrukturu za prenos elektrine enegrije, bolnice, proizvodnju elika, vodovodnu infrastrukturu, uzgoj stoke, razvoj pomorskih luka, farmaceutska istraivanja, navodnjavanja za poljoprivredu, telekomunikacijske projekte, razvoj ruralnih sredina, izgrdnju obrazovnih ustanova i druge razvojne projekte.

Mogunost primjene sukuk-a u BiH Islamsko novano trite nalazi se u fazi uspostavljanja, a njegovi instrumenti testiraju se na mogunost praktine primjene. Iako islamski finansijski sistem u cjelini, a islamsko bankarstvo posebno, sve vie doprinose finansiranju ekonomskog razvoja, postajui znaajan uesnik globalnog finansijskog trita, u Bosni i Hercegovini ne pridaje mu se znaaj koji realno ima. Tako, umjesto otvaranja perspektiva, uspostavljanja i jaanja ekonomske saradnje privrede Bosne i Hercegovine sa privredama muslimanskih zemalja (to realno moe biti od koristi objema stranama), ove aktivnosti vie su preputene sluaju nego organiziranom i osmiljenom pristupu. Jedan od neiskoritenih segmenata i potencijala nalazi se i u mogunostima Bosne i Hercegovine da tritima muslimanskih zemalja ponude poslovnu saradnju koja e biti zasnovana na islamski prihvatljivim principima poslovanja. Ignoriranjem potrebe analize, dopuna i izmjena postojee zakonske regulative proputa se i mogunost kreiranja pretpostavki za uspostavljanje takve saradnje. (Ibn-Sina.net) Postoje sloeni pravni i drugi infrastrukturni zahtjevi za sekuritizaciju materijalne imovine putem sukuk certifikata. Openito, zakoni moraju navesti prava i obaveze svake strane, moraju pokriti svake faze transakcije, te provedba tih zakona mora biti dosljedna. Imovinu koja e biti podloga za izdavanje sukuk vrijednosnica potrebno je standardizovati, zatim bi trebalo utvrditi proces vrednovanja, te premijske stope. erijatksi odbor mora da odobri proces izdavanja svakog sukuk certifikata. Ukoliko bi se donio ovaj set zakona bi pomogao broj sekuritizaciji aktive sukuk vrijednosnicama, smanjili bi se trokovi, izbjegle nejasnoe, a samim gradilo bi se povjerenje svih strana na tritu. Mautim kod nas u BiH, jo uvijek nema pomena o donoenju ovako zahtjevnog seta zakona. Naravno za to

21

ne moemo kriviti iskljuivo vlast, jer trebamo znati da ne postoji ni inicijativa za donoenje zakona o islamskim vrijednosim papirima. Meutim, do nedavno se nije vjerovalo da e islamsko bankarastvo uope zaivjeti na ovim prostorima, pa nas primjer BBI banke uvjerava u suprotno. Ova banka, koja posluje po beskamatnom principu, svoje poslovanje planira proirti i na zemlje regiona. Na BiH tritu mogao bi se uvesti idara sukuk. Ovaj model finansiranja na bazi najma, pristuan je na naem tritu i BBI banka ga veoma uspjeno realizira. Ukoliko bi se poela sekuritizovati imovina na bazi najma, imalac sukuk-a sticao bi pravo vlasitva nad iznajmljenim srdstvom, naravno proporcionalno udjelu u vrijednosti. Po ovom osnovu vlasniku sukuk vrijednosnice pripada pravo na proprocionalni udio u renti. Ukoliko bi se izdavali sukuk certifikat na sredstva, za korisnika iznajmljenog sredstva ne dolazi do promijene, jedina promijena se odnosi na vlasnitvo. Naravno ovo ne bi bilo isplativo kod finansijskog lizinga, meutim ukoliko bi se radilo o operativnom lizingu, u BiH bi se mogao uvesti ovaj nain sekuritizacije. Pravo vlasnitva nad sredstvom prati i rizik unitenja predmeta najma, i u tom sluaju vlasnik sukuk-a ostaje bez prihoda od rente. Ukoliko bi BBI banka bila u mogunosti nabaviti avion koji bi bio predmet operativnog lizinga, mogla bi izdati sukuk vrijednosnice na to sredstvo i time povratiti dio svojih trokova u kupovinu sredstva. Iznajmljivanjem sredstva, banka ali i vlasnici sukuk vrijednosnica ostvarivali bi prihod od rente. Ovaj princip bi se mogao primjeniti i kod lizinga tramavaja ili drugih vozila javnog gradskog saobraaja. Banka bi nabavila nova vozila i rentala ih kantonu. Graani bi bili vlasnici sukuk vrijednosnica, i samim tim imali bi udio vlasitva nad vozilima, to bih ih moda potaknulo na bolje uvanje tih vozila. Jo jedna mogunost za izdavanje sukuk vrijednosnica je izgradnja autoputa koridor 5C. Ovdje bi se radilo o klasinom partnerstvu (muareka ugovor). U ovom sluaju trebao bi se formirati konzorcij islamskih banka (BBI banka i neke banke iz inostranstva) koji bi bio partner sa dravom. Na osnovi projekta gradnje autoputa bi se izdavale sukuk vrijednosnice graanima. Kada bi projekat bio zavren, prihod po osnovu putarina, je proporcionalan ueu bankaka i drave u projektu, a nakon toga banka profit dijeli sa investitorima u sukuk. Ovo bi bilo izuzetno povoljan nain finansiranja za dravu jer novac bi veim dijelom ostajao u zemlji, a mislim da bi i graani bili izuzeto zainteresovani za investiranje u ove sukuk vrijednosnice. Naravno da bi ovo moglo da uspije, treba promijeniti Zakon o bankama BiH i unijeti izmejene koje bi bankama dozvolile da posjeduju nekretnine vee vrijednosti.

Zakljuak

22

Mogli smo zakljuiti nekoliko osnovnih stvari: Islamska finansijska industrija predstavlja jednu od najbre rastuih privrednih grana na svijetu. Razvoj islamskog finansijskog trita je proces koji jo traje. Islamske banke imaju snanu potrebu za razvojem novanog trita, da bi se rjeile problema dranja visokog nivoa gotovine koja ne donosi zaradu. Sekuritizacija u islamskim finansijama predstavlja proces slian konvencionalnoj sekuritizaciji. U sluaju islamske sekuritizacije izdaju se odreeni certifikati (sukuk) koji se razlikiju od konvencionalnih po tome to vlasnik certifikata dijeli vlasnitvo i rizik nad sekuritizovanom imovinom. Iako su esto napisane u engleskom jeziku kao "sukuk" (jednina) i "sukuks" (mnoina), sukuk je zapravo mnoina rijei. Ispravni arapski oblici su "sakk" (jednina) i "sukuk" (mnoina). Openito, Sukuk su utrivi i kompatibilni sa erijatom vrijednosni papiri koji imaju podlogu u imovini. Postoji vie vrsta Sukuk certifkata, a uglavnom su zasnovani na modelima finansiranja u islamskom bankarastvu muareka, mudareba, murabeha, selem, istisna, idara. Najee koriteni je idara Sukuk. Nakon to je Malezija 2002. izdala prve suverene Sukuk, to su uinili i Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein i Pakistan. Postoje procjene da e islamske finansije do 2010. godine dostii iznos od jednog trilijuna amerikih dolara. Bosna i Hercegovina je jo daleko od izdavanja prvih Sukuk vrijednosnica zbog brojnih zakonskih ogranienja, ali nada ipak postoji. Islamske finansije su podskup globalnom tritu i ne postoji nita to spreava konvencionalne investitore da sudjeluju na islamskom tritu.

23

Literatura Ali, S. S. (2005). Ijarah sukuk: current structure and future prospects. U S. S. Ali, Islamic Capital Market Products: Developments and Challenges (str. Section 3.2). Jeddah: Islamic Research and Training, Institute, Islamic Development Bank. Ali, S. S. (2005). Islamic capital market products: Develomnents and challanges. Islamic Development Bank Group, Islamic Research and Training Institute. Arabian.bussines.com: Sukuk to recover in 2009 - BNP Paribas. http://www.arabianbusiness.com/537884-sukuk-to-recover-in-2009---bnp-paribas Dubai Islamic Bank: Sukuk. http://www.alislami.ae/en/corporatebanking_prdsukuk.ht Emportal: Islamske finansije i kriza. . http://www.emportal.co.yu/vesti/svet/80239.html Failaka.com: Sukuk A Sharia Advisory Perspective. http://www.failaka.com/downloads/Sukuk_Perspective.pdf Hadi, F. (2005). Islamsko bankarastvo i ekonomski razvoj. Sarajevo: Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Jabeen, Z. (2008.). Sukuk as an Asset Securitization Instrumnet and its Relevance for Banks. Review of Islamic Economics, pp. 57 -72. Markovi, A. Islamsko bankarstvo: Pobona zarada. iz Biznis & Finansije: http://www.bifonline.rs/tekstovi/item.php? itemid=116&keywords=sukuk Muharem tulanovi i Fikret Hadi. (2007). Osnovi Islamske ekonomije i finansija. Biha: Islamski pedagoki fakultet u Bihai I Ekonomski fakultet u Bihau.

24

Nauno istrivaki insttitut Sarajevo Ibn Sina: Znakovi http://ibn_sina.net/index.php? option=com_content&task=view&id=54&Itemid=41&limit=1&limitstart=20 Norton Rose: AAOIFI Statement on Sukuk and its http://www.nortonrose.com/knowledge/publications/2008/pub16852.aspx? page=080912091455&lang=en-gb Rasool, H. Sukuk. http://www.alhudacibe.com/sukuk_presentation.php

vremena.

implications.

www.alhudacibe.com:

Salma Bee, N. M. Issuance of Sukuk landmark towards Islamic Capital Market in Brunei. Borneo Bulletin. SEEbiz.eu: Islamske obveznice. http://www.seebiz.eu/hr/novcanotrziste/obveznice/britanija-zeli-prva-poceti-izdavati- islamske-obveznice,2351.html Tariq, A. A. (2004). Managing financial risks od sukuk structures. Loughborough University, UK. Usmani, M. T. (2003). Uvod u islamske fianansije. ivinice: Selsebil.

25